Search


Advanced Search
Nenad Bach - Editor in Chief

Sponsored Ads
 »  Home  »  Authors  »  Nenad N. Bach
Nenad N. Bach

Articles by this Author
(Page 98 of 452)   « Back  | 96 | 97 | 98 | 99 | 100 | Next »
» (H) Multilink postao T-Mobile partner
By Nenad N. Bach | Published 06/24/2005 | Business | Unrated

 

Multilink postao T-Mobile partner

19. svibanj 2005.
Odabrani smo za trostrukog partnera u sklopu jedinstvenog T-Mobile partnerskog programa

Na jucerasnjem dogadjanju odrzanom u hotelu Sheraton u Zagrebu, T-Mobile je predstavio jedinstveni Partnerski program za IT tvrtke u Hrvatskoj. Predstavljen je i Partnerski katalog sa 20 partnerskih rjesenja te dodijeljeni su certifikati odabranim partnerima.

T-Mobile je Multilink odabrao za partnera u sve 3 kategorije svog partnerskog programa i time potvrdio dosadasnju uspjesnu suradnju.

Multilink je odabran kao:

T-Mobile Solution Partner - u kategoriji poslovna rjesenja za mobilni web i to sa m:mobile web rjesenjem (od ukupno 16 partnera i 20 rjesenja)

T-Mobile Integration Partner - za integraciju poslovnih rjesenja M-commerce i e-mail rjesenja (od ukupno 5 partnera)

T-Mobile Sales Solution Partner - za prodaju poslovnih rjesenja (od ukupno 6 partnera)
Dodijeljena tri certifikata direktoru Multilinka gosp. Borisu Krstanoviću urucio je gosp. Davor Darabos, clan Uprave T-Mobilea i glavni direktor za prodaju.
U drugom dijelu dogadjanja, Multilink je prezentirao T-Mobile kljucnim korisnicima, predstavnicima medija te ostalim pozvanima svoje rjesenje za mobilni web - m:mobile web.

m:mobile web je cjelovito rjesenje za samostalno odrzavanje i azuriranje web sadrzaja namijenjem prikazu na mobilnim uredjajima. Rjesenje je namijenjeno svim tvtkama i organizacijama koje imaju potrebu za informiranjem, predstavljanjem i ponudom usluga i proizvoda putem mobilnih telefona.

http://multilink.hr/DesktopDefault.aspx?ItemID=79&tabid=18

 

» (E) Finding energy and balance in Croatia
By Nenad N. Bach | Published 06/23/2005 | Tourism | Unrated


Finding energy and balance in Croatia


June 23, 2005 - Volume XIII, Issue 25
After a hot Hungarian summer everyone dreads returning to an intensive work schedule following their vacation, but this can be eased by holidaying in Croatia's excellent wellness centers.

ALLOWING yourself a few days in a nice four or five star hotel on the Croatian coast with a wellness program and halfboard accommodation will help you raise your energy, find balance and prepare yourself for the struggle awaiting you back in the office.

From September, prominent tourist centers with wellness facilities such as Pula, Porec, Opatija, Dubrovnik, Losinj or Umag become calm and peaceful, while the mildly Mediterranean climate still allows for daily swimming and sunbathing.

All of these towns are acknowledged for their high-quality service in hotels and restaurants, which offer a wide variety of dishes and menus that fit beautifully with wellness programs and are designed to be of maximum benefit. Accessible by car (with the exception of Dubrovnik, which can be easier reached from Budapest by plane), getting to Opatija, Pula, Porec, Umag or Losinj will not take you more than six-eight hours on Croatia's brand new roads and motorways.Depending upon your preference, one can choose beauty and/or bodyfit programs, relaxation and meditation programs or mixed solutions created by experts. In addition, some hotels offer special wellness programs for men only, while several offer special arrangements for couples.

The duration of programs vary from two to seven days, and often offer economy prices for a two-person combined program.

Wellness programs in Croatian hotels often include thalasotherapy treatments since seawater is a proven cure for skin and dermatology problems, while mud and seaweed is used for cosmetic treatments on both face and body. Aromatherapy treatments using mediterranean oils from lavender, rosemary, sage or similar are ideal for the Croatian climate. These treatments are suggested if one suffers from mood changes or has a particularly stressful job. Should you be interested in Eastern techniques, chose wellness offering shiatsu massage or reflexotherapy treatments. Some hotels offer reiki and ayurved massages, while devotees of exotic treatments can enjoy chinese tui na massage, particularly recommended if you have circulation problems.

In addition to wellness programs and comfortable accommodation in well-furnished rooms, hotels will provide their guest with special menus, from standard continental to vegetarian and even macrobiotic cuisine. Some hotels are able to provide ayurved meals and light dishes prepared in consultation with the client. _For more information visit www.adriatica.net and book your wellness program easily and quickly online!


http://www.budapestsun.com/full_story.asp?ArticleId=%7bEDAA82F7D5AC4609B405A5E0C82D2692%7d&From=Style

 

» (E) Croatian Artists Set Their Sights on New York
By Nenad N. Bach | Published 06/23/2005 | Culture And Arts | Unrated

 

Croatian Artists Set Their Sights on New York

By CAROL KINO
Published in The New York Times: June 23, 2005
Rich in artists but relatively bereft of international galleries and collectors, the countries of the former Yugoslavia have yet to develop a strong art market. To get in on the action and gain international recognition for their work, some of their artists have decided that the logical first step is to infiltrate New York.
 


Christian Nguyen
A photograph from a series showing the Croatian artist Zlatko Kopljar at some of the sites that have shaped his imaginative life. Mr. Kopljar is one of a number of artists from the former Yugoslavia trying to attract international attention to their work.
 


Christian Nguyen
Another photograph from the series.
Among those leading the way is the Croatian artist Andreja Kuluncic, who is amassing material for a semi-serious guide to the New York art world.

 

Ms. Kuluncic, one of this year's artists in residence at the nonprofit exhibition space Art in General in TriBeCa, arrived in the United States in April and began canvassing local curators, dealers, artists and collectors for their opinions on what constitutes art-world success and how best to attain it. The results of her research are on view at Art in General through Saturday, and through July 15 by appointment.

Her advice manual, "A Dummies' Guide to the New York Art World," which will also incorporate research conducted in Croatia, is to be published in December. "The guide is cynical," Ms. Kuluncic cautioned visitors who attended her opening presentation at Art in General. "It is not really a way to be successful."

Cynical or not, international recognition is a pressing issue for Croatia, long recognized as a cultural hotbed of the former Yugoslavia. Today, its artists sell their work primarily through Western European galleries or to Croatian museums, some of which are planning expansions and have begun to pursue contemporary work more aggressively.

Ms. Kuluncic, 36, who has shown her work at European art fairs like Documenta, Manifesta and the Liverpool Biennial, as well as at the Whitney Museum of American Art, said that Croatia's application for membership in the European Union had lent momentum to the artists' quest for international attention.

"Because we are entering the E.U., we are thinking about what we have to offer - in all fields as well as in art," she said.

Recently, too, as art-world buzz has developed around the formerly Communist countries of Eastern Europe, international curators have come hunting. "We don't want to be colonized," Ms. Kuluncic said. "Curators come and they already know what they want to see, and we don't want that. We have to make a market where we can sell what we already have."

What Croatia does have in abundance, says Roxana Marcoci, a curator at the Museum of Modern Art in New York, is performance, video and installation art. "Right now there is a lot of continuity with the sort of avant-garde tradition that was alive during the Socialist republic," said Ms. Marcoci, who in 2002 organized "Here Tomorrow," a huge survey of contemporary Croatian art, for the Museum of Contemporary Art in Zagreb.

"There are occasions when you see painting and sculpture, but that's not the main bulk of work. A lot of it is video-based and performance-based, or institutional critique. There are also many collaborative groups."

Croatia has had a strong video scene since the 1970's: several of its artists, including Sanja Ivekovic and Dalibor Martinis, are considered pioneers of the movement. Work like Ms. Kuluncic's, which tends to combine sociological investigation and political activism with multimedia elements and the written word, is also fairly typical. So are performances, like those of Slaven Tolj, known for body art that pushes the limits of physical endurance.

During the fighting in the Balkans in the 1990's, Croatia experienced something of a creative diaspora as some artists decamped for Vienna or Budapest, or for Italy, Germany, the Netherlands or the United States. Now many have returned, bringing with them fresh information and contacts, while others have developed transnational careers.

For artists, misconceptions are one legacy of the war in the former Yugoslavia, which involved many different ethnic and national groups. When curators and critics come to the Balkans, Mr. Martinis said, "they are not ready to see work like Bill Viola's, or some sort of cool conceptual art."

"People expect to see a messy, not too clear kind of work that has more to do with temperament and ethnicity," he said.

At the Croatian Pavilion at this year's Venice Biennale, the artist Tomo Savic Gecan is exhibiting a line of text that notes how visitors to a gallery in Amsterdam might affect the temperature of a swimming pool in Estonia.

While this focus on process and the evanescent moment makes arresting exhibitions, it can be tough to package for the market. "The gallerists know their rules," said Sandra Sterle, a multimedia artist based in Split, Croatia, "and you have to apply them if you want to sell. The rules of the gallery are rather similar to those of the boutique."

In 2004, Ms. Sterle sold her first piece to an American collector through Galerie Jablonka in Cologne: the DVD component of her installation "On the Dune," based on a performance in which she pours paint on a canvas spread on the beach, Ă  la Jackson Pollock.

Recently, the dealer urged Ms. Sterle to formally mount a group of new photographs, rather than pinning them to the wall, to make them more salable. She refused. "I don't see why I should apply these rules for every piece," she said.

Like the other countries of the former Yugoslavia, Croatia had a strong and lively avant-garde for most of the 20th century. The advent of Communism after World War II allowed the art scene to develop without an emphasis on market profit, yet Tito's maverick government allowed many artists to travel abroad frequently and keep abreast of developments elsewhere.

After Tito's death in 1980, on through the civil war in the early 1990's and the authoritarian, nationalistic rule of President Franjo Tudjman, which ended in 1999, these freedoms were sharply curtailed.

Today, said Katherine Carl, a curator at New York's Drawing Center who is writing a doctoral dissertation on early Yugoslav conceptual art, "There is a very strong pool of artists all over the former Yugoslavia.

"But it's economically and politically different in all the different areas because of the breakup of the different countries," she said.

Slovenia, which achieved independence without extensive fighting, is generally regarded as the furthest ahead in terms of infrastructure for artists. It played host to Manifesta in 2000 and today boasts at least two commercial contemporary galleries that work the international art fair circuit. Meanwhile, the contemporary art sectors of Serbia, Montenegro, Macedonia, and Bosnia and Herzegovina are struggling.

Having emerged from a recession and gained a more moderate government, Croatia is chafing at the bit. "In both Croatia and Slovenia, people are reaching out," Ms. Carl said. "But in Croatia they've had to make the channels more diligently."

In addition, the country's troubles and its lack of an art market have in some ways given its artists a special tenacity and a deep sense of purpose. "When somebody is really young, it's much better to make work without market," said Zlatko Kopljar, 43, who finished art school in Venice in 1991, around the time the fighting in Croatia began. "If you don't get anything and still you are making art, that means you really want to do it; you really want to communicate. I couldn't give up, and I know a lot of people who didn't, believe me."

Mr. Kopljar made the first sale of his life in 2004, when an American collector spotted his work at the SĂŁo Paulo Biennial: a suite of photographs that picture Mr. Kopljar kneeling, head bowed, before some of the sites that have shaped his imaginative life - the United Nations, the Solomon R. Guggenheim Museum and Times Square.

Essentially, that sale - and others since - "changes nothing," Mr. Kopljar said. "But now I have sold a little bit of work, I can feel a little bit more relieved. I am not in existential cramps."

"Whether that's good or bad," he added, "I cannot say."

http://www.nytimes.com/2005/06/23/arts/design/23balk.html
 

» (E) Proud Croatian American Nick Saban investigating his heritage
By Nenad N. Bach | Published 06/23/2005 | Croatian Life Stories | Unrated


Proud Croatian American Nick Saban investigating his heritage

Published Thursday, June 23, 2005

Saban pleased with progress made _ so far

By TIM REYNOLDS
AP Sports Writer
DAVIE, Fla.
 

Nick Saban went back in time last weekend, investigating his heritage during a quick vacation in Croatia. The proud Catholic attended Mass in an impoverished community, learned about the nation's history and relaxed along the pristine, clear-water splendor of the Dalmatian Coast.

Yet he found no athletes who could help his Miami Dolphins.

"Don't think I wasn't looking," the Dolphins' first-year coach said, grinning.

He's scheduled to leave Friday night for another family vacation, this one in Georgia, a few thousand miles closer than the republic that was once part of the former Yugoslavia. But once again, his mind probably won't be far from football and his first Dolphins training camp, now looming just one month away.

Over the last few months, during their allotment of "organized team activities" days, the Dolphins tried players at various positions, installed new offensive and defensive schemes, and began meshing several dozen players and a couple dozen new coaches and staff into some sort of cohesive unit.

Are the new-look Dolphins ready for the season? No.

Have they satisfied Saban so far? Apparently, yes.

"We have some guys that have made better progress than others in terms of their understanding and ability to execute with consistency and confidence and understanding so they can turn it loose and go get it," Saban said Thursday. "But if we had that accomplished right now, we wouldn't need 35-ought practices or whatever we have in training camp to get ready for the first game."

Saban is leery to identify who any probable starters are at this point, insisting that tipping his hand now would be counterproductive; he wants people battling for jobs and trying to overachieve in camp, not pouting over being demoted to the second team.

And he would not reveal if he's had any new conversations with the apparently soon-to-be-unretired running back Ricky Williams, who is reportedly back in South Florida and still planning to be with the Dolphins for training camp late next month. But indications are that Saban and Williams have had some sort of dialogue; Saban said he was aware of Williams' travel schedule from California last week.

"I knew exactly what he was doing, and he did exactly what he said he was going to do," Saban said, without elaborating.

The Williams situation and the pending battle between A.J. Feeley and Gus Frerotte for the starting quarterback job remain two of the most interesting issues hovering over the Dolphins these days.

Feeley and Frerotte are both incumbents of sorts; Feeley started half the games during Miami's 4-12 season a year ago, Frerotte knows the offense better, having played two years in Minnesota in the same system currently being installed here by offensive coordinator Scott Linehan.

"I would bet - if anybody wants to bet, not that I'm a gambling man - that at some point in time, we're going to need both of those guys to play well during the season," Saban said. "So our focus is on them both developing to be the best possible players they can be ... even ongoing after we name a starter."

Notes:@ The Dolphins have scheduled visits with free-agent safety Lance Schulters, who was recently released by Tennessee in a salary-cap move, and Southern California defensive tackle Manuel Wright, who'll be at the Dolphins facility on Friday. Wright played behind All-American Shaun Cody and Mike Patterson, the Philadelphia Eagles' first-round pick. Wright has entered the league's supplemental draft, and the Dolphins want "to find out if he has the right stuff to be a consistent performer," Saban said.

http://www.theledger.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20050623/APS/506231158

 

» (E) Unique Concepts in Holiday Living - Lovranske Vile
By Nenad N. Bach | Published 06/22/2005 | Tourism | Unrated

 

Unique Concepts in Holiday Living - Lovranske Vile

 

 

www.lovranske-vile.com

 

Company profile

The company, Lovranske Vile Ltd., was established in 1996 with the main objective of developing 'Unique Concepts in Holiday Living', which address the personal needs of each and every guest. It is intended to blend the Croatian natural and human heritage with a warm personal approach, friendly environment and high comfort levels, while enhancing creativity and personal health. All this, to achieve "life balance" during the holiday.

To meet this challenge the company has selected a historical health resort: the town of Lovran. The selection was based on the following main considerations:

• Lovran’s prime location: situated in the Kvarner Bay, Opatija Riviera, where Mediterranean and central Europe meet, only few hours drive from Vienna, Trieste, Venice, Ljubljana, Munich. Additionally, it is not far away from the famous Croatian national parks.
• Beautiful architecture: a romantic mixture of Central European and Mediterranean styles.
• Climate: Lovran is part of Opatija Riviera with its mild Mediterranean climate.
• Lovran's tourism tradition: a seaside medieval town with numerous villas and beautiful land, town and seascapes. In the first half of the century Lovran was a famous tourist health resort, developed at the turn of the century (1890-1910) by the Vienna Medical Society.


Taking the above into consideration, Lovranske Vile Ltd. has outlined a vision for the Lovran district:

As part of the prestigious Opatija Riviera, Lovran is an intimate, luxurious enclave of villas and gardens with a variety of attractive tourist events and services offered on the market all the year round at a high quality level. Lovran will become a synonym for sophisticated leisure. It will primarily be intended for the customers of various backgrounds and interests.. Apart from offering the possibilities of long vacations or short breaks throughout the year, Lovran will be also considered as a “second home” destination.


The business philosophy of Lovranske Vile Ltd. supports and nicely fits into the concept of Lovran, -- this fine, peaceful and friendly oasis on the Opatija Riviera -- where mountains, sea, islands, beautiful towns and villages fit together.

Up to this point, the company has been engaged in the following activities:

1) Purchased the residences in villas: Adele, San Giovanni and Astra, renovated them up to their former standard/architecture, re-furnished the interior of the villas to the highest standard and decorated them in the classic style and rented them to visitors (tourists) who want to experience an extraordinary environment. The residences are offered to international business and diplomatic communities, and similar organizations and individuals who would think of the residences as their "second home", either for long stays or short breaks throughout the year.

2) Reconstructed an old country house ORAJ on the mountain overlooking Lovran and improved the surrounding agricultural land. The landscape reconstruction included the surrounding terraced land with its dry stonewalls. Additionally, a garden with a Mediterranean atmosphere (flowers, trees, vegetables) has been developed based upon the ecological principles of sustainable development. Finally, the country house has been reconstructed to:
• provide a peaceful place (in traditional Mediterranean rural environment) for seminars and programs, such as anti-stress, spiritual, cultural, management and recreational,
• give the guests an opportunity to do some specific gardening work, and use the vegetables and fruit from the garden for their own cooking,
• rest/study in tranquil environment, walk or hike the Mt. UÄ?ka.

3) Enhanced our accommodation with number of tailor-made programs, to include:
• excursions and one or more day trips to coastal areas and the neighboring islands, to the hinterland of Istria, and excursions to more distant beautiful natural and cultural places in Croatia, Slovenia and Italy,
• special programs for health care, spiritual, and personal development all as part of
an individual life-long learning process,
• active programs such as walking, hiking, sailing, fishing, rafting and climbing,

4) Offered consultation services for the implementation of an Integrated Local Development Program, and providing expertise on sustainable tourism and development, as well as marketing and promotion.

5) Offered assistance to individuals worldwide who are interested in establishing their home or second home in the area.

All activities are in process. Four, five-star residences in Villa Adele, San Giovanni and Farmhouse “Oraj” renovated to the highest standard, are in the operational stage.

Herewith, Lovranske Vile Ltd. invites experts, facilitators, trainers, individuals and friends who are interested to take part in the implementation of the Unique Concept in Holiday Living, Integrated Local Development Plan (ILD) and Sustainable Tourism Development to contact us.

Vjeko Martinko

 

Contact:

Lovranske vile d.o.o.
Poljanska c. 27
HR-51414 Icici
T/F: +011-385 51 704 276/183
www.lovranske-vile.com
vjeko@lovranske-vile.com

member of:

Schlosshotels und Herrenhäuser
www.schlosshotels.co.at

Historic Hotels of Europe
www.historichotelsofeurope.com
 

» (E) Ivana Sajko Woman-Bomb
By Nenad N. Bach | Published 06/22/2005 | Culture And Arts | Unrated

 

IVANA Sajko A multi-award-winning playwright

 

Meet the bomb maker
Fiona Scott-Norman
June 24, 2005
IVANA Sajko is considered a bit of a trouble-maker back home in Croatia, one of those annoyingly brilliant people who won't stop asking questions and just go away.

A multi-award-winning playwright, artist, theoretician, nationally renowned one-time presenter of her own radical arts television show, literary magazine editor, performer of "stand-up tragedies", and champion of what she calls "unbearable political theatre", Sajko is simply incapable of not engaging boots and all.

Woman-Bomb is a philosophically complex yet urgent work that explores the author's state of mind as she writes and, more specifically, what is going through a bomber's mind as she counts down the final 12 minutes and 36 seconds before detonation.

"I really wanted to speak about terrorism. I am always interested in the situation where from one perspective you have a criminal act where people are hurt, and just by changing the view you can see it as an heroic act," says Sajko, who was at high school during the Balkan Wars, when students set off tear bombs in class to get out of exams.

"It always, it always, has to do with hate. And there is always a reason for hate. But my secret question that I wanted to answer was this: is it a heroic act, or is it a suicide hidden behind a heroic act?"

It was her fearlessness and cerebral intensity that drew the esteemed Melbourne playwright John Romeril to Sajko's writing in the late 1990s, when he was tutoring at Interplay, an international gathering of young playwrights held every two years in Townsville.

Romeril has been quietly championing her work ever since. So when Michael Kantor took over as artistic director at Playbox, changed its name to Malthouse and relaxed the all-Australian-work rule, Romeril made sure Woman-Bomb was in his in-tray.

"Ivana's take on the times we live in resonated strongly with me. There's great depth to her key image of the traditional giver of birth being the bringer of death," says Romeril, who was also chairman of the Australian National Playwrights' Conference.

"She's pretty swish, a pretty sharp dame. What struck me from the start is what a mature sensibility she has. She tackles humanity's darks. There's a fierce intelligence there which I find very impressive, and a passion - she's unafraid to battle big ideas and just go for it. And she's on top of her craft, which I respect."

A monologue about terrorism could easily be a simplistic polemic, but Woman-Bomb is an articulate, layered, intimate and poetic examination of creativity and power, with a refreshingly unusual cast of characters. Besides the Woman-Bomb, there is Sajko herself, 20 of her friends, a worm, a politician, his bodyguards and mistress, Leonardo da Vinci's Mona Lisa, a host of disenchanted angels, and God as a cranky bureaucrat who is sick to death of mankind's whining.

Sajko has written herself into most of her 11 plays. "I am like Hitchcock, always walking through. It is important to me," she says. "In this one I wanted to make a play about myself writing, and that is why you are not really sure who is the main character, the author or the bomber.

"It is not about ego, it is about understanding all the layers of the media you work in. When you read someone's work, the author is always hidden somewhere, say behind a character. I think it is more interesting that I don't hide myself.

"So on stage there are always three of us - the author, the character and the performer."

Another trademark of Sajko's is using stage directions as a character within her plays. "The words between the brackets give you the opportunity to be subversive to the main text, and in the forum of plays, a stage direction is for me a path out of the illusion. They are the territory of freedom. And in my plays they become a character. They are where the true power resides."

Sajko always knew she would be a writer. She trained to be a dramaturg at Zagreb's Academy of Dramatic Arts and wrote her first play when she was 20. She created, researched, hosted and edited a national television arts show when she was 24, is writing a novel, and is the editor of the literary journal Fraction. For Ivana Sajko, speech is a weapon.

"My plays are not plays, I am writing speeches," she says. "I'm trying to convince. It's very rhetorical, and rhetoric was the science, the art, the craft of convincing someone. When I say my theatre is unbearable, what I'm trying to effect is that you're surrounded by the unbearable pressure of someone trying to persuade you of something. And it is the same with the world we live in, and politics.

"Politicians no longer have ideological differences. They have different economic interests, and they are not your or my interests. You must be aware of the world you live in, how it works. You must be aware of things that you do. Everything is important."

For a recent play in Zagreb, Mass For Pre-Election Day Silence, put on a month after the recent Croatian election, Sajko recorded politicians' speeches and edited them into what she called "the best of shit". This was fed directly into the audience's ears through headphones.

"I don't want to torture the audience. I want them to have a good time, but I don't want them to get lost in dramatic artifice either," she says.

"It's all about power. The tragedy of Woman-Bomb is that it doesn't have any power. No one will react, no one will be offended. It will not change one thing."

Woman-Bomb is at the Malthouse, Melbourne, from tomorrow until July 17.

http://www.theaustralian.news.com.au/common/story_page/0,5744,15708197%255E16947,00.html
 

» (H) Poslovni Forum - Sto se sve u Hrvatskoj proizvodi?
By Nenad N. Bach | Published 06/22/2005 | Business | Unrated

 

Sto se sve u Republici Hrvatskoj proizvodi ?

 

POSLOVNI FORUM d.o.o.
za informatiku i poslovne usluge
P.P. 180 51001 Rijeka
info@poslovniforum.hr
www.poslovniforum.hr 

KATALOG HRVATSKIH PROIZVODA

Prikaz sadasnjeg stanja

Zvuči gotovo nevjerojatno da nitko ne zna, niti je do sada mogao saznati, sto se sve u Republici Hrvatskoj proizvodi,
koje sve proizvode hrvatska poduzeća i obrtnici mogu ponuditi domaćem i stranom trzistu.

Jedino sto je moguće saznati, to je koja su trgovačka drustva i obrtnici registrirana u Republici Hrvatskoj, te eventualno
koji su od njih registrirani za proizvodne djelatnosti.
Tako u Registru trgovačkog suda mozemo pretrazivati trgovačka drustva i to samo prema kriteriju naziva ili matičnog
broja, dok u Registru koji vodi Hrvatska gospodarska komora moguće je pretrazivati prema nazivu tvrtke, vrsti
djelatnosti, zupaniji i jos nekoliko općih kriterija. Registar sličnog sadrzaja vodi se i pri Hrvatskoj obrtničkoj komori.

No, sto u tim registrima mozemo naći?
Samo osnovne podatke o nazivu poduzeća, matičnom broju, adresi sjedista, registriranoj djelatnosti i tko su članovi
uprave, ali nije moguće vidjeti cjelokupnu ponudu ili potraznju pojedinoga trgovačkog drustva, s detaljnim opisom svih
proizvoda koji se proizvode, deklaracijama, karakteristikama proizvoda, fotografijama, podacima o kapacitetima
proizvodnje, slobodnim kapacitetima i drugim podacima o svim proizvodima, a upravo su to podaci koji su potrebni
tvrtkama koje se bave veleprodajom ili maloprodajom, uvoznicima, izvoznicima, domaćim ili stranim poslovnim
partnerima zainteresiranim za ulaganja, trgovačkim komorama i krajnjim kupcima.

Primjerice, ukoliko zelite kupiti novo osobno računalo, da li Vam je najbitniji podatak, matični broj proizvođača ili
prodavača računala i ime i prezime člana uprave drustva (podaci koje su Vam na raspolaganju sada u postojećim
registrima) ili zelite katalog u kojemu ćete vidjeti sve karateristike tog računala, podatke o procesoru, matičnoj ploči,
rezoluciji, memoriji, detaljan opis i fotografije…

Nadalje, ukoliko ste proizvođač proizvoda, tada ste ipak samo jedan, prema podacima iz naprijed navedenih registara,
od preko 26000 trgovačkih drustava i obrtnika kojima je prema Nacionalnoj klasifikacija djelatnosti osnovna djelatnost
jedna od proizvodnih djelatnosti.

