OBAVIJEST O DODJELI NAGRADE COUDENHOVE KALERGI
BISKUPU FRANJI KOMARICI
U Becu 12. travnja 2002.
Bishop Komarica honored with Richard von Coudenhove Kalergi Award
U sklopu proslave 80. