PROVINCIJA KAO SREDITE

POGLEDU RIZNICE PROVINCIJE BOSNE SREBRENE

Sramnoje biti stranac u vlastitoj domovini,ili, Turpe est in patria esse peregrinum, dobro zvoni latinska izrekakoja se pripisuje rimskom caru Hadrianu aistaknuta je na ulazu u mali lapidarij Klasične gimnazije u Visokom. Usredputovanja po Provinciji Bosni Srebrenoj koje nas je vodilo tragom franjevačkeumjetničke batine, ovaj natpis bolno potsjeća na ratom, iseljavanjem i političkom manipulacijom ugroeni kulturolokikontekst koji su stoljećima čuvali bosanski fratri.

Pogledu Bosnu naslov jestudijskog putovanja u organizaciji Udruge Franjevačke klasičnegimnazije Visoko kao uvod u simpozij predviđen za lipanj 2002 u Zagrebu. Usreditu putovanja nakon to za očaranim putnicima ostane Jajce, svetiteu Podmilačju, Bugojno, Uskoplje, franjevački samostan u Rami odnosnoćitu, potom crkva u Ovčarevu, veliki samostanski kompleksi i crkve uGučoj Gori, Kraljevoj Sutjesci i Fojnici, kada se nakon puta punog otkrićaprepuni dojmova suočimo sa natpisom na oglasnoj ploči pred lapidarijemu Gimaziji u Visokom, (Turpe est in patria esse peregirinum,) počinjese doivljavati i razumijevati stoljetna, no i danas aktualna, tragedijaZemljice Bosne. Dodue, latinski natpis moramo čitati kao jedan odnaputaka đacima o vrijednosti znanja no ipak... Gimnazijski Lapidarij uVisokom osnovao je i uredio profesor fra Ignacije Gavran, koji je generacijamatićenika ucjepio ljubav za starinu, za povijest, za povijest umjetnosti.Lako je, sluajući ga i danas slijediti onaj isti zanos koji je njegoveđake trajno vezao za umjetnost. Zapravo, Udruga đaka Franjevačkeklasične gimazije Visoko iz Zagreba organizirala je putovanje tragomfranjevačke batine u Bosni Srebrenoj, posebno fokusirajući hrvatskusuvremenu umjetnost, koja doslovce ivi u bosansko hercegovačkim franjevačkimsamostanima i za njih vezanim svetitima. Tu su radve ostavili Ivo Dulčić,Josip Biffel. Đuro Seder, Zlatko Keser, Slavko ohaj, Vasilije Jordan,Zdenko Grgić, Josip Poljan, Marija Ujević, ime Vulas, Josip Marinović,Branko Ruić, Mile Blaević, Kuzma Kovačić; potom, ufranjevačkim zbirkama umjetnina nalazimo remek djela od onih Ede Murtića,Rudija Labaa, Miroslava uteja, Ivice ika, do onih mladih autora,primjerice, Matka Vekića. Ovaj prebogati fundus suvremene umjetnosti samoje jedan sloj arhitektonskih i povijesnoumjetničkih fenomena Bosne Srebrene.I sva spomenuta autorstva pojedinačno doivljavamo i razvrstavamo kaoremek djela koja se grupno potvrđuju kao skladna summa, kao vjerodostojniumjetnički fundusi koji traju, ive, zrače.

Ljepotakrajolika, rječitost arhitekture

Put nas nakon Okučana i Petručevca najprije dovodi u Jajce obiljeenotokom najljepih rijeka Plivom i Vrbasom. Grad se spominje1396. kao posjedHrvoja Vukčića Hrvatinića; u blizini Jajca grob je posljednjegbosanskog kraja Stjepana Tomaevića; to je grad opasan zidinama saostacima gotičkoga dvora na citadeli koje su gradili i u stilu mletačkegotike ukrasili majstori bliski radionici Andrije Aleija. Premda su Turcidevastirali dvore i pretvorili ih u utvrdu jo je uočljiva kula skraljevim portalom građenim u gotičkom slogu sa insignijama obiteljiKotromanić u luneti. Nadalje, Jajce je rodno mjesto pjesnika Nikole opa.

