Meeting of the Croatian Community of the New York Metropolitan area
Sastanak Hrvatske Zajednice New Yorka i sire Metropole

On March 3rd, 2004 7:30 PM Club Rudar
3 Ozujka 2004 u 19:30 u Klubu Rudar

At the address, Na adresi:

34-01 45th Street, Long Island City (Astoria)
New York 11103. Tel: 718 786 5833

Dinner is served before the meeting, if you desire so. Meeting starts sharply at 7:45.
Rucak se servira prije sastanka, ako zelite. Sastanak pocinje tocno u 7:45.


All welcome !
Svi Dobrodosli !
You think that you are not important? You are, and if you still think you are not, than you can be if you apply yourself.
Mislite da niste dovoljno vazni? Moje misljenje je da jeste a ako niste onda mozete biti.

Agenda:
Plan sastanka:

1. What can we do more to improve our community
Sto mozemo uciniti kako bi poboljsali zajednicu

2. One Stop Shop for Croatian Artists / Sportsman /Scientist and visitors to New York
- Accommodations (Buy quantities of Rooms in one-two-three hotels)
Welcome at the airport and driving them back top the airport.
- Affordable Phone Service (to be able to communicate home to Croatia immediately after their arrival
and call locally without being overcharged)
- Affordable Food. Agree with a Croatian Owned restaurants to give as a package price for food.
- Maps and suggestions. Prepare all data and maps, so they can function immediately. (example: Most of
the people who come here do not know that you have to dial 1 before area code. It isn't written
almost anywhere and it is considered to be a common knowledge. Guess what? It's not for visitors.
- connect them with the local New York institutions
- Creation of a blueprint of the same for other cities
- Media coverage if they have status that approves such attention (Radio, Print, Internet, TV)

Jedna Stanica za Hrvatske Umjetnike, Sportase, Znanstvenike i posjetioce New Yorka
- Prebivaliste (otkupiti vci broj soba u jednom, dva, tri hotela)
- Docek na aerodromu i voznja do prebivalista te ispracaj, prijevoz do aerodroma.
- Priustiv telefonski servis (tako da se moze odmah zvati kuci i lokalno)
- Priustiva po cijeni hrana (U dogovoru s restoranima hrvatskih vlasnika)
- Mape grada, podzemne zeljeznice, muzeja etc. tako da gosti mogu funkcionrati odmah. Primjer: Vecina
ljudi ne zna da treba staviti 1 prije svakog telefonskog poziva.
- Povezivanje s lokalnim institucijama.
- Kreiranje matrice - prototipa za ostale gradove i zajednice Hrvata u svijetu
- organiziranje interviewa za osobe koje zasluzuju paznju (Radio, Tisak, Internet, TV)

3. Structure of Support for talented
Struktura podrske talentiranima

4. Creation of a DATA base for the whole community. Business and Personal. Cross-reference data base as a
blue print for other communities around the world too.
kreiranje baze podataka za cijelu zajednicu. Kako poslovnu tako i osobnu. Krosreferenca kao matrica i
prototip za ostale hrvatske zajednice u svijetu

Prepare yourself, come and share your ideas connections and leg work.
Dodjite pripremljeni, podijelite svoje ideje, veze i marljivost.

If you have an idea, you have to express is in less then 3 minutes. No long speaches of epic proportions.
Brief, compasionate and acurate is appreciated.

Ako imate ideju, izrazite je u manje od tri minute. Bez dugackih epskih govora. Kratko, sazeto i strasno.

Next Meeting September 29th 2004. Same time same place.
Slijedeci sastanak 29 Rujan 2004. Isto mjesto, isto vrijeme.

If we achieve nothing by Sept 29th., I'll give up on that day. I gave it all and if it doesn't work, it means
that the community is not ready. My feeling is that YES, WE ARE READY. We just need a spark.

Ako nista ne ostvarimo od planiranog do 29 rujna., ja odustajem. Dao sam sve od sebe, i ako ne radi, za mene
zanci da zajednica nije spremna. Moj osjecaj je da je zajednica spremnija nego ikada. Potrebna je samo iskra.


Nenad Bach

www.Croatia.org
Editor in Chief, Glavni i odgovorni urednik
Contact for suggestions: Letters@CroatianWorld.net
Kontakt za sugestije: Letters@CroatianWorld.net

www.NenadBach.com

Croatian Chronicle

click here for the front page in pdf file

THE SECOND EDITION OF THE CROATIAN CHRONICLE
The Croatian community in New York welcomed the second edition of the Croatian Chronicle, the newspaper striving to reach all American Croatians. Last week, on January 14th at the Croatian restaurant Ponticello, the publication's creators, Sanja Floricic Bogovic, Visnja Miocic and Katarina Deletis, marked the occasion by officially presenting the newspaper to the community's businessmen and women, members of various clubs and organizations, the clergy and distinguished members of New York's cultural world.
The newspaper's editor, Visnja Miocic, said that the countless worthwhile activities taking place in Croatian communities across North America can be fully effective only if Croatians possess their own medium, through which the general public can be informed of them. She emphasized that the primary role of the Croatian Chronicle is to inform American Croatians and to chronicle the lives of Croatian communities in the United States.
Sanja Floricic Bogovic, Visnja Miocic and Katarina Deletis thanked all those who contributed to the paper's creation, introduced the people who helped put it together and, since the newspaper is financed entirely independently, once again called on American Croatians to ensure its future with their subscriptions and advertisements.
The evening flowed in an exceptionally relaxed atmosphere. Many guests congratulated the young team on their courage, commitment and on a quality newspaper which has attracted a lot of attention. The Croatian Chronicle contains 48 pages (8 of which are in color) of news and articles about Croatians and their communities throughout North America.
The presentation was complimented by a performance of the Dalmatian a capella singing group (klapa) Astoria which has been active in New York for a number of years, and by the young mezzo-soprano Tanja Simic, who also took the opportunity to announce her upcoming concert at prestigious Carnegie Hall on February 15th.
Among the articles in the second issue of the Croatian Chronicle is an interview with Karlo J. Mirth about his new book, Zivot u emigraciji, an article about possible democratic presidential candidate, Dennis Kuchinich and Croatian Americans, a story about the Croatian architect Leo Modrcin who designed New York's newest theatre, an interview with New York Giants player David Diehl, and other news and articles about Croatians and their communities throughout North America.

CROATIAN CHRONICLE

To contribute information, suggestions, letters or articles please call 718 278-5760;
send a fax to 718 228-4311,
or an e-mail at info@croatianchronicle.com .

BUY A SUBSCRIPTION TO THE CROATIAN CHRONICLE! FOR ONLY $ 22.00 A YEAR, THE CROATIAN CHRONICLE WILL ARRIVE RIGHT AT YOUR DOORSTEP!


Drugi broj hrvatske kronike

Hrvatska zajednica u New Yorku pozdravila je izlazak drugog broja "Croatian Chroniclea" (Hrvatske kronike), lista koji zeli postati novina za sve americke Hrvate.
Povodom izlaska drugog broja pokretaci i realizatori nove hrvatske novine Sanja Floricic Bogovic, Visnja Miocic i Katarina Deletis predstavile su u njujorskom restoranu Ponticello prosli tjedan list hrvatskim poslovnim ljudima, svecenicima, predstavnicima hrvatskih udruga, klubova i organizacija te istaknutim kulturnim djelatnicima iz New Yorka.
"Brojne i vrijedne aktivnosti Hrvata i hrvatskih zajednica na podrucju Sjeverne Amerike mogu dobiti snagu i postici puni ucinak samo ako Hrvati dobiju i svoj medij koji ce o tim dogadajima informirati siru javnost", kazala je na predstavljanju lista glavna urednica Visnja Miocic. Ona je istaknula kako je glavna uloga Hrvatske kronike informiranje americkih Hrvata i svjedocenje o zivotu hrvatskih zajednica u SAD-u.
S. Floricic Bogovic, V. Miocic i K. Deletis zahvalile su tom prilikom svima koji su pomogli i omogucili nastajanje ove novine, predstavile suradnike koji su sudjelovali u stvaranju "C.Chronicla", te pozvale jos jednom sve americke Hrvate da svojim pretplatama i oglasavanjem pomognu postojanje novine, koja je potpuno neovisna i financira se iskljucivo od pretplata i prodaje oglasnog prostora.
Vecer je protekla u izuzetno ugodnoj atmosferi i druzenju. Brojni gosti cestitali su mladom timu na hrabrosti i odvaznosti, kao i na ozbiljnosti kojom su pristupili ovom poslu, te na kvalitetnoj novini koja je izazvala veliku pozornost.
Novina Croatian Chronicle tiska se na 48 stranica, od cega 8 u boji, a donosi vijesti i priloge o Hrvatima i hrvatskim zajednicama iz cijele Sjeverne Amerike.
Na prezentaciji novine nastupila je i dalmatinska klapa Astoria, koja nekoliko godina djeluje u New Yorku, te mlada mezzosopranistica Tanja Simic, koja je ujedno i najavila svoj skori nastup u prestižnom Carnegie Hallu u New Yorku, u veljaci.
U drugom broju koji je iz tiska izažao prije dva dana, medu ostalim prilozima o zivotu americkih Hrvata tu je razgovor s Karlom J. Mirthom povodom izlaska njegove knjige "Zivot u emigraciji", tekst o Dennisu Kuchinicu, mogucem predsjednickom kandidatu demokratske stranke koji je hrvatskog podrijetla, tekst o hrvatskom arhitektu Leu Modrcinu koji je dizajnirao novo newyorsko kazaliste, razgovor s Davidom Diehlom, Hrvatom koji igra za New York Giantse, te brojne druge zanimljivosti.
Svi pretplatnici Croatian Chronicla obavjestavaju se da je njihov primjerak novine u posti, i da ga mogu ocekivari u svojim postanskim sanducicima ovih dana.

CROATIAN CHRONICLE
Sve informacije, sugestije, poruke i priloge saljite na;

Tel; 718 278-5760
Fax; 718 228-4311
e-mail; info@croatianchronicle.com

Pretplatite se na Croatian Chronicle!
Za samo $22 godisnje, Croatian Chronicle stize svaki mjesec na vasu adresu!

KEEPING THE LIGHTS ON IN BOSNIA-HERZEGOVINA

by Brian Gallagher

The last few weeks have seen events in
Bosnia-Herzegovina that could have destabilized the
entire country and cost it much needed international
investment. The international media failed to report
on it. These events concerned the Croat run Aluminij
factory in BiH. It is the most successful firm there,
producing 25% of its exports and is a major source of
employment. The Bosniak (muslim) run electricity firm
- Elektroprivreda BiH - threatened to cut off
electricity to the factory, which would have resulted
in its closing down. High Representative Paddy Ashdown
had to step in to prevent this. The whole affair
demonstrates yet again that BiH needs to provide
proper safeguards for its three national groups.

Aluminij is situated near the southern town of Mostar.
It was severely damaged by attacking Serbian forces
during the war. After the war, the Croats got the firm
back on its feet and made it a success - in stark
contrast to enterprises around the rest of the
country. It currently employs hundreds of people from
the local region, pays them BiH's highest wages, keeps
thousands more employed indirectly and has secured
inward investment from Germany, Switzerland and
Croatia. An incredible feat in a war torn,
impoverished country.

When Aluminij became successful it attracted unwanted
interest from the Bosniak run Federation government -
on which territory Aluminij is situated. It was
claimed that the company was stolen from BiH in a
mafia scam and that non-Croat workers had lost their
jobs - needless to say when Aluminij was re-starting
no one was interested in the firm.

Unprofitable firms and those run into the ground have
not been given this kind of treatment. It was fairly
clear what was going on; forces in Sarajevo want to
destroy or take over the firm, which would devastate
the economy of largely Croat occupied West
Herzegovina. This is effectively a political and
economic war against the Croats.

The latest action against the firm has been to damage
it via threatening its electricity. Electricity is
provided to the firm by Debis International - a
subsidiary of Daimler Chrysler - based in Germany. In
turn, it purchases electricity from Elektroprivreda
BiH, which is wholly owned by the Bosniak government.
The contract with Debis International ran to the end
of 2004. Elektroprivreda BiH unilaterally broke off
the contract with Debis International in 2003,
claiming it could get more money on the open market.
Aluminij's electricity supply - and how much it would
have to pay - became uncertain. Unable to properly
function in such conditions, the firm prepared to
close down its operations on 31 December 2003.

The effect on the Mostar/West Herzegovina economy
would have devastating. It would cause large scale
unemployment amongst Croats and many would have to
leave BiH to find work - an outcome no doubt desired
by some in Sarajevo. It would be a massive blow to
Croat/Bosniak relations - already poor - with
unpredictable results. It would have had an appalling
effect on investors into BiH.

Aluminij has major international partners such as
Daimler Chrysler and Glencore International. Croatian
firm TLM Sibenik owns 12% of Aluminij and the Croatian
port of Ploce depends on business from Aluminij. If
Aluminij had closed down because of the political
behavior of Sarajevo, no major investor in their
right mind would invest in BiH. The whole of this
struggling country would suffer for the desire of some
Bosniak politicians to economically attack the Croats.


At the very last moment, a rightly annoyed High
Representative Paddy Ashdown directly intervened,
issuing a 'Decision' that effectively meant that
electricity would continue to be supplied to the firm
on 1 January 2004. Ashdown is no fool; he understood
what was at stake. He has prudently made economic
investment into BiH a priority. The closure of
Aluminij would have destroyed his efforts. No doubt
Aluminij's economic partners were pressing behind the
scenes. Indeed, the German government protested to
Sarajevo over the breaking of the Debis International
contract.

Despite the importance of this affair, the
international media and 'expert' groups ignored it.
The International Crisis Group's 'Crisiswatch'
newsletter somehow failed to spot this crisis in its
BiH section.

Ashdown should be congratulated for his move. He's
done the Croats in particular and the country as a
whole a big favour. However, the whole incident shows
that political structures in BiH need to be changed.

Some form of devolutionary change and institutional
protections are needed to ensure one national group
cannot use economic or political means to attack
another group in this manner.

There is some recognition that change is needed. EU
parliamentarians recently signed a declaration to
change the Dayton agreement BiH is currently based on.
The German think tank European Stability Initiative
just recently released a constructive report.
Essentially, it calls for the cantonisation of BiH
based on current boundaries - but dispensing with the
entities of Republika Srpska and the Federation.

Whatever change does occur, it's important that the
relative wealth of the Croats is not exploited under
cover of 'redistributing' to 'poorer areas' - read
Bosniaks and Serbs. That would be grossly unfair,
create tensions and would encourage - not unreasonably
- secession by the Croats.

In the meantime however, Paddy Ashdown should continue
his good work in seeing that Aluminij is fully
protected, and continues to make its major
contribution to BiH.


© Brian Gallagher

My 'Viewpoint from London' column appears fortnightly
in the Australian 'Croatian Herald' and thereafter at
www.croatiafocus.com 
 

Šeks, Powell, Žužul

photo by Alan Vojvodic

Croatia courts NATO, European Union

By David R. Sands
THE WASHINGTON TIMES

There could be a strong backlash against the West across the Balkans if Croatia's bids to join the European Union and NATO are rejected, the country's foreign minister warned in an interview.
Foreign Minister Miomir Zuzul said other states of the former Yugoslav federation are watching closely as Croatia's newly installed center-right government makes its pitch to join the two organizations.
Once considered a long shot for both the European Union and NATO, Croats argue that the country's difficult economic reforms and efforts to move past the bloody ethnic feuds of the 1990s have made it a strong candidate.
"I fear [rejection] would be very dangerous not just for Croatia but for the entire region," Mr. Zuzul said Tuesday during a Washington visit.
"It would be exactly the way to destroy the vision of a way forward for countries such as Serbia and Bosnia," he said. "A signal that we are welcome in the EU, on the other hand, I think would be very crucial to the stability of the entire region."
Croatia has been lobbying hard in recent months to obtain official status as a candidate country at an EU summit in June, leading perhaps to full membership in three years. The primary stumbling blocks have been Zagreb's economic reforms, its treatment of Serbs and other ethnic minorities and its cooperation with The Hague tribunal investigating war crimes in the fighting after the breakup of Yugoslavia.
The activist group Human Rights Watch earlier this month said Croatia still must take concrete steps to allow Serbian refugees to return home and bring to justice suspected war criminals such as fugitive former Croat Gen. Ante Gotovina. Britain and the Netherlands have put an effective hold on Croatia's EU hopes, demanding to see more cooperation with The Hague panel.
The ruling party of new Prime Minister Ivo Sanader has its roots in the authoritarian political machine built up by the late Croatian nationalist leader Franjo Tudjman. But the new government has embraced a wide-ranging, pro-market economic policy and says it wants to cooperate with The Hague investigators seeking suspects believed still at large in the country.
Mr. Zuzul said the new government, which took power a month ago, is attempting to depoliticize the war-crimes issue, leaving it to justice and law enforcement officials in the new administration to coordinate policy with The Hague.
A party headed by ultranationalist Vojislav Seselj took a plurality of the seats in Serbian parliamentary elections earlier this month. Mr. Zuzul expressed confidence that the party would not be invited to join a coalition government in Belgrade, but said the result was worrying nonetheless.
"You have to have concerns when you have a major party in a neighboring country claiming half of your territory," he said.
The Croatian diplomat said domestic support for the European Union and NATO is the highest in the region, with 80 percent backing the country's EU bid and more than 60 percent supporting NATO. He said Croatia is small but would be a reliable ally for Washington in a troubled region, and could help bridge recent trans-Atlantic tensions that crystallized during the Iraq war.
"We want to join Europe, but we are also very comfortable with the United States. We have never accepted the idea that you have to choose between the two," Mr. Zuzul said.