S druge strane, za trgovinu na veliko i trgovinu na malo (NKD 50, 51, 52) u Republici Hrvatskoj registrirano je preko
65.000 trgovačkih drustava i obrtnika.
Nije za očekivati da će prosječan hrvatski trgovac koji zeli prosiriti asortiman svoje ponude, prvo otići u Registar
trgovačkog suda, potom napraviti ispis svih proizvođača, a posto u istim registrima ne postoje niti brojevi telefona i
telefaxa, uzeti telefonski imenik Republike Hrvatske, pronalaziti brojeve i potom proslijediti upite na nekoliko tisuća
adresa proizvođača.

Naravno da neće, već će uzeti u prodaju proizvode samo od onih za koje zna, a to su proizvodi nekoliko desetina
najvećih tvrtki, i često proizvodi iz uvoza. Srednji i mali hrvatski proizvođači ne mogu si priustiti skupu televizijsku ili
radijsku reklamu, pa čak niti adekvatnu reklamu u tiskanim izdanjima, već uglavnom idu prema oglasnicima gdje
objavljuju oglase od jedene rečenice tipa «Tvrtka XY nudi sirok asortiman svojih proizvoda, informacije na telefon…».
Koga uopće moze zainteresirati takav oglas?


Tvrtka koja posluje ili zeli poslovati u Hrvatskoj, mora izvoziti da bi opstala.
Ova puno puta ponovljena konstatacija o nuznosti izvoza jos uvijek nije postala sastavnim dijelom gospodarske svijesti
koja implicira dvije temeljne činjenice:
-da je hrvatsko trziste malo i nedovoljno za bilo kakav ozbiljan razvoj, te
-da se unutarnje trziste u uvjetima globalizacije sve vise izjednačuje s inozemnim jer se na njemu susrećemo s onom
istom konkurencijom koju imamo i pri izlasku na izvozna trzista.
Jedno od osnovnih pitanja koje se ovdje pojavljuje je i da li su hrvatski proizvodi kvalietno predstavljeni u svijetu.

Svakim danom smo sve blizi Europskoj uniji, sklopljeni su ugovori o slobodnoj trgovini sa brojnim zemljama. Sve veći je
broj inozemnih tvrtki koje su spremene ulagati na području Hrvatske u proizvodnju ili kupovati hrvatske proizvode, zbog
primjerice, nizih troskova proizvodnje, no problem je u tome, sto potencijalni trgovci ili investitori zapravo ne znaju, niti
mogu saznati sto se sve u Hrvatskoj proizvodi jer do sada nije postojao katalog svih hrvatskih proizvoda sa detaljnim
opisom proizvoda i proizvodnih pogona i kapaciteta.

Također nam je zelja napraviti i katalog svih tvrtki hrvatskih iseljenika u USA i Kanadi, sa pregledom svih njihovih
proizvoda.


Formiranje KATALOGA HRVATSKIH PROIZVODA
(Isto vrijedi i za katalog američkih i kanadskih proizvoda)

Poslovni forum uvidom u Registar trgovačkog suda, bazu podataka Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke
komore, podatke EAN-CROATIA i vlastitim istrazivanjem na terenu, sastavio je popis svih trgovačkih drustava i
obrtnika koji su registrirani za slijedeće proizvodne djelatnosti, sto smo ih naveli nize u nastavku.
U Hrvatskoj raspolazemo sa svim podacima o tvrtkama, a za Američe i kanadske tvrtke potrebna nam je pomoć osoba
iz iseljenistva.

U KATALOG HRVATSKIH PROIZVODA upisivat će se isključivo proizvodi, a ne usluge.
Moze se također u narednom projektu formirati i katalog svih usluga, kao zasebni katalog.

Potrebno je definirati, sto je proizvod.

U smislu Zakona o normizaciji proizvodi su sirovine, poluproizvodi, dijelovi, sklopovi, gotovi industrijski i obrtnički
proizvodi, poljoprivredni i prehrambeni proizvodi, bezalkoholna i alkoholna pića, pridodane tvari, začini, sjeme i sadni
materijal poljoprivrednoga i sum. bilja, objekti, postrojenja, uređaji, oprema i sl.
Proizvod je bilo koji predmet koji je projektiran, proizveden ili na koji drugi način dobiven, neovisno o
stupnju njegove preradbe, a namijenjen je stavljanju na trziste.
Proizvođač je svaka fizička ili pravna osoba koja je odgovorna za projektiranje i proizvodnju nekog
proizvoda ili njegovo predstavljanje ili koja mijenja, temeljito preinačuje ili prerađuje proizvod radi
njegova stavljanja na trziste ili stavljanja u uporabu.

U KATALOG HRVATSKIH PROIZVODA ne upisuju se usluge, već samo proizvodi.
Usluge su radnje koje obavljaju pravne i fizičke osobe u okviru usluznih djelatnosti.

Zasebnim proizvodom smatraju se i varijacije proizvoda; npr. boja, okus, miris, različite veličine
pakiranja, kvaliteta, deklarirani promijenjeni sadrzaj i sl., prema pravilima za dodjeljivanje crtičnog koda.

U KATALOGU HRVATSKIH PROIZVODA predstavljaju se slijedeći podaci:
-osnovni podaci o poslovnom subjektu (naziv tvrtke, matični broj, sjediste, djelatnosti, članovi uprave i drugi osnovni
podaci iz sudskog registra / obrtničkog registra…)
-opis proizvodnog pogona, kapaciteta, ciljnog trzista, poslovnih i proizvodnih mogućnosti…
-detaljan opis svakog zasebnog proizvoda sa podacima u tekstu i fotografijama
(ukoliko je moguće proizvod prikazati fotografijom, fotografija je obvezni element opisa)
-ostali podaci (crtična oznaka, podaci o jamstvenom roku, servisima i sl.)

S obzirom da postoji i određeni spektar proizvoda, naročito kod obrtnika, koji se proizvode po narudzbi, te takvi
proizvodi nisu identični, u tom slučaju neće biti predstavljani zasebni proizvodi u smislu naprijed navedenih definicija, već
će se prikazati proizvodna linija, sa sto točnijim određenjem mogućeg raspona varijacija, te uz nekoliko primjera tipičnih
proizvoda unutar jedne proizvodne linije.

Projekt sastavljanja KATALOGA HRVATSKIH PROIZVODA, pored svoje marketinske uloge za same proizvođače,
moze posluziti i kao osnova za sagledavanje stvarne hrvatske proizvodnje u određenom povijesnom razdoblju
(statistička i znanstvena analiza).

Broj poslovnih subjekata registriranih za proizvodne djelatnosti, kao osnovna djelatnost, prema naprijed navedenim
registrima, kreće se oko 26000. Koliki broj od njih stvarno proizvodi proizvode, nema točnih podataka, a ovom
prilikom i to bi se utvrdilo.

S obzirom da se svaki zasebni proizvod predstavlja, i to sa detaljnim opisom i fotografijama, KATALOG ne moze biti u
tiskanom izdanju, već isključivo na CD-u i na Internetu , sto ima i svoje prednosti.

Zasto ne moze biti u tiskanom izdanju?
Zato sto se svaki proiuzvod detaljno predstavlja, i sa tekstom i sa fotografijama. To bi u tiskanom klasičnom izdanju
bilo; jedan proizvod = jedna stranica.
Ako imamo i samo 10.000 proizvođača, a svaki ima prosječno po 100 proizvoda, to je već
1.000.000 (milijun) proizvoda, dakle zamislite knjigu od jedan milijun stranica.

No međuti, isto se moze smjestiti na DVD ili CD, ili na Internet bez ikakvih problema.

KATALOG bi bio zaseba programska aplikacija, te na taj način bilo bi omogućeno efektivno razvrstavanje i
pretrazivanje poslovnih subjekata ili proizvoda po većem broju različitih uvjeta.

Nakon zavrsetaka CD izdanja, isti KATALOG objavit će se i kao zasebna baza podataka na web stranicama, javno i
besplatno dostupna.

Troskovi upisa u KATALOG su troskovi u iznosu koji je potreban za upis svakog pojedinog proizvoda, prijevod na
engleski jezik, obradu fotografija, organiziranje telefonske podrske, dostavu prvog pisma sa općom obavijesti i
upitnikom, dostavu CD-a sa detaljnim uputama i sl.

Predbiljezbe i narudzbe za primjerke KATALOGA prikupljat će se putem Web stranica i oglasa u tisku.
Ukoliko će biti interes za CD KATALOGOM veći, nego sto je moguće iz ostvarenih prihoda besplatno distribuirati
CD KATALOG (koverta, postanska marka, CD medij, cijena umnazanja), CD KATALOG će se distribuirati
zainteresiranima uz pokriće samo troskova izrade (umnazanja) CD KATALOGA i neizbjeznih postanskih troskova.
Kako bi CD KATALOG, ili web verzija istog kataloga bila prepoznata i prihvaćena od korisnika, nuzna je besplana
distribucija i dostupnost.

Poslovni forum je autor projekta. Poslovni forum preuzima na sebe tehnički dio realizacije ukupnog projekta,
raspolazemo znanjem i tehnologijom, te u nazad dvije godine pripremamo baze podataka, obrasce za prikupljanje
podataka, sisteme za unos podataka, razvili smo design, infrastrukturu za web objavu (serveri, hosting i sl).

