Croatians in London Newsletter,

for the Croatian community and its friends in London and the UK:
 

Interview with Josip Paro

Josip Paro was born on the island of Pag in 1955 and educated at the University of Zagreb. He joined the Croatian Ministry of Foreign affairs in 1992, and has held a number of posts including a spell as political advisor in the Croatian embassy in Spain. He is also the author of a novel Uspon mirna covjeka (The Rise of a Peaceful Man). He has been Croatia's ambassador to the United Kingdom since October 2002.

Croatians in London: What do you like about living in London?

Josip Paro: Many things. The reason I am in London is of course the work. London is probably one of the most important postings for any country in Europe. In terms of importance, London is probably second to Washington. The influence of Great Britain is still very high in the EU, NATO, and within the UN system so the challenges of my position are great. Personally I like challenges but also like the responsibility. The government has sent me here to represent the interests of Croatia, and whenever needed to explain and defend the interests of Croatia.

Also we have a regard to the importance of London as capital of the financial market. Its very important to attract investors. That also poses an interesting challenge.

The only thing I dislike about London is the day in London takes only 24 hours. London eats our time.

I'm really happy to be here and to be exposed to such challenges London produces.

What are the priorities of the embassy?

The priority of the embassy of course is to display and to create a positive image of Croatia which in the final analysis has the goal of attracting British investors towards Croatia. I think we should not - as it was the case a few years ago - work so much in correcting distorted images of Croatia. In the meantime, British public opinion has changed about Croatia. Only a few years ago mentioning Croatia would create associations of war and ethnic conflict. Now when you mention Croatia it is mainly linked to holidays, vacations, beauty. That helps enormously. Now we can concentrate on concrete tasks which makes Croatian diplomacy not much different from any other European diplomacy.

Now we are faced with the challenges of normalcy and these are great. We have now in terms of our relations with the British political and administrative establishment relations that are just normal.

How would you assess Anglo-Croatian relations as they stand? Some people would say it has been very bumpy, especially in relation to Croatia being allowed forward as an EU candidate. Do you assess relations as pretty good?

I assess relations now as pretty good. It is not unknown that Britain is a staunch supporter of EU enlargement. It is also not unknown that Britain is among European countries one which is most engaged in the peace process in the Balkans, in its normalisation, both by its security and political presence.

With Croatia's EU candidacy, Croatia's success also is a British and European success. As you have said there have been bumpy moments in our recent relationship, this is obviously due to certain hesitations in Croatia, which has its historic reasons and justifications which caused a tough response in Britain. It is also well known that these thing are behind us, not due to sudden changes in British policy but due to sudden changes in Croatian policy.

At this moment, Britain is supportive of Croatian candidate status and its accession to the EU, both in terms of financial and political support.

We have a successful working relationship with Great Britain.

There are no open issues, except the visa regime. (Croats have needed a visa to visit Britain since 2000) We expect the British government to re-assess the reasons which in 2000 led to the dropping of the visa-less regime. We are firmly of the position that the reasons which may have been justified, are not existent anymore. Croatia is not a country which produces immigration.

On the contrary, Croatia has firm control of its borders and co-operates and participates in all international efforts in curbing human trafficking and terrorism. Croatia is at the regional forefront and we equal most of the European countries in our efforts.

We expect that maybe this year the British government will re-assess their reasons.

Do you have in your own mind a timeframe when the visa requirement will be dropped?

It is hard to say. We firmly believe that there are no reasons for maintaining the visa regime. It is up to the political will of the British government when they will start the re-assessment. I am firmly convinced that it won't take long for the Home Office to realise there are no reasons for the visa regime.

When do you think Croatia will join the EU?

I would say soon rather than saying a date. My firm personal belief is that for Croatia its more important to travel than to arrive. Its more important when Europe will come to Croatia than when Croatia joins the EU. I don't think it will take too long for Croatia to adopt all European legislation. I'm sure that within this decade we shall join the EU.

What are you personal recommendations/favourites of the upcoming Closer Croatia Film Festival?

Tko pjeva zlo ne misli (He Who Sings Means no Harm). I believe that is the best film ever made in Croatia by Croatians. I would recommend that. Moreover, its very likely we will have one or two of its actors in London for the festival.

One of the reasons I like this extremely charming movie is that it was one of the few Croatian films, which although lightweight, discloses the real popular culture and spirit of Croatian society, the Central Europe sprit of it - a great sense of humour which has rarely been reflected in Croatian art pieces. Sometimes it seems when we are watching our films or reading our books, that we are a gloomy nation, that is not true.

This is a film about the vanishing sprit of the middle class world which was endangered by years of communism but survived beneath the surface of the regime.

The spirit of good humour which has survived all the upheavals of Croatian history makes that film so enjoyable.

As a counterweight, there is Lisice (Handcuffs) which is about the oppression of the communist dictatorship. It is about the absurdity of the unquestioned power of the dictatorship.

Finally, do you have a message for the Croatian community in London?

Do remain a community. I think that is the most important thing. As long as there is a community we are going to have a good sum of ideas that bring results. I am particularly happy with the existence and work of the Croatian Students and Young Professionals Network (CSYPN) - I'd like to express my gratitude to the work leading to the Croatian Film Festival.

CIL thanks HE Josip Paro for his time.

Noticeboard

Only events run by known and reputable bodies will be listed here.

Closer Croatia - Croatian Film Festival Riverside Studios, Crisp Road, W6 9RL London. www.riverside.co.uk

All screenings are double bills except Breza on 7 October.

Ł5.50/Ł4.50 concs per double bills

Vanessa Redgrave is to be the patron of the Closer Croatia film festival. She will open the festival on 7 October at 7.30pm.

Director Antun Vrdoljak will be attending the screening of his film 'The Pine Tree in the Mountain' on Saturday 9 October.

Director Dalibor Matanic will attend the screening of his film 'Fine Dead Girls' on 8 October.

Both directors will participate in Q&A sessions at the screenings.

Actor Relja Basic will attend the screening of two of his films, 'Rondo' and 'He Who Sings Means No Harm'on 10 October

Reception 7.30pm followed by
8.30pm Breza (The Birch Tree) 12
Thursday 7 October
(Ante Babaja, Croatia 1967) 100m sub-titles

Lisice (Handcuffs) 15
Friday 8 October 7.00pm
(Krsto Papic, Croatia, 1969) 75m sub-titles

Plus

Fine mrtve djevojke 15 (Fine Dead Girls)
Friday 8 October 8.35pm
(Dalibor Matanic, Croatia, 2002) 77m sub-titles
 

Zagreb School of Animation: Programme 1 PG
Saturday 9 October 2.30pm approx. 74m
The first Animation programme includes: Alone/Samac; La Peau De Chagrin/Sagrenska koza; The Play/Igra; The Fifth One/Peti; The Wall/Zid; The Fly/Muha; Diary/Dnevnik; Learning to Walk/Skola hodanja; Fish Eye/Riblje Oko and Album/Album.

Plus

Tri muskarca Melite Sganjer (Three Men of Melita Zganjer) 12
Saturday 9 October 4.05pm
(Snjezana Tribuson, Croatia, 1998) 97m sub-titles

Ritam zlocina (The Crime Rhythm) 15
Saturday 9 October 6.45pm
(Zoran Tadic, Croatia, 1981) 88m sub-titles

Plus

U gori raste zelen bor (The Pine Tree in the Mountain) 15
Saturday 9 October 8.35pm
(Antun Vrdoljak, Croatia, 1971) 82m sub-titles

Zagreb School of Animation: Programme 2 PG
Sunday 10 October 2.30pm approx. 74m
The second Animation programme is a selection by renowned film critic and specialist in animation, Giannalberto Bendazzi: The Inspector Returned Home/Inspektor se vratio kuci; Ersatz/Surogat; Wow - Wow/Vau - Vau; Curiosity/Znatizelja; Diogenes Perhaps/Mozda Diogen; The Cat/Macka; Satiemania/Satiemania and I Love You Too!/I Love You Too!

