Search


Advanced Search
Nenad Bach - Editor in Chief

Sponsored Ads
 »  Home  »  Politics  »  Prof.Dr. Ante Simonić: Uvjet da bi se bilo intelektualcem nije samo biti stručnjakom
Prof.Dr. Ante Simonić: Uvjet da bi se bilo intelektualcem nije samo biti stručnjakom
By Prof.Dr. Ante Simonić | Published  02/21/2007 | Politics | Unrated
Prof.Dr. Ante Simonić: HSS i intelektualci

Politička vizija u 12 nastavaka: Raznolikost susretanja drevnog i suvremenog - kako ići dalje


Prof.Dr. Ante Simonić 


XI.  HSS i intelektualci

HSS se zalaže da neiskvarena mudrost bude ključna u razrješavanju gorućih društvenih problema. Da razum i pristojnost, dobra namjera te težnja pravdi i istini, poštivanje reda i dogovora - pokreće mase ljudi. Jer nažalost, često mase daju prednost žestini i strasti, te streme brzom zadovoljavanju potreba ne promišljajući dovoljno o poslje­dicama. HSS potiće ljude da shvate ne samo puno značenje pojedinih poruka već i činjenicu da je jako važno tko nam poruke šalje - da li avanturist koji teži vlasti, ili mudraci koji žele služiti.

HSS potiče intelektualizam - stav da intelektualci čine duhovnu elitu koja značajno utječe na svekoliko ozračje određenog doba i prostora. Ali, uvjet da bi se bilo intelektualcem nije samo biti stručnjakom. Treba posjedovati i humanistički vrijednosni sustav koji mora biti vodiljom kroz životne zavrzlame i koji se treba aktivno dokazivati.

Očekujemo od intelektualaca poticaje za nove ideje i rješenja, ali i čuvanje kanona temeljnih vrijednosti i tradicije. Oni su ti koji se diče nepovjerenjem i sumnjom u sve autoritete, stalno su budne bundžije i bez prestanka se suprostavljaju svim privilegijama i zastranjenjima. Promišljaju i istražuju kada je to opasno i neprobitačno, sumnjaju i kada svi ostali vjeruju, bune se kada su se već svi ostali prilagodili, prosuđuju o svemu, ne izbjegavaju odgovornost, zahtijevaju red utemeljen na istini, javno govore i kada nisu sigurni da će biti ispravno tumačeni, da o životu promišljaju u većoj mjeri nego što će ga iživjeti sami i da se suprostavljaju moći. Stoga A. Camus piše: "Moramo znati,... da je naše jedino opravdanje, ako postoji, govoriti u granicama naših mogućnosti za one koji to ne mogu. To moramo učiniti za sve one koji ovog trenutka trpe, bez obzira na veličine prošle i buduće, na države ili partije što ih ugnjetavaju."

Biti intelektualac znači imati šansu da vlastitu ulogu izvedemo dobro ili loše, uspješno ili neuspješno, časno ili nečasno. Mnogi sa zebnjom ukazuju da u današnje doba samo mali broj značajnih intelekualaca sudjeluje u javnim zbivanjima, što dovodi u pitanje "vitalnost javne kulture" (R. Jacoby).. Je li od dominantne važnosti lijenost, komoditet, ili pak strah - ili možda svijest da se većina visokovrijednih ideja u praksi iskrivi - pa su sve rjeđe produhovljene javne polemike vrhunskih intelektualaca.

Intelektualcima nazivamo najčešće osobe koji se od okoline razlikuju obrazovanošću i znanjem. Međutim, treba istaknuti da je inteligencija po svojim društvenim funkcijama, podrijetlu, načinu življenja, po političkim uvjerenjima i interesima te svjetonazoru, nehomogena grupacija. Često se iskazuje kao nadklasna, nadkonfesionalna i nadnacionalna skupina koja visokim stupnjem obrazovanosti i međunarodnim poveznicama nadvisuje klasni, religijski, rasni i nacionalni egoizam.

Mnogi intelektualci osjećaju obvezu prema društvu koja ih tjera u akciju kako bi pomogli afirmaciju dobroga i korisnog - pa upozoravaju da nije upitna relevantnost mnogih golemih uočenih problema, već je nevolja što kritična masa ljudi to ne želi znati. Intelektualci pozivaju na zajedničko djelovanje koje će poticati i ohrabrivati ostale ljude. Cilj je da se izborimo za bolju i sigurniju budućnost u kojoj neće dominirati pojedinačna ili grupna sebičnost. Zato, nobelovac V. Prelog upozorava: "Ništa nije tako opasno kao neznanje na vlasti."

U želji da se pojedinačni duh i akcija ne sapnu u usko ekspertno ili profesionalno područje, već da se osobno znanje i doprinos neposredno i odmah preliju u riznicu sveopćih aktualnih događanja u društvu, mnogi intelektualci (svečenici, znanstvenici, filozofi, umjetnici, menađeri, bankari, diplomete, učitelji, liječnici, pravnici, inženjeri... ) su se istodobno bavili političkim aktivnostima i posvećivali zahtjevnim društvenim funkcijama.