Šeks i Žužul s Powellom o suradnji i ulaskuHrvatske u NATO

Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks i ministar vanjskih poslova Miomir Žužul razgovarali su u srijedu u Washingtonu s americkim državnim tajnikom Colinom Powellom o suradnji Hrvatske i Sjedinjenih Država i o americkoj potpori Hrvatskoj za ulazak u NATO.
Šeks i Žužul su se u srijedu u State Departmentu susreli s Powellom na završetku petodnevnog službenog posjeta SAD-u na poziv americkog Kongresa tijekom kojega su nastojali dobiti potporu Sjedinjenih Država za brzi ulazak Hrvatske u NATO.
Šeks je nakon susreta rekao novinarima kako Powell pruža potporu ulasku Hrvatske u NATO "jer je njegova i naša ocjena da je ulazak Hrvatske u NATO najbolji jamac za participaciju Hrvatske u globalnoj protuteroristickoj koaliciji".
Predsjednik Sabora je rekao da je s Powellom bilo rijeci i o tome da je "Hrvatska spremna povecati svoj kontigent u Afganistanu". Hrvatska sada u Afganistanu ima vod vojne policije koji sudjeluje u protuteroristickoj koaliciji.
"Zakljucili smo da imamo jednaka stajališta o skoro svim važnim pitanjima", rekao je Žužul.
On je rekao da je hrvatsko izaslanstvo izrazilo predanost partnerstvu sa Sjedinjenim Državama te da Hrvatska razumije važnost borbe protiv terorizma i cijeni i priznaje vodecu ulogu Sjedinjenih Država na tom podrucju. Šeks je rekao kako je s Powellom bilo rijeci i o americkom zahtjevu da Hrvatska potpiše sporazum o neizrucivanju Amerikanaca Medunarodnom kaznenom sudu (ICC) te da je Powell sugerirao da Hrvatska što prije ratificira memorandum izmedu SAD-a i Hrvatske o intelektualnom vlasništvu.
Hrvatski premijer Ivo Sanader uskoro bi trebao posjetiti SAD i tada bi se vodili konkretni razgovori o hrvatsko-americkim odnosima medu ostalim i o otvorenim pitanjima poput sporazuma o neizrucivanju Amerikanaca ICC-u. Šeks i Žužul su se tijekom posjeta SAD-u susreli s nizom kongresnika i senatora nastojeci dobiti njihovu potporu za brzi ulazak Hrvatske u NATO. U tom cilju nastojali su potaknuti izglasavanje rezolucija u Zastupnickom domu i Senatu americkog Kongresa o potpori ulasku Hrvatske u NATO. Utjecajni kongresnik Henry Hyde, predsjednik Odbora za medunarodne odnose Zastupnickog doma Kongresa, obecao je u srijedu da ce biti pokrovitelj takve rezolucije u Zastupnickom domu. Hyde ce uskoro na celu kongresnog izaslanstva doci u Hrvatsku da bi ocijenio kako se Hrvatska priprema za NATO.
"Bez pretjerivanja ovo je bio sjajan posjet, i sjajni su i njegovi ucinci", ocijenio je Šeks posjet SAD-u.
On je kazao kako je hrvatsko izaslanstvo dobilo "sjajnu potporu za povezivanje Hrvatske i SAD-a posebno kroz odnose izmedu Kongresa i Hrvatskog sabora". (HINA)


Washington: Kongresnik Hyde ce sponzorirati rezoluciju potpore Hrvatskoj za NATO

Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks i ministar vanjskih poslova Miomir Žužul sastali su se u srijedu u Washingtonu s americkim kongresnikom Henryjem Hydeom koji je obecao pokrenuti inicijativu za izglasavanje rezolucije Zastupnickog doma americkog Kongresa o potpori Hrvatskoj za ulazak u NATO. Šeks i Žužul su Hydeu iznijeli želju Hrvatske da Sjedinjene Države podrže što brži ulazak Hrvatske u NATO. "Hyde je obecao da ce biti jedan od vodecih sponzora kongresne rezolucije kojom Kongres preporuca ulazak Hrvatske u NATO", rekao je Šeks novinarima nakon razgovora.
Na Šeksov poziv Hyde ce na celu kongresnog izaslanstva uskoro posjetiti Hrvatsku da bi vidio kako se naša zemlja priprema za ulazak u Sjevernoatlantski savez.
Žužul je kazao novinarima kako hrvatsko izaslanstvo "ima sve razloge biti zadovoljno".
"Mi racunamo na podršku i partnerstvo sa SAD-om", rekao je on.
Potpora kongresnika Hydea je Hrvatskoj važna, jer se radi o utjecajnom clanu Zastupnickog doma americkog Kongresa i predsjedniku Odbora za medunarodne odnose Zastupnickog doma.
Šeks i Žužul su razgovarali i s podtajnikom za kontrolu naoružanja i medunarodnu sigurnost u State Departmentu Johnom Boltonom. Bilo je govora o hrvatskoj želji da što brže postane clanica NATO-a, a hrvatsko izaslanstvo je izrazilo hrvatska stajališta o buducim odnosima sa SAD-om.
"Nije bilo nikakvih disonantnih tonova", rekao je Žužul o tom razgovoru.
Šeks je kazao da je Bolton izrazio želju SAD-a da Hrvatska potpiše sporazum o neizrucivanju Amerikanaca Medunarodnom kaznenom sudu (ICC).
On je rekao da je Bolton izrazio razumijevanje za hrvatsku poziciju u kojoj s jedne strane trpi pritisak zemalja EU-a, da ne potpiše sporazum, a s druge strane želi partnerstvo SAD-a i za ulazak u NATO treba potporu SAD-a, koji traži da Hrvatska potpiše taj sporazum.
Šeks je rekao da ce se razgovori o sporazumu nastaviti s premijerom Ivom Sanaderom, ciji je posjet Sjedinjenim Državama najavio u vrlo skoro vrijeme.
"Mi smo pokazali, kao što je i predsjednik Vlade pokazao dok još nije bio predsjednik Vlade, puno razumijevanje za to stajalište vlade SAD-a, ali smo iznijeli da ce to biti raspravljeno u bilateralnim razgovormia, nadam se na najvišoj razini", rekao je Šeks.
Šeks i Žužul sastat ce se u poslijepodnevnim satima u State Departmentu s americkim državnim tajnikom Colinom Powellom. (HINA)

Nobilo Best Wine From New Zealand

The following is from The Arizona Republic. John Kraljic
White from New Zealand bursts with balanced flavor

The Arizona Republic

John Carlos Villani john.villani@arizonarepublic.com
The Arizona Republic
Jan. 21, 2004 12:00 AM


The Nobilo Wine Group, founded in the mid-1940s by Croatian-born Nikola
Nobilo, is one of New Zealand's largest producers. Nobilo makes
Chardonnay, Pinot Noir, Sauvignon Blanc, Pinot Gris and ice wine.

