"Održivi razvoj otoka" -Jelsa, otok Hvar
Za sve informacije o skupu i predavacima, te prijavnicama za skup, molimo obratite se organizatoru:
Hrvoje Carić
(01) 46 55 203
098 760 454
hrvoje.caric@zg.tel.hr
p o z i v na trodnevni skup (6.-8. studenog 2002.)
"Održivi razvoj otoka" - Jelsa, otok Hvar
Svrha skupa
Informirati zainteresirane gradjane i predstavnike lokalnih vlasti o mogućnostima održivog razvoja otoka:
konkretni primjeri iz poljoprivrede, eko-turizma, nautičkog turizma.
mogućnosti razvoja obiteljskih gospodarstava te srednjeg i malog poduzetništva na otocima
zakonski mehanizmi (zakoni, uredbe, fondovi, županijska povjerenstva za razvoj otoka)
Mjesto skupa - dvorana Župe u Jelsi, Šematorij b.b.
6. studenog - Prirodno nasljedje i gospodarski razvoj
"Potencijalne ekonomske koristi od osnivanja morskih zaštićenih područja"
Draško Holcer 17:00
"Opasnosti za biološku raznolikost podmorja"
Ante Žuljević 17:45
"Prirodno i povijesno nasljedje i eko-turizam na primjeru Belog - Cres"
Goran Sušić 18:30
Pitanja i rasprava 19:15
7. studenog - Mogućnosti razvoja gospodarstva na otocima
"Perspektiva SM poduzetništva i obiteljskih gospodarstva na otoku"
Maja djirlić 17:00
Pitanja i rasprava 17:30
"Uzgoj i plasman ljekovitog bilja na primjeru Like"
Krešimir Jukić 18:00
Pitanja i rasprava 18:30
"Nautički turizam u svijetu i perspektiva za jadranske otoke"
Ozren Bakrač 19:00
Pitanja i rasprava 19:30
8. studenog - Zakonski mehanizmi i sudjelovanje javnosti
-Uloga Uprave za otoke Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva§ Zakon o otocima
-Uloga županijskih Otočkih povjerenstava
-Metodologija za izradu Programa održivog razvoja otoka
-Državni izvori financiranja otočkih projekata
Tajana Huzak 17:00
"Community Net - projekt informatizacije otoka"
Petar Relija Krstulović 17:45
"Sudjelovanje javnosti i civilnih inicijativa u održivom razvoju lokalnih zajednica"
Lidija Pavić 18:15
Pitanja i rasprava 18:45
UKOLIKO STE ZAINTERESIRANI SUDJELOVATI NA SKUPU
I/ILI PRIMATI INFORMACIJE O NAŠIM AKTIVNOSTIMA
MOLIMO OBRATITE SE NA:
ODRAZ, Lj. Posavskog 2, 10000 Zagreb
FAX (01) 46 55 200 ili e-mail: hrvoje.caric@zg.tel.hr
Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo podržava projekt "Model održivog razvoja otoka" i suorganizira ovaj skup.Projekt financiraju:
Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uredjenja Ured za udruge VRH
Regionalni centar zaštite okoliša za SIE
Za detalje se obratite organizatoru skupa:
Zahvaljujemo se Župnom uredu Jelse na ustupljenim prostorijama za skup.
Projekt se odvija u suradnji sa udrugom Cima - Jelsa
*************************************************
O problematici održivog razvoja otoka
U zadnjih 150 godina tendencija depopulacije, pada vitalnosti i razvojnog zaostajanja jadranskih otoka pojačana je u usporedbi s ostatkom Hrvatske te zemljama Mediteranske regije. Dodatne nepovoljnosti su izdvojenost i niska razina informiranosti, otežani životni uvjeti, nerazvijeni mehanizmi upravljanja i zdravstvene skrbi, nerazvijeno poduzetništvo, propadanje obiteljskih gospodarstava te niska uključenost javnosti u razvojnom odlučivanju.