Plus

Nebo sateliti (Celestial Body) 15
Sunday 10 October 4.05pm
(Lukas Nola, Croatia, 2001) 85m sub-titles

Rondo 15
Sunday 10 October 6.30pm
(Zvonimir Berkovic, Croatia, 1966) 90m sub-titles

Plus

He Who Sings Means No Harm (Tko pjeva zlo ne misli) PG Sunday 10 October 8.20pm
(Kreso Golik, Croatia, 1970) 85m sub-titles
 

Also at the Riverside Studios:

Croatian Cinema Art: Retrospective of original, award winning Croatian film posters from the 1950's to the present day.

7-10 October 12 Noon - 10.30 Free entry

Useful Information

Embassy of the Republic of Croatia in the United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland
Ambassador: Josip Paro
Address: 21 Conway Street, London W1T 6BN
Tel No: 020 7387 2022
Fax No: 020 7387 0310
Email: croemb.london@mvp.hr 

Consular Dept:
Tel No: 020 7387 1144
Fax No: 020 7387 0936
Email: consular.dept.london@mvp.hr 

Working hours: Monday - Friday 9.00-17.00
Working hours (with clients): Monday - Thursday 11.00-14.00 Fridays 10.00-12.00

Croatian Students and Young Professionals Network
Website: www.csypn.org.uk
Email: info@csypn.org.uk
Address: PO Box 36126, London SW7 2RH

Croatian Catholic Mission
Father Drago Berisic, 17 Boutflower Road, SW11
Tel: 020 7223 3530

Sunday service at 4 pm:
Church of Sacred Heart, Horseferry Road, SW1P 2EF

http://www.easycroatian.com/newsletter1.php

A brief synopsis of the

International Leaders Summit and the Adriatic Institute
 

International Leaders Summit
November 5-7, 2004, Zagreb and Rijeka, Croatia
The first International Leaders Summit (ILS) scheduled for November 5-7, 2004, in Zagreb and Rijeka, Croatia will bring together reform-minded senior government officials, members of parliament joined by regional and international business and communication media leaders and experts from Europe and US to discuss themes of fundamental importance to emerging and established democracies with a focus on Economic Growth: Unleashing Free Market Forces. Speakers and experts will present successful models of economic reforms and deregulation and how regional and international leaders courageously implement reforms. The ILS is the platform to launch Croatia's first independent free market public policy institute, The Adriatic Institute for Public Policy.
In a statement of support and endorsement for the International Leaders Summit and Croatia’s new independent think tank, The Adriatic Institute for Public Policy:

"Croatia can benefit from the exposure to the fresh air of free market thinking and the experience of other formerly communist states (in the region)."
Dr. Milton Friedman, Nobel Laureate, Economics
Senior Fellow, Hoover Institution, Stanford University, California, USA
Best-selling author, Free to Choose and Capitalism and Freedom
The ILS will provide an extraordinary opportunity for participants to develop high-level personal contacts and meet and consult with fellow leaders and experts in the strategic area of economic growth and how it can be effectively implemented. This historic conference is designed to inspire, inform and empower leaders and participants. Through strategic panels participants will tap into a wealth of resources, ideas and successful models of reform, with a particular focus on practical approaches intended to empower them in promoting and implementing reforms in their own nations.
International Leaders Summit will encompass the following themes:
Property Rights and Rule of Law
Privatization and Deregulation
Role of Tax Policy in Influencing Economic Growth
Economic Reporting and the Importance of Free Media
Monetary and Banking Reforms in Transition Economies
¡ Exchange-Rate Policies for Transition Economies
¡ Developing and Integrating Capital Markets
Economic Freedom
¡ Economic Freedom Index
¡ Creating a Favorable Economic Environment
¡ Benefiting from Free Market Think Tanks
¡ Labor Law Reform
E-Government: Web-Based Public Service Delivery

Some of the confirmed ILS Speakers include:
Helen Disney, President, Stockholm Network, UK
Dr. Steve Hanke, Professor of Applied Economics at John Hopkins University, Regular Columnist at Forbes magazine and a Contributing Editor at Forbes Global magazine, as well as Senior Fellow at the Cato Institute, Washington D.C. Former Senior Advisor to President Reagan’s Economic Council (recent article published in Forbes magazine, August 2004)
Dr. Lawrence J. McQuillan, Director of Business and Economic Studies, Senior Fellow in Political Economy, Pacific Research Institute, Former Senior Fellow at Hoover Institute(recent article published in Forbes magazine, May 2004)
Ivan Miklos, Deputy Prime Minister and Finance Minister, Slovak Republic and Former President of Slovakian Economic Think Tank, M.E.S.A.
Dr. Daniel Mitchell, McKenna Senior Fellow in Political Economy, The Heritage Foundation
Joseph P. Mohorovic, Senior Policy Advisor, U.S. Consumer Product Safety Commission, Office of Chairman Hal Stratton
Dr. Jan Orovec, President of the Slovak Entrepreneurs Association and the F. A. Hayek Foundation
Mrs. Doris Pack, Member of European Parliament, President of the Delegation for the Relations with South-East Europe Austria, Italy, Sweden, Switzerland, and other countries
Dr. Alvin Rabushka, Senior Fellow at the Hoover Institution. In 1980, he served on President Ronald Reagan's Tax Policy Task Force. He has lectured on tax policy in China, Hong Kong, Israel, El Salvador, Guatemala, Mexico, Argentina, Chile, Canada, the Czech Republic, Austria, Italy, Sweden, Switzerland, and other countries
Dr. David Roth, Chairman, World Development and Empowerment, Author and Lecturer, Former Public Affairs Officer to Secretary of State Colin Powell and Author of Bestseller, “Sacred Honorâ€? the biography on Colin Powell
John Willman, Chief Leader Writer and Associate Editor, Financial Times
The ILS is an initiative of World Development and Empowerment (WDE) and the Adriatic Institute for Public Policy (AIPP).

World Development and Empowerment (WDE) (www.wdeusa.org) is a US based non-profit, non-governmental organization implementing sustainable programs that affirm human dignity and empower individuals to build productive societies through educational enterprises, humanitarian initiatives, and economic development.

Adriatic Institute for Public Policy is Croatia’s first independent free market public policy institute which is dedicated to providing ideas and practical solutions which make societies and economies prosper. Adriatic Institute is advocating free market economy based on personal freedom and individual responsibility, rule of law, protection of property rights, reducing taxation, limited government, reducing bureaucracy and red-tape, eliminating corruption and creating a favorable economic environment that will benefit local citizens and the business community.
Official language of the Summit is Croatian and English.
For more information, please visit: www.ils-wde.org .

To register, please fill out the following form:http://www.ils-wde.org/registration.htm

Adriatic Institute Announcing International Leaders Summit

Dear friends and partners of the Adriatic Institute and ILS,

Dnevnik article - the first media interview announcing the Adriatic Institute and the International Leaders Summit.

http://www.dnevnik.com.hr/index.php?article=4523

We look forward to media interviews with other Croatian, US and UK media informing audiences and readers about the International Leaders Summit as well as continuing the significant and much needed work in Croatia through the Adriatic Institute by advancing free market economy, the rule of law, personal freedom, individual responsibility, the protection of property rights, reducing government bureaucracy, eliminating corruption, and respecting human dignity.

Natasha and I will send the scanned copy of the entire interview as well the English translation. The online version does not contain the entire interview and details.

Hrvatski porezni sustav koči investicije i nova radna mjesta
13.09.2004

International leaders summit (ILS), odnosno međunarodni susret lidera, čije je odrĹžavanje najavljeno od 5. do 7. studenoga u Zagrebu, organizira nevladina organizacija Adriatic Institut za javni poredak u suradnji s World Development and Empowerment USA.

razgovarala Tanja Čorak

Vodeći svjetski ekonomski praktičari s iskustvom u razvoju slobodnog trĹžiĹĄta razmijenit će miĹĄljenja, analizirati zadaće te donijeti smjernice korisne za razvoj slobodnog trĹžiĹĄta u Hrvatskoj. Vodeći govornici koji će nastupiti na ILS-u su Ivan MikloĹĄ, ministar financija Slovačke, dr. Alvin Rabushka, prijaĹĄnji savjetnik predsjednika Reagana za pitanja porezne politike, dr. Dan Mitchell, Heritage Foundation, dr. Steve Hanke, profesor pri Johns Hopkins University, John Willman, pomoćnik glavnog urednika FT-a, i dr. Lawrence McQuilan s Pacific Research Instituta.