Named the Best New Zealand Wine Producer at the International Wine &
Spirit Competition in London last October, Nobilo was praised for its
2002 Icon Series Sauvignon Blanc, picked by Wine Spectator magazine as
one of its 100 Best Wines.

While the 2002 edition of this affordable wine is sold out, there's a
plentiful supply of the 2003 Icon Series. Crafted from grapes grown in
Marlborough, this Sauvignon Blanc originates from vineyards whose soils
vary from gravelly and sandy to thick and loamy. The result is a wine
with balanced character.

Taste: In the spirit of classic Sauvignon Blancs from New Zealand, the
2003 Icon Series carries forth with a crisp citrus sachet that's
beguiling and invigorating. The very pale color is deceptive; the bottle
is loaded with subtle and sensual flavors. The aroma combines scents of
fresh-cut grass with a touch of lemon and wood, while the flavor is a
full-mouth explosion of balanced grapefruit, herbs and eucalyptus. The
finish is brief yet smooth, with a slight hint of mint.

Goes with: Fresh seafood, especially oysters and chilled Dungeness crab.
It also would be ideal with salads and poultry.

Availability: $15.99 at AZ Wine Co., 2515 N. Scottsdale Road,
Scottsdale, (480) 423-9305.

Reach the reporter at (602) 444-8384.

Irish News of the World

Dear All,
I received this letter from Mr. Mulcahy of the Irish News, who has been
working to present to the Irish readership Croatia and especially Gen. Gotovina
in a fair and just light. If you have any ideas how we can help him to
bring his proposals to fruition, please let me (or him directly) know. I
suggested to him to allow his letter to be printed on the CROWN if Nenad
also agrees. The Homeland war should be honored instead of being dragged
in the mud as it has been in recent times. Please let me know what you
think. Thanks!
Hilda

From: < irishnews@hushmail.com >
To: hmfgsf@juno.com
Date: Tue, 20 Jan 2004
Subject: Re: Irish News of the World>

Dear Hilda, I have good news. With the recent media reports concerning
General Gotovina & Ireland, the Irish media have (at long last!) begun
to pick up on the story, but more to the point - they are getting
friendlier and friendlier to Gen.'s case.

The Irish News of the world (Sun 18/1/04) printed a large double spread
calling Cascarino a hero, made clear that Gen Ante contested the
allegations, and was generally sympathetic for our cause.

Hilda, I've been inundated with mails particularly in the past few months
by people asking if, due to its popularity, 'A Millennium Memory' will
be translated into Croatian.

The manuscript is a non-profit dedication to the sanctity of the Homeland
War and highlights Gen Ante's case. Although we here have the 'time'
to campaign/publicize; we unfortunately do not have the finances for
such an appropriate task.

We are planning to intensify the campaign with art/music/poetry etc.,
but are convinced that A Millennium Memory must be in Croatian.

I'd appreciate your thoughts on this and whether you have any
suggestions/contacts for volunteers/sponsors to assist in its translation.

Many thanks Hilda,

Brian Mulcahy.
 

CALL FOR PAPERS

DUBROVNIK INTERNATIONAL FILM FESTIVAL ACADEMIC CONFERENCE
May 29-30, 2004, Dubrovnik, Croatia

www.DUBROVNIKiff.org

SUBMISSION DEADLINE: April 1, 2004

The 2nd ANNUAL DUBROVNIK INTERNATIONAL FILM FESTIVAL (DIFF) is holding an academic conference on the weekend of May 29 and May 30, 2004 in the beautiful medieval city of Dubrovnik, Croatia. The conference will provide a forum for academics and specialists in all aspects of film and literary criticism and history, as well as Croatian culture and related fields, to present their current research and meet professionals both within and outside their particular disciplines. Cross-disciplinary submissions are welcome. Topic areas include:

* Film and Literary Criticism and History;
* Croatian History, Culture, Languages and Literature;
* Other Areas of the Arts and Humanities; and
* Cross-disciplinary areas of the above related to each other or other areas.

The Dubrovnik International Film Festival Academic Conference will accept all types of submissions, including completed research papers, completed abstracts or proposed research, student papers, work-in-progress reports and proposals for future projects. Additionally, participants will be invited to attend screenings at the festival itself.


SUBMISSION GUIDELINES

While submissions via e-mail to conference@DUBROVNIKiff.org  are preferred, mailed submissions are also acceptable. E-mail or mail submissions to:

Dubrovnik International Film Festival
P.O. Box 480280
Los Angeles, CA 90048

Submissions should include a separate title page including:
- submission title
- topic area
- Name(s) of author(s), email, fax and mailing address(es).

Submissions will be acknowledged within 48 hours of receipt, and should be received by April 1, 2004. Notification of receipt of submissions will be sent via e-mail unless another mode of contact is requested.

www.DUBROVNIKiff.org

Steve Mladen Renko, Winner of the Yahoo Photos contest

Who knew?! I made plans months ago to be in Vancouver for a week, photo shoot. I sent Yahoo a photo on the whim. Go figure it!! I am proud as a peach in a Sunday basket. Wow!!!!
I am sending you the photo Yahoo accepted. You are an inspiration Nenad. --Steve

Editor's Note:

Congratulations Steve. Your Redefined and Jazzcubes Poetry  and Art make CROWN a proud home. If anyone is coming to Times Square at that time, please take a photo.

Nenad

Date: Fri, 16 Jan 2004
From: Yahoo! Photos
Subject: Congratulations!!


Congratulations! Your photo has been selected as one of 120 winners in “Yahoo! Photos 15 Seconds of Photo Fame” event! You survived some fierce competition from over 21,000 other entries.

Your photo will appear on the Astrovision screen in Times Square on Sunday, January 25, 2004 some time between 2:00 – 2:30 p.m. EST. Each picture will be displayed for 15 seconds.

