Search


Advanced Search
Nenad Bach - Editor in Chief

Sponsored Ads
 »  Home  »  Politics  »  Prof.Dr. Ante Simonić: O promicanju odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije
Prof.Dr. Ante Simonić: O promicanju odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije
By Prof.Dr. Ante Simonić | Published  12/20/2006 | Politics | Unrated
Prof.Dr. Ante Simonić: HSS u promicanju odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije - IV Dio


VIII. b) Tehnologija

 
Treće znanstveno-tehnološko doba je postindustrijsko informatičko-tehnološko vrijeme u kome dominiraju učinci visokih tehnologija među kojima se ističu informacijska i računarska te znanstveno-istraživačka postig­nuća. Aktualna znanstveno tehnička revolucija, uvodi nas u nastajanje četvrtog znanstveno-tehnološkog doba - u  "znanstvenu civilizaciju". Njene temeljne značajke su znanstveno-istraživački pothvati u području fotonike i njihova primjena u dobivanju energije, u području fuzije i razbijanja atoma te do­bi­vanja energije, u području umjetne inteligencije i njene primjene u robotizaciji proizvodnje i kompjutorskim tehnikama. Istaknuti treba i proizvodnju biočipova na osnovi bioloških procesa u algama, nova znanja i njihovu primjenu u području biogenetike, proizvodnji hrane, izradi novih poluvodiča, vodiča i umjetnih vlakana, nove postupke u telekomunikacijama i korištenju novih resursa, pri čemu golemu važnost ima more... HSS smatra da ćemo se u "znanstvenoj civilizaciji" susresti s bitno novim društvenim odnosima, novim izazovima u pogledu pojedinačnih i društvenih sloboda, novim načinima proizvodnje i društvene reprodukcije te, vjerojatno, s novim svjetonazorom. Smatramo da će u četvrtom znanstveno tehničkom dobu, znanost i umjetnost postati najznačajnije ljudske djelatnosti, te da će se otvoriti mogućnosti univerzalnog razvoja svakog pojedinca u fizičkom i intelektualnom smislu.


Preduvjet takvim pomacima je stvaranje visokokvalitetnih ljudskih inte
­lektual­nih resursa (ljudskog kapitala) - tj. postojanje visoko obrazovanih znanstvenika, istraživača i tehničara, koji će stvarati i koristiti nova ljudska znanja, navike, vještine i umijeća. Visoko obrazovani kadrovi, tj. ljudski potencijal u kome su sadržani inteligencija, kreativnost, imaginacija i obrazo­vanje postaju glavni nositelji razvoja i blagostanja - stupovi novoga doba.


Prvu tehničku (industrijsku) revoluciju je pred dvjesto godina
izazvala primjena parne energije u industriji i prometu. Druga tehnička revolucija je uslijedila pred sto godina. Obilježena je primjenom električne energije u telekomunikacijama, industriji i brojnim pomagalima za svakodnevno korištenje te napretkom kemije.


S iznesenim je u uskoj vezi i razvitak gospodarstva o čemu kazuju zbivanja u najmoćnijoj državi današnjice - SAD
-u, koja se mogu podijeliti u tri razdoblja:

"razdoblje poljoprivrednog društva koje je trajalo do 1906. godine. Tijekom njega se približno polovica ukupnog stanovništva neposredno bavila zemljoradnjom, a osnovne gospodarske aktivnosti su bile poljoprivreda i ekstraktivna industrija (šumarstvo, rudarstvo, ribarstvo i sl.).


"razdoblje industrijskog društva koje je trajalo do 1954. Tada su se SAD
tehnički razvile, pa je oko 40% zaposlenih radilo u industriji. Porasla je sveopća ovisnost o energiji, a sveukupno društvo se temeljilo na velikim tvrtkama, državnoj upravi i snažnim mass-medijima. Razvijani su montažni lanci i standardizirana je masovna proizvodnja, iz čega je izviralo društvo mase u kome dominira potrošačko-konformistički stil života.


