OBAVIJEST O DODJELI NAGRADE COUDENHOVE KALERGI
BISKUPU FRANJI KOMARICI
U Becu 12. travnja 2002.

Bishop Komarica honored with Richard von Coudenhove Kalergi Award

U sklopu proslave 80. obljetnice Medjunarodne paneuropske unije., koju je svojim programatskim clankom iz 1922. Paneuropa - ein Vorschlag i vizionarskom programatskom knjigom Paneuropa iz 1923. utemeljio Richard von Coudenhove Kalergi, ove je godine Zaklada Coudenhove Kalergi dodijelila svoju nagradu banjoluckomu biskupu Franji Komarici.
Proslava se odrzala u Becu i Bratislavi od 12. do 14. travnja 2002., a pocela je 12. travnja u 19h u svecanoj dvorani Haus der Industrie na Schwarzenbergplatzu dodjelom nagrade Coudenhove Kalergi. Ta je nagrada dosad uglavnom bila dodjeljivana najuglednijim europskim politicarima, poput kancelara Helmuta Kohla ili ministra Aloisa Mocka, za zasluge u procesu europske integracije, pa je odluka da se ove godine dodijeli duhovnoj osobi bila izuzetna i znakovita, tim vise sto se radi o jubilarnoj godini.
Nagradu su u ime Zaklade urucili bivsi austrijski ministar vanjskih poslova dr. Alois Mock, "ministar koji je uveo Austriju u Europsku uniju" i koji od prosle godine predsjedava Zakladi, i g. Marco Pons, potpredsjednik Zaklade. Ona je biskupu Komarici dodijeljena kao covjeku koji je svjedocio o najvisim europskim i krscanskim vrijednostima u dijelu Europe koji je u doba rusenja zidova i ujedinjavanja Europe u prethodnom desetljecu bio ugrozen najgorim zlocinima protiv covjecanstva; kao nosiocu duhovnih vrijednosti, koji je svojim zivotom, izlazuci ga neustrasivo smrtnoj pogibelji, svjedocio o dostojanstvu svake ljudske osobe, o zalaganju za sve zgazene i ugrozene ljude, i o djelatnoj ljubavi prema bliznjemu, pa i neprijatelju, i usred rata i vrtloga zlocina.
Na dodjeli je laudatio (pohvalni govor) laureatu drzao g. Roy Gutman, urednik vanjskopoliticke redakcije Newsweeka, dobitnik Pulitzerove nagrade i autor knjige A Witness of Genocide o genocidu u ratu protiv Bosne i Hercegovine i Hrvatske. U govoru je istakao strahovite okolnosti u kojima je djelovao biskup Komarica u Banjoj Luci i naveo zlocine lokalnih vlasti. Govorio je o visokim moralnim nacelima biskupa i hrabrosti s kojom se suocavao sa smrtnim opasnostima u ratu. Kao ocevidac svjedocio je o biskupovu nepristranu zalaganju za sve ugrozene, stradale i gazene, o njegovoj borbi protiv progona i za pravo svih - u Banjoj Luci osobito ugrozenih Hrvata i Muslimana - na svoj zavicaj. Izrazio je svoje dozivljaje razocaranja slabim i sporim odgovorom medjunarodne javnosti na dogadjaje, i istakao znacenje koje je biskup Komarica imao kao "nas heroj" u borbi za ljudska prava u strasnom vremenu genocida.
U prepunoj svecanoj dvorani govorio je potom na izvrsnom njemackom i sam biskup Komarica. Zahvalio se na nagradi i istakao da ju prima u ime svih koji su stradali, kojima su prava bila i jos su uvijek gazena, svih za koje nam je duznost brinuti se i pomoci im. Govorio je o Europi, procesu njena ujedinjavanja, i o nacelima na kojima se to ujedinjavanje mora temeljiti ako polazimo od postovanja dostojanstva ljudske osobe. Govorio je o patnjama ljudi u svojoj biskupiji, o svima stradalima u ratu i prognanima i o njihovim potrebama. A zatim o svojim i nasim duznostima i zadatcima i o najvisim vrednotama koje nas u zivotu i javnome radu trebaju voditi.
Pri urucenju nagrade, kao i nakon govora biskupa Komarice, cijela se dvorana – vise stotina uglednih predstavnika iz preko dvadesetak zemalja Europe, te iz Japana - digla na noge i dugim odusevljenim pljeskom izrazila svoje postovanje biskupu, i svoje zadovoljstvo odabirom ovogodisnjega laureata. Osjecalo se da u tim velikim trenutcima za nas Paneuropa odaje priznanje jednomu hrvatskom biskupu iz Bosne i Hercegovine koji za nju predstavlja vjerodostojnoga i herojskoga svjedoka njihovih najvisih vrijednosti, najvisih vrijednosti krscanstva i Europe.
Na godisnjoj skupstini Medjunarodne paneuropske unije 13. travnja u Bratislavi u zgradi staroga pozunskoga sabora, pod pokroviteljstvom slovackoga Predsjednika Rudolfa Schustera i uz njegovo sudjelovanje, te na jubilejskoj svecanosti 14. travnja u Hofburgu u Becu, na kojoj su svecani govornici bili bivsi njemacki kancelar Helmut Kohl, "kancelar ujedinjenja Njemacke koje je omogucilo dalje ujedinjavanje Europe", austrijska ministrica vanjskih poslova gdja Benita Ferrero Waldner i predsjednik Medjunarodne paneuropske unije dr. Otto von Habsburg, bio je biskup Franjo Komarica prisutan kao pocasni gost. 
Na dan jubilejske svecanosti, prije programa u Hofburgu, svetu je misu u beckoj katedrali Sv. Stjepana za cijelu Medjunarodnu paneuropsku uniju i prisutne vjerike vodio biskup Komarica, dok su katedralni zupnik i prof. Franjo Topic iz Sarajeva koncelebrirali. Citanja i molitve vjernika bile su na nizu europskih jezika: njemackom, francuskom, talijanskom, hrvatskom, madjarskom, slovenskom, a sredisnji je dio liturgije bio na latinskom. Propovijed biskupa Komarice kasnije je u svom svecanom govoru u Hofburgu dr. Otto von Habsburg nazvao "jednom od najljepsih antologijskih propovijedi u novijoj povijesti Crkve".

