Mine Victim

EVENING NEWS 19.10.2002. 
The Croatian Mine Action Centre reported that its worker, 
Stjepan Haban (born in 1971), lost his life in an accident which 
occurred in a Slovene centre for the training of mine removal 
experts on Friday.
Under still unexplained circumstances, an anti-personnel mine 
exploded in the hands of Haban during lessons. In the explosion, 
another Croat, Vladimir Orsolic, who is also an employee with 
the Croatian Mine Action Centre, sustained light injuries. Three 
employees of this Croatian company were attending the training, 
organised by the International Trust Fund in the Slovene military 
barracks of Ig, outside Ljubljana. An investigation in Friday's 
accident is under way. 

The Queen exchanges gifts with the President ofCroatia

19, December, 2001:
The Queen exchanges gifts with the President of Croatia, Stjepan Mesic, who visited Buckingham Palace during a three-day visit to Britain 

Love all, trust a few. Do wrong to none. 

                                                               -- William Shakespeare 

North American Croatian Forum has beenlaunched.
http://www.nycroats.com/cgi-bin/ikonboard.cgi You need to register before
you can post messages. We have a section for Politics. Let us know if you
would like another topic for discussion as well.

Thanks,
Eddy Mate

www.nycroats.com     

"Održivi razvoj otoka" -Jelsa, otok Hvar

Za sve informacije o skupu i predavacima, te prijavnicama za skup, molimo obratite se organizatoru:

Hrvoje Carić
(01) 46 55 203
098 760 454
hrvoje.caric@zg.tel.hr 


p o z i v na trodnevni skup (6.-8. studenog 2002.)

"Održivi razvoj otoka" - Jelsa, otok Hvar



Svrha skupa

Informirati zainteresirane gradjane i predstavnike lokalnih vlasti o mogućnostima održivog razvoja otoka: 
konkretni primjeri iz poljoprivrede, eko-turizma, nautičkog turizma.
mogućnosti razvoja obiteljskih gospodarstava te srednjeg i malog poduzetništva na otocima
zakonski mehanizmi (zakoni, uredbe, fondovi, županijska povjerenstva za razvoj otoka)


Mjesto skupa - dvorana Župe u Jelsi, Šematorij b.b.
6. studenog - Prirodno nasljedje i gospodarski razvoj
"Potencijalne ekonomske koristi od osnivanja morskih zaštićenih područja" 
Draško Holcer 17:00

"Opasnosti za biološku raznolikost podmorja" 
Ante Žuljević 17:45

"Prirodno i povijesno nasljedje i eko-turizam na primjeru Belog - Cres" 
Goran Sušić 18:30

Pitanja i rasprava 19:15

7. studenog - Mogućnosti razvoja gospodarstva na otocima

"Perspektiva SM poduzetništva i obiteljskih gospodarstva na otoku"
Maja djirlić 17:00
Pitanja i rasprava 17:30

"Uzgoj i plasman ljekovitog bilja na primjeru Like"
Krešimir Jukić 18:00
Pitanja i rasprava 18:30

"Nautički turizam u svijetu i perspektiva za jadranske otoke"
Ozren Bakrač 19:00

Pitanja i rasprava 19:30

8. studenog - Zakonski mehanizmi i sudjelovanje javnosti


-Uloga Uprave za otoke Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva§ Zakon o otocima
-Uloga županijskih Otočkih povjerenstava
-Metodologija za izradu Programa održivog razvoja otoka
-Državni izvori financiranja otočkih projekata 
Tajana Huzak 17:00

"Community Net - projekt informatizacije otoka"
Petar Relija Krstulović 17:45

"Sudjelovanje javnosti i civilnih inicijativa u održivom razvoju lokalnih zajednica"
Lidija Pavić 18:15

Pitanja i rasprava 18:45

UKOLIKO STE ZAINTERESIRANI SUDJELOVATI NA SKUPU 
I/ILI PRIMATI INFORMACIJE O NAŠIM AKTIVNOSTIMA 
MOLIMO OBRATITE SE NA:
ODRAZ, Lj. Posavskog 2, 10000 Zagreb
FAX (01) 46 55 200 ili e-mail: hrvoje.caric@zg.tel.hr  


Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo podržava projekt "Model održivog razvoja otoka" i suorganizira ovaj skup.Projekt financiraju:
Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uredjenja Ured za udruge VRH
Regionalni centar zaštite okoliša za SIE 

Za detalje se obratite organizatoru skupa:

Zahvaljujemo se Župnom uredu Jelse na ustupljenim prostorijama za skup.