Tim povodom razgovarali smo s organizatorima, predsjednikom organizacije World Development and Empowerment Joelom Anandom Samyjem i predsjednicom organizacije Adriatic instituta za javni poredak NataĹĄom Srdoč-Samy.

Koje zadaće mora ispuniti zagrebački ILS?

Ciljevi su jasni i jednostavni - zagovaranje ekonomije slobodnog trĹžiĹĄta i praktične primjene u Hrvatskoj. Fokus je na gospodarskom rastu kroz oslobađanje sila slobodnog trĹžiĹĄta i stvaranje novih radnih mjesta. ILS će okupiti stručnjake i praktičare iz raznih zemalja koji će razmijeniti ideje sa svrhom aplikacije uspjeĹĄnih modela reformi na Hrvatsku. Institut zagovara ideje slobodnog trĹžiĹĄta na osnovi osobnih sloboda s individualnom odgovornoĹĄću, vladavinu prava, zaĹĄtitu vlasničkih prava, smanjenje poreznih stopa, ograničenje drĹžave, smanjenje birokracije, eliminaciju korupcije te stvaranje povoljnog ekonomskog okruĹženja koje pogoduje građanima i poslovnoj zajednici… to su zapravo ideje koje zastupa dr. Friedman.

Dr. Milton Friedman imao je neke prijedloge za Hrvatsku i njezin razvoj?

Nije potrebno mnogo za ekonomije, odnosno druĹĄtva da napreduju. Ono ĹĄto trebate je otvorena ekonomija, zaĹĄtita vlasničkih prava, vladavina prava, nepostojanje carinskih tarifa, a porezi trebaju biti vrlo, vrlo niski. Friedman je najpoznatiji Ĺživući pobornik ideja slobodnog trĹžiĹĄta, inače dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju. Dr. Friedman je podrĹžao odrĹžavanje ILS-a i rad Adriatic Instituta u Hrvatskoj.

Kakvim ocjenjujete porezni sustav u Hrvatskoj?

Ovakav kakav jest ne omogućuje veći prostor za investicije i ne stvara povoljno ekonomsko okruĹženje za poduzetniĹĄtvo i otvaranje novih radnih mjesta. PreviĹĄe opterećuje ekonomiju i pojedince na način da ne proizvodi adekvatnu motivaciju za građane da zarađuju viĹĄe, odnosno da se bave poduzetniĹĄtvom, a poduzetnicima da zapoĹĄljavaju nove ljude, jer će viĹĄe morati platiti drĹžavi - ĹĄto umanjuje gospodarski rast. S druge strane, ima puno izbjegavanja plaćanja poreza te drĹžava ne ostvaruje svoj cilj u poreznim prihodima. Znamo da je PDV 22 posto, porezi na osobni dohodak se kreću od 15 do 45 posto, porez na dobit firme iznosi 20 posto. U usporedbi sa Slovačkom, gdje je jedinstvena stopa poreza 19 posto, u Srbiji 13 posto, Hrvatska je nekonkurentna.

...ostatak u tiskanom izdanju...

Sincere regards,
Joel

----
Joel Anand Samy
President, World Development and Empowerment
Co-Director, International Leaders Summit

WDE - International Leaders Summit
37736 Starflower Street
P.O. Box 964
Newark, California 94560
USA

WDE-International Leaders Summit
Markovici 15
51000 Rijeka
Croatia

Cell: +385-91-516-9129 (Croatia)
T/F: +385-51-626-582 (Croatia)
Email: JoelAnandSamy@aol.com
www.wdeusa.org 
www.ils-wde.org
 

The First Congress of Croatian Scientists

Friends,

The First Congress of Croatian Scientists will take place in Zagreb and
Vukovar from the 15th to the 19th of November, 2004. The Congress is
organized by the Croatian Ministry of Science, Education and Sports. The
organizers tell us that, the main goal of the Congress is to create an
opportunity for the scientist of Croatian heritage who live and work
throughout the world to meet with their colleagues in the homeland, so
that they can use the occasion to give guidelines to scientific and
economic development in Croatia.

I have been invited to participate in the Social Sciences Section of the
Congress, but I will not be able to do so. The Congress is taking place
an entire week, Thanksgiving is a week after, and I will be in Boston
for the annual Slavic Congress at the end of November, thus it is
impossible to leave the classroom for so many days. However, I am
planning to send in writing a few of my thoughts, observations, and
suggestion to the Congress. Before I do so, I thought it would be good
to hear from all of you (outside the homeland) who have experiences
(positive or negative or) or suggestions that might be relevant to the
goals of the Congress.

Please be to the point and respond by September 30, 2004.

Regards to all.

Ante Cuvalo
19121 Wildwood Ave.
Lansing, IL 60438

Swedish Prime Minister Goran Persson

with Dr. Ivo Sanader, Prime Minister of Croatia

Swedish Prime Minister Goran Persson (L), recipient of the Appeal of Conscience World Statesman Award, shakes hands with Dr. Ivo Sanader, Prime Minister of Croatia (R), and Rabbi Arthur Schneier (C), Appeal of Conscience president, at an awards banquet in New York, September 20, 2004. REUTERS/Chip East

Nakovana

http://www.nakovana.hr/
 

Slijedeci tekst dio je knjige u pripremi "Stare slave nakovanske", Ivana Pamica

PORIJEKLO IMENA NAKOVANA

Naziv sela Nakovane (nominativ Nakovana) vrlo je starog, ali nepoznatog porijekla. Prvi put se spominje 1335.god. kao NACOVALDA u svezi s ispašom u Debita notariae sv. III, str.65, 68 i 69, Državni arhiv u Dubrovniku, a zatim 1357. kao NACOUALNA i 1372. kao NACHOVALNA.
Nakovana se u spomenutom spisu iz 1335. spominje kao vec razvijeno mjesto sa oko stotinjak stanovnika i više od 2000 grla sitne stoke, što dokazuje da je Nakovana postojala kao naseljeno mjesto mnogo prije nego što je Dubrovacka Republika kupila Pelješac 1333. godine.
Prema legendi, bijahu nekoc tri brata kovaca koji su živjeli u ovom dijelu Pelješca. Kada su oni odrasli medusobno su se razdijelili. Jedan je brat dobio kucište gdje je ostao živjeti, pa je po tomu Kucište dobilo ime. Drugi brat je dobio viganj (kovacki alat) i nastanio se na mjestu koje je po tomu dobilo ime Viganj, a treci je dobio nakovanj pa se naselio u mjesto koje je po tomu dobilo ime Nakovanj. Vezano uz ovu legendu ova tri mjesta spominju se i kao "tri fumara od pakla", što govori o njihovoj povezanosti i zajednickoj prošlosti. Prema tumacenju povjesnicara I. Fiskovica Nakovana, odnosno Nakovanj bio je prvobitni naziv za gradinski brijeg koji se danas zove Grad, a koji pomalo i nalikuje tom kovackom alatu. Kasnije se po tom tumacenju naziv proširio na širu okolicu, a sam brijeg je nazvan po ruševinama na njemu. U prilog ove teorije ide i cinjenica da se susjedno niže brdo zove Nakovanic.
Prema drugom tumacenju ime Nakovana kao i susjednog mjesta Viganj (spominje se 1336. kao Vigel i Vighen) mogle bi biti i keltskog porijekla jer se takvi nazivi srecu i u Velikoj Britaniji. To i nije nemoguce jer su se Kelti spustili u IV.st.pr.n.e. niz Neretvu, a od Neretve do Pelješca je mala udaljenost.
U ostalim dubrovackim dokumentima Nakovana se spominje kao NACHOUALNA, NACHOUA, NACHOUAL DO i NACHOVAL.
Kartografi 18 stoljeca i kasnije austrijska administracija mjesto bilježe kao NAKOVAN ili kao NAKOVANA. Talijanski izvori imena sela prevode na talijanski, pa se tako Gornja Nakovana spominjala kao NACOVANA SUPERIORE, a Donja Nakovana kao NACOVANA INFERIORE. Ti nazivi medutim nisu bili u govornoj uporabi.
Za vrijeme Kraljevine SHS i Jugoslavije u vrijeme jezicne reforme kada se ikavica zamjenjivala ijekavicom i kada Pelisac postaje Pelješac, a Split Spljet, Nakovana mijenja ime u NAKOVANJ da bi pod takvim imenom ušala na karte i u literaturi sve do današnjih dana. Takvu grešku trebalo bi ispraviti i nazvati mjesto onako kako je i starosjedioci i sada nazivaju - NAKOVANA.