We would love you to join us in Times Square on the day of the event. The Yahoo! Photos Team will be meeting at the Times Square Visitor’s Center on the day of the event at 1:30pm. The Visitor’s Center is located at 1560 Broadway, between 46th and 47th Streets, next to the ticket center. Look inside for the Yahoo! kiosk.

Please do your best to keep the news fairly quiet for the next few days. We will be publicly announcing the winners on Tuesday, January 20th. A public album with all the winning pictures will also be available on Yahoo! Photos on Tuesday.

Please call Kelly Devers at 212-994-3832 if you will be coming to the event so we can keep an eye out for you.

We hope you can make it!

Thanks so much and again, CONGRATULATIONS!

The Yahoo! Photos Team

Etno glazbom u svijet

MINISTAR KULTURE BOŽO BIŠKUPIĆ O NOVIM INICIJATIVAMA, KULTURNIM VIJEĆIMA, FINANCIRANJU FILMA, ODNOSU TURIZMA I KULTURE, INICIJATIVAMA KOJE ĆE MINISTARSTVO KULTURE PODRŽATI

Nastavit ćemo sve dobre projekte koje su započeli prethodnici

U svijetu je poznata praksa povezivanja turizma i kulture, posebno festivalske kulture. U Italiji je čak briga o festivalima u resoru Ministarstva turizma. U nas se još uvijek mora uvjeravati turističke radnike da od takve veze mogu imati koristi ili se pak turističke zajednice mora beskonačno moliti kako bi dodijelile kulturi makar i jednu kunu za programe kulture. Porazgovarat ću s g. Bulićem iz Hrvatske turističke zajednice kako bi se promijenio takav odnos turizma prema kulturi