Proveli smo pilot istrazivanje i imamo rezlutate istrazivanja zainteresiranosti tvrtki.
Interes je izuzetno velik, no specifićno za Hrvatsku je tromost samih proizvođača u dostavljanju podataka o
proizvodima, jer nisu sigurni da nekoga u inozemstvu zapravo interesiraju njihovi proizvodi.
Stoga će prethodno biti potrebno formirati bazu podataka sa potraznjom američkih i kanadskih tvrtki, a prema
proizvodima iz Hrvatske. Jedan od glavnih odgovora hrvatskih proizvođača je bio; ako nekoga u inozemstvu interesira
sto imamo tada ćemo se upisati.

Razvili smo vise modela realizacije projekta, o čemu mozemo razgovarati ukoliko prepoznate vrijednost i mogućnosti
ovakvog projekta.





Pregled djelatnosti, odnosno vrste proizvođača ćiji proizvodi bi bili obuhvaćeni
KATALOGOM HRVATSKIH PROIZVODA


01 POLJOPRIVREDA, LOV I USLUGE POVEZANE S NJIMA
01.1 Uzgoj usjeva, vrtnoga i ukrasnoga bilja
01.11 Uzgoj zitarica i drugih usjeva i nasada
01.12 Uzgoj povrća, cvijeća, ukrasnoga bilja i sadnoga materijala
01.12.1 Uzgoj povrća, cvijeća, ukrasnoga bilja i sadnoga materijala, osim skupljanja sumskih gljiva
01.13 Uzgoj voća, oraha i sl., usjeva za pripremanje napitaka i začina
01.13.1 Vinogradarstvo
01.13.2 Uzgoj voća, oraha i sl., usjeva za pripremanje napitaka i začina, osim vinogradarstva
01.2 Uzgoj stoke, peradi i ostalih zivotinja
01.21 Uzgoj goveda, proizvodnja mlijeka
01.21.1 Uzgoj goveda za proizvodnju mesa
01.21.2 Uzgoj goveda za mlijeko i priplod
01.22 Uzgoj ovaca, koza, konja, magaraca, mula i mazgi
01.22.1 Uzgoj ovaca i koza
01.22.2 Uzgoj konja, magaraca, mula i mazgi
01.23 Uzgoj svinja
01.24 Uzgoj peradi
01.25 Uzgoj ostalih zivotinja
01.3 Uzgoj usjeva i uzgoj stoke, peradi i ostalih zivotinja (mjesovita proizvodnja)

02 SUMARSTVO, SJEČA DRVA I USLUGE POVEZANE S NJIMA
02.01 Sumarstvo i sječa drva

05 RIBARSTVO, MRJESTILISTA I RIBNJACI; USLUGE U RIBARSTVU
05.01 Ribarstvo
05.01.1 Oceanski i morski ribolov
05.01.2 Slatkovodni ribolov
05.02 Mrjestilista i ribnjaci
05.02.1 Morska mrjestilista i ribnjaci
05.02.2 Slatkovodna mrjestilista i ribnjaci

10 VAĐENJE UGLJENA I LIGNITA; VAĐENJE TRESETA
10.1 Vađenje i briketiranje kamenoga ugljena
10.2 Vađenje i briketiranje lignita i mrkoga ugljena
10.3 Vađenje i briketiranje treseta

11 VAĐENJE SIROVE NAFTE I ZEMNOGA PLINA
11.1 Vađenje sirove nafte i zemnoga plina

12 VAĐENJE URANOVIH I TORIJEVIH RUDA

13 VAĐENJE METALNIH RUDA
13.1 Vađenje zeljeznih ruda
13.2 Vađenje ruda obojenih metala, osim uranovih i torijevih ruda

14 VAĐENJE OSTALIH RUDA I KAMENA
14.1 Vađenje kamena
14.11 Vađenje kamena za gradnju
14.12 Vađenje vapnenca, gipsa (sadre) i krede
14.13 Vađenje skriljevaca
14.2 Vađenje sljunka, pijeska i gline
14.21 Vađenje sljunka i pijeska
14.22 Vađenje gline i kaolina
14.3 Vađenje minerala za kemijsku proizvodnju i prirodnih mineralnih gnojiva
14.4 Proizvodnja soli
14.5 Vađenje ostalih ruda i kamena

15 PROIZVODNJA HRANE I PIĆA
15.1 Proizvodnja, prerada i konzerviranje mesa i mesnih proizvoda
15.11 Proizvodnja, obrada i konzerviranje mesa
15.12 Proizvodnja, obrada i konzerviranje mesa peradi
15.13 Proizvodnja proizvoda od mesa i mesa peradi
15.2 Prerada i konzerviranje riba i ribljih proizvoda
15.3 Prerada i konzerviranje voća i povrća
15.31 Prerada i konzerviranje krumpira
15.32 Proizvodnja sokova od voća i povrća
15.33 Prerada i konzerviranje voća i povrća
15.33.1 Proizvodnja kiseloga kupusa
15.33.2 Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća
15.4 Proizvodnja biljnih i zivotinjskih ulja i masti
15.41 Proizvodnja sirovih ulja i masti
15.42 Proizvodnja rafiniranih ulja i masti
15.43 Proizvodnja margarina i sličnih jestivih masnoća
15.5 Proizvodnja mliječnih proizvoda
15.51 Prerada mlijeka i proizvodnja sira
15.52 Proizvodnja sladoleda
15.6 Proizvodnja mlinarskih proizvoda, skroba i skrobnih proizvoda
15.61 Proizvodnja mlinarskih proizvoda
15.62 Proizvodnja skroba i skrobnih proizvoda
15.7 Proizvodnja hrane za zivotinje
15.71 Proizvodnja stočne hrane
15.72 Proizvodnja hrane za kućne ljubimce
15.8 Proizvodnja ostalih prehrambenih proizvoda
15.81 Proizvodnja kruha, peciva, svjeze tjestenine i kolača
15.82 Proizvodnja dvopeka i keksa; proizvodnja trajnoga peciva i kolača
15.83 Proizvodnja sećera
15.84 Proizvodnja kakaa; proizvodnja čokolade i bombona
15.85 Proizvodnja makarona, njoka i sl. suhe tjestenine
15.86 Prerada čaja i kave
15.87 Proizvodnja začina i dodataka jelima
15.88 Proizvodnja homogenizirane gotove i dijetetske hrane
15.89 Proizvodnja ostalih prehrambenih proizvoda
15.9 Proizvodnja pića
15.91 Proizvodnja destiliranih alkoholnih pića
15.92 Proizvodnja etilnoga alkohola iz fermentiranih materijala
15.93 Proizvodnja vina
15.94 Proizvodnja jabukovače i ostalih voćnih vina
15.95 Proizvodnja ostalih nedestiliranih fermentiranih pića
15.96 Proizvodnja piva
15.97 Proizvodnja slada
15.98 Proizvodnja mineralne vode i osvjezavajućih napitaka
15.98.1 Proizvodnja mineralne vode
15.98.2 Proizvodnja osvjezavajućih napitaka

16 PROIZVODNJA DUHANSKIH PROIZVODA
16.00.1 Proizvodnja fermentiranoga duhana
16.00.2 Proizvodnja ostalih duhanskih proizvoda

17 PROIZVODNJA TEKSTILA
17.1 Priprema i predenje tekstilnih vlakana
17.11 Priprema i predenje vlakana pamučnoga tipa
17.12 Priprema i predenje grebenih vlakana vunenoga tipa
17.13 Priprema i predenje česljanih vlakana vunenoga tipa
17.14 Priprema i predenje vlakana lanenoga tipa
17.15 Priprema i predenje svile, uključujući otpadnu svilu…
17.16 Proizvodnja konca za sivanje
17.17 Priprema i predenje ostalih tekstilnih vlakana
17.2 Proizvodnja tkanina
17.21 Proizvodnja tkanina od pređe pamučnoga tipa
17.22 Proizvodnja tkanina od grebenane pređe vunenoga tipa
17.23 Proizvodnja tkanina od česljane pređe vunenoga tipa
17.24 Proizvodnja tkanina od pređe svilenoga tipa
17.25 Proizvodnja tkanina od ostale pređe
17.3 Dovrsavanje tekstila
17.4 Proizvodnja gotovih tekstilnih proizvoda, osim odjeće
17.40.1 Proizvodnja gotovih tekstilnih proizvoda za kućanstvo
17.40.2 Proizvodnja ostalih gotovih tekstilnih proizvoda, osim odjeće
17.5 Proizvodnja ostalih tekstilnih proizvoda
17.51 Proizvodnja sagova i prostirača za pod
17.52 Proizvodnja uzadi, konopaca, upletnoga konca i mreza
17.53 Proizvodnja netkanoga tekstila i proizvoda od netkanoga tekstila, osim odjeće
17.54 Proizvodnja ostalih tekstilnih proizvoda
17.54.1 Proizvodnja pozamanterije
17.54.2 Proizvodnja nespomenutih tekstilnih proizvoda
17.6 Proizvodnja pletenih i kukičanih tkanina
17.7 Proizvodnja pletenih i kukičanih proizvoda
17.71 Proizvodnja pletenih i kukičanih čarapa
17.72 Proizvodnja pletenih i kukičanih pulovera, jakni i sličnih proizvoda