Projekt se odvija u suradnji sa udrugom Cima - Jelsa

*************************************************

O problematici održivog razvoja otoka

U zadnjih 150 godina tendencija depopulacije, pada vitalnosti i razvojnog zaostajanja jadranskih otoka pojačana je u usporedbi s ostatkom Hrvatske te zemljama Mediteranske regije. Dodatne nepovoljnosti su izdvojenost i niska razina informiranosti, otežani životni uvjeti, nerazvijeni mehanizmi upravljanja i zdravstvene skrbi, nerazvijeno poduzetništvo, propadanje obiteljskih gospodarstava te niska uključenost javnosti u razvojnom odlučivanju. 

Nezainteresirani gradjani danas u ‘politici’ vide sustav koji im ne pomaže, niti im služi, odnosno ne olakšava život. Otudjeni su od institucija osjećaju da više ne kontroliraju svoju budućnost, a da o njihovoj sudbini odlučuju ‘divovi’, na koje ne mogu utjecati: ekonomski sustav, pravni sustav, zdravstveni sustav, sustav obrazovanja, politički sustav, političke stranke i slično. S druge strane, problemi s kojima se suočavaju povećavaju se i ne nestaju, stvarajući veću toleranciju prema svim vrstama degradacije. Kao primjer najočitije degradacije je devastacija prostora i okoliša uzrokovana orijentacijom na sezonski prihod od industrijskog turizma. 

Procesom decentralizacije, koji niz ovlasti prenosi na niže razine djelovanja, rast će potreba za uključivanjem gradjana u aktivnosti i razvoj svoje zajednice. Zbog toga je izuzetno važno da se otočke zajednice (lokalne vlasti i gradjani) upoznaju s principima održivog razvoja te prime znanja o djelotvornom sudjelovanju javnosti u odlučivanju, kako bi bili što spremniji kvalitetno doprinjeti održivom razvoju svoje sredine. Takav razvoj podrazumijeva razvoj gospodarstva koji ne štetiti okolišu, već se koristi obnovljivim resursima i njeguje svoje povijesne, kulturne, tradicijske i prirodne vrijednosti.

Postojeći propisi (Zakon o otocima i Nacionalni program razvoja otoka) pružaju mogućnost sustavnog pristupa te obvezuju na održivi razvoj otoka. Uz državne programe razvoja otoka koji uredjuju pojedina područja otočnog razvoja, propisuju izradu programa održivog razvoja kao razvojnog polazišta za obalno-otočne i otočne zajednice. 

Osjetljivi otočni i obalni ekosustavi zahtijevaju integralni pristup zaštiti i očuvanju biološke raznolikosti u jedinstvu s bogatim kulturnim nasljedjem, a u skladu s usmjerenim i nadziranim razvojem turizma i drugih prihvatljivih gospodarskih djelatnosti. Upravo je svrha djelovanja ODRAZ-a ukazati otočanima da mogu pozitivno utjecati na razvoj svog kraja, podižući kvalitetu življenja i čuvajući svoje kulturno, prirodno, povijesno i tradicijsko naslijedje.

ODRAZ-ov doprinos rješavanju problema 

Aktivnosti ODRAZ-a usmejerene su k stvaranju MODELA koji će olakšati planiranje i provedbu održivog razvoja otočnih zajednica.

Aktivnosti

Promoviranje i primjena postojećih državnih mehanizama za poticanje održivog razvoja radi informiranja šire javnosti i postizanja kvalitetnije primjene na lokalnoj razini.

Istraživanje primjera planiranja i provodjenja koncepta ODRŽIVOG RAZVOJA u Hrvatskoj, susjednim zemljama i EU radi repliciranja najkorisnijih iskustava i informiranja javnosti o pozitivnim primjerima na sljedeće teme:
1. planiranje strategije održivog razvoja za lokalne zajednice (uz sudjelovanje vlasti, stručnjaka, udruga, poduzetništva i javnosti), 
2. održivo poduzetništvo (temeljeno na: obnovljivim prirodnim resursima, kulturno-povijesnim-prirodnim vrijednostima te autohtonim-tradicijskim specifičnostima otočnih sredina), 
3. modeli pružanja podrške inicijativama održivog razvoja iz svih sektora (interesno umrežavanje, metodologije prenošenja znanja, razvojne inicijative).