Nezainteresirani gradjani danas u ‘politici’ vide sustav koji im ne pomaže, niti im služi, odnosno ne olakšava život. Otudjeni su od institucija osjećaju da više ne kontroliraju svoju budućnost, a da o njihovoj sudbini odlučuju ‘divovi’, na koje ne mogu utjecati: ekonomski sustav, pravni sustav, zdravstveni sustav, sustav obrazovanja, politički sustav, političke stranke i slično. S druge strane, problemi s kojima se suočavaju povećavaju se i ne nestaju, stvarajući veću toleranciju prema svim vrstama degradacije. Kao primjer najočitije degradacije je devastacija prostora i okoliša uzrokovana orijentacijom na sezonski prihod od industrijskog turizma.
Procesom decentralizacije, koji niz ovlasti prenosi na niže razine djelovanja, rast će potreba za uključivanjem gradjana u aktivnosti i razvoj svoje zajednice. Zbog toga je izuzetno važno da se otočke zajednice (lokalne vlasti i gradjani) upoznaju s principima održivog razvoja te prime znanja o djelotvornom sudjelovanju javnosti u odlučivanju, kako bi bili što spremniji kvalitetno doprinjeti održivom razvoju svoje sredine. Takav razvoj podrazumijeva razvoj gospodarstva koji ne štetiti okolišu, već se koristi obnovljivim resursima i njeguje svoje povijesne, kulturne, tradicijske i prirodne vrijednosti.
Postojeći propisi (Zakon o otocima i Nacionalni program razvoja otoka) pružaju mogućnost sustavnog pristupa te obvezuju na održivi razvoj otoka. Uz državne programe razvoja otoka koji uredjuju pojedina područja otočnog razvoja, propisuju izradu programa održivog razvoja kao razvojnog polazišta za obalno-otočne i otočne zajednice.
Osjetljivi otočni i obalni ekosustavi zahtijevaju integralni pristup zaštiti i očuvanju biološke raznolikosti u jedinstvu s bogatim kulturnim nasljedjem, a u skladu s usmjerenim i nadziranim razvojem turizma i drugih prihvatljivih gospodarskih djelatnosti. Upravo je svrha djelovanja ODRAZ-a ukazati otočanima da mogu pozitivno utjecati na razvoj svog kraja, podižući kvalitetu življenja i čuvajući svoje kulturno, prirodno, povijesno i tradicijsko naslijedje.
ODRAZ-ov doprinos rješavanju problema
Aktivnosti ODRAZ-a usmejerene su k stvaranju MODELA koji će olakšati planiranje i provedbu održivog razvoja otočnih zajednica.
Aktivnosti
Promoviranje i primjena postojećih državnih mehanizama za poticanje održivog razvoja radi informiranja šire javnosti i postizanja kvalitetnije primjene na lokalnoj razini.
Istraživanje primjera planiranja i provodjenja koncepta ODRŽIVOG RAZVOJA u Hrvatskoj, susjednim zemljama i EU radi repliciranja najkorisnijih iskustava i informiranja javnosti o pozitivnim primjerima na sljedeće teme:
1. planiranje strategije održivog razvoja za lokalne zajednice (uz sudjelovanje vlasti, stručnjaka, udruga, poduzetništva i javnosti),
2. održivo poduzetništvo (temeljeno na: obnovljivim prirodnim resursima, kulturno-povijesnim-prirodnim vrijednostima te autohtonim-tradicijskim specifičnostima otočnih sredina),
3. modeli pružanja podrške inicijativama održivog razvoja iz svih sektora (interesno umrežavanje, metodologije prenošenja znanja, razvojne inicijative).
Stvaranje Mreže za održivi razvoj – MORŽ, radi okupljanja institucija i pojedinaca sa zajedničkim interesom za održivi razvoj otoka.
Planiranje i provedba projekata za razvoj obiteljskih gospodarstva i strateškog planiranja na lokalnojrazini.