Iako ovo kratko izvjesce stize prekasno za dnevne listove, vjerujemo da moze jos biti od koristi tjednicima, te specijaliziranim radijskim i televizijskim programima.
Hrvatska paneuropska unija procjenjuje da bi bilo vrlo pozeljno da tako velik dogadjaj kojim je odlikovan jedan hrvatski biskup iz susjedne nam Bosne i Hercegovine bude povodom za razgovore s biskupom Franjom Komaricom i za razgovore o njem, o kontekstu njegova djelovanja i o nacelima i vrednotama za koje se zalaze, u primjerenim glasilima i programima. Nadamo se da bismo vam uskoro mogli pomoci i u nabavljanju snimljenoga materijala s proslave 80. obljetnice Medjunarodne PEU u Becu i Bratislavi, kao i sa dodjele nagrade Coudenhove Kalergi biskupu Komarici.


Iz Hrvatske paneuropske unije, 
Jurisiceva 1a, 10000 Zagreb, 
tel. 4813451, 4813452, fax 4813453; 
e-mail: hpeu@zg.hinet.hr (hpeu@zg.tel.hr).

Predsjednik HPEU i potpredsjednik MPEU
Prof. dr Mislav Jezic

The history of croatian music, 100th anniversary of the composer Josip Stolcer Slavenski

Priznanje pripalo Mladenu Tarbuku za skladbu "Sanjaci" 
nadahnutu stihovima Nikole Sopa / Bogata godisnja zetva 
hrvatske glazbe - cak 59 praizvedbi 