Stvaranje Mreže za održivi razvoj – MORŽ, radi okupljanja institucija i pojedinaca sa zajedničkim interesom za održivi razvoj otoka.

Planiranje i provedba projekata za razvoj obiteljskih gospodarstva i strateškog planiranja na lokalnojrazini.
O konceptu održivog razvoja


Prije tridesetak godina počelo se uvidjati kako je nemoguće imati zdravo društvo i kvalitetno gospodarstvo u svijetu u kojem postoji toliko siromaštva i narušavanja okoliša. Gospodarski razvoj se ne može zaustaviti, no valja mu promijeniti smjer, kako bi postao manje poguban po okoliš i društveni razvoj. Pretvaranje tih spoznaja u djelo i prijelaz na održive oblike razvoja i načina života izazov je današnjem dobu. Valja izvršiti temeljne promjene – na poljoprivrednim dobrima i u dvoranama za sastanke, na kolicima u smoposluživanju i u državnim proračunima.


Održivi razvoj je okvir za oblikovanje politika i strategija kontinuiranog gospodarskog i socijalnog napretka, bez štete za okoliš i prirodne zalihe bitne za ljudske djelatnosti u budućnosti. On se oslanja na ambicioznu ideju prema kojoj razvoj ne smije ugrožavati budućnost dolazećih naraštaja trošenjem neobnovljivih zaliha i dugoročnim devastiranjem i zagadjivanjem okoliša. Osnovni je cilj osigurati održivo korištenje prirodnih zaliha na nacionalnoj i medjunarodnoj razini.


S tako postavljenim ciljem, zaštita okoliša postaje znatno šira od tradicionalnog gledanja, prema kojem se dominantno bavila zaštitom ljudskog zdravlja i očuvanjem cjelovitosti ekoloških sustava. U konceptu održivog razvoja danas nalaze ishodište svi moderni gospodarski i socijalni trendovi jer su štete okolišu štete sveukupnom društvu, i obrnuto, djelovanje u zaštiti okoliša donosi korist u obliku ekonomskog rasta, zapošljavanja i kompetitivnosti.

Globalno gospodarstvo mora odgovarati ljudskim potrebama i opravdanim htijenjima, ali razvoj treba smjestiti u ekološke granice planeta.

UN-ov Skup o Zemlji, održan 1992. u Rio de Janeiru, koji je do tada okupio najveći broj čelnika vlada, usmjerio je svjetsku pažnju na najkritičnija pitanja pred kojima se svi nalazimo i usvojio Agendu 21, globalni plan djelovanja na njihovom rješavanju. Konferencija je jasno pokazala kako o okolišu i o gospodarskom i društvenom razvoju više ne možemo razmišljati kao zasebnim kategorijama. Deklaracija iz Rija sadrži osnovna načela na kojima države moraju zasnivati buduće odluke i programe, uzimajući u obzir djelovanje društveno-gospodarskog razvoja na okoliš.

Ukazalo se na problem sve većeg broja gradova, koji nose probleme u rasponu od zagadjenosti zraka do beskućnika; nedostatka čiste vode i loših sanitarnih uvjeta. Agenda 21 govori i o zaštiti okoliša i upravljanu prirodnim izvorima, ali i o jačanju uloge osnovnih društvenih skupina – žena, djece i mladih, nevladinih organizacija, lokalnih vlasti, radnika i sindikata, poslovnog svijeta i industrije, znanstvenika te poljoprivrednika. Agenda 21 ističe potrebu edukacije, osposobljavanja i podizanja svijesti javnosti te informiranja kao podloge za odlučivanje, ali i govori o potrebnim financijskim sredstvima.

No danas, nakon 10 godina od Rija, i dalje smo suočeni sa sve većim siromaštvom, gladju, bolestima, nepismenošću, terorizmom i neprekidnim pogoršavanjem ekosustava, o čemu ovisi naša budućnost.

Konferencija u Johannesburgu, koja je upravo završila, pokazala je da nije baš puno učinjeno, a i ona sama će biti zapamćena kao summit kompromisa, izmedju Europe i SAD-a, izmedju razvijenih i nerazvijenih.

47,701 people with college and universitydiplomas 

According to the Science Minister Gvozden Flego, the government 
has ended up without some 47,701 people with college and university 
diplomas in the period of the last and recent census.
This was the reason as well as the fact that Croatia has only 
seven percent of people with university education and that only 
a third of the enrolled manage to complete their studies that 
the government decided that it needs to discuss the reform of 
education within a month's time. 