O konceptu održivog razvoja
Prije tridesetak godina počelo se uvidjati kako je nemoguće imati zdravo društvo i kvalitetno gospodarstvo u svijetu u kojem postoji toliko siromaštva i narušavanja okoliša. Gospodarski razvoj se ne može zaustaviti, no valja mu promijeniti smjer, kako bi postao manje poguban po okoliš i društveni razvoj. Pretvaranje tih spoznaja u djelo i prijelaz na održive oblike razvoja i načina života izazov je današnjem dobu. Valja izvršiti temeljne promjene – na poljoprivrednim dobrima i u dvoranama za sastanke, na kolicima u smoposluživanju i u državnim proračunima.
Održivi razvoj je okvir za oblikovanje politika i strategija kontinuiranog gospodarskog i socijalnog napretka, bez štete za okoliš i prirodne zalihe bitne za ljudske djelatnosti u budućnosti. On se oslanja na ambicioznu ideju prema kojoj razvoj ne smije ugrožavati budućnost dolazećih naraštaja trošenjem neobnovljivih zaliha i dugoročnim devastiranjem i zagadjivanjem okoliša. Osnovni je cilj osigurati održivo korištenje prirodnih zaliha na nacionalnoj i medjunarodnoj razini.
S tako postavljenim ciljem, zaštita okoliša postaje znatno šira od tradicionalnog gledanja, prema kojem se dominantno bavila zaštitom ljudskog zdravlja i očuvanjem cjelovitosti ekoloških sustava. U konceptu održivog razvoja danas nalaze ishodište svi moderni gospodarski i socijalni trendovi jer su štete okolišu štete sveukupnom društvu, i obrnuto, djelovanje u zaštiti okoliša donosi korist u obliku ekonomskog rasta, zapošljavanja i kompetitivnosti.
Globalno gospodarstvo mora odgovarati ljudskim potrebama i opravdanim htijenjima, ali razvoj treba smjestiti u ekološke granice planeta.
UN-ov Skup o Zemlji, održan 1992. u Rio de Janeiru, koji je do tada okupio najveći broj čelnika vlada, usmjerio je svjetsku pažnju na najkritičnija pitanja pred kojima se svi nalazimo i usvojio Agendu 21, globalni plan djelovanja na njihovom rješavanju. Konferencija je jasno pokazala kako o okolišu i o gospodarskom i društvenom razvoju više ne možemo razmišljati kao zasebnim kategorijama. Deklaracija iz Rija sadrži osnovna načela na kojima države moraju zasnivati buduće odluke i programe, uzimajući u obzir djelovanje društveno-gospodarskog razvoja na okoliš.
Ukazalo se na problem sve većeg broja gradova, koji nose probleme u rasponu od zagadjenosti zraka do beskućnika; nedostatka čiste vode i loših sanitarnih uvjeta. Agenda 21 govori i o zaštiti okoliša i upravljanu prirodnim izvorima, ali i o jačanju uloge osnovnih društvenih skupina – žena, djece i mladih, nevladinih organizacija, lokalnih vlasti, radnika i sindikata, poslovnog svijeta i industrije, znanstvenika te poljoprivrednika. Agenda 21 ističe potrebu edukacije, osposobljavanja i podizanja svijesti javnosti te informiranja kao podloge za odlučivanje, ali i govori o potrebnim financijskim sredstvima.
No danas, nakon 10 godina od Rija, i dalje smo suočeni sa sve većim siromaštvom, gladju, bolestima, nepismenošću, terorizmom i neprekidnim pogoršavanjem ekosustava, o čemu ovisi naša budućnost.
Konferencija u Johannesburgu, koja je upravo završila, pokazala je da nije baš puno učinjeno, a i ona sama će biti zapamćena kao summit kompromisa, izmedju Europe i SAD-a, izmedju razvijenih i nerazvijenih.