Gospodarski rast tadašnjeg svijeta se temeljio na intenzivnoj elektrifikaciji i primjeni električne energije u industriji i domaćinstvima, te u velikom rastu metalurgije i kemijske industrije. Ova posljednja je omogućila proizvodnju novih lijekova te sintezu umjetnih masa i umjetnih gnojiva, a uz proizvodnju kvalitetnih agrarnih strojeva bila je bitan poticaj sveopćoj populacijskoj eksploziji i urbanizaciji. Važan napredak je ostvaren i u prometu čemu su najvažniji doprinos pridonijeli masovna proizvodnja
automobila i sustav novih cesta, te gradnja velikih, brzih i sigurnih brodova, djelatna željeznička mreža i fascinantan razvoj zračnog prometa.


"razdoblje informacijskog društva. Nastaje nakon 1954., jer od tada dominiraju uslužne aktivnosti s izraženom potporom razvijene tehnike i elektroničke obrade informacija
. Sada se težište gospodarskih aktivnosti i tehničkih promjena prebacuje s proizvodnje materijalnih dobara na proizvo­dnju, obradu, pohranu i distribuciju informacija. Primjerice, već 1977. god. je preko 46% zaposlenih bilo vezano uz informatičku aktivnost i oni su ostvarivali više od 48% bruto društvenog proizvoda. Spomenute osobe su radile u proizvodnji informatičke opreme ili telekomunikacijskih sustava, u bibliotekarstvu, obrazo­vanju, znanosti, sredstvima javnog informiranja...


Posljedično tome nastaje integralna proizvodnja
. Karakterizira ju smanjenje razlika između fizičkog i umnog rada, a znanost postaje temeljna proizvodna snaga. Proizvodnji nije više osnovni poticaj osiguranje gole egzistencije, sve je intenzivnija razmjena informacija među ljudima itd. Najznačajnije transformacije u području tehnike i industrije nastaju u informatici, biotehnici, stvaranju novih materijala i novih energija, ambijentalnom inženjerstvu i aero-svemirskoj tehnologiji.


Izlaskom iz industrijskog doba SAD
te Kanada, Zapadna Europa, Japan i Istočna Azija - kroz transformaciju vlastita gospodarstva i društva, usmjeravaju cijelo čovje­čanstvo prema novoj budućnosti velikih individualnih sloboda. Mijenjanjem vrijednosnog sustava radikalno se mijenja svjetska politika, pa geopolitičke principe zamjenjuju geoekonomski. Umjesto nekadašnjih borbi za osvajanje teritorija, kolonija i područja utjecaja - sada je prisutno natjecanje za tehničku dominaciju i prevlast na globalnim tržištima visokih tehnologija. Ekonomski prioriteti postaju sve ogoljenija i silovitija pokretačka snaga svijeta.


Kao i sve revolucije, i informatička preraspodjeljuje moć
i bogatstvo. Cilj svake zemlje postaje razvoj i proizvodnja novih dobara i usluga visoke tehnologije, te da svome stanovništvu osigura najinteresantnija i najbolje plaćena radna mjesta. Ovakvi interesi mogu ugroziti odnose među zainteresiranim partnerima, što se ogledava u tehnološkom ratu i borbi za tržišta. Takvi sukobi mogu ugroziti i globalni mir te dovesti pod upitnik realizaciju zajedničkih napora da se i u drugim zemljama potakne demokracija, tržišna ekonomija te gospodarski, znanstveni i kulturološki razvitak, zaštita okoliša... Zato mir postaje pretpo­stavkom ispunjenju odgovornosti koju nosimo na leđima zbog budućnosti svijeta. Ali, ne valja stvari nepotrebno idealizirati jer u današnje doba razvijene zemlje dominiraju u unaprjeđivanju, proizvodnji, prodaji i korištenju informacijske opreme i usluga - pa njihova hegemonija u ovom strateški značajnom području izrasta u informatički imperijalizam.


Budući ne želimo zaostati u tehničkom napretku, vlast treba afirmirati i pomagati razvoj
te se neposredo uključiti u stvaranje informatičkog društva i ekološke ekonomije visokih tehnologija. Hrvatska vlada mora biti moderator sustavnog dogovaranja države, industrije, znanosti i društvenih snaga u izgradnji zajedničke budućnosti. Treba definirati i potpomagati prioritetna, strateški značajna područja (engl. "technology push") i zahtijevati inovacijske proizvode (engl. "technology pull"). Vlada treba aktivno pomoći u izgradnji inftrastrukture na kojoj se temelji razvitak društva. Tu se ubrajaju komunikacijske mreže koje će omogućiti multimedijsko povezivanje, elektronički sustavi kontrole prometa s usmjerenjem prema integrativnim procesima različitih prijevoznih sredstava te integrirani sustavi energetske opskrbe koji kombiniraju fosilna goriva s obnovljivim izvorima energije.