PRIRODNO-GEOGRAFSKE ZNACAJKE NAKOVANE

Znatne kolicine fosiliziranih školjaka koje se mogu pronaci i na najvecim vrhovima brda u Nakovani govore o burnoj geološkoj prošlosti. Naime, u Mezozoiku je ovo podrucje prekrivalo prostrano more - Tetis, u kojoj se razvila flora i fauna. U Kredi dolazi u ovom podrucju do nabiranja brda i planina, te u svezi s tim su nastali i rasjedi u smjeru pružanja Dinarskog gorja.
Pelješac, pa tako i podrucje Nakovane, izgraden je 95 % od taložnih ili sedimetnih stijena, tj. vapnenca i dolomita mezozicke starosti.
Otapanjem leda u postpleistocenskom toplijem razdoblju došlo je do izdizanja morske razine i potapanje kopna. Tim procesom razina mora izdigla se do današjeg nivoa, pa je tako Pelješac postao poluotokom spojen jezickom zemlje za ostatak kopna, a Neretva cije se ušce nalazilo pokraj današnje Vele Luke, pomaklo se na današnji položaj.
U Nakovani je kao što je receno najviše raširen kredni vapnenac. Na njemu zbog korozijskog otapanja, nastaju razni kraški oblici. Kroz pukotine u vapnencu voda ponire i otapanjem ih širi. Duž dubokih pukotina obrazuju se jame, špilje, ponori. Gospodarski najvrijedniji prostor zapadno od vapnenackog masiva Sv. Ilije su dvije zaravni - jedna koja se proteže u okolici Gornje i Donje Nakovane, a druga oko Lovišta. Uvala Lovište je potopljena kraška udolina. Izohipsa od 100 m, koja ide od uvale Bezdija prema rtu Osicac granica je zaravni. Zaravan izmedu Gornje i Donje Nakovane nalazi se na visini od oko 300 m, odakle se teren pocinje naglo dizati prema sv. Iliji. U Lovištu ima nešto crvenice. Citav kraj je pod makijom, a javljaju se i kamenjare (krš).

