Preduvjet kvalitetnom razvoju svakog pojedinca su dobar odgoj i dobra edukacija koji omogućavaju njegovu sustavnu izgradnju, te mu u pravom trenutku na adekvatan način nude optimalne sadržaje. Stoga, sustav odgoja i školovanja treba biti primjeren pojedinačnim interesima polaznika, tj. odgoj i edukacija moraju bitii individualni.

Temeljni cilj odgoja i obrazovanja treba biti urastanje učenika u povijesni slijed zajednice, praćen njegovim samooblikovanjem u kvalitetnu jedinku. Na taj način se i zajednica oplemenjuje i afirmira kao usklađeno jedinstvo samosvojnih pojedinaca. U temeljima takva pristupa leži postavka o nuž­nosti spoznavanja samoga sebe te razvijanja odgovornosti prema sebi i drugima.

U suvremenim bogatim društvima glavna razvojna poluga društva je intelektualni kapital ljudi, a njegova vrsnost je neposredno ovisna o sustavu obrazovanja i odgoja. Osim toga, neprijeporno je da obrazovanje i odgoj  (koji angažiraju oko 20% cjelokupne populacije i oko 6% BDP-a) bitno pridonose održivom nacionalnom razvoju te poželjnom i trajnom razvoju pojedinaca. Stoga HSS smatra sustav odgoja i obrazovanja institucijama od apsolutnog nacionalnog prioriteta. Zato je razumljivo da se zalažemo za primjenu one strategije razvoja obrazovanja i odgoja, koje najprimjerenije pridonose gospodarskom, socijalnom i kulturalnom razvoju društva, te pojedinačnom boljitku svih  njegovih članova.

VIII. a) Odgoj, obrazovanje i znanost

Razvoj svih zemalja će tijekom XXI. stoljeća ovisiti o mogućnosti da kritična masa aktivnog stanovništva stekne visoku razinu nove pismenosti. Naime, "pismenost XXI. stoljeća" je preduvjet razvoju ne samo svakog pojedinca nego i općedruštvenoj dobrobiti. Zahtjevi te nove pismenosti se temelje na nužnosti usvajanja osnovnih znanja i vještina koje omogućuju kvalitetno razumijevanje prirodnih i društvenih zbivanja, te stjecanje naprednog znanja barem dvaju stranih jezika i uporabe informacijske tehnologije. Potrebno je i usvajanje  tehnološke  kulture i sustava  vrijednosti, koji omogućuju održivi razvoj, prihvaćanje nazora o nužnosti timskog rada te osposobljenost  najširih slojeva društva za trajno učenje.

Suvremena strategija obrazovanja temelji se na načelima cjeloživotnog učenja i društva koje uči. Potaknuto je činjenicom da se količina novoga znanja povećava golemom brzinom (u ovom trenutku sveukupno ljudsko znanje se udvostručuje svakih pet do osam godina), a primjena postojećeg znanja sve brže zastarijeva.    

S ciljem življenja u skladu sa zahtjevima našeg civilizacijskog kruga, nužno je učiti cijeli život, iako se tijekom cijelog života ne može pohađati škola. Zato uz uobičajene sustave školovanja mladih, obrazovanje te odgoj cijele populacije i to prvenstveno odraslih -  provode se i primjenom načela neformalnog obrazovanja te načela samoobrazovanja. Spomenuta načela moraju boiti i u Hrvatskoj temeljni principi obrazovanja, te se trebaju uklopiti u sustav cjeloživotnog učenja i odgoja.

Društva čija prosvjetna aktivnost nije utemeljena na načelu cjeloživotnog obrazovanja i na načelu društva koje uči, osuđena su na gospodarsku, kulturološku, političku i svekoliku razvojnu marginalizaciju. To se u najizravnijem smislu odnosi na postkomunističke zemlje. Naime, njihovu gospodarsku, demokratsku, socijalnu i kulturalnu tranziciju treba provesti sada aktivno stanovništvo, ne čekajući neke, na novi način obrazovane naraštaje.

Obrazovanje nam treba pomoći da razvijemo samopoštovanje, autonomnost mišljenja, vještine komunikacije, timskog rada, mirnog rješavanja sporova, argumentacije, pregovaranja, aktivnog slušanja, dakle niza socijalnih vještina koje su ranije bile zanemarene...

Demokracija je izbor, rizik i odgovornost, pa i obrazovanje mora biti tako koncipirano da učeniku osigura pravo na izbor, razvije njegovu sposobnost kritičke selekcije i ojača osjećaj odgovornosti koja proizlazi iz izbora.

 
Osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje

Bude li Atena imala loše postolare, njezini će građani hodati bosi. Bude li pak imala loše učitelje, Atene neće biti.
(Platon)

Glavni cilj predškolskog odgoja i obrazovanja treba biti tjelesni, emocionalni, spoznajni i društveni razvoj djeteta. Razvoj mora biti primjeren mogućnostima djeteta te potrebama socijalizacije. Osim toga predškolski odgoj i obrazovanje trebaju pripremiti dijete za uključivanje u osnovnoškolski sustav.

Osnovno obrazovanje (primarno), mora omogućiti stjecanje vještina, znanja, stavova, navika i sustava vrijednosti koji će omogućiti nastavak strukovnog ili općeg obrazovanja te ispunjenje temeljnih društvenih zadataka i primjereno zadovoljavanje životnih potreba. Zato je osnovno obrazovanje obvezno i namijenjeno je svima.