Istinita priča o Hrvatima, 

Croats - The True Story

New book from our great talent Josko Marusic. Support him. Buy his books.
Nenad Bach


If you require any further information, please feel free to contact..

Best regards,

Kruno Matesic
Editor-in-Chief
Naklada Slap

**************************
Naklada Slap
dr. Franje Tudmana 33
P.O. Box 78
10450 Jastrebarsko
Croatia
++385 1 6281-774; 6284-001
www.nakladaslap.com

Vietnam wins medals at Croatia Photo Contest

Culture Culture 

Vietnam wins medals at Croatia Photo Contest
Vietnam won 1 gold and 1 bronze medal and 4 certificates of honor in 
a recent International Photographic Contest held in Croatia. The 
biannual contest is held by the Croatian Photography Association and 
Federation of International Associations of Photographers. 600 
photographers from 49 countries participated in the contest.


RADIO THE VOICE OF VIETNAM,ADD: 58 QUANSU STREET, HANOI, VIETNAM
Tel: (84-4) 9344231 Fax: (84-4) 9344230 Email:vovnews@hn.vnn.vn  

Marko Marulic - Studia Croatica

MarkoMarulić
(1450-1524.)

Studia Croatica, revista de estudios políticos y culturales / Buenos Aires , 43 (2002), br. 145, 142 str.

Bratislav Lucin

Sancto y Doctíssimo Varón (ťsvet i vrlo ucen muzŤ) - tako Marka Marulica opisuje Bartolomé Fernández de Revenga, prevoditelj njegovih djela na spanjolski, u knjizi tiskanoj u Madridu davne 1655. godine. Taj pozamasni svezak, koji sadrzi spanjolsku verziju Evandjelistara i Pedeset prica, logicna je posljedica i vrhunac tada vec 150-godisnje prisutnosti Marulicevih djela u spanjolskoj kulturi. Dojmljiv odjek Marulicev na Iberskom poluotoku razmjerno je dobro proucen, a postoje i poticajne naznake o nazocnosti njegovih knjiga u hispanofonim zemljama s druge strane Atlantskog oceana (Meksiko, Cile).

Najnoviji spanjolski Marulic pojavljuje se upravo zahvaljujuci prekooceanskoj suradnji urednika i prevoditelja iz Madrida s nakladnikom iz Argentine. Rijec je o 145. broju Studia Croatica, casopisa sto vec 43 godine izlazi u Buenos Airesu, te je dosad na spanjolskom jeziku objavio tisuce stranica o hrvatskoj knjizevnosti, povijesti, kulturi i politici. 

Urednistvo, kojem je na celu neumorni Joza Vrljicak, odlucilo je posebnim, tematskim brojem obiljeziti nedavne Maruliceve obljetnice. Posao je povjeren istaknutom spanjolskom klasicnom filologu, slavistu i kroatistu, profesoru na Komplutskom sveucilistu u Madridu, dr. Franciscu Javieru Juezu Gálvezu. Potpuno primjeren izbor, kad se zna da je prof. Juez Gálvez jedan od najupucenijih i najdjelatnijih marulologa izvan Hrvatske!

Rani spanjolski prijevodi

Da bi pripremio edición especial buenosaireskoga casopisa, on je preuzeo na sebe visestruke zadace: urednika, priređivaca, auktora i prevoditelja - i to prevoditelja s drevne Maruliceve cakavice, s njegova humanistickog latinskog i mletackog talijanskog te, kad je rijec o popratnim studijama i esejima, sa suvremenoga hrvatskog, talijanskog i francuskog jezika. Kao prvorazredno recepcijsko svjedocanstvo, pa i jezicnu poslasticu, uvrstio je i uzorke spanjolskih prijevoda iz 16. i 17. stoljeca: Pjesmu o pouci Gospodina nasega Iusa Krista objesenoga na krizu prema prijevodu fra Ludovika iz Granade tiskanom 1567. godine te ulomke Evandjelistara i Pedeset prica prema spomenutom spanjolskom izdanju iz 1655.