Znanstvenici, tehničari i drugi stručnjaci u Hrvatskoj trebaju sustavno razvijati interdisciplinarnu i multidisciplinarnu suradnju, te pomoći da se znanje, istraživanje, znanost i tehnika metnu u funkciju gospodarskog napretka zemlje. To nezaobilazno zahtjeva suradnju i povezivanje različitih tvrtki u saveze i mreže.


Nužno je razvijati nacionalni inovacijski sustav koji mora postati pokretačka sila razvoja. Naime, većina novih radnih mjesta je u razvijenom svijetu vezana uz visoke tehnologije, pa je otklonjen strah da će razvoj znanosti i tehnike dokidati radna mjesta. To aktualizira potrebu za mrežom tehnoloških razvojnih središta, koja bi olakšala nadvladavanje mnogih problema u postojećim tvrtkama i omogućila rad novoutemeljenih. Ta središta trebaju biti dio usustavljenog koncepta razvoja privatnog i državnog sektora, a osnovna svrha njihova postojanja je pružanje ekspertne pomoći u uspostavljanju, razvoju i vođenju tvrtki. Valja osigurati ekspertne usluge gospodarstvu, državnim tjelima i sl., što pretpostavlja utemeljenje virtualnih think tank-ova, izgradnje infrastrukture za osnivanje start up poduzeća, te privlačenje poduzetničkog kapitala. Sve rečeno ima za cilj poticanje i omogućivanje:


- stvaranja i primjene znanstvenih, tehničkih i organizacijskih znanja, te

razvoja industrije utemeljene na znanju i rada visoko učinkovitog tržišta kapitala,


- prijenosa znanja i tehnologija iz drugih zemalja, pri čemu ističemo značenje prijenosa znanja sa sveučilišta u industriju,


- rada visokostručnog nacionalnog savjetodavnog tijela. Ono bi prosuđivalo različite projekte s gledišta znanstveno-tehničke, financijske, gospodarske, ekološke, nacionalno-sigurnosne, industrijske itd.  korisnosti.


- stalnog praćenja i analiziranja suvremenih trendova, te temeljem evaluacije redefiniranja prioriteta i sveukupne znanstveno-tehničke i razvojne politike.


- definiranja misije i organizacije resornih ministarstava po uzoru na EU.


- nadvisivanja oštrih granica između temeljnih i primijenjenih znanstvenih istraživanja.


- poticanja projekata koji se temelje na timskom radu.


- preuzimanja individualne odgovornosti u različitim aspektima djelovanja, čime će se nadvladati sklonost "državnom paternalizmu" i stavu da će probleme rješavati "nadležni".


- menadžerskih i liderskih znanja i vještina u znanosti i tehnici.


- selekcije kojom će se najboljim kandidatima osigurati radna mjesta u sustavu znanosti, tehnike i svih ostalih djelatnosti.


- lokalnoj upravi i samoupravi poticanje projekata koji su regijonalno interesantni.


HSS, u skladu sa stavom "Hrvatske akademije tehničkih znanosti" proklamira: "Gospodarstvo i temeljni model poslovanja transformiraju se danas u cijelome svijetu. Nastaje metakapitalizam, gospodarski oslonjen na elektroničko poslovanje i novo promišljanje uloge znanja. Postojeće tvrtke imaju vrlo malo vremena da se prilagode promjenama, najviše nekoliko idućih godina. Ne prilagode li se, nestat će.


Glavno je pitanje: Kako će se mala država poput Hrvatske sa svojim gospodarstvom, bilo sama ili udružena sa srodnim ili komplementarnim zemljama, snaći u tim prilikama i sačuvati svoj identitet i gospodarski opstanak, održati sudjelatnost i konkurentnost na svjetskom tržištu?...