Obveznim obrazovanjem društvo potiče dosezanje razine osposobljenosti nužne za razvitak pojedinca ali i cijeloga društva. Obvezno školovanje je razdoblje u kojemu je cilj naučiti govoriti, čitati, pisati, računati, koristiti informatičku opremu i naučiti voljeti učiti. Pamćenje činjenica mora biti sve bolje, ali time se misija obvezatnog školovanja ne završava. Naime, mora se proširiti i na učenje za kompetentnost.

Srednje (sekundarno) obrazovanje osposobljava učenika za rad i življenje. Zato se velika pozornost treba posvetiti odgoju (socijalizaciji) i pripremi učenika za nastavak cjeloživotnog obrazovanja (visoko obrazovanje je samo dio cjeloživotnog učenja).

Srednje obrazovanje treba omogućiti učeniku da istovremeno sa stjecanjem biološke zrelosti postane odgovoran za sve što čini. Zato srednje škole trebaju obučiti učenike kako će raditi i samostalno živjeti. Mora ih se naučiti da se brinu o sebi. Naime, u to doba već moraju znati kako se kreiraju realne želje i što sve treba činiti da se one i ispune na prihvatljivi način.

Završetak srednje škole je početak samostalnog kreativnog življenja, koje se može ostvariti daljnjim školovanjem ili radom, odnosno njihovom kombinacijom. Srednjoškolski sustav bi trebao osigurati produženje obvezatnog obrazovanja svima, te time pridonijeti smanjenju društvenih nejednakosti. Zato se HSS zalaže da se srednjim obrazovanjem obuhvati sveukupna populacija prije punoljetnosti. Cilj je ostvariti pedagoško načelo "Škola uspjeha za sve". Ostvaruje se brigom o učenicima koji zbog bilo kojeg razloga odustaju od daljnjeg školovanja. Naime, njihov broj je neprihvatljivo velik, a neuspjeh u školi im znantno umanjuje mogućnost zapošljavanja s mnogim gospodarsko-psihološko-socijalnim posljedicama. Neuspješnim učenicima treba pružiti drugu šansu.

Budućnost Hrvatske je u društvu koje pokreće znanje. To podrazumijeva društvo koje uči o demokraciji i za demokraciju te podupire osjećaj zajedničkih vrijednosti i zajedničke sudbine. To je društvo ne samo korisnih znanja i vještina nego i novih  pismenosti, a HSS ukazuje da se moramo orijentirati na:

- Učenje znanja i vještina s najvećom transfernom vrijednosti jer omogućava rasterećenje obrazovanja od prekomjernih informacija koje nisu bitne.

- Interdisciplinarnost programa obrazovanja je nužnost jer su životni problemi s kojima se čovjek susreće, interdisciplinarni.

- Kombinaciju različitih oblika nastave, podrazumijeva kombiniranje formalnog, neformalnog i informalnog učenja, te korištenje novih nastavnih metoda i suvremene informatičke tehnologije. Osim neposredne - afirmiraju se i posredna nastava, učenje na daljinu, programirana nastava, nastava putem rješavanja problema, kontinuirana edukacija, prema učenik. U usmjerena, integrirana nastava, nastava okrenuta prvenstveno aktualnostima dotične sredine, izborna...

- Individualizaciju učenja, sukladno individualnim razlikama u sposobnostima i sklonostima osoba koje uče. Osobitu pozornost treba posvetiti osobama s posebnim potrebama (hendikepirani te nadareni pojedinci).

- Razvijanje neautoritarne, netraumatizirajuće, podupirajuće klime.

- Jačanje funkcije profesionalnog informiranja i savjetovanja učenika i odraslih u skladu s njihovim sposobnostima, preferencijama i potrebama.

- Razvijanje sustava priznavanja osposobljenosti stečenih različitim oblicima učenja.

- Razvijanje partnerskih odnosa škola s neškolskim obrazovnim organizacijama i interesnim skupinama, te ndasve s obitelji učenika. U strukovnom obrazovanju to se ostvaruje razvojem tzv. "dualnog sustava obrazovanja".

- Načelo jednakosti u obrazovanju, što ne podrazumijeva samo jednakost šansi nego i osiguravanje uvjeta potrebnih da svatko ostvari svoj obrazovni maksimum.

- Poboljšanje dostupnosit obrazovanja.

- Poboljšanje fleksibilnosti sustava. Sastoji se u osjetljivosti na promjenljive potrebe okoline i osobne potrebe učenika, odnosno odraslih polaznika.

Cilj nam je stvoriti obrazovni sustav u kome će biti usklađena svrha obrazovanja s mogućnostima i sklonostima pojedinog učenika; te određeno mjerljivo znanje, vještine i razumijevanje koje kvalificira učenika za prijelaz na viši stupanj obrazovanja. Poduka i ritam kojim učenici prelaze iz nižeg u viši stupanj obrazovnog programa treba uskladiti s brzinom razvitka i mogućnostima svakog učenika. Program mora voditi računa o jednakim šansama dječaka i djevojčica, o etničkim razlikama u pojedinoj školskoj sredini i društvu općenito.