ZAGREB, 10. travnja - Vjesnikova vec tradicionalna nagrada 
"Josip Stolcer Slavenski" za nova djela hrvatskih skladatelja, 
praizvedena u prosloj 2001. godini pripala je Mladenu Tarbuku 
za njegov vokalno-instrumentalni ciklus "Sanjaci", praizveden 
u listopadu na manifestaciji Medjunarodne glazbene tribine u 
Puli. Djelo je pod ravnanjem skladatelja izvela koloraturna 
sopranistica Lidija Horvat-Dunjko uz instrumentalni sastav 
"Cantus".
Ziri koji je radio u sastavu Tonko Ninic (predsjednik), Erika 
Krpan, Visnja Pozgaj, Frano Parac i Nenad Turkalj nije imao 
nimalo lak zadatak, jer je hrvatska glazba prosle godine 
obogacena cak s 59 novih djela orkestralne, scenske, vokalne i 
komorne glazbe. Tolikom broju praizvedbi pridonijela je i 
cinjenica sto se prosle godine odrzavao i zagrebacki Biennale 
suvremene glazbe, pa su domaci autori uz redovite koncertne 
repertoare i manifestaciju koja se svake godine odrzava u Puli 
imali dovoljno prilike za plasman svojih novih djela.
Ziri je birao kandidate u tri kruga glasovanja, od cega je u 
prvi krug uslo cetrnaest skladatelja: Zeljko Brkanovic (dvije 
skladbe), Zoran Juranic, Vjekoslav Njezic, Pavle Despalj, Ivo 
Josipovic, Igor Kuljeric, Olja Jelaska, Mladen Tarbuk, 
Dubravko Detoni, Miroslav Miletic, Davorin Jagodic, Kresimir 
Seletkovic, Berislav Sipus i Pero Gotovac.
U drugome krugu u uzi su izbor usli Berislav Sipus s ciklusom 
klavirskih preludija "Noci", Igor Kuljeric s Koncertom za 
marimbu i orkestar i Mladen Tarbuk sa svojim "Sanjacima", a 
pored njih jos Pavle Despalj s Koncertom za violoncelo i 
orkestar, Vjekoslav Njezic sa skladbom "Traces" za orkestar i 
elektroniku, Dubravko Detoni za elektronsku skladbu "Tajna", 
Pero Gotovac za zborsku skladbu "Misa Delmata" i Ivo Josipovic 
za "Tubu ludens" u izvodjenju tube i orkestra. U zavrsnome, 
trecemu krugu glasovanja lauratom je proglasen Mladen Tarbuk 
za skladbu "Sanjaci", i to ce djelo biti izvedeno 9. svibnja 
na 29. muzickom memorijalu "Josip Stolcer Slavenski" u Cakovcu 
u dvorani tamosnjeg 
Obrazlozenje zirija: Mladen Tarbuk (1962.) godinama se vec u 
hrvatskoj glazbenoj javnosti istice ne samo kao plodan i 
darovit skladatelj suvremenih nadahnuca, nego i kao dirigent i 
organizator. Zasluzan je za sustavno oformljenje i kvalitetan 
uspon Simfonijskog puhackog orkestra Hrvatske vojske, a 
nedavno je postavljen i za intendanta Hrvatskoga narodnog 
kazalista u Zagrebu. Kao skladatelj gotovo je izvodjeniji u 
inozemstvu na brojnim manifestacijama suvremene glazbe, a i 
dobitnik je brojnih inozemnih nagrada i priznanja.
Snovidjenja Nikole Sopa 
Za svoje "Sanjace" nadahnuo se ciklusom jednoga od velikih 
hrvatskih pjesnika 20. stoljeca, Nikole Sopa, nazvanog "divnim 
katolickim pjesnikom tragicne sudbine". Radi se o 
produhovljenim stihovima koji izrazavaju snovidjenja i koji su 
upravo svojom metafizickom produbljenoscu navela skladatelja 
da na sjajan nacin osebujno slozenim instrumentalnim sastavom 
od osamnaest glazbenika zvukovno docara atmosferu te poezije, 
pa je i u kritikama zapazeno da mu je u tome pogledu djelo bez 
usporedbe u dosadasnjoj hrvatskoj glazbi.
Osim toga, skladba je uvjetovana suradnjom jedne iznimne 
pjevacice, sopranistice Lidije Horvat-Dunjko, koja je u stanju 
ispjevati vrtoglave koloraturne visine sve do trecega A; 
uposlivsi neuobicajeni komorni instrumentarij skladatelj je 
pronalazio iznenadjujuce, veoma apartne zvukovne kombinacije, 
suzivljene glasu te sjajne pjevacice. 
Nenad Turkalj (Vjesnik, Cetvrtak, 11. travnja 2002.)

Tarbuk laureat "Slavenskoga"

Mladen Tarbuk (1962.) diplomirao je dirigiranje i kompoziciju na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji i Visokoj glazbenoj školi u Grazu, a zatim se je usavršavao na bečkoj Visokoj glazbenoj školi.
Njegova dirigentska djelatnost proteže se na operu i na koncertni podij. Za interpretaciju Janaček Ravnao je mnogim uglednim orkestrima poput Državne filharmonije iz Hallea, orkestrom Državne opere iz Praga, Simfonijskim orkestrom Graza, te je gostovao u Njemačkoj. Češkoj, Italiji, Austriji, Rusiji, Madjarskoj, Belgiji i Sloveniji. Suradjivao je s mnogim uglednim interpretatorima dnašnjice".