"Održivi razvoj otoka" -Jelsa, otok Hvar
Za sve informacije o skupu i predavacima, te prijavnicama za skup, molimo obratite se organizatoru:
Hrvoje Carić
(01) 46 55 203
098 760 454
hrvoje.caric@zg.tel.hr
p o z i v na trodnevni skup (6.-8. studenog 2002.)
"Održivi razvoj otoka" - Jelsa, otok Hvar
Svrha skupa
Informirati zainteresirane gradjane i predstavnike lokalnih vlasti o mogućnostima održivog razvoja otoka:
konkretni primjeri iz poljoprivrede, eko-turizma, nautičkog turizma.
mogućnosti razvoja obiteljskih gospodarstava te srednjeg i malog poduzetništva na otocima
zakonski mehanizmi (zakoni, uredbe, fondovi, županijska povjerenstva za razvoj otoka)
Mjesto skupa - dvorana Župe u Jelsi, Šematorij b.b.
6. studenog - Prirodno nasljedje i gospodarski razvoj
"Potencijalne ekonomske koristi od osnivanja morskih zaštićenih područja"
Draško Holcer 17:00
"Opasnosti za biološku raznolikost podmorja"
Ante Žuljević 17:45
"Prirodno i povijesno nasljedje i eko-turizam na primjeru Belog - Cres"
Goran Sušić 18:30
Pitanja i rasprava 19:15
7. studenog - Mogućnosti razvoja gospodarstva na otocima
"Perspektiva SM poduzetništva i obiteljskih gospodarstva na otoku"
Maja djirlić 17:00
Pitanja i rasprava 17:30
"Uzgoj i plasman ljekovitog bilja na primjeru Like"
Krešimir Jukić 18:00
Pitanja i rasprava 18:30
"Nautički turizam u svijetu i perspektiva za jadranske otoke"
Ozren Bakrač 19:00
Pitanja i rasprava 19:30
8. studenog - Zakonski mehanizmi i sudjelovanje javnosti
-Uloga Uprave za otoke Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva§ Zakon o otocima
-Uloga županijskih Otočkih povjerenstava
-Metodologija za izradu Programa održivog razvoja otoka
-Državni izvori financiranja otočkih projekata
Tajana Huzak 17:00
"Community Net - projekt informatizacije otoka"
Petar Relija Krstulović 17:45
"Sudjelovanje javnosti i civilnih inicijativa u održivom razvoju lokalnih zajednica"
Lidija Pavić 18:15
Pitanja i rasprava 18:45
UKOLIKO STE ZAINTERESIRANI SUDJELOVATI NA SKUPU
I/ILI PRIMATI INFORMACIJE O NAŠIM AKTIVNOSTIMA
MOLIMO OBRATITE SE NA:
ODRAZ, Lj. Posavskog 2, 10000 Zagreb
FAX (01) 46 55 200 ili e-mail: hrvoje.caric@zg.tel.hr
Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo podržava projekt "Model održivog razvoja otoka" i suorganizira ovaj skup.Projekt financiraju:
Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uredjenja Ured za udruge VRH
Regionalni centar zaštite okoliša za SIE
Za detalje se obratite organizatoru skupa:
Zahvaljujemo se Župnom uredu Jelse na ustupljenim prostorijama za skup.
Projekt se odvija u suradnji sa udrugom Cima - Jelsa
*************************************************
O problematici održivog razvoja otoka
U zadnjih 150 godina tendencija depopulacije, pada vitalnosti i razvojnog zaostajanja jadranskih otoka pojačana je u usporedbi s ostatkom Hrvatske te zemljama Mediteranske regije. Dodatne nepovoljnosti su izdvojenost i niska razina informiranosti, otežani životni uvjeti, nerazvijeni mehanizmi upravljanja i zdravstvene skrbi, nerazvijeno poduzetništvo, propadanje obiteljskih gospodarstava te niska uključenost javnosti u razvojnom odlučivanju.
Nezainteresirani gradjani danas u ‘politici’ vide sustav koji im ne pomaže, niti im služi, odnosno ne olakšava život. Otudjeni su od institucija osjećaju da više ne kontroliraju svoju budućnost, a da o njihovoj sudbini odlučuju ‘divovi’, na koje ne mogu utjecati: ekonomski sustav, pravni sustav, zdravstveni sustav, sustav obrazovanja, politički sustav, političke stranke i slično. S druge strane, problemi s kojima se suočavaju povećavaju se i ne nestaju, stvarajući veću toleranciju prema svim vrstama degradacije. Kao primjer najočitije degradacije je devastacija prostora i okoliša uzrokovana orijentacijom na sezonski prihod od industrijskog turizma.
Procesom decentralizacije, koji niz ovlasti prenosi na niže razine djelovanja, rast će potreba za uključivanjem gradjana u aktivnosti i razvoj svoje zajednice. Zbog toga je izuzetno važno da se otočke zajednice (lokalne vlasti i gradjani) upoznaju s principima održivog razvoja te prime znanja o djelotvornom sudjelovanju javnosti u odlučivanju, kako bi bili što spremniji kvalitetno doprinjeti održivom razvoju svoje sredine. Takav razvoj podrazumijeva razvoj gospodarstva koji ne štetiti okolišu, već se koristi obnovljivim resursima i njeguje svoje povijesne, kulturne, tradicijske i prirodne vrijednosti.
Postojeći propisi (Zakon o otocima i Nacionalni program razvoja otoka) pružaju mogućnost sustavnog pristupa te obvezuju na održivi razvoj otoka. Uz državne programe razvoja otoka koji uredjuju pojedina područja otočnog razvoja, propisuju izradu programa održivog razvoja kao razvojnog polazišta za obalno-otočne i otočne zajednice.
Osjetljivi otočni i obalni ekosustavi zahtijevaju integralni pristup zaštiti i očuvanju biološke raznolikosti u jedinstvu s bogatim kulturnim nasljedjem, a u skladu s usmjerenim i nadziranim razvojem turizma i drugih prihvatljivih gospodarskih djelatnosti. Upravo je svrha djelovanja ODRAZ-a ukazati otočanima da mogu pozitivno utjecati na razvoj svog kraja, podižući kvalitetu življenja i čuvajući svoje kulturno, prirodno, povijesno i tradicijsko naslijedje.
ODRAZ-ov doprinos rješavanju problema
Aktivnosti ODRAZ-a usmejerene su k stvaranju MODELA koji će olakšati planiranje i provedbu održivog razvoja otočnih zajednica.
Aktivnosti
Promoviranje i primjena postojećih državnih mehanizama za poticanje održivog razvoja radi informiranja šire javnosti i postizanja kvalitetnije primjene na lokalnoj razini.
Istraživanje primjera planiranja i provodjenja koncepta ODRŽIVOG RAZVOJA u Hrvatskoj, susjednim zemljama i EU radi repliciranja najkorisnijih iskustava i informiranja javnosti o pozitivnim primjerima na sljedeće teme:
1. planiranje strategije održivog razvoja za lokalne zajednice (uz sudjelovanje vlasti, stručnjaka, udruga, poduzetništva i javnosti),
2. održivo poduzetništvo (temeljeno na: obnovljivim prirodnim resursima, kulturno-povijesnim-prirodnim vrijednostima te autohtonim-tradicijskim specifičnostima otočnih sredina),
3. modeli pružanja podrške inicijativama održivog razvoja iz svih sektora (interesno umrežavanje, metodologije prenošenja znanja, razvojne inicijative).
Stvaranje Mreže za održivi razvoj – MORŽ, radi okupljanja institucija i pojedinaca sa zajedničkim interesom za održivi razvoj otoka.
Planiranje i provedba projekata za razvoj obiteljskih gospodarstva i strateškog planiranja na lokalnojrazini.
O konceptu održivog razvoja
Prije tridesetak godina počelo se uvidjati kako je nemoguće imati zdravo društvo i kvalitetno gospodarstvo u svijetu u kojem postoji toliko siromaštva i narušavanja okoliša. Gospodarski razvoj se ne može zaustaviti, no valja mu promijeniti smjer, kako bi postao manje poguban po okoliš i društveni razvoj. Pretvaranje tih spoznaja u djelo i prijelaz na održive oblike razvoja i načina života izazov je današnjem dobu. Valja izvršiti temeljne promjene – na poljoprivrednim dobrima i u dvoranama za sastanke, na kolicima u smoposluživanju i u državnim proračunima.
Održivi razvoj je okvir za oblikovanje politika i strategija kontinuiranog gospodarskog i socijalnog napretka, bez štete za okoliš i prirodne zalihe bitne za ljudske djelatnosti u budućnosti. On se oslanja na ambicioznu ideju prema kojoj razvoj ne smije ugrožavati budućnost dolazećih naraštaja trošenjem neobnovljivih zaliha i dugoročnim devastiranjem i zagadjivanjem okoliša. Osnovni je cilj osigurati održivo korištenje prirodnih zaliha na nacionalnoj i medjunarodnoj razini.
S tako postavljenim ciljem, zaštita okoliša postaje znatno šira od tradicionalnog gledanja, prema kojem se dominantno bavila zaštitom ljudskog zdravlja i očuvanjem cjelovitosti ekoloških sustava. U konceptu održivog razvoja danas nalaze ishodište svi moderni gospodarski i socijalni trendovi jer su štete okolišu štete sveukupnom društvu, i obrnuto, djelovanje u zaštiti okoliša donosi korist u obliku ekonomskog rasta, zapošljavanja i kompetitivnosti.
Globalno gospodarstvo mora odgovarati ljudskim potrebama i opravdanim htijenjima, ali razvoj treba smjestiti u ekološke granice planeta.
UN-ov Skup o Zemlji, održan 1992. u Rio de Janeiru, koji je do tada okupio najveći broj čelnika vlada, usmjerio je svjetsku pažnju na najkritičnija pitanja pred kojima se svi nalazimo i usvojio Agendu 21, globalni plan djelovanja na njihovom rješavanju. Konferencija je jasno pokazala kako o okolišu i o gospodarskom i društvenom razvoju više ne možemo razmišljati kao zasebnim kategorijama. Deklaracija iz Rija sadrži osnovna načela na kojima države moraju zasnivati buduće odluke i programe, uzimajući u obzir djelovanje društveno-gospodarskog razvoja na okoliš.
Ukazalo se na problem sve većeg broja gradova, koji nose probleme u rasponu od zagadjenosti zraka do beskućnika; nedostatka čiste vode i loših sanitarnih uvjeta. Agenda 21 govori i o zaštiti okoliša i upravljanu prirodnim izvorima, ali i o jačanju uloge osnovnih društvenih skupina – žena, djece i mladih, nevladinih organizacija, lokalnih vlasti, radnika i sindikata, poslovnog svijeta i industrije, znanstvenika te poljoprivrednika. Agenda 21 ističe potrebu edukacije, osposobljavanja i podizanja svijesti javnosti te informiranja kao podloge za odlučivanje, ali i govori o potrebnim financijskim sredstvima.
No danas, nakon 10 godina od Rija, i dalje smo suočeni sa sve većim siromaštvom, gladju, bolestima, nepismenošću, terorizmom i neprekidnim pogoršavanjem ekosustava, o čemu ovisi naša budućnost.
Konferencija u Johannesburgu, koja je upravo završila, pokazala je da nije baš puno učinjeno, a i ona sama će biti zapamćena kao summit kompromisa, izmedju Europe i SAD-a, izmedju razvijenih i nerazvijenih.