Flora i Fauna

O flori Pelješca postoji tek nekoliko radova u kojoj je navedeno preko 1100 biljnih vrsta na tom podrucju. Nakovana se sve do 2001. nikad nije obradivala kao zasebna cjelina. Te je godine izašao rad grupe biologa Instituta za antropologiju u Zagrebu, koji su istraživali biljni i životinjski fond Nakovanske visoravni ("Preliminarna biološka istraživanja Nakovanske visoravni na Poluotoku Pelješcu").
Tijekom tog istraživanja zabilježeno je preko 150 biljnih vrsti.Vegetacija u Nakovani tipicna je mediteranska s nekim raritetima. Uglavnom je cine zimzelene šume, makija ili grm (red Quercetalia ilicis) i donekle zarašteni kamenjarski pašnjaci (red Cymbopogo-Brachypodietalia). Zbog maritimnog rasporeda padalina tijekom godine, ljeti dolazi do zastoja vegetacije, pa vecina drvenastih biljaka cvate zimi, a mnoge zeljaste provedu ljeto u obliku sjemena, podzemnih organa ili prizemnih pupova./Preliminarna biološka istraživanja Nakovanske visoravni na poluotoku Pelješcu, Bruno Kljajo, Nino Orepic, Hrvoje Peternel - Zagreb 2001./
Makija se uglavnom sastoji od gustog grmlja, ponajviše je neprohodna, obavijena prirodnom živicom i povijušama. Makija se tu sastoji od planike (Arbutus unedo), koja u nekim podrucjima naraste do gorostasnih razmjera, velikog vrijesa (Erica arborea), rijetko primorskog vrijesa (Erica verticilata), iglicaste smrike (Juniperus oxycedrus), somine (Juniperus phoenicea), te smrljuhe, zelenike, leprine i hrasta oštrike. Posljednja navedena je zakonom zašticena vrsta. Podrucje Nakovane i sv. Ilije je jedno od tri nalazišta ove vrste u Hrvatskoj. Izmedu ovih se provlace penjacice poput bršljana, tetevike, (Smilax aspera) i blušca (Tamus communis).
Degradacijom makije nastaje bušik (red Cisto-Ericetalia Rozmarinetalia). Ovu zajednicu cine vrste koje vole obilje svjetla. Ukoliko ih zasjeni neka od drvenastih biljaka kod progresivnog rasta vegetacije u pravcu šume, dolazi do brzog slabljenja, te nestanska pojedinih vrsta znacajnih za ovu zajednicu.
Pored makije i bušika postoji šuma crnike, koja se istice tamnom bojom zimzelenog lišca. Glavno šumsko stablo je crni hrast (cesvina), zatim hrast (dub), alepski bor, cempres, a posebni raritet je dalmatinski crni bor, koji raste pod samim vrhom Sv. Ilije, te na obroncima brda spuštajuci se do samog ruba nakovanske visoravni. Osim na ovom podrucju može ga se pronaci još samo na Hvaru i Bracu. Dalmatinski crni bor može se naci na Iliji iznad zimzelenog pojasa gdje su niže temperature i veca kolicina padalina. Na prva stabla može se naici na visini oko 300 metara.
Kamenjarski pašnjaci na podrucju Nakovane razvile su se iz nekdašnjih oranica, no zbog zapuštenosti one se pretvaraju u pašnjake, a naposljetku u bušik i makiju. Tu se razvijaju vrste bodljikavih listova i stabljika neprikladnih za ispašu: plavi i žuti obad (Onopordum illiricum i Carthamus lanatus). Najznacajnije biljne vrste pašnjaka su; neplodna zob (Avena sterilis), zvoncac (bupleurum veronense) kostrika (brachypodium ramosum), velika treslica (briza maxima), hajnaldia (Haynaldia villosa), mekuš (Melica ciliata), luk (Allium subhirsutum) i zvjezdasta djetelina (Trifolium stellatum). Osim navedenih biljaka tu se nalaze i stenoendemicne biljke poput kratkozube kadulje i dalmatinske iglice. ./Preliminarna biološka istraživanja Nakovanske visoravni na poluotoku Pelješcu, Bruno Kljajo, Nino Orepic, Hrvoje Peternel - Zagreb 2001./
Od oko 150 biljnih vrsta koje su zabilježene 2001. godine 66 su samonikle jestive biljke, a 51 ih posjeduje ljekovita svojstva. Medu znacajnijim jestivim biljkama isticu se komorac (Foeniculum vulgare), planika (Arbutus unedo) sa svojim brašnastim plodovima meginjama, oskoruša (Sorbus domestica), oštrolisna šparoga (Asparagus acutifolius), itd. Od ljekovitih biljaka mogu se navesti pastirska iglica (Geranium robertianum), petrovac (Agrimonia eupatoria), levanda (Lavandula spica), zatim kadulja, vrijes, smilje, smrdljika (smrljuha), sljez, majcina dušica(popunac), itd. /Preliminarna biološka istraživanja Nakovanske visoravni na poluotoku Pelješcu, Bruno Kljajo, Nino Orepic, Hrvoje Peternel - Zagreb 2001./
U Nakovani za razliku od susjednih mjesta teško uspijeva rogac, i postoji samo jedan zakržljali primjerak primjerak u Donjoj Nakovani. Uz navedene vrste moramo spomenuti još i gorostasne koštile u Donjoj Nakovani, te sambuk (zova, bazga), kao i brojna stabla gloga, maslina, smokava , krušaka, višnji, mindela, trešanja, te drugih vocaka koje je posadio covjek. Nestankom covjeka u Nakovani, nevedene vrste osim gloga i masline vecinom su propale i nestale.
I fauna ovog podrucja je s obzirom na malu prostornost izuzetno bogata i raznovrsna. Tijekom istraživanja biologa iz Zagreba 2001. godine na podrucju Nakovanske visoravni ustanovljeno je 29 životnjskih vrsta. ./Preliminarna biološka istraživanja Nakovanske visoravni na poluotoku Pelješcu, Bruno Kljajo, Nino Orepic, Hrvoje Peternel - Zagreb 2001./
Ni najstariji Nakovjani ne sjecaju se da je u Nakovani ikad dolazio vuk, koji je vjerojatno na Pelješcu veoma rano istrijebljen, a Stonske zidine sprijecile su da se naknadno opet proširi na poluotok.
Najveca zvijer Dalmacije poslije vuka je cagalj (Canis aureus dalmatinus) koji je na cijelom ovom podrucju opstao jedino na Pelješcu. Godine 1905. iz Beca je na ovo podrucje došao cak i prirodoslovna ekspedicija nadvojvode Filipa Koburškog s ciljem da istraži dali na Pelješcu ima cagljeva. U zadnje vrijeme se proširio i na susjedno kopno. To su nocne životinje, nešto manje od lisice, bujnog krzna i cupavog repa, a preživljavaju pretežno kao strvinari. Krecu se u parovima ili u grupicama, a javljaju se po noci dugim neugodnim zavijanjem. Najprije se javlja jedan, da bi mu se potom javili drugi na okolnim brdima. U Nakovani, koja se nalazi u kotlini, zavijanje cagljeva dobija na snazi. Kroz prošlost je bilo pokušaja da se u Nakovani cagalj cak i pripitomi, medutim štene bi ubrzo uginulo. Cagalj koji umire i koji to predosjeca javlja se dugim zavijanjem i pritom se ni jedan drugi cagalj ne javlja. Takvog caglja Nakovjani su zvali žagar. Caglja koji se križao sa lisicom zbog specificnog nacina glasanja u Nakovani su zvali kuna štekavac.
Lov na cagljeve bio je veoma popularan, tako da su se u prošlosti organizirale velike hajke. Pred Prvi svjetski rat u jednom takvom lovu na cagljeve na Sv. Iliji ucestvovao je i austrougarski prijestolonasljednik.
-"Cagaj, to ti je vrag, kad bi se njemu zavrtilo poc, i da imaš kuške, i da imaš puške, on bi ti zakla kozlica. Jedne su nam godine bili zaklali cetrnaest!"/Kazivala Kata Pamic, rod. Matic/
Lisica je sve donedavno naseljavala podrucje Nakovane iako se od osamdesetih godina 20. st. nije više vidala.
Vepar ili divlji gudin (Sus scrofa) naseljen je krajem sedamdesetih, te se strahovitom brzinom razmnožio cineci nepopravljivu štetu obradenim poljima. Krda veprova znala bi nekad brojati i do tridesetak grla, a kretali bi se vecinom nocu. Usprkos lovu i požarima broj divljih gudina nije opao vec se proširio do te mjere da su poceli preplivavati kanale do najbližih otoka Hvara i Korcule. Nije bilo nikakvo cudo kad bi koji ribar u mrežu umjesto ribe uhvatio vepra koji bi se zapetljavši se i ugušio.
Muflon (Ovis musimon) koji se može susresti na samom vrhu Sv. Ilije, ali i na obroncima brda prema Orebicu, Kucištu, Vignju i Nakovani, naseljen je na to podrucje 1970. godine. Tu se brzo prilagodio staništu i razmnožio tako da sada stado broji oko 300 grla. Od 1977. kada se pocelo s lovnim turizmom odstrijeljena su 42 muflona cija trofejna vrijednost zaslužuje zlatnu medalju. Trofej muflona odstrijeljenog na Sv. Iliji cetvrti je na svijetu. Nažalost tijekom Domovinskog rata zbog krivolova broj muflona znatno je smanjen.
Divlji konji, vuku svoje porijeklo od pitomih konja koje su Nakovjani držali na ispašu na podrucju Sv. Ilije. Do devedesetih godina 20. st. krdo je nareslo na oko dvadeset grla da bi potom, tijekom Domovinskog rata bili pobijeni automatskim oružjem. Slicnu sudbinu doživjeli su i divlji magarci, te jedinstvena vrsta - nakovanski tovar, koa je nastala miješanjem magarca i konja. Od desetak životinja koje su tumarala podno vrha Sv. Ilije, tamo ih je ostalo svega nekoliko.
Godine 1998. lovci su prijavili da se na podrucju Ilije i Nakovane pojavio ris, o cemu su pisale i novine. Medutim od tad više nije zamijecen, te se vjerojatno radilo o zabuni ili nekoj zalutaloj jedinki, buduci da se njihovo stanište nalazi daleko na sjeveru, u Lici i na Velebitu.
Do prije stotinjak godina uz obalu se moglo naici na morsku vidru. Posljednja koja je videna bila je ona koja se nesretno zapetljala u ribarsku mrežu u Bezdiji prije Drugog Svjetskog rata.
Na podrucju Nakovane mogu se sresti još i zecevi, divlji kuneji, poljski miševi, puhovi, mungosi (Herpestes auropunctatus), kune, lasice, rovke, šišmiši, itd.