Političari, nažalost, često nisu elita vlastite sredine, jer većinom nisu najboljih već prosječnih intelektualnih dosega. Njihova je etičnost raznolika, jer su neki od njih časnih, ali, na žalost, brojni među njima upitnih moralnih osobitosti. Nasuprot tome intelektualci današnjice pripadaju skupini društvene elite. Suvremenoj aristokraciji duha. Za očekivati je da ti pobornici drukčijeg vrijednosnog sustava od ostalih ljudi, ne streme stjecanju osobne moći, bogatstva ili  sitne koristi, već služenju ideji općeg dobra. Stoga se predstavniku ove grupacije može s velikim povjerenjem povjeriti vlast jer se ne pretpostavlja da će je zlorabiti. Zato su "Pagvaški pokret", "Rimski klub" i časopis "Encyclopaedia Moderna", reprezentativni primjeri pokušaja da međunarodna inteligencija pomogne u promicanju političkog pluralizma. Njihova misija je upozoravati na kompleksnost mnogih problema i izazova, ali i mogućnosti s kojima se suvremeno društvo suočava, te pronalaziti najbolja rješenja. O uspješnosti tih akcija kazuje činjenica da su nobelovac C. Powell i lord B. Russell, tijekom "hladnog rata" vješto posredovali između Amerikanaca i Rusa pomažući porast kolektivne sigurnosti. Javnost ih je nagradila golemom potporom što se ogledava i u činjenici da je "Pagvaški pokret" dobio i Nobelovu nagradu za mir 1995.

Mnogi će zahtijevajući kontrolu nad političkim institucijama, zastupati stav da je politika suviše važna da se prepusti samo političarima. Tragom ovakvog stava su npr. I. Supek i C. Powell 1962. predložili da u Gornji dom Britanskog parlamenta uđu utjecajni znanstvenici, gospodarstvenici i umjetnici - te da na taj način preraste u senat. Mnogi se opisanom idealizmu izruguju, tumačeći da su znanstvenici npr., čudnovato naivni kad vjeruju da će politici nametnuti znanstvene principe istinitosti, ili da će političare nadmudriti svojom inteligencijom.

Okus vlasti potiče ambicije, a u odsutnosti djelatnih kočenja utemeljenih na moralnim tradicijama i principima, vlast je često poticaj zloupotrebi.

Uostalom, zar nevolja s, primjerice, jednakošću nije u tome da se pristajemo izjednačiti samo s onima koji imaju više od nas. Stoga je ulazak mudrih i moralnih ljudi u politiku pravo bogatstvo za narod i zemlju, ali jasno je da postoji i mogućnost povratnog djelovanja, tj. da vlast pokvari osobu uzvišenih ideala.

Velika je nevolja kada političar pokušava mijenjati svijet, a da ne poznaje zakonitosti zbivanja i brojne činjenice povezane s problemom, te ne sagledava posljedice vlastitih učinaka. Zato HSS upozorava da je opasno pokretati političke obračune samo s posljedicama, a ne s uzrocima lošeg stanja - a povijest nas uči da je potcjenjivanje gluposti vrlo opasno. Naime, u suvremeno doba je apsolutno nemoguće da političar da ima sveobuhvatno znanje o bitnim područjima ljudskog promišljanja i djelovanja. Zato se HSS zalaže da političari pozivaju gospodarstvenike, bankare, razne eksperte, znanstvenike, filozofe... da savjetom pomognu u razrješivanju raznolikih problema. Spomenuto je od posebne važnosti u razdobljima krize, kada je borba za demokratske odnose u društvu najžešća. Zato je angažman intelektualaca baš sada u Hrvatskoj nužan, ali je na žalost još uvijek nedostatan. Naime, neznanje, moć, ponos i zatucanost - mogu biti vrlo opasna mješavina - pa društveno-politički angažman i intelektualaca postaje visoko rizičan. Naime, uvijek vreba opasnost da ih se - kao i sve mudre ljude, krivo shvati. Stoga je i Kant govorio da se više boji da ga krivo shvate, nego da ga opovrgnu. Postoje i rizici druge prirode, jer intelektualci - ukazujući da budućnost ne prestaje u istom trenutku kad politika realizira vlastite ciljeve, žele nadići svoje vrijeme i okruženje.

How would you rate the quality of this article?

Verification:
Enter the security code shown below:
imgRegenerate Image


Add comment
Article Options
Croatian Constellation



Popular Articles
  1. (E) 100 Years Old Hotel Therapia reopens in Crikvenica
  2. Dr. Andrija Puharich: parapsychologist, medical researcher, and inventor
  3. Europe 2007: Zagreb the Continent's new star
  4. Violi Calvert: Nenad Bach in China to be interviewed by China Radio International
  5. Potres u Zagrebu - Earthquake in Zagreb, Croatia 28 listopad 2006 u 16:15 3.7 on a Richter
No popular articles found.