Svoj je izbor madridski marulolog koncipirao pomalo ťnekanonskiŤ, s naglasenom sklonoscu prema humanistickoj komponenti opusa i s ocitim afinitetom za Maruliceve iskaze osobne, privatne naravi. Uz ulomke iz najpoznatijih latinskih uspjesnica (Institucija i drugi vec spomenuti naslovi) citatelju je ponudio nekoliko stranica iz Tumaca starih natpisa, a zatim, u cjelovitim prijevodima, sva sacuvana privatna Maruliceva pisma (njih jedanaest na broju). Nije izostavio ni glasovitu Poslanicu papi Hadrijanu VI., kojoj je kao uvod posluzila izvrsna esejisticka vinjeta knjizevnika Grytzka Mascionija. Pjesnicki odsjecak opusa, uz nezaobilaznu Pjesmu o pouci, zastupljen je antologijskom poslanicom Franji Bozicevicu sa Solte i, dakako, ulomcima obaju epova, Judite i Davidijade.

Sinteza Ivana Slamniga

Iz obilne literature o Marulicu uvrsteno je nekoliko starijih i novijih radova: esejisticka sinteza Ivana Slamniga ťMarko Marulic, kozmopolit i patriotŤ (za ovu prigodu cinjenicno azurirana s nekoliko biljeski), ishodisna studija Lea Kosute o Instituciji i cenzuri ťSudbina i nevolje jedne Maruliceve knjigeŤ, tekstovi B. Lucina (ťMarulicev Hercules moralisatusŤ) i Darka Novakovica (ťMarulicevi glasgowski stihoviŤ) te osvrt Mirka Tomasovica na knjigu o Marulicu objavljenu u Madridu 2000. godine (B. Lucin: Marko Marulic 1450-1524, edición espanola: F. J. Juez Gálvez). Svezak se zakljucuje bibliografskim pregledom ťMarko Marulic u Studia Croatica (1960-2002)Ť iz pera urednika marulicevskog temata.

Kao osobitu vrijednost ovoga broja Studia Croatica istaknuti je prve cjelovite prijevode na spanjolski tako vaznih Marulicevih tekstova kao sto posveta Judite, Poslanica papi Hadrijanu VI. i pjesnicko pismo sa Solte. 

Poslanice pak Katarini Obirtica, izvorno pisane visoko stiliziranom cakavicom, ovdje su prvi put prevedene na koji strani jezik. Prevoditeljev trud stoga zavrjedjuje nase priznanje, pa i divljenje zbog pouzdanosti i stilske primjerenosti spanjolskih verzija. Mozda bismo tek pozalili sto se u ovakvoj koncepciji nije naslo mjesta za pokoji glasgowski epigram (no njih spanjolski citatelj moze naci u madridskoj knjizici iz 2000).

Namijenjen u prvom redu citateljima hrvatskoga porijekla koji vise ne vladaju jezikom stare domovine, ali su i dalje vezani za nju osjecajem pripadnosti i nostalgije, casopis Studia Croatica zbog svjetske je rasirenosti spanjolskog jezika neobicno vazan glasnik hrvatskih tema u medjunarodnim kulturnim i strucnim krugovima. I zbog te cinjenice, ali nadasve zbog zanimljivih tekstova u odlicnu prijevodu, ovaj je svezak znatan dobitak za Marulicevu svjetsku fortunu. Valja mu samo pozeljeti sto vecu citanost s obiju strana Atlantika.



Sumario del Número 145 de Studia Croatica www.studiacroatica.com
Edición especial dedicada a Marko Marulic
Presentación 
Francisco Javier Juez Gálvez: Marko Marulic, poeta latino y croata, moralista cristiano y humanista europeo 
Ivan Slamnig: Marko Marulic, cosmopolita y patriota 
Leo Košuta: Fortuna e infortunios de un libro de Marko Marulic: El De institutione bene vivendi per exempla sanctorum (Venecia 1507) 
Marko Marulic: De la institución de vivir virtuosamente según el ejemplo de los santos 
Marko Marulic: Evangelistario 
Marko Marulic: Parábolas 
Marko Marulic: Comentario sobre las inscripciones de los antiguos 
Marko Marulic: De la correspondencia personal 
Grytzsko Mascioni: Marko Marulic y su epístola al Papa: resonancias históricas de un llamamiento sin eco 
Marko Marulic: Epístola al Papa Adriano VI 
Marko Marulic: Respuesta a Franjo Bozicevic 
Marko Marulic: Davidíada 
Marko Marulic: Judit 
Bratislav Lucin: El Hércules moralisatus de Marulic: sobre la alegoría en el Diálogo de Hércules 
Darko Novakovic: Los versos de Glasgow de Marulic 
Mirko Tomasovic: Marulic en espańol 
Francisco Javier Juez Gálvez: Marko Marulic en Studia Croatica 