Od tame i od čađi, sa pognutom strehom,/ ljuljajuć se i cvilećikripi,/Nada mnom je sputen i nad mojim grijehom,/ Svu noć neto tamnos njega sipi, sipi.//Al svaki put u neko doba gluho/probudi me kroza nj plavidah svjeine./ To krov tamni nada mnom zakripi suho./I pospe me zvijezdama kroz raspukline. Jednuod svojih najljepih pjesama Krov napisao je Nikola op pamtećirodni grad, istodobno kraljevsko i skromno, tragično obiljeeno i uvijekivo Jajce. In situ grad i krajolik upućuju nas na srednjovjekovljei renesansu, Toranj Sv Luke, iz 1460 godine podignut uz franjevačku crkvuSv Marije koju su kasnije Turci pretvorili u damiju potsjetit će nazvonik katedrale u gradu Hvaru. U blizini Medvjed kule isklesane su u ivojstijeni podzemne prostorije takozvane Katakombe, podzemna dvorana sluila je zaobavljanje rituala Zmajeva reda. Ovdje je dakle promaknut Zmaj od Bosne...Premdasu franjevci doli u grad prije 15 stoljeća dananji Franjevčkisamostan izgrađen je u razdoblju od 1877 do 1885 a obnovljen je u 20 stoljeću.. Crkve uz samostan vie nema, sruenaje do temelja u stranoj jugo agresiji naBosnu i Hercegovinu. Pri tom je stradalo puno vrijednosti među inim i zidneslike Marka Antoninija, slikara koji je radio u romantičarskom ihistoricističkom slogu. Nestala je u praini njegova čuvena slika pod nazivom Na grobu posljenjeg bosanskog kralja. Valja spomenutii to kako je Antonini djelovaonajprije pod pokroviteljstvom grofa Nugenta koji ga i dovodi iz Rima u Zagreb.Antonini je oslikao dvorac u Oroslavlju, potom dvorac uz stari grad Trsat u Rijeci, djelovao je u Zagrebu, u Bosnu dolazi kada seobnavlja samostan u Jajcu, oslikava crkvu u Kraljevoj Sutjesci.

Putevi su nas iz Jajca odveli u Podmilačje, protenite Sv IvanaKrstitelja. Velikoga kompleksa crkve vie nema ali rekonstruirana je stara gotičkacrkva. Lunetu iznad portala su, prema miljenju stručnjaka,dekoriralimajstori iz kruga Jurja Dalmatinca. U ovom dijelu Bosne upada u očivilinska ljepota krajolika, poglavito u Podmilačju.

Arhitekti novijeg doba koji su ovdje gradili bili su osobito nadahnutipovijeću i krajolikom. Primjerice, veliki kompleks u Kraljevoj Sutjesci i Fojnici gradio je Josip Vanca, zagrebačkiarhitekt, (samo zbog orijentacije, izgradio je Blok Ilica Margaretska zadaviZagrebu nakriveni prolaz sa poznatim Oktogonom) Stilski na tragu historicizmaVanca je Kraljevu Sutjesku obiljeio dvoranskom crkvom sa dva tornja, unutranjostje u neorenesansnome stilu dok u vilinskom krajoliku Fojnice krajolik obiljeavaskladna crkva posvećena Duhu Svetomu. Izvorno, samostan i crkva podignutisu ovdje već kajem 14 stoljeća. Dananja crkva sa impozantnom kupolomnad kriitem potsjetiti će nas na spoj najljepih venecijanskoh svetitaSan Giorgio Magiore i Santa Maria della Salute. Skladni oblici koji sugerirajuuzore u baroknom klasicizmu govore o kulturolokom kontinuitetu, o trajanju upovijesti, u povijesti umjetnosti. Lijepo je naći remek djelo arhitketurekoje tako dobro razumije krajolik ovoga puta svjedočeći, na razinisrednjoeurospoga eklekticizma, graditeljsko savrenstvo. Na tom tragu bosanskecrkve danas podiu arhiteksti Krznarić, Marijan Hrić, Zlatko Ugljen...

Vlaić,posvećena gora

Remek djelo arhitekture ali na razini gesamtkunstwerka, u dizajnu domiljenei dovrene cjeline nalazimo u Ovčarevu, u crkvi Arhanđela Mihaela. Tekoje opisati Ovčarevo nad Lavanskom dolinom, nad Travnikom, na obroncimaVlaića, valja ga pohoditi. Kipar Zdenko Grgić zamislio je i osmislioprojekt uređenja crkve, od fasade do prostrane unutranjosti jednobrodnebazilike koja je ispod sloja buke otkrila kamen. Grgić je i ovdje izradioKrini put za crkvu koji se doimlje kao teki reljefni friz . Od GrgićevihVia Crucis izdvajamo onaj u Franjevčkoj crkvi u Sarajevu na Bistriku i Kriniput iz Plehana, privremeno smjeten u kapelu pored lokacije na kojoj je nekadbila stara crkva (Crkva i samostan u Plehanu bili su prebogati umjetničkimblagom) Zdenko Grgić je nazajedničkom poslu u Ovčarevu okupio umjetnike, izabrao umjetnine,projektirao osvjetljenje koje u horizonatlnoj liniji gotovo u romaničkomefektu polumraka otkriva ljepotu kamene gradnje. Uz Grgićev Krini put, tusu kip Sv Ante Josipa Poljana, Marijin kip Marije Ujević, vitraji Slavka ohaja.Vitraji u prostudiranom polumraku crkve osvjetljavaju prostor kao zvijezde u Boićnojnoći. Ovim je projektom postignuta jedinstvena začudna scenografija.Naime, kada se prvi put zakorači u crkvu Arkanđela Mihaela pod Vlaićem,prostor vas obasja po prilici onako kao kada smo se u djetinjstvu prvi putzatekli pred jaslicama Na uzvisiniiza crkve pred upnim dvorom postavljen je portret Ive Andrića, takođerGrgićev rad.