Nakon nedavno održane zanimljive konferencije za medije na kojoj je novi ministar kulture, Božo Biškupić, iznio čitav niz novih inicijativa u djelovanju ministarstva, zamolili smo ministra za razgovor.     Jeste li najavom promjena Zakona o kulturnim vijećima zapravo najavili da ćete im oduzeti moć odlučivanja o raspodjeli sredstava?     – Nisam razmišljao o njihovoj moći i neću mijenjati članove Vijeća iz političkih razloga, ukoliko ste mislili na moć odlučivanja kao političku kategoriju. Četiri su vijeća – knjižnično, arhivsko, muzejsko i Vijeće za kulturna dobra – zadana zakonima i njihov djelokrug je poznat. O ostalim vijećima i njihovoj ulozi želim provesti raspravu, u prvom redu s Nacionalnim vijećem, a potom i s članovima vijeća. Pritom treba imati na umu da promjene u radu vijeća ne mogu biti brze jer je za svaku promjenu nužna promjena Zakona o kulturnim vijećima. Vijeća će, dakle, ovu godinu odraditi po dosadašnjem sustavu.     U toj ću raspravi predložiti da zajednički porazmislimo na koji način obnoviti rad vijeća, kako iskoristiti taj veliki potencijal, a osjeća se potreba i za razgovorom o programima od strateškog značenja za ťbijelaŤ područja kulture. Konkretno, mogu reći da podržavamo realizaciju Filmskog centra, a na inicijativu filmskih djelatnika i Gradskog ureda za kulturu Zagreba. O načinu rada postoje prijedlozi koji su slični slovenskom modelu. Ako utvrdimo da je taj model dobar, odnosno da su neka rješenja prihvatljiva i nama, ugraditi ćemo ih u novi Zakon o filmu.     Vijeće za urbanizam i arhitekturu nije se pokazalo učinkovito, možda i zbog toga što urbanizam nije u djelokrugu Ministarstva. Očekujem da će Vijeća pomoći ministru, odnosno ovom Ministarstvu, zapravo hrvatskoj kulturi u promišljanju najvažnijih odluka vezanih ponajprije uz velike projekte. Podrška lokalnim programima Želimo provesti značajniju decentralizaciju odlučivanja u kulturi, kako bismo lokalnim sredinama omogućili da ostvare programe od lokalnog interesa, ali i da imaju jači utjecaj pri odlučivanju o velikim projektima. Ne samo utjecaj, već i suodgovornost u odlučivanju. To je moguće jedino ako im zakonom osiguramo financijska sredstva kojima će samostalno raspolagati. Uspijemo li u toku ove godine pripremiti promjenu Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi, kao i propise o financiranju lokalne uprave i samouprave, odnosno nadopuniti članke postojećih zakona koji bi lokalnim sredinama jamčili određena sredstva iz poreza, bit ću zadovoljan.     Nakon što, dakle, lokalne sredine osmisle svoj program, mi bismo podupirali programe koje sama sredina ne može iznijeti ili se radi o nacionalno važnim programima. Teško je očekivati, primjerice, od Ličko-senjske županije osnivanje stalne kazališne trupe ili glazbenog orkestra sredstvima kojima ona danas raspolaže. U takvim slučajevima poduprijet ćemo nastojanja lokalne razine.     Kako bi izgledala realizacija ideje o uspostavi kulturne mreže koju ste promovirali na konferenciji za medije?     – Na prvi sam sastanak o temi kulturnih mreža i zajedničke suradnje pozvao čelne ljude kulture najvećih hrvatskih gradova i to zbog toga što u tim gradovima najbolje funkcionira sustav, ali to ne znači da nećemo razgovarati i s predstavnicima manjih sredina. Zamolio sam sugovornike za zajedničku suradnju, bilo to putem sufinanciranja programa ili uz pomoć znanja i iskustva – ťknow-howŤ, a u cilju unapređenja postojećeg stanja. Recimo, na primjer, da koncertna direkcija iz Zagreba pomogne u realizaciji koncertne sezone u Vinkovcima ili u nekoj manjoj sredini. ťBijelaŤ područja kulture Koja su to ťbijelaŤ područja kulture u Hrvatskoj o kojima ste također govorili?     – To su po mom mišljenju Lika i otoci, u kojima nedostaju neke od sastavnica kulture. Imamo i neke konkretne prijedloge, primjerice s intendantima nacionalnih kazališta smo dogovorili gostovanja HNK Zagreba, Rijeke i Splita. Time bi Gospić i Lika barem jednom mjesečno imali priliku pogledati vrhunsku kazališnu predstavu. Nešto slično želimo dogovoriti i s glazbenicima. Najvažnija je dobra volja, jer nisu samo sredstva u pitanju.     Ministarstvo kulture je od 1996. g. pa sve do 2000. godine ulagalo u obnovu Šibenskog kazališta velika sredstva, a lijepo uređeno kazalište s kojim se Šibenčani, vjerujem, ponose, zaslužuje stalni ansambl. Budući da do sada ansambl nije angažiran, pretpostavljam da mu Šibenik nije mogao osigurati sredstva, pa ćemo pokušati zajedno riješiti taj problem. To su primjeri za strateška promišljanja nadležnih vijeća i pomoć ministru u što efikasnijem rješavanju ovih i sličnih problema.     Neki su ideju da dio od ulaznica za američke filmove ide u fond za produkciju domaćeg filma vidjeli kao vrstu protekcionizma?     – Pročitao sam komentar vašeg kolege Pavičića o tome, iznio sam to kao ideju, vodeći se dobrim primjerom iz Zakona o zaštiti kulturnih dobara koji je spomeničkom rentom otvorio nove putove sufinanciranja obnove spomenika. U tom je članku izražen strah bojkota američkih producenata. Ne treba strahovati, ništa nećemo učiniti na svoju ruku, razgovarat ćemo sa stručnjacima iz područja filma, ali i pravnicima koji su upućeni u ovu pravnu problematiku.     Kad već spominjem dobre strane spomeničke rente, onda mogu reći da će primjerice Grad Du Vujićev imidž         Čestitao sam ministru Vujiću u prigodi primopredaje dužnosti na uspješnom imidžu stvorenom uz pomoć medija. U svom prvom mandatu nisam u tome uspio, nadam se da ćemo ovog puta biti bolje sreće.         Besplatne ulaznice         Zalažem se za ukidanje dosadašnje prakse dijeljenja besplatnih kazališnih ulaznica. Razumio bih da se besplatne ulaznice daju kazališnim kritičarima ukoliko im njihove redakcije nisu u stanju to platiti. Svi ostali trebaju kupiti ulaznicu. I na poklonjene ulaznice kazalište plaća PDV. Osim toga, gđa Mani Gotovac, intendantica riječkog HNK Ivana pl. Zajca, izjavila je na zajedničkom sastanku da je u Rijeci ta praksa već uvedena.         Granica financiranja         Moj prethodnik Vujić uspio je postići povoljnu granicu financiranja koju mnogi europski ministri priželjkuju – jedan posto od proračuna. Ako taj postotak možda i ne uspijemo povećati, bit ću zadovoljan da ostanemo na dostignutoj razini. brovnik samo na ime rente u godinu dana, prema našim procjenama, ubrati više od pet milijuna kuna. Takvi su me primjeri potaknuli na razmišljanje postoji li mogućnost da se dio od ulaznica preusmjeri za produkciju hrvatskog filma. To ne znači da bi Ministarstvo kulture umanjivalo sredstva za film već bi se, naprotiv, ta sredstva uvećala za iznos dobiven od ulaznica. Je li ideja dobra ili ne, u ovom trenutku mi je teško procijeniti, no razmišljanja idu u tom smjeru.       Alternativa u programu Vlade Druga je mogućnost kreditiranje uz pomoć niskokamatnih stopa za ulaganje u produkciju domaćeg filma. Slična praksa postoji u Ministarstvu turizma koje uz pomoć niskokamatnih kredita potiče obnovu tradicijskih građevina za turističku namjenu. Produkcija filma ne može, nadalje, ovisiti samo o sredstvima državnog proračuna i mi smo dužni učiniti sve u okviru djelokruga kako bi se to stanje promijenilo na bolje. Ministarstvo kulture ne može dopustiti da nestane jedna tako važna djelatnost kao što je produkcija filma. Nažalost, svjedoci smo odumiranja kinomreže. Rekao bih da je to ista medalja s dvije strane: s jedne je filmska produkcija, a s druge kinoprikazivačka mreža. Čemu proizvoditi domaći film ako ga nemamo gdje prikazati? Ne mislim pritom samo na Zagreb u kojem se obnavljaju kinodvorane ili otvaraju nove, već mislim i na prikazivačke prostore u drugim sredinama gdje su ih, nažalost, počeli zatvarati premda je kinodvorana često jedini prostor kulture u njihovu mjestu.     