Od gmazova u Nakovani se mogu susresti krška gušterica,(Podarcis melisellenis) oštroglava gušterica, (Lacerta oxycephala), veliki zelembaci (Lacerta trilineata) dugih oko tridesetak centimetara, glavora (Ophisaurus apodus), crnostrig (Telescopus fallax) i poskoka (Vipera ammodytes) dugih do metar, te najveci gmaz na ovom podrucju - kravosas (Elaphe quatuorlineata), zmija iz porodice udava, a koja može narasti preko dva metra dužine. Populacija navedenih zmija u opadanju je, narocito nakon uvodenja mungosa, te zbog požara.
Zmije su u Nakovani zbog brojnosti imali posebno znacanje u odnosu na druge životinje. To strahopoštovanje vjerojatno potjece još iz ilirskog doba buduci je za Ilire zmija bila kultna životinja, a brojna mjesta nose još i danas nazive poput Zmijin kal, Zmijna, Zmijino brdo, itd. Za Nakovjane se govorilo da su se rodili "u zmijama" i bili su vrsni poznavaoci zmija;- "Ima zmija po Nakovani svakakvih, svima ja zmijama ime znam. Ima ti crnostrig, ima ti vodarica, ima ti srpina velika, ima ti gravošica, ima ti glavor... Ove druge zmije nisu bile opasne, ali poskok...Svaka ona zmija koja trci, koja biži pred cajadom, ta ti nije opasna, ne boj se, ali pepejuha i crnopecica, one te cekaju, ni njih strah, ona ceka i samo ceka. A zašto se zove poskok? Jer je ona spremna skocit daleko, to ti je sotona! Pepejuha ti je poskok, ali žensko, ona ti ima glavu na trokut sa rošcicem, a rep joj je na samom dnu, dug kako prst, tanko kako igla, a oni što je isto takve sive boje, ali na crnije vijuge to joj je muž - crnopecica. Stariji su vazda govorili di je muški, tu je i ženski poskok.Kad je ujutro rosina, tad ti one izlaze i penju ti se na stabla. A kad ti dode sunce oko jedanaest, podneva onda ti ih vrag odnese ca. /Kazivala Kata Pamic, udana Matic/
Dogadalo se cak i da nekog Nakovjana poskok i ugrize, pa cak i usmrti. Anu Klaric je poskok nekoliko puta ugrizao;
-"Ja sam išla skupit padeža, na onu stranu od Male Gospe. Mene je bilo strah od zmija pa sam ja s onim lukicem prolazila kroz padež, a sa drugom rukom ubacivala padež u vricu, kad koda me nešto ubolo. Ja isala ruku, a ona zmija mi visi sa prsta. Kroz cili život mi je prošla struja. I sa špagom sam zavezala prst i ruku i brzo zvala divera Iliju, koji je tu kopa. To je bilo za vrime rata, a Talijani su bili u Perni, pa smo gornjim putem došli u Orebic. Tu je doktor ima zadnji serum. Osim tega, još me jednom ugrizla zmija."/Kazivanje Ane Klaric/
-" Kad su raskopavali na Okrunovo, govori pok. Ivan Mažuran kako je žedan. A tamo ti je bilo veliko korito kraj jedne smrljuhe i ni pogleda pu gori, di je bila pepejuha. Upekla ga je u lice i on ti je umro od dvadeset i nekoliko godina. To su meni pripovidali, nisam još bila rodena. Dunda Balda je pepejuha upekla u rebra i jedva su ga bili spasili. " /Kazivala Kata Pamic, udana Matic/
-"Crnostrig nije tako opasan, ali mu isto ne bi ja dala prst. On ti nema glavu na trokut i crvenkast je sa crnim rigama. Vodarica ti je puno duga, samo ti je puno malahna. Ima ti srpina velika, da vidiš kolika nareste, malo manje nego gravošica. Srpina velika ti može narast i do tri metra dužina, ona ima vele boja, ali sve sive boje, naštrapano mrcu crnom, ali nece te ona. Kad ti vidi cejade ona pobigne. /Kazivala Kata Pamic, udana Matic/
Gravošica ili kravosas iako nije bila otrovnica, zbog velicine utjerivala je strah u kosti Nakovjanima;
- "Pripovidat cu ti ja i o gravošici. Ona ti može narasti vele, vele metara! Nando Ivankovic je hodi past koze u nas u Dubu. Ni ima ni postola ni bicava, ima je šesnaest godina i hodi je bos, a ima je dva kuška. I kuški su hodili ispred njega i odjedanput su se razlajali i utekli. A on je samo vazda ima lukic, kosor za pasom. I on je iša ih nac, dreto pu Velikog vrha i kad je doša gori ima je što vidit. Oko jedne cesvine, gravošica, zvižde da bi je moga do Racišca cut. Ona se zavila oko cesvine sve do vrha, sad ti znaš koliko je to bilo. Nando ti je ubra dva šcapa i udri on po njoj i kad je malaksala, pala ona ozgara, a on udri po glavi. Sa jednim šcapom je zakaci i dopoteza je doli do na žal u Dubi. To je cilo Racišce dohodilo gledat, a ona ti je bila kad ju je rastri velika kako pal, oko cetiri, pet metara, sad znaš koliko je to bilo i koji je on korad ima!
Doša je jednom Bulic za Bilušicom da napuni korito vodom iz gustirne, a tamo gravošica došla na vodu. Gravošica ti je sivkaste boje a ima crne rede na sebi i koliko ima takih reda toliko ima godina. Ova koju je Bulic vidi imala je osam do deset reda, a kolika je bila to je bilo cudo nevideno. Skupila se onda cila Gornja Nakovana sa kosorima i sikirama da je ubiju, ma je ona vec bila utekla i od tad je više ni niko vidi... A znala je gravošica napasti i covika, ona zna doc okolo tebe, pa te slomit i zadušit. Kad je Gabre doli u Dubi trapi bi se umori i lega u hlad. Stavi je mašklin iza sebe i zaspa. Ovo je sto puta pripovida. Kad je zaspa dovukla se gravošica i pocela mu lizat znoj sa lica. Kad je otvori oci ima je što vidit, govori da se ni nikada tako u životu pripa. Ma ni bi strašljiv covik i srica da mi je mašklin bi blizu, pa govori on -'E neceš kurbina ceri, mislila si mene zadavit, ali platit ceš sad' , i on ti je udri s onim mašklinom dokle ju je ubi...
Nemoj zaboravit da ti je Duba srce gravošice, mi smo je doli vidili sto puta kad bi pasli koze!
Pripovidala mi je baba kad su dvi žene išle ubrat grma u Grahovišcu za odnit pu doma i kad su došli na Kucaru, onamo di se obrce za Bezdiju, cuju one da ih neko slidi, ali kako su bile uprcene sa grmom nisu se okrecale, nego tek posli. Kad su one vidile kolika je to zmija iza njih, to je bi mirakul božji, one se raskrivile da ih je cili narod u Nakovani cu. Oni su se pripali da ce ih zadušit obadvije, pa su im viknuli da se brzo svucu i bace joj robu. One se nekako na brzinu rasprtile i skinule bluzu i ubrusac i bacile na kleh, pa se tu zmija zaustavila. Kroz to vrime došli svi muški iz Nakovane da ce je ubit, ma nisu je uspili ubit, utekla je. Nisam nikad cula da je ubila koga ili živinu, ali su govorili da se zna dovuc ispod koze i sisat joj mliko.
Okruženi tako opasnim zmijama Nakovjani su se znali i ponašati;
-"Nikada, sinko nemoj poc okolo zmija ako nemaš šcap. Pokojan bi ti dide Jozo kad bi iša gori pu Ilije gledat di su volovi, obuka bicve od vune, jer bi govori da ide u srce zmija. Uze bi baketu oli od jasena, oli od smrica, oli od osomine, a sad cu ti rit zašto. Kada bi peštali zmije da im se baketa ne prelomi, a bicve od vune su nosili, zato kad te ona ugrize njoj zadije ona vuna i ne može onda doc do mesa. A za ubit zmiju najprije joj triba pritisnut glavu, a onda joj valja okinut iza vrata, ako to nisi ucini ona bi ti opet oživila. Oko jednog smrica pokojan otac ih je bi sedam ubi." /Kazivala Kata Pamic, udana Matic/
-"Glavora se nikad ni ubijalo, nego bi se dica su njin igrala. Njega kad capaš za rep, ne može se savinut."/Kazivanje Ane Klaric/
Od gmazova koje se mogu još sresti u Nakovani možemo spomenuti još i kornjacu cancaru, koju su Nakovjani zvali žaba korinjaca.
Preko ljeta Nakovana odjekuje kreketanjem žaba kojih se može naici preko noci, a svoja jaja odlažu u korita. Cesto se ljeti nailazi i na ježa, koji u selo dolazi u potrazi za vodom.
Od ptica ovdje su zastupljene stanarice: mrka sjenica (Parus lugubris) voljic maslinar (Hippolais olivetorum) brgljez kamenjar (Sitta neumayer), vrabac (Passer domesticus), modrokos (Monticola solitaris), velika sjenica (Parus Mayor) i crnoglava grmuša (Sylvia melanocephala), zatim cuk (Otus scops), kozmopolitska vrsta kukuvije (Tyto alba) i sova ušara ili bukoc. Tu su još i fazani, jarebice, kokoške, prepelice, golubovi, kosovi, gavrani, cule, lastavice, zatim sokolovi, jastrebovi, a ljeti po nekoliko mjeseci znaju obitavati i orlovi sa rasponom krila od preko dva metra. Obicno ih bude jedan par iako ih je jednom prilikom bilo i tri jedinke.
-"Tica je prije u Nakovani bilo svakakvih. Kosova je uvik bilo pod grmom u lišcu i oni bi se lovili podapinjanjem plocica, pa bi ih dica išla doli u Vignju prodavat. Bilo je šljuka, grivne, jarebice. To su tice što su stalno tu bile." /kazivala Neda Pamic, udana Vucemilovic/
Od kukaca najatraktivniji su leteci cvjetovi - leptiri kojih se u Nakovani mogu naici u razlicitim bojama, od žute, preko crvene, narancaste, pa do zelene i plave. Prema podacima iz Privremenih karata rasprostranjenjenja dnevnih leptira od P.Jakšica (1988) za poluotok Pelješac zabilježeno je dosad 47 vrsta dnevnih leptira. Neke od tih vrsta govore nam o biološkoj vrijednosti podrucja, a neke se nalaze u Europskoj crvenoj knjizi knjizi ugroženih leptira ili su zakonom zašticeni u RH. Osim vrsta navedenih u strucnim publikacijama biološka ekspedicija 2001. god. na Nakovanskoj visoravni zabilježila je još nekoliko vrsta. Danji leptiri dobri su pokazatelji zdravlja okoliša, ravnoteže u prirodi i stupnja ocuvanosti nekog podrucja, jer zbog specificne biologije odgovaraju na promjene u staništu. /Preliminarna biološka istraživanja Nakovanske visoravni na poluotoku Pelješcu, Bruno Kljajo, Nino Orepic, Hrvoje Peternel - Zagreb 2001./
 