Katolička kola u Travniku

Ublizini Ovčareva nad dolinom Lave slijedi pohod Gučoj Gori. Naseljese prvi puta spominje 1425 godine. Samostan je u dananjem obliku izgrađensredinom 19 stoljeća. Ovdje je i ranije postojala franjevačka kuća,odnosno hospicij. Opet nailazimo na imena arhitekata Ante Cecilijanija izTrogira i Josipa Vancaa iz Zagreba a kada je dovren bio je to najvećifranjevački kompleks u Bosni i Hercegovini. No tragično je izgorio1945 godine. Crkva je obnovljena sredinom pedesetih a uređenje unutranjosticrkve započinje početkom sedamdesetih. Kipar Zdenko Grgić,napominjemo kipar koji nije uvrten u Enciklopediju hrvatske likovne umjetnosti,ostvario je u Gučoj Gori jo jedanput Via Crucis stoga bi mu moglipodariti jo jedno ime - MajstorKrinoga puta. Dominantno mjesto u svetitu imala je velika apsidalna slikaZlatka Kesera ŤKrist Svevladarť. No danas dominira svojevrstan Ťretuťslike. Naime, u posljednjem ratu djelomično je zalivena bojom, zapravonamjerno je nagrđena. Devastirane su, u bočnim brodovima jo i freskasa prikazom alosne Gospe i Ozdravljenje sljepca u mozaiku, obje remek djelaIve Dulčića. U Bosni uvijek valja kazati Ťu posljednjem ratuť. Jeruvijek postoji neki rat koji mu je prethodio. Tako se povijest diskontinuiteta,bolje je kazati antipovijest, prepiltala s povijeću.

Večera u travi

Povijesno umjetnički fundus svakako blista u radovima Slavka ohaja i Đure Sedera u crkvi u Bugojnom, u oltarnoj, apsidalnoj slici JosipaBiffela u Uskoplju, ali iznad svega danas je jedna od najdragocjenijih zbirkisuvremene umjetnosti u franjevačkom samostanu u Rami-ćit. Rama se upovijesnim dokumentima prvi put spominje u 12 stoljeću.Samostan sa crkvomSv Petra postojao je prije dolaska Turaka. Ruen i obnavljan nekoliko putasamostan je naputen 1687 godine kada su franjevci sa narodom iz Ramskoga krajapobjegli u Dalmaciju. Sa sobom su ponjeli i čuvenu Gospinu sliku koja se čuva u franjevačkoj crkvi u Sinju. Svojedobno je kopijuGospone slike izradio Alberto deRhoden ali i ona je izgorjela u jednome od prolih ratova, 1942 godine. Danasje ovdje postavljena, ne kopija nego reinterpretacija slike Gospe Sinjske, remekdjelo Kuzme Kovačića. No u Kovačićevoj interpretaciji slikaje postala reljef, spomen u bronci. Reljef sa prepoznatljivim Gospinim likomblista uokviren zlatom, blistaju tragovi ufanja, dodira, zavjetnih darova kojepoetski vizualizira Kovačić. On je za Ramsku crkvu građenu1873-81.prema zamisli fra Antuna Vladića, izradio jo jedan originalnispomenik. U crkvu je ugrađen reljef sa likom legendarne Dive Grabovčeve.Sve je sliveno u ovaj miloliki monument: majstorstvo, ljupkost idealiziranogalika. To je mjesto pamćenja, identifikacijsko mjesto puka.

U dnu crkve, u apsidi blista oltarna slika Josipa Biffela izrađena je1967-69. ova antologijska oltarna slika posvećena je Gospi, franjevcima inarodu Ramskoga kraja. Vitraje i svetohranite izradio je Josip Poljan. Zapravoteko je procijeniti to je ovdje ljepe, unutranjost crkve ili okoli okonje. U parku oko crkve dominira Ramski kri Mile Blaevića, znamen ukrajoliku, uspomena na ramske rtve iz drugoga svjetskog rata. Tu je iPosljednja večera Kuzme Kovačića. Doslovce Večera utravi, sugestivna brončana grupa koja je uz prelijepi tekst fraMirka Jozića bila prezentirana u Klovićevim dvorima u Zagrebu 2001.godine.Danas gledajući ovo izraajno djelo umiveno rosom i jutarnjimsuncem moemo ustvrditi samo jedno, Rama/ćit je opet dobila relikvijudostojnu Gospe Sinjske.