18 PROIZVODNJA ODJEĆE; DORADA I BOJENJE KRZNA
18.1 Proizvodnja kozne odjeće
18.2 Proizvodnja ostale odjeće i pribora za odjeću
18.21 Proizvodnja radnih odijela
18.22 Proizvodnja ostale vanjske odjeće
18.22.1 Proizvodnja ostale vanjske odjeće, osim po mjeri
18.22.2 Proizvodnja ostale vanjske odjeće, po mjeri
18.23 Proizvodnja rublja
18.24 Proizvodnja ostale odjeće i pribora za odjeću
18.24.1 Proizvodnja odjeće za dojenčad i malu djecu, te sportske odjeće
18.24.2 Proizvodnja pribora za odjeću
18.3 Dorada i bojenje krzna; proizvodnja proizvoda od krzna

19 STAVLJENJE I OBRADA KOzE; PROIZVODNJA KOVČEGA I TORBI, RUČNIH TORBICA,
SEDLARSKIH I REMENARSKIH PROIZVODA I OBUĆE
19.1 Stavljenje i obrada koze
19.2 Proizvodnja kovčega i torbi, ručnih torbica, sedlarskih i remenarskih proizvoda
19.3 Proizvodnja obuće
19.30.1 Serijska proizvodnja obuće
19.30.2 Proizvodnja obuće po narudzbi i u vrlo malim serijama

20 PRERADA DRVA, PROIZVODNJA PROIZVODA OD DRVA I PLUTA, OSIM NAMJESTAJA;
PROIZVODNJA PREDMETA OD SLAME I PLETARSKIH MATERIJALA
20.1 Proizvodnja piljene građe; impregnacija drva
20.10.1 Proizvodnja piljene građe; osim nesastavljenoga materijala za podove; impregnacija drva
20.10.2 Proizvodnja nesastavljenoga materijala za podove
20.2 Proizvodnja furnira; proizvodnja sperploča, panel-ploča, ploča iverica i drugih panela i ploča
20.3 Proizvodnja građevinske stolarije i elemenata
20.4 Proizvodnja ambalaze od drva
20.5 Proizvodnja ostalih proizvoda od drva; proizvodnja predmeta od pluta, slame i pletarskih materijala
20.51 Proizvodnja ostalih proizvoda od drva
20.52 Proizvodnja predmeta od pluta, slame i pletarskih materijala
21 PROIZVODNJA CELULOZE, PAPIRA I PROIZVODA OD PAPIRA
21.1 Proizvodnja celuloze, papira i kartona
21.11 Proizvodnja celuloze
21.12 Proizvodnja papira i kartona
21.2 Proizvodnja proizvoda od papira i kartona
21.21 Proizvodnja valovitoga papira i kartona, te ambalaze od papira i kartona
21.22 Proizvodnja proizvoda od papira za kućanstvo, higijenske i toaletne potrebe
21.23 Proizvodnja uredskog materijala od papira
21.24 Proizvodnja zidnih tapeta
21.25 Proizvodnja ostalih proizvoda od papira i kartona

22 IZDAVAČKA I TISKARSKA DJELATNOST, TE UMNOzAVANJE SNIMLJENIH ZAPISA
22.1 Izdavačka djelatnost
22.11 Izdavanje knjiga
22.12 Izdavanje novina
22.13 Izdavanje časopisa i periodičnih publikacija
22.14 Izdavanje zvučnih zapisa
22.15 Ostala izdavačka djelatnost
22.2 Tiskarska djelatnost i usluge povezane s tiskanjem
22.21 Tiskanje novina
22.22 Tiskanje
22.23 Knjigoveski i zavrsni radovi
22.24 Priprema i izrada tiskarske forme
22.3 Umnozavanje snimljenih zapisa
22.31 Umnozavanje zvučnih zapisa
22.32 Umnozavanje videozapisa
22.33 Umnozavanje računalnih zapisa

23 PROIZVODNJA KOKSA, NAFTNIH DERIVATA I NUKLEARNOGA GORIVA
23.1 Proizvodnja proizvoda koksnih peći
23.2 Proizvodnja naftnih derivata
23.3 Proizvodnja nuklearnoga goriva

24 PROIZVODNJA KEMIKALIJA I KEMIJSKIH PROIZVODA
24.1 Proizvodnja osnovnih kemikalija
24.11 Proizvodnja industrijskih plinova
24.12 Proizvodnja koloranata i pigmenata
24.13 Proizvodnja ostalih anorganskih osnovnih kemikalija
24.14 Proizvodnja ostalih organskih osnovnih kemikalija
24.15 Proizvodnja kemijskih mineralnih gnojiva i dusičnih spojeva
24.16 Proizvodnja plastičnih masa, u primarnim oblicima
24.17 Proizvodnja sintetičnog kaučuka, u primarnim oblicima
24.2 Proizvodnja pesticida i drugih agrokemijskih proizvoda
24.3 Proizvodnja boja, lakova i sličnih premaza, grafičkih boja i kitova
24.4 Proizvodnja farmaceutskih proizvoda, kemijskih i biljnih proizvoda za medicinske svrhe
24.41 Proizvodnja osnovnih farmaceutskih sirovina
24.42 Proizvodnja farmaceutskih pripravaka
24.5 Proizvodnja sapuna, sredstava za čisćenje i poliranje, parfema i toaletno-kozmetičkih prep.
24.51 Proizvodnja sapuna i deterdzenata, sredstava za čisćenje i poliranje
24.52 Proizvodnja parfema i toaletno-kozmetičkih preparata
24.6 Proizvodnja ostalih kemijskih proizvoda
24.61 Proizvodnja eksploziva
24.62 Proizvodnja ljepila i zelatine
24.63 Proizvodnja eteričnih ulja
24.64 Proizvodnja kemijskih materijala za uporabu u fotografiji
24.65 Proizvodnja gotovih nesnimljenih medija
24.66 Proizvodnja ostalih kemijskih proizvoda
24.7 Proizvodnja umjetnih i sintetičnih vlakana

25 PROIZVODNJA PROIZVODA OD GUME I PLASTIKE
25.1 Proizvodnja proizvoda od gume
25.11 Proizvodnja vanjskih i unutrasnjih guma za vozila
25.12 Protektiranje vanjskih guma
25.13 Proizvodnja ostalih proizvoda od gume
25.2 Proizvodnja proizvoda od plastike
25.21 Proizvodnja ploča, listova, cijevi i profila od plastike
25.22 Proizvodnja ambalaze od plastike
25.23 Proizvodnja proizvoda od plastike za građevinarstvo
25.24 Proizvodnja ostalih proizvoda od plastike

26 PROIZVODNJA OSTALIH NEMETALNIH MINERALNIH PROIZVODA
26.1 Proizvodnja stakla i proizvoda od stakla
26.11 Proizvodnja ravnoga stakla
26.12 Oblikovanje i obrada ravnoga stakla
26.13 Proizvodnja supljega stakla
26.14 Proizvodnja staklenih vlakana
26.15 Proizvodnja i obrada ostaloga stakla, uključujući i tehničku robu od stakla
26.2 Proizvodnja nevatrostalnih i vatrost. keramičkih proizvoda, osim za uporabu u građevinarstvu
26.21 Proizvodnja keramičkih proizvoda za kućanstvo i ukrasnih predmeta
26.22 Proizvodnja sanitarne keramike za ugradnju
26.23 Proizvodnja keramičkih izolatora i izolacijskoga pribora
26.24 Proizvodnja ostalih tehničkih proizvoda od keramike
26.25 Proizvodnja ostalih keramičkih proizvoda
26.26 Proizvodnja vatrostalnih keramičkih proizvoda
26.3 Proizvodnja keramičkih pločica i ploča
26.4 Proizvodnja opeke, crijepa i proizvoda od pečene gline za građevinarstvo
26.5 Proizvodnja cementa, vapna i gipsa (sadre)
26.51 Proizvodnja cementa
26.52 Proizvodnja vapna
26.53 Proizvodnja gipsa (sadre)
26.6 Proizvodnja proizvoda od betona, gipsa (sadre) i umjetnoga kamena
26.61 Proizvodnja proizvoda od betona za građevinarstvo
26.62 Proizvodnja proizvoda od gipsa (sadre) za građevinarstvo
26.63 Proizvodnja gotove betonske smjese
26.64 Proizvodnja zbuke
26.65 Proizvodnja fibro-cementa
26.66 Proizvodnja ostalih proizvoda od betona, gipsa (sadre) i umjetnoga kamena
26.7 Rezanje, oblikovanje i obrada kamena
26.8 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda
26.81 Proizvodnja brusnih proizvoda
26.82 Proizvodnja ostalih nemetalnih proizvoda

27 PROIZVODNJA METALA
27.1 Proizvodnja sirovoga zeljeza, čelika i ferolegura prema Europskoj udruzi za ugljen i čelik
27.2 Proizvodnja cijevi
27.21 Proizvodnja lijevanih cijevi od zeljeza
27.22 Proizvodnja cijevi od čelika
27.3 Ostala primarna prerada zeljeza, čelika i proizvodnja ferolegura izvan ECSC
27.31 Hladno vučenje
27.32 Hladno valjanje uskih vrpca
27.33 Hladno oblikovanje profila
27.34 Vučenje zica
27.35 Ostala primarna prerada zeljeza i čelika; proizvodnja ferolegura izvan ECSC
27.4 Proizvodnja plemenitih i obojenih metala
27.41 Proizvodnja plemenitih metala
27.42 Proizvodnja aluminija
27.43 Proizvodnja olova, cinka, kositra
27.44 Proizvodnja bakra
27.45 Proizvodnja ostalih obojenih metala
27.5 Lijevanje metala
27.51 Lijevanje zeljeza
27.52 Lijevanje čelika
27.53 Lijevanje lakih metala
27.54 Lijevanje ostalih obojenih metala
27.54.1 Lijevanje ostalih obojenih metala, osim lijevanja unikata i sl.
27.54.2 Lijevanje unikata i sl., od ostalih obojenih metala