U razdoblju od 1993.-2000. vodio je Simfonijski puhački orkestar Hrvatske vojske, koji se je pod njegovim ravnanjem razvio u jedinstven sastav u ovome dijelu Europe. Od 1999. djeluje i kao prvi dirigent Simfonijskog orkestra HRT, s kojim je, uz značajna gostovanja (München, Ljubljana) i redovite koncerte u okviru njihovog Majstorskog ciklusa, snimio niz vrijednih i zaboravljenih djela hrvatske glazbene baštine. Takodjer se bavi i redigiranjem velikih djela baštine, pa je tako rekonstruirao drugi čin Papandopulove "Sunčanice", te redigirao i postavio na scenu HNK-a u Zagrebu izvornik Zajčeva "Nikole Šubića Zrinjskog".

Premda je težište njegova opusa u komornoj glazbi, autor je niza simfonijskih ostvaraja (Stara hrvatska glazba, Hrvatska suita, Zildjian Concerto itd.). Osobito je zapažen njegov rad na komornim oblicima glazbenoga kazališta (Franz Mileni, Martyre d'un jongleur). Dobitnik je prvih nagrada na 22. medjunarodnom natjecanju za zborsku skladbu u Talosi i "Dr. Ernst Vogel" (1993.) u Stockerau, Nagrade "Stjepan Šulek" (1994.), te dvaju Porina (1998. i 2001.). Skladbe su mu se izvodile na mnogim uglednim festivalima suvremene glazbe (World Music Days Manchester, Moskovska jesen, Gaudeamus Amsterdam, Wien modern, Europamusicale München, Trieste prima, Musikprotokoll Graz, Muzički biennale Zagreb itd.), te snimane za fonoteke ORF-a, BR-a, BBC-a, RAI-a, NR-a i HRT-a. Snimio je svoj Zildjian Concerto za udaraljke i orkestar za HoneyRock.
Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu djeluje kao docent glazbene teorije.

Op-ed

Mladen Tarbuk je isto i netjak (ili bratic, ili tako nesto, ali u rodu) nase Hilde Foley.

nb

IVA MAJOLI

Croatian tennis player, Iva Majoli reached final at the Family Circle Cup in Charleston, South Carolina. The tennis match will be televised on April 21st at 1 PM on WCBS. Majoli will play against Swiss player Patty Schnyder. 

Age: 20 
Height: 5-foot-8
Weight: 130 
Plays: Right-handed 
Career Titles: 7

Became the first Croatian to win a Grand Slam title by winning the French Open, handing Martina Hingis her first loss of the season; reached the quarterfinals in 1996 in only her second Australian Open appearance, but lost in the first round last year; will be playing in her first tournament of the year; captured three singles titles in 1997 and finished the season ranked No. 6 in the world; reached the quarterfinals at Wimbledon and lost to eventual quarterfinalist Sandrine Testud in the second round at the U.S. Open; since winning in Paris, has nine early round losses.

Ready to Shock!
 Croatian rookie sensation Korie Hlede stands alone on the wing as she prepares to take it to the hole.
Photo: Mitchell Layton

Croatian rookie sensation Korie Hlede

April 18, 2002

Utah Gets 14th Overall Pick From NY
By THE ASSOCIATED PRESS

SALT LAKE CITY (AP) -- The Utah Starzz acquired another first-round WNBA
draft choice Thursday, trading Croatian guard Korie Hlede to the New
York Liberty for the 14th overall selection.

The move should open additional playing time for Marie Ferdinand, the
sharp-shooting player Utah took in last year's draft.

``We feel like this is a win-win situation,'' Starzz coach Candi Harvey
said. ``They receive a veteran player and we feel like we will get a
good player with the 14th pick, a player we think we can develop.''

Hlede averaged 8.4 and 2.4 assists during three seasons in Utah. She
played for Detroit in 1999.

Stop and Pop
Korie Hlede, Croatian sensation prepares to show her prowess from the outside.
Photo: Norm Perdue