Iz obilja vrijednosti Ramske umjetničke zbirke koje smo vidjelizahvaljujući ljubznosti gvardijana Fra Mate Topića svkako izdvajamoslike Đure Sedera, Ede Murtića, Matka Vekića...

Pred nama su Kraljeva Sutjeska, Fojnica,Visoko, Sarajevo i povratak prekoDervente, kroz Plehanski kraj, u Slavonski brod. Teko je izdvajati, KraljevaSutjeska: Krini put u klaustru samostana izradio je u mozaikuVladmimir Blaanović, unutranjost bazilike otkriva majstorstvo MarkaAntoninija, u crkvi je postavljena skulptura bosanske kraljice Katarine ustilizaciji Crnih Madona rad kipara Josipa Marinovića...Kraljeva Sutjeskapod kraljevskim gradom Bobovcem čuva povijest. Ovo je Ťduboki zdenacprolostiť, koristim sintagmu iz priče o ŤJosipu i njegovoj braćiť.Duboki zdenac prolosti, postepenootkriva onu duhovnu silu koja isponova, nakon svakoga rata, pokreće, čisti,dograđuje, rekonstruira, kreira i okuplja zanesenjake.... Bosna je likovna riznica od prikaza srednjevjekovnih turnira na stećcima kojidokumentiraju srednjevjekovnu Bosnu do radova Vladmimira Blaanovića iJosipa Biffela... Svi su, sva ova plejada autora, zanesenjaka ugradila je poneto dragocjeno u nepreglednu riznicu duhovnoga blaga Bosne Srebrene. Posebno fasciniraFranjevačka gimnazija u Visokom sa kojom započinjemo ovu priču iSarajevo. Sarajevo sa tri predragocijena lokaliteta, neka mi bude oproteno tokoristim riječ lokalitet. Ali kako drukčije nazvati Franjevačkuteologiju u Sarajevu, gdje se moe vidjeti najbogatija zbirka suvremene, pačerecentne umjetnosti u ovim krajevima...koja je i učilite, i sveto mjesto,i okupljalite, i kulturni centar... Učionice su opremljene umjetničkim,likovnim cjelinama pa vam se kod obilaska moe činiti da ste zalutali uMuzej suvremene umjetnosti. Impresivan je također i interieur crkve sv.Pavla u sklopu Teologije sa reljefom ime Vulasa, frizom Zlatka Price, reljefomMarije Ujević. Pamtim 1992, novi Marijin reljef sa prikazom Sv Pavla, zbogratne opasnosti nije mogao biti dostavljen i postavljen u Nedariće. Istegodine bio je izloen u Galeriji Studentskoga Centra u sklopu izlobe Novasakralna umjetnost. Danas je Sv Pavao na svome mjestu u Nedarićima.

Slijedi jo jedan dobro poznat lokalitet, samostan Sv Ane na Bistriku uSarajevu i uz nju je crkva Sv Ante nadaleko čuvena kao riznica suvremeneumjetnosti. Ponajprije tu su vitraji Ive Dulčića, danas sa vidljivimtragovima rata.U apsidi jeposljednja večera Đure Sedera, Krini put izradio je Zdenko Grgić,Madonu s djetetom Frano Krinić...U zbirci su zastupljeni Metrović,imunović, Kljaković, ohaj, Gliha, Murtić, Lovrenčić,Lah, Poljan. U Provincijalatu na Koevu gdje nam je dobrodočicu zaelioFra Mijo Dolan provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene kapelicu rese i osmiljavaju radovi kipara Branka Ruića. Potomnas je put vodio prema Franjevačkom samostanu Dubrave u sklopu kojega je usamostanskoj galeriji stalni postav, jedna od najboljih i najprobranijih zbirkihrvatske suvremene umjetnosti. Nakon svega vidjeti Plehan, Plehanski kraj savidljivim tragovima rata, tragovima zla, nije bilo lako. Utoliko nam se dubljeusjekao u pamćenje franjevački pozdrav

Mir i dobro.

Lilijana Domić

POGLEDU RIZNICE PROVINCIJE BOSNE SREBRENE

Ljepotakrajolika, rječitost arhitekture

Vlaić,posvećena gora

Večera u travi

Vlaić,posvećena gora