28 PROIZVODNJA PROIZVODA OD METALA, OSIM STROJEVA I OPREME
28.1 Proizvodnja metalnih konstrukcija
28.11 Proizvodnja metalnih konstrukcija i njihovih dijelova
28.12 Proizvodnja građevinske stolarije od metala
28.2 Proizvodnja cisterni, rezervoara i sl. posuda od metala, radijatora i kotlova za centralno grijanje
28.21 Proizvodnja cisterni, rezervoara i sl. posuda od metala
28.22 Proizvodnja radijatora i kotlova za centralno grijanje
28.3 Proizvodnja parnih kotlova, osim kotlova za centralno grijanje toplom vodom
28.4 Kovanje, presanje, stancanje i valjanje metala; metalurgija praha
28.5 Obrada i prevlačenje metala; opći mehanički radovi
28.51 Obrada i prevlačenje metala
28.52 Opći mehanički radovi
28.6 Proizvodnja sječiva, alata, brava i okova
28.61 Proizvodnja sječiva
28.62 Proizvodnja alata
28.63 Proizvodnja brava i okova
28.7 Proizvodnja ostalih proizvoda od metala
28.71 Proizvodnja bačava i sličnih posuda od čelika
28.72 Proizvodnja ambalaze od lakih metala
28.73 Proizvodnja proizvoda od zice
28.74 Proizvodnja zakovica, vijčane robe, lanaca i opruga
28.75 Proizvodnja ostalih proizvoda od metala
28.75.1 Proizvodnja ostalih proizvoda od metala za kućanstvo
28.75.2 Proizvodnja ostalih proizvoda od metala, osim za kućanstvo

29 PROIZVODNJA STROJEVA I UREĐAJA
29.1 Proizodnja strojeva za pr. i koristenje meh. energije, osim motora za zrakoplove i m. vozila
29.11 Proizvodnja motora i turbina, osim motora za zrakoplove i motorna vozila
29.12 Proizvodnja crpki i kompresora
29.13 Proizvodnja slavina i ventila
29.14 Proizvodnja lezajeva, prijenosnika, te prijenosnih i pogonskih elemenata
29.2 Proizvodnja ostalih strojeva za opće namjene
29.21 Proizvodnja industrijskih peći i plamenika
29.22 Proizvodnja uređaja za dizanje i prenosenje
29.23 Proizvodnja rashladne i ventilacijske opreme, osim za kućanstvo
29.24 Proizvodnja ostalih strojeva za opće namjene
29.3 Proizvodnja strojeva za poljoprivredu i sumarstvo
29.31 Proizvodnja traktora za poljoprivredu
29.32 Proizvodnja ostalih strojeva za poljoprivredu i sumarstvo
29.4 Proizvodnja alatnih strojeva
29.5 Proizvodnja ostalih strojeva za posebne namjene
29.51 Proizvodnja strojeva za metalurgiju
29.52 Proizvodnja strojeva za rudnike, kamenolome i građevinarstvo
29.53 Proizvodnja strojeva za industriju hrane, pića i duhana
29.54 Proizvodnja strojeva za industriju tekstila, odjeće i koze
29.55 Proizvodnja strojeva za industriju papira i kartona
29.56 Proizvodnja ostalih strojeva za posebne namjene
29.6 Proizvodnja oruzja i streljiva
29.7 Proizvodnja aparata za kućanstvo
29.71 Proizvodnja električnih aparata za kućanstvo
29.72 Proizvodnja neelektričnih aparata za kućanstvo

30 PROIZVODNJA UREDSKIH STROJEVA I RAČUNALA
30.0 Proizvodnja uredskih strojeva i računala
30.01 Proizvodnja uredskih strojeva
30.02 Proizvodnja računala i druge opreme za obradu podataka

31 PROIZVODNJA ELEKTRIČNIH STROJEVA I APARATA
31.1 Proizvodnja elektromotora, generatora i transformatora
31.2 Proizvodnja opreme za distribuciju i kontrolu električne energije
31.3 Proizvodnja izolirane zice i kabela
31.4 Proizvodnja akumulatora, primarnih stanica i primarnih baterija
31.5 Proizvodnja zarulja i električnih svjetiljaka
31.6 Proizvodnja ostale električne opreme
31.61 Proizvodnja električne opreme za motore i vozila
31.62 Proizvodnja ostale električne opreme

32 PROIZVODNJA RADIOTELEVIZIJSKIH I KOMUNIKACIJSKIH APARATA I OPREME
32.1 Proizvodnja elektroničkih cijevi i drugih elektroničkih komponenata
32.2 Proizvodnja televizijskih odasiljača i radioodasiljača te aparata za zičanu telefoniju i telegrafiju
32.3 Proizvodnja TV i radio prijamnika, aparata za snimanje i reprod. zvuka i slike te prateće opreme

33 PROIZVODNJA MEDICINSKIH, PRECIZNIH I OPTIČKIH INSTRUMENATA TE SATOVA
33.1 Proizvodnja medicinske i kirurske opreme te ortopedskih pomagala
33.2 Proizvodnja instrumenata i aparata za mjerenje, kontrolu, ispitivanje, za navigacijske i dr. namjene
33.3 Proizvodnja opreme za kontrolu industrijskih procesa
33.4 Proizvodnja optičkih instrumenata i fotografske opreme
33.5 Proizvodnja satova

34 PROIZVODNJA MOTORNIH VOZILA, PRIKOLICA I POLUPRIKOLICA
34.1 Proizvodnja motornih vozila
34.2 Proizvodnja karoserija za motorna vozila; proizvodnja prikolica i poluprikolica
34.3 Proizvodnja dijelova i pribora za motorna vozila i njihove motore

35 PROIZVODNJA OSTALIH PRIJEVOZNIH SREDSTAVA
35.1 Gradnja i popravak brodova i čamaca
35.11 Gradnja i popravak brodova
35.11.1 Brodogradnja
35.11.2 Popravci i preinake brodova
35.12 Gradnja i popravak čamaca za razonodu i sportskih čamaca
35.2 Proizvodnja i popravak zeljezničkih i drugih tračničkih vozila
35.20.1 Proizvodnja zeljezničkih i drugih lokomotiva i tračničkih vozila
35.20.2 Popravak zeljezničkih i drugih lokomotiva i tračničkih vozila
35.3 Proizvodnja i popravak zrakoplova i svemirskih letjelica
35.4 Proizvodnja motocikla i bicikla
35.41 Proizvodnja motocikla
35.42 Proizvodnja bicikla
35.43 Proizvodnja invalidskih kolica
35.5 Proizvodnja ostalih vozila

36 PROIZVODNJA NAMJESTAJA, OSTALA PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA
36.1 Proizvodnja namjestaja
36.11 Proizvodnja stolica i sjedala
36.12 Proizvodnja ostaloga namjestaja za poslovne i prodajne prostore
36.13 Proizvodnja ostaloga kuhinjskog namjestaja
36.14 Proizvodnja ostaloga namjestaja
36.15 Proizvodnja madraca
36.2 Proizvodnja nakita i srodnih proizvoda
36.21 Proizvodnja novca i medalja
36.22 Proizvodnja nakita i srodnih proizvoda
36.3 Proizvodnja glazbenih instrumenata
36.4 Proizvodnja sportske opreme
36.5 Proizvodnja igara i igračaka
36.6 Raznovrsna prerađivačka industrija
36.61 Proizvodnja imitacije nakita (bizuterije)
36.62 Proizvodnja metla i četaka
36.63 Ostala raznovrsna proizvodnja

37 RECIKLAZA
37.1 Reciklaza metalnih ostataka i otpadaka
37.2 Reciklaza nemetalnih ostataka i otpadaka

40 OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I TOPLOM VODOM
40.1 Proizvodnja i distribucija električne energije
40.2 Proizvodnja plina, distribucija plinovitih goriva distribucijskom mrezom
40.3 Opskrba parom i toplom vodom

41 SKUPLJANJE, PROČISĆAVANJE I DISTRIBUCIJA VODE
41.0 Skupljanje, pročisćavanje i distribucija vode

45 GRAĐEVINARSTVO
45.2 Izgradnja kompletnih građevinskih objekata ili njihovih dijelova
45.21 Podizanje zgrada (visokogradnja) i izgradnja objekata niskogradnje
45.21.1 Podizanje zgrada (visokogradnja)
45.21.2 Izgradnja objekata niskogradnje
45.22 Podizanje i pokrivanje krovnih konstrukcija
45.23 Izgradnja autocesta i drugih prometnica, uzletista u zračnim lukama i sportskih objekata
45.24 Izgradnja hidrograđevinskih objekata

Pored naprijed navedenih pretezito proizvodnih djelatnosti, popisom će biti obuhvaćene i djelatnosti
72 RAČUNALNE I SRODNE DJELATNOSTI
72.3 Obrada podataka
72.4 Izrada i upravljanje bazama podataka; ukoliko u okviru istih nastaju konkretni proizvodi, primjerice; multimedijalne prezentacije i sl.