Joza Vrljicak 
Subject: Marko Marulic - Studia Croatica

Kindness of Croatian Sailors 

Greek sailors keep watch over ghost ship in Croatia

By Igor Ilic (AOL NEWS)

SPLIT, Croatia, Oct 23 (Reuters) - Every morning Paraskevas Liakakos rows from his stranded ship to the nearby harbour in search of free coffee and the company of locals sympathetic to his plight.

"My muscles are so strong now I could compete at the next Olympics in Athens, but under the Croatian flag," joked the 52-year-old Greek sailor with his only regular visitors, members of a Croatian sailors' union who bring in fresh supplies twice a month.

Liakakos is one of five Greek sailors aboard the Elpida, a tug which broke down on May 21 near the Adriatic port of Split and has been anchored a mile off the coast ever since. Liakakos may sound cheerful, but his mood is grim.

"I see black when I wake up and I see black when I close my eyes at night. My family in Greece fell apart because of this," he said.

Under international maritime law a ship must not be left without the crew at any time. If it is docked, someone has to remain on board and the cost of docking must be fully covered.

Since the boat broke down, Liakakos and his companions, having spent what money they had, have had to stay anchored outside the harbour and wait, entirely dependent on the mercy of strangers.

AT MERCY OF FELLOW CROAT SAILORS

When the boat's engines failed in May, two people were sent to try to fix the generators but without success. The boat has been without power since and no further repairs have been attempted.

The crew say the owners, the Portolos Tugs salvage company from Piraeus, have not contacted them and they have not been paid. The company was not available for comment.

The Greek embassy in Zagreb has offered to fly the men home but they cannot leave the boat.

Milko Kronja, a member of the local sailors' union and an inspector with the International Transport Workers Federation (ITF), said the Elpida had been abandoned by everyone.

"We are the only ones who look after the crew. We provide them with petroleum lamps, canned food and water every two weeks, sometimes more often, when there are donations from local people or the Red Cross," he said.

Fresh food is rarely taken aboard because there is no refrigeration. Union members bring mobile phone cards to enable the stranded Greeks to call home.

The Elpida set sail from Piraeus for Rhodes on May 10 only to change course -- on instruction from the owners -- for the Croatian port of Zadar, where the crew were to load cages for tuna fish and take them to Malta.

Between Zadar and Split the engines failed.

POSSIBLE ECOLOGICAL THREAT

The port authorities in Split want a quick solution to the problem, not only for the sake of the sailors but because the Elpida represents a potential ecological threat to this Mediterranean tourist resort.

"Six tonnes of oil, 15 tonnes of fuel and 30 tonnes of muddy water could badly affect the sea if the ship is left to rot here," said crew member Georgios Mutsakis.

Greek embassy representatives have visited the Elpida twice but left only with promises of help, Liakakos said.

"They brought two bottles of whisky and 200 euros for each of us but said we should repay it once we got back home," said Mutsakis.

"I am deeply disappointed by the Greek authorities. If it wasn't for my three children, I would stay in Croatia," he said.

The rusting Elpida was built 21 years ago in Romania and first named Alexandria 3.

Kronja said repairs would cost some $50,000 while towing the boat back to Greece would be $30,000.

"However, the Greek side has showed no interest in covering the expenses apart from the air tickets home for the sailors," he said.

SOLUTION BEFORE WINTER?

The five crew are keeping the ship clean and in good shape, but it is hard work.

They have turned one of the cabins into a larder and started preparing for what might be a difficult winter.

On sunny days they wash their clothes and bed linen and hang them on ropes spread along the deck. Their supply of washing powder is giving out and the water tanks are running dry.

Occasionally, each man leaves the ship for a few hours to take a stroll around Split and have coffee in their preferred coffee shop -- the Moby Dick, owned by a former basketball player who once lived in Greece.

"It is for the sake of our mental health, although you can't do much but walk when you are out of money," the captain said.

While the local authorities step up efforts, including talks with the ship's owners, to have the Elpida brought into dock by the end of October, before winter sets in, the sailors remain sceptical.

"After five months like this, how could one be optimistic about a quick and happy outcome?," the captain said.