Recite nam nešto o sudbini nekih kulturnih projekata koji su se afirmirali u prethodnom razdoblju, a uvjetno su lijevog političkog predznaka – Teatar Ulysses, program kluba Močvara, Multimedijalnog instituta m.a.m.a...     – Uglavnom je riječ o alternativnim programima, ali i prostorima. Alternativa je u programu naše Vlade, odnosno Ministarstva kulture – ona će biti jednako tretirana kao i institucionalna kultura ukoliko to programi zaslužuju. Vijeća ovdje mogu odigrati važnu ulogu.     Možete li reći konkretno kako ćete tretirati brijunski Teatar Ulysses?     – Znam da je bilo polemičnih natpisa za i protiv tog projekta. Mislim da je rješenje u decentralizaciji i osnivanju vijeća na lokalnim razinama. Ukoliko lokalna razina u takvim projektima vidi zadovoljavanje kulturnih potreba njihove sredine, onda će oni to i podržati i financirati. Zbog toga je važno decentralizirati odlučivanje u kulturi što prije. Veza turizma i kulture Hoćete li sanirati dug zagrebačkom HNK?     – Bilo bi idealno kad bi intendant mogao početi novu kazališnu sezonu bez dugova. Prema riječima intendanta Tarbuka, Ministarstvo ne duguje ništa. Moramo razgovarati s Gradom kako bismo taj problem zajednički riješili. Prema njegovim riječima riječ je o dugu, ako sam dobro razumio, od četiri milijuna kuna. Grad je ovih dana dodijelio 2,5 milijuna kuna, pretpostavljam za saniranje duga, ali za dugoročniju politiku financiranja HNK potrebno je sačiniti detaljnu analizu troškova, ali i prihoda.     Kako vidite vezu festivala i turizma?     – U svijetu je poznata praksa povezivanja turizma i kulture, posebno festivalske kulture. U Italiji je čak briga o festivalima u resoru Ministarstva turizma. U nas se još uvijek mora uvjeravati turističke radnike da od takve veze mogu imati koristi ili se pak turističke zajednice mora beskonačno moliti kako bi dodijelile kulturi makar i jednu kunu za programe kulture.     Ove godine, prema izvješću intendanta Dubrovačkih ljetnih igara, turistička zajednica pokazuje razumijevanje za sufinanciranje, za razliku od splitske turističke zajednice kad je u pitanju Splitsko ljeto. Želim porazgovarati s g. Bulićem iz Hrvatske turističke zajednice kako bi se promijenio takav odnos turizma prema kulturi. Premda ima mišljenja da Hrvatska ima previše festivala, nisam protiv festivala upravo zbog njihove veze s turizmom. Ministarstvo kulture financira četiri velika festivala, a za pohvalu je kada, uvjetno rečeno, mala mjesta financiraju svoje festivale. Etno glazbom u svijet Prilikom govora o afirmaciji naših izvornih kulturnih vrijednosti u svijetu, spomenuli ste Nenada Bacha i Tamaru Obrovac.     – Tamaru Obrovac sam spomenuo i zbog toga jer sam dugi niz godina poklonik njezine glazbe, ali sam mislio i na sve druge, kao što su Dunja Knebl, Lidija Bajuk, Livio Morosin, Legen i drugi, ustvari mislim na cijelu grupu glazbenika koja se bavi etno glazbom na moderan način.     Kad je riječ o Nenadu Bachu i njegovom projektu plasmana hrvatske etno glazbe u svijet, pročitao sam o tome u novinama, a ovih dana sam s njim i razgovarao telefonom i putem e-maila, budući da se nalazi u New Yorku. Razgovor ćemo nastaviti krajem veljače s našim suradnicima u Ministarstvu i ukoliko zaključimo da je projekt dobar, a vjerujem da jest, onda ćemo ga podržati.     Svjedoci smo uspjeha Cesarie Evore i drugih svjetskih glazbenika na našim pozornicama i zašto da ne priželjkujemo, ali i ostvarimo, uspjeh naših glazbenika na svjetskim pozornicama? S glazbom je možda najlakše probiti put u svijet. Takav proboj treba omogućiti i hrvatskoj knjizi i izdavaštvu, ali i filmu.     Razgovarat ću s ministrom financija o mogućnosti novog modela sufinanciranja hrvatskih izdavača uz povoljne kredite. Dosadašnji način financiranja izdavača nije najbolji jer se događalo da je Ministarstvo sufinanciralo pripremu knjige, zatim tisak, a na kraju i otkupljivalo sufinanciranu knjigu po punoj cijeni. Bit će tu dosta posla, budući da su neki izdavači tiskali digitalno onoliko primjeraka koliko im je Ministarstvo otkupljivalo. Tu ćemo praksu prekinuti. Moj novi pomoćnik za knjigu i nakladništvo, kolega Višnjić, pokazuje dobro poznavanje ove materije i puno razumijevanje za ovu djelatnost i vjerujem da ćemo te probleme riješiti na najbolji mogući način. Uprava za knjigu i nakladništvo imat će dva odjela – jedan će brinuti o nakladništvu kao djelatnosti, dok će drugi promicati knjigu plasiranjem hrvatskih prijevoda stranim izdavačima, kao i osigurati njezinu prisutnost na sajmovima. O Vujiću ništa loše Što možete reći o svome prethodniku Antunu Vujiću?     – Nema razloga išta lošega reći kolegi Vujiću, premda sam na javnoj tribini na kojoj se raspravljalo o kulturnoj politici kritizirao strateški plan kulturne politike koju je predstavilo Vujićevo ministarstvo. Iako se u tom dokumentu naglašavalo novo vrijeme i 21. stoljeće, nisam bio istog mišljenja.     Nastavit ćemo rad na Strategiji i njezinoj prilagodbi europskim integracijama, kao što ćemo nastaviti i na svim dobrim projektima na kojima je radio moj prethodnik. Ništa nećemo rušiti, već ćemo nadograđivati. Ponovno ćemo formirati suradničku ekipu s ciljem unapređenja kulturne strategije i našim nastojanjima da 2007. godine postanemo punopravni član Europske unije.     Najavili ste i dodatno financiranje ťHrvatskog slovaŤ?     – Ne treba ťHrvatsko slovoŤ financirati dodatno, već ga treba uvrstiti u redovno financiranje kao što je to, primjerice, slučaj s ťVijencemŤ i ťZarezomŤ. Već sam u jednom intervjuu govorio da ťHrvatsko slovoŤ ima premalo stranica posvećenih kulturi, što je vjerojatno posljedica ukinuća ili jako smanjene potpore Ministarstva kulture i Ureda za kulturu Grada te su bili prisiljeni novom uređivačkom politikom okrenuti se sponzorima i pretplatnicima. Vjerujem da će u budućnosti ove novine za kulturu svoju uređivačku politiku usmjeriti pretežito pitanjima vezanima za kulturu.     U kojim ćete omjerima financirati kulturne časopise?     – O tome će odlučiti i vijeća, ali i ministar. Sve ćemo relevantne časopise za kulturu podržavati i ni jednom časopisu za kulturu nećemo nanositi štetu. U samom početku izlaska ťZarezaŤ bilo je isto tako prigovora da ima previše politike, a premalo kulture. To nas nije spriječilo da taj časopis podupremo već od samih početaka. Još jednom moram ponoviti, nikome nećemo uzimati da bi nekome drugome davali.     Vidim da ste dosta senzibilizirani na manjinsku problematiku. Je li to zbog premijera i njegovih stavova?     – Bio sam takav i ranije, samo se to vjerojatno nije primjećivalo. Uvijek smo manjinskoj kulturi pridavali značaj svjesni njenog prinosa multikulturalnosti ovoga prostora. Činit ćemo to i ubuduće jer je to politika naše Vlade i Ministarstva kulture. Nadam se da ćete ovog puta to zamijetiti. Ministarstvo će prema javnosti biti otvoreno, a novinari će imati uvid u sve odluke. Rade DRAGOJEVIĆ

http://www.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A2859286328592863285A28582858285C28632893289D2894289C286328632860285E285E285A286028632863286328592863U