 

» (E) Lovranske Vile in Financial Times - Vjeko Martinko
By Nenad N. Bach | Published 06/21/2005 | Tourism | Unrated

 

Lovranske Vile in Financial Times - Vjeko Martinko

Vjekoslav Martinko
Lovranske vile d.o.o.
Tourism: Tension between two visions
By Eric Jansson
Financial Times, FT.com
Published: June 7 2005

The boat drifted by one morning and lingered just offshore. On board, a Russian businessman - a magnate of some stature if not quite an oligarch - gazed coolly toward the land. His eyes settled on a bright yellow villa ornamented in Venetian gothic floral patterns, built in 1905 for a wealthy Italian family.

Days later, there was a knock on the door. The Russian wanted the villa and would pay ?1m. "No" came the answer from Vjeko Martinko, the owner, who now enjoys telling this story.

A few days passed, and again the Russian's assistant arrived with an offer, higher into the millions. "No" again.

Once more the man visited, raising his offer. Mr Martinko says he turned him down flatly, with some advice. "I'm sorry, but some things in life are priceless. Some things cannot be sold. This place is one such thing."

Mr Martinko's view of his private property, Villa Astra in the seaside retreat of Lovren, which he runs as a boutique hotel and gourmet restaurant, bears little resemblance to the view Croatia's rulers once took of assets along the country's splendid coastline.

Under Yugoslav Communist rule, prize coastal properties became gifts to Party loyalists - including those who once inhabited Villa Astra - while most of the shore became a playground for the proletariat. Crowds jammed into countless campsites and cement-block hotels. The state clung jealously to the land, as private owners like Mr Martinko now do, but it also cheapened it by opening it to all comers.

In the new era, tension between these competing visions - one of total exclusivity and one of total accessibility - defines the struggle for the future of Croatian tourism.

The stakes are high. Croatia attracted 9.8m foreign visitors last year. Tourism accounted for more than 20 per cent of gross domestic product (GDP), with receipts worth ?5.7m attributed directly to the industry, according to state statistics.

The London-based World Travel and Tourism Council calls Croatia's tourism market the fifth fastest-growing market in the world and predicts that tourism will account for 30 per cent of the country's GDP by the year 2015.

To stay on track, Croatia must continue its balancing act, accommodating both high-end and low-end holidaymakers. For years, the former have holed up in grand hotels around Dubrovnik, while the latter make do in campsites and rooms-for-rent.

But critics add that the country must also plug an important hole in its market - the very-high end.

With its vast shoreline and more than 1,000 islands, Croatia possess ample space to provide super-rich guests - stars of business, sport and Hollywood - the privacy they require. But the country's existing high-end hotels, mostly massive resorts and self-catering villas, cannot always do the job.

Such shortcomings drive the country's wealthiest visitors on to the water, where they spend catered holidays on private holiday yachts, landing only occasionally in secluded harbours to stretch legs. Some of these, like the aspiring Russian buyer, later seek ways to buy their own exclusive properties.

Spotting a business opportunity, a small but growing number of entrepreneurs aim fill this gap.

Among those tipped for success are Mr Martinko, with his Villa Astra and other properties near Lovren, and the Turkish proprietors of the Pucic Palace, the first luxury boutique hotel to open within Dubrovnik's old walled city.

Benefiting from exclusivity and privacy, both options offer delights found at none of Croatia's luxury mega-hotels, including the newly refurbished 139-room Hilton Imperial Dubrovnik, the Hilton Group's first step into the market.

At the Pucic Palace, guests sip cocktails on a exquisite stone porch overlooking Dubrovnik's famous tiled rooftops. Rather than inducing claustrophobia, as the sometimes-crowded walled city can do, the location provides a soothing escape even in the heart of the city. Soundproofed walls block out the noise of the walking streets below.

By contrast, Villa Astra, in the northern region of Istria, capitalises on a quiet location directly on the shore and exploits synergies with Mr Martinko 's other retreats, including a nearby hilltop farm. By a serene pool, guests eat sumptuous meals made of locally harvested ingredients - scampi, mussels, wild asparagus, strawberries and nettles.

"This is the future of tourism in Croatia," Mr Martinko says.

He blasts both old-style mass tourism in Croatia and the tendency of today's top-end guests to hide themselves away on hired yachts. Such tourism is "an industry with no human element."

"There is so much capital floating around in the world, targeting Croatia. We must focus it on what is sustainable."

Some of the world's most exclusive boutique hoteliers aim to enter the market, among them Singapore-based Amanresorts International, whose only other effort in Europe to date operates in Courchevel, France.

With new entrants like these, Croatia's image could soon change for the better.

Lovranske vile d.o.o.
Poljanska c. 27
HR-51414 Icici
T/F: +385 51 704 276/183
www.lovranske-vile.com
vjeko@lovranske-vile.com

member of:

Schlosshotels und Herrenhäuser
www.schlosshotels.co.at

Historic Hotels of Europe
www.historichotelsofeurope.com
 

» (E) Digital terrestrial TV trials begin in Zagreb and Rijeka
By Nenad N. Bach | Published 06/21/2005 | News | Unrated

 

Digital terrestrial TV trials begin in Zagreb and Rijeka
 

Media Monitor

Croatia: DTT trials begin in Zagreb and Rijeka
Jun 21, 2005, 8:25 GMT

printer friendly email this article


Croatia has begun digital terrestrial TV (DTT) broadcasts in the capital Zagreb and the coastal town of Rijeka, the Broadband TV News website reports.

In Zagreb, the broadcasts come from two transmitters - HRT Dom (UHF 56) and Sljeme (UHF 27) - while in Rijeka the Ucka (UHF 28) transmitter is being used.

The transmissions from Sljeme can be received in parts of neighbouring Slovenia, while those from Ucka cover the Adriatic and Italian region of Friuli Venezia Giulia. A fourth transmitter will soon be activated in the eastern town of Osijek (UHF 33) and will cover parts of neighbouring Serbia.

The DVB-T multiplex currently carries Croatia's four main channels - HRT1, HRT2, Nova TV and RTL Televizija - and can be received with set-top boxes costing around 200 euro.

Source: BBC Monitoring research 21 Jun 05

http://news.monstersandcritics.com/mediamonitor/article_1017882.php/Croatia_DTT_trials_begin_in_Zagreb_and_Rijeka

 

» (E) How much more absurd, not to mention unjust can things get?
By Nenad N. Bach | Published 06/21/2005 | Letters to the Editors | Unrated

 

How much more absurd, not to mention unjust can things get?

To: letters@independent.co.uk
Date: Mon, 20 Jun 2005
Subject: article June 11 "Serbs hunting Mladic"

E Independent article "Serbs hunting Mladic"
Hilda M. Foley
letter to the editor
June 17, 2005

Dear Editors,

In your article of June 11. 05 written by Vesna Peric Zimonjic in
Belgrade, "Serbs Hunting Mladic" it is stated that Croatia's General
Gotovina has allegedly "orchestrated" Operation Storm in 1995, in which
soldiers "raped, tortured and killed thousands of Serbs" in the Krajina
region of Croatia.

You should really be embarrassed to be part of such a blatant lie and
exaggerations. Not even the ICTY has gone that far in its accusations in
order to equalize the aggressor Serbia with the victim Croatia. The
indictment against Gen. Gotovina mentions "command responsibility" for
the killings and "ethnic cleansing". General Gotovina was indeed the
commander of Operation Storm which, with the help of American military
advisors, finally liberated Croatia's Krajina region after five years of
brutal Serb occupation during which time hundreds of Croatians were
massacred, some one hundred thousand ethnically cleansed and their homes
looted and burned to the ground. Even the UN personnel, which was
supposed to help return the region peacefully to Croatia, instead
"helped" the Serbs with the expelling of Croatians. Their answer was that
they saved the people who would otherwise have been killed!!

General Gotovina never gave his army orders to kill civilians. Indeed, he
instructed his troops to respect international laws. There were some revenge killings by a small number of individuals, causing the death of some 150 Serbs. This number is a far
cry from the "thousands of Serbs" your article implies. After these
incidents General Gotovina ordered investigations and a number of people
were tried and sent to prison. Furthermore, while the ICTY Chief Prosecutor Del Ponte knows full well from previous testimonies given by Serbs during the Milosevic and other trials, that some 150,000 Serbs left the Krajina on orders from their own leadership, she still insists
on holding General Gotovina responsible for "ethnic cleansing".

How much more absurd, not to mention unjust can things get?

Very truly yours,

Hilda M. Foley
National Federation of Croatian Americans
 

(Page 98 of 452)   « Back  | 96 | 97 | 98 | 99 | 100 | Next »
Croatian Constellation



Popular Articles
  1. Dr. Andrija Puharich: parapsychologist, medical researcher, and inventor
  2. (E) Croatian Book Club-Mike Celizic
  3. Europe 2007: Zagreb the Continent's new star
  4. (E) 100 Years Old Hotel Therapia reopens in Crikvenica
  5. Nenad Bach singing without his hat in 1978 in Croatia's capital Zagreb
No popular articles found.