Zbornik o Zagori

http://www.kladnjice.com/

Zašto Zbornik o Zagori na internetu?

Prilagođavanje suvremenim oblicima informiranja i objavljivanje:

• značajnijih aktualnih zbivanja
• priloga i rasprava o geografskim i demografskim obilježjima prostora
• prikaza o povijesnim, arheološkim, etnološkim i jezičnim posebnostima
• pjesničkih i književnih radova
• kartografskih i foto priloga
• razmišljanja o mogućnostima gospodarskog razvoja.

Register to VOTE in the USA

If you are not registered and you want to vote, this is one of the ways to register. Remeber that you cannot do that at the last moment. In New York, deadline is Oct 8th 2004. election day November 2nd.
This link will provide the info for you to register. Enjoy !

http://capwiz.com/aol04/e4/front_page.html
 

CROATIAN FALL GOLF OUTING

Monday, October 4, 2004

Heritage Hills Country Club
1000 West Hill Drive, Somers NY 10589 Tel.914.276.3300

Located in the “horse countryâ€? area of Westchester, a warm
welcome awaits you and your guests. Enjoy cocktails and
hors d’oeuvres on the spacious outdoor terrace. Play a
round on the manicured golf course of Heritage Hills
Country Club surrounded by the lush rolling hilltops.
Followed with a dinner buffet prepared by an award-winning
chef. A fun-filled autumn afternoon in nature filled with
delicious food, friends and golf.

10:30 am —Sign-In
11:30 am —Shot Gun Start
•BBQ Lunch
•Dinner Buffet at 5:00 pm

$150 per golfer
Checks payable to:The Pinnacle (restaurant at Heritage
Hills Country Club)

Prizes for: Closest to the Pin and Longest Drive

For more information please call:
Gerald Maric 917. 217. 6129
Tomo Nogalo 917. 572. 9310
Ivica Glavinic 718. 791. 0074

Directions to Heritage Hills:

FROM NEW YORK CITY: By Car-North on Henry Hudson Parkway to
Saw Mill River Parkway. Continue to I-684 Exit 7 (Somers,
Purdys). Turn left onto Rt. 116 West. Follow Rt. 202 West
through Somers to Heritage Hills development. Enter on
right and make 2nd left onto West Hill Drive follow to
top-club on left.

FROM LONG ISLAND: By Car-Throgs Neck Bridge to 1-95 (New
England Thruway). North to Cross Westchester Expressway
(1-287). West on 1-287 to 1-684 North to Exit 7. (See above
directions from Exit 7.)

FROM NEW JERSEY: By Car-Tappan Zee Bridge to Cross
Westchester Expressway East (1-287). North on 1-684 to Exit
7. (See above directions from Exit 7.)

FROM CONNECTICUT: 1-84 to New York. 1-684 South to Exit 8
(Hardscrabble Road). Turn left onto Rt. 22 South to Rt.
116. Turn right onto Rt. 116 West. (See directions from
Exit 7.)

http://www.zmijavci.hr/index.php

 

Zmijavci - (površina oko 14 km2, broj stanovnika oko 3000) naselje koje se nalazi se u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Mjesto se smjestilo u Imotskom polju, 8 km južno od grada Imotskog. Stanovništvo se pretežno bavi vinogradarstvom i poljoprivredom.

Zmijavci su mjesto s dvije crkve (župna crkva Svih Svetih i područna crkva Sv. Josipa) i dvije škole (škola u zaseoku Šute i centralna osnovna škola).

Poštovani,
Evo nakon dva tjedna testiranja 'puštamo u rad' obnovljenu i sadržajem obogaćenu web stranicu Zmijavci.online. Kao i svaki drugi početak, težak je i početak rada ove stranice. Stoga Vas molimo za strpljenje dok se stvari ne uhodaju. Također Vas molimo da nam se javljate s pohvalama i kritikama. Sve su nam one dobrodošle kako bi stranicu učinili što kvalitenijom.

Javite nam se na naš službeni e-mail ( zmijavci@zmijavci.hr ) ili nam poruku ostavite u našoj Knjizi gostiju. Ukoliko se ukaže potreba za tim, pokrenut ćemo i naš forum na kojem bi onda vodili razne rasprave.

Lijepi pozdrav.
27.08.2004.

ZMIJAVCI
iz knjige: "Put u Imotu" Petra Gudelja

Stoljećima Zmijavci i Zmijavčani bijahu podijeljeni između Podbablja i Runovića. Između života i smrti. Bili podbabski i runovićki. Rađali se i rađali u Zmijavcima, a nakon smrti podbabski odlazili k Svetomu Luki, u Podbablje, runovićki Gospi Odkarmenoj, u Runoviće. Rastajali se zauvijek.

Zmijavci i Runovići. imena sela, kao i sela, bila srasla. lzgovarala se s jednim naglaskom, u jednom dahu: Runovići-i-Zmijavci. Zajedno ulazila u pjesmu, onu Kačićevu, o vitezovima države imotske, koja je na noge dizala Zmijavčane i Runovićane.

Vezani Mračajom i Maticom, i krviju koja je tekla iz Runovića u Zmijavce, iz Zmijavaca u Runoviće (Runovićke rađale Zmijavcane, Zmijavke rađale Runovićane), razlikovali se u svemu. Sve je u Zmijavcima bilo svjetlije: zemlja i pjesma, vino i ljudi.

Godine 1982. Zmijavci se ujediniše u jednu župu. Nakon Zmijavaca ujedini se Njemačka.

Koliki su Zmijavci?
Geometri vele petnaest, a Zmijavčani dvadeset i pet četvornih kilometara. I to im se čini malo. lmadu približno podjednako: plodne poljske nizine, pripoljske pitomine i mirisnog i ljekovitoga krša.

Malo je za zmijavačke granice reći da su povijesne. One su prapovijesne. Zmijavci se penju od sjeveroistoka na jugozapad: od Rotne do Kusturine gomele i od Dikovače do Liskovca. Te gomile i gradine, kultna i ratna mjesta, gdje se žrtvovalo, ratovalo i zborovalo, stare su tisućama godina.

Sa sjevera i s istoka: živa, tekuća i studena granica - Matica. U Matici masnica.

Na dnu polja Zmijina gomela, navrh polja Zmijavci.
U Zmijavce s jugoistoka, u Zmijinu gomelu sa svih strana bilo blato. Jesu li, sluteći potop, na Zmijinu gomelu, u Zmijavce, bježale zmije? Jesu li u Zmijavcima i na Zmijinoj gomeli bili zmijski zbjegovi? Iliri, zmijski sinovi, na zmijavačke glavice nanesoše, nasuše, uzdigoše gomele. Na Gudeljovu, kod Svih Svetih, padala prva zraka izlazećega Sunca. Padala u zmijsko oko. Smotana u kolut, onako kako je smotana na ilirskoj fibuli, narukvici i ogrlici, čekala izlazak. Trokutasta glava pokazivala ono mjesto nad Čabuljom, u nebu, iz kojega će se roditi. Prvo bi pozlatilo poskokov rog. Možda su zmijavačke gomele podignute u slavu zmija? U gomeli čuvali plemensku, totemsku zmiju. Eponimnu prababu Zmijavaca.

Na dva kraja Zmijavaca, zimi, izviru dva jaka krška vrela: Radež i Japlenica. Kučer u sredini. Iz kocitskih imotskih voda izbacuju gavicu. Donedavno, na njima mljele mlinice. Bilo pure i gavice.

Radež opjevan u šaljivoj pjesmi o ženidbi Gagije Garca, sknađenoj tridesetih godina, među zmijavačkim radnicima u Belgiji, koja je počimala ovako:

Otkako je Radež voda ladna,
Buljumbašić otkad u njoj ulada,
i otkad je promlila mlinica
i podresla divojka Ružica. ..