Potrebno je razvijati nove vrjednote i norme ponašanja ljudi, uz stvaranje svijesti da su u vlastitoj državi i da svako njihovo djelovanje utječe na kvalitetu života cjelokupne zajednice, da je ona organizam s tisućama i milijunima malih i na prvi pogled nebitnih ali ipak važnih djelovanja koja zajednicu čine životno sposobnom.

           
Zagovaramo sustavno promišljanje gospodarstva, mudro i prilagodljivo vođenje gospodarskih funkcija i državu koja podupire poslovne djelatnosti. S pomoću sustavnih metoda potrebno je najprije točno procijeniti polazne uvjete, tržišne prilike, vlastitu moć i slabosti: resurse, infrastrukturu, opskrbljivače, proizvođače, potrošače, distributere itd.; proučiti prilike u okolini, tuđe strategije te izabrati najbolji raspoloživi put kojim će se postići revitalizacija gospodarstva, a zatim i gospodarski napredak s osloncem na gospodarstvo znanja. Poticanjem inovacijskog procesa, stvaranjem poduzetničkog ozračja, jačanjem poduzetničkog kapitala, valja stvarati nova radna mjesta, nadvladavati nezaposlenost...


Iznad svega je važno mudro i odgovorno vođenje. Svima nama mora biti jasno da... idućih 20 godina, uz odgovarajuću stopu rasta vlastitim naporima želimo dostići 20 000 USD po glavi stanovnika. Sadašnji nacionalni dohodak od 22 milijarde USD treba narasti na 100 milijardi USD, a to se može postići...


Treba provesti niz  istraživanja i uz pomoć scenarija odrediti grubu orijentaciju za ostvarivanje predloženoga razvojnog cilja. Na primjer, u orijentacijskom okviru za podupiranje znanosti, istraživanja i razvoja udjeli pojedinih segmenata mogli bi biti sljedeći: prirodni izvori 5-10%, proizvodnja i industrija 30-50%, uslužne djelatnosti 50-60%. 


...Znamo da Hrvatska mora postati svjesna da svoj opstanak traži u svjetskom drušvu znanja, da svoju težnju možemo ostvariti povezivanjem obrazovanosti i stručnosti s raspolaganjem suvremenim znanjima i tehnologijama, smišljenom upotrebom znanja. Da su temelj zdravog gospodarstva proizvodnja i visokorazvijena institucijska infrastruktura. Da dugoročno možemo živjeti dobro, ako dobro proizvodimo. Da je središnje pitanje napretka stvaranje opće strategije razvoja polazeći od sustavskog mišljenja i pristupa. Da svoj položaj i svoje ponašanje možemo poboljšati i postati još bolji, ako znamo kakvi smo i ako razumijemo svoju okolinu. Da valja veću pozornost posvetiti mladima i njihovoj orijentaciji prema proizvodnji te obrazovanju na području tehničkih i biotehničkih znanosti."

 

 

Ljubazna urota - granice i upozorenja

 

Posljednjih je godina ubrzanje promjena otišlo tako daleko da nijedno pretjerivanje, nijedna hiperbola ne može realistički opisati širinu i zamah mijene. Zapravo, čini se da bi samo pretjerivanje moglo biti ispravno.
(W. Bennis)

 
F
. Fukuyama piše: "... biotehnologija, za razliku od mnogih drugih znanstvenih dostignuća, miješa očite koristi sa skrivenim štetama donoseći ih zajedno, u jednom, bešavnom pakiranju." To je razumljivo jer su izazovi i učinkovitost, primjerice, genetičkog inženjerstva golemi, te predstavljaju jedan od primjera etičkih dilema koje pred nas postavlja veličanstveni bljesak znanstvenih dostignuća. HSS smatra da čovjeku nije dopušteno činiti sve što može, pa se danas, kao nikada do sada, od čovjeka traži mudrost i strpljivost kako bi osigurao lijepu budućnost. Primjerice, kloniranje ukazujući na goleme mogućnosti znanosti, potiče pitanja: Hoće li čovjek postati Faber sui ipsius, dizajner novih ljudi? Hoće li Homo sapiens postati Homo fabricatus - osoba klonirana iz stanica odrasla čovjeka? Hoćemo li osim patentiranih novih biljaka i životinja, imati i patenti­rane nove tipove ljudi - kopije koje će netko uzgajati, prodavati, koristiti? Zamisliti se može čak i stvaranje vlastite kopije, koja bi mogla služiti kao spremnik rezervnih organa.


Treba li stremiti stvaranju "idealnog" čovjeka? Kakve bi njegove osobito
­sti morale biti? Usmjerene prema uzorima prošlosti, sadašnjosti ili budućnosti? Tko će ih odrediti - možda pojedinačni znanstvenici, vlade, zainteresirane insti­tucije ili kupci? Može li netko zlorabiti ta znanja i stvoriti novog Franken­steina? Što će se učiniti s pogrješno dizajniranim ljudima? Kako će se Homo fabricatus ponašati, kako će se osjećati i odnositi prema jedinki jednakog genoma, tj. prema vlastitoj kopiji? Hoće li takav Homo futurus biti Superman, Übermensch, harmo­nična ličnost osobnog identiteta, ili skup proteza? Naime, HSS smatra da čovjek nije samo sveukupnost bioloških i društvenih komponenti, već mnogo više od toga. Stoga su biološka i sociološka znanja nužnost razumijevanja čovjeka, ali nisu dostatna - pa moraju uključiti i filozofska i teološka promišlja­nja. Tako se približavamo holističkom stavu o fizičko-duhovnom jedinstvu čovjeka, u kome su sadržani: biološki principi prolaznosti i smrtnosti tijela, mogućnost razliko­vanja dobra od zla, sloboda djelovanja i samoodređenja, odgovornost za počinjena djela, moralne, umjetničke, religijske i druge osobitosti koje pomažu da sebe prepoznamo subjektom i individuom s razvijenim osjećajem ponosa.


Zato je Papa Ivan Pavao II. 1987. i 1991. godine, označio korištenje ljudskog embrija kao objekta eksperimentiranja i izvora materijala za transplantaciju napadom na ljudsko dostojanstvo i ljudsku rasu, jer embrio smatra legalnim subjektom. Zahtijeva da intervencije u cijelosti poštuju nepovrjedivost individuuma tijekom svih faza njegova razvitka, kao i nepovrje
­di­vost sveukupnoga svijeta. Evo dijela njegove poruke: "...čovjek ne smije biti podčinjen ni uporabljen kao puko sredstvo, bilo za ljudski rod  ili za društvo. On ima vrijednost po sebi. Čovjek je osoba. Ima razum i volju. Sposoban je ulaziti u odnose zajedništva, solidarnosti i samoprijegora prema svojim bližnjima..." 


HSS, u suglasju s prije spomenutim podržava deklaraciju Vijeća Europe: "Instrumentalizacija ljudskih bića namjernim stvaranjem istovjetnih ljudi suprotna je ljudskom dostojanstvu te prema tome predstavlja zlouporabu medicine i biologije."


Što će čovjek
dobiti ako osvoji cijeli svijet, a pritom izgubi sebe? Otvara li se nekim genetičkim istraživanjima beskrupulozni put glupana prema vječnim frustracijama, pogrješkama i konačnoj nesreći?


S obzirom na to da je Historia magistra vitae, svjesni smo relativnosti ispravnog postupanja i najmudrijih i najsposobnijih među nama - kao i pogrje
­šaka na koje ni najpozitivniji oblici ljudske tradicije, iskustva i mudrosti zdravog razuma nisu imuni. Zato smo užasnuti zbog straha od krive procjene odnosa: između rizika i koristi, između cijene i dobitka. Jer posljedice za novostvorenu jedinku, njene karakteristike i identitet - posljedice za njene bliske i daleke potomke te sveopću životnu sredinu teško su sagledive. A HSS već 100 godina proklamira da je najveća civilizacijska, kulturalna, politička, etička, znanstvena, tehnička... ljudska vrijednost: čovjek.

 

How would you rate the quality of this article?

Verification:
Enter the security code shown below:
imgRegenerate Image


Add comment
Article Options
Croatian Constellation



Popular Articles
  1. (E) 100 Years Old Hotel Therapia reopens in Crikvenica
  2. Dr. Andrija Puharich: parapsychologist, medical researcher, and inventor
  3. Europe 2007: Zagreb the Continent's new star
  4. (E) Croatian Book Club-Mike Celizic
  5. Violi Calvert: Nenad Bach in China to be interviewed by China Radio International
No popular articles found.