Gagiju ženila tri sela: Zmijavci, Runovići i Podosoje. Tri sela, trideset godina. Koliko je kroz to vrijeme djevojaka i mladih udovica za Gagiju isprošeno, pištola ispaljeno, bukara ispijeno i ukradenih kokošiju izjedeno! A siromah se Gagija ne omrsi. Žedan, željan i suhoparan, ode na oni svit.

Mlinice na Jarugi, Radežu i Kučeru cigutale, mljele pjesme i priče, a mlinice na Matici (Padica, Petrovica, dvije Đogića i jedna Vizića): kukuruz, proso, sirak. Srebroklas ječim i zlatozrnu šenicu rijetko, potkraj ljeta, kad bi kršljaci slazili s brda i svoje kao jablani visoke mazge vezali ispred mlinica, za jablane. Matica imala mlade i jake ruke, od dragosti i od šale okretala tumbase. Ispod kremenih mlinova letjeli mlazovi varnica i mlazovi brašna. Od još vruća, varničava, varena mlinarska pura. Na svaki grumen pure padala po jedna masnica, koju bi Đogići, najbolji ribari i najveći sladokusci, vadili ispod tumbasa.

Na Matici dva mosta, kamena, krilata, s po šest šćemerenih okana, Bublin i Zmijavački most, a na Jarugi dva mostića, Tonkića i Šabića, jednooka-jednookna, koja su također na leđima nosila kamena krilca.

Od Đogića mlinica do Sastavaka rasla rakita i kupina i nadnosile se do po Matice.
U kupini se gnijezdile vodene ptice. Miješale se Đogića pitome i Božje divlje patke, pa bi Đogića patak pred mlinicu, pred kuću, doveo jato divljih pataka, a divlji patak odvodio patke-đoguše u divljinu. Miješala se divlja i pitoma jaja, divlja i pitoma krv. Staklenu površinu Matice probijali modrozeleni vodomari, norci. U kljunu iznosili modrosrebrene ribe.

lzlazili Zmijavci na Blato cijelom svojom širinom.
Zmijavačko priobalje protezalo se od Kraljevića luke do Japlenice. Na Blatu imali svoje lađe: Mrkonjići-Đogići, Gudelji-Alijići i Todorići-Čovići. Imali Otok i na Otoku kućare i jablane.

Pred nailaskom dvaju velikih jaružala, koja razriše Maticu, oboriše kovače i pilune, počupaše vrbe i jablane i rastjeraše vodene ptice, dva mostića s Jaruge, na svojim slabašnim krilcima, odletješe k svojim graditeljima, u vječnost. Na drvenim krilima odletješe mlinice. Prokopavanjem tunela ispod Drinovaca, mahnu vodenim krilima, odletje Blato. Odletje zmijavačko i runovićko vodeno doba. Još se samo ponekad mogu vidjeti zmijavačke lađe: plivaju po magli i mjesečini, čuti pljusak vesala, krik divljih gusaka i govor davnih Đogića, Čovića, Alijića. Jednoličan žubor njihovih zdravomarija.

Najdublje zmijavačke dubine i najviše visine.
Najdublji Alijića bunar u Otoku (nad njim najviši jablan, u njemu najstudenija voda) i u Ovčarinama Dvogrla brezdanka jama. U proljetna praskozorja, po rosi, pred jamom vile igrale kolo. Najviši Liskovac, stožasto brdo između Zmijavaca, Podosoja i Podbablja, na kojem je prije dvije i pol tisuće godina stajao ilirski grad.

Šabića bunari u brdu i Šabića bunari u polju.
lz poljskih izađe, u brdske zađe Mjesec.

Zmijavci selo s dvije crkve i dvije škole.
Najstarija, ranokršćanska bazilika pod Dikovačom, tisuću godina bila pod zemljom. Ukazala se fra lvanu Tonkoviću, na pragu dvadesetoga stoljeća, a on je otkopao i pokazao svijetu. Ostali joj samo temelji, čvrsti i duboki. Kao što su čvrsti i duboki temelji zmijavačkoga i imotskoga kršćanstva.

Crkvu Svih Svetih, na prastarom svetom mjestu, na Tonkića glavici, pokraj prapovijesne gomile, 1821. godine, sagradi fra Andrija Šabić. Današnju izli od kamena fra Ante Rako, 1895., a naresi i velikim drvenim tirolskim oltarom ukrasi fra Jako Milinović, 1903.

Selo koje nije imalo groblja, danas ima dva: Okrugljaču i Suvaču. Kad se živi rastrčaše po cijelom svijetu, mrtvi Zmijavčani više ne će morati odlaziti iz Zmijavaca. Na Suvači se bijeli crkva Svetoga Josipa: gleda i gledaju je sva okopoljska sela.

Zmijavčani živjeli naglas i naočigled, životom starih Grka.
Ljeti: po danu pod kostelom i murvorn, uvečer na guvnu.
Zimi: po danu u prančijoku, uvečer oko komina. Uvijek imali otvoreno uho, otvorena usta: za mudru i duhovitu riječ, za smijeh i podsmijeh. Zmijavci bili kazalištem pod čađavorn lisom i pod vedrim nebom. Predstava bez prestanka: od jutra do sutra, od rođenja do smrti. Promicali komediju, a tragedija dolazila sama. Po desetak komedija, u desetak zaselaka, u isto vrijeme. Same se pišu, postavljaju, predstavljalju. Jedni umiru, drugi se rađaju i čim se rode, izlaze na pozornicu. Najslavniji i najsretniji umiru na otvorenoj sceni, lakrdijajući. Svi glurnci, svi komični junaci: Todorići, Karoglani, Šabići; Gudelji, Milasi, Mrkonjići; lvkošići, Šumelji, Miševići. Ni Šute ne šute.

Mladi započimali, stari nastavljali svoja momačka i divojačka sila. Kad bi zapivali stari, brže bi potekla Matica ispod Đogića i Jaruga ispod Tonkića kuća.

Zmijavačko polje ocidito: lozno i grozdno.
Da su živjeli u staroj Grčkoj, o Zmijavčanima bismo čitali u knjizi pamćenja: prvi odijelili vina. Voleći bijelo nisu mrzili crno. Ispod Zmijavaca tekla jedna, kroz zmijavačke konabe još jedna Matica: zlatnozelena, zemljomirisna, vinska.

Djevojke držali višim, vilinskim stvorenjima.
Možda zato što je u Zmijavcima uvijek bilo djevojaka vilinske ljepote. Jedna se pjesma obraća kiši, moli za njihove bijele opanke:

Padaj, kišo, nemoj po Zmijavcin,
jer su cure u bilin opancin.

Pod Todorica brigorn rastao čuveni ora, daleko širio grane. U proljeće resao: po cesti padale rese. Po resama gazile dvije drugarice, zmijavačke ljepotice, koje davno ispi nebo i pozoba zemlja. Ni oraha više nema: i njega popi, pozoba vatra. lpak, sve je tu, u dva stiha:

Kad se uda Mačica i Bora,
ko ce undo šetat ispod orla?

Ne prolazi ljepota, to samo kroz Zmijavce prolaze ljepotice.

Zmijavci djevojački i junački.
Dikovača je imotska Troja, a Matica, koja je optače, njezin Skamandar. Grčko-ilirske kacige, u Dikovači nađene, u imotskom samostanskom muzeju pohranjene, možda na glavama dođoše iz Troade, ispod Troje, ili iz Mikene, ili s Krete. Na Dikovači nekoć bijaše junački stećak, s velikim štitom i mačom, Lovrin greb. Pozobala ga drobilica.

U Matici, sto metara uzvodno od Padine mlinice, nađen mač. Osamdeset centimetara dug, cijelom mu dužinom teče žlijeb. Žlijebom tekla krv, a poslije, stotinama godina, tekla voda. Na dršku moćno križište i krupna zeljezna jabuka. Koja ga je ruka pasala? Koja kovala? Kovan je kad su kovani stećci: u četrnaestom ili petnaestom stoljeću. Da ga nije pasao Lovro, koji je legao pod stećak, u Lovrin greb? Da ga nije skovao sabljar Ratko Gostojević, koji je 1400. godine živio na Kamenu Mostu, sa svojom ženom Dragorn, Plavšinom kćeri?

Križ iz bazilike i mač iz Matice: zaštitni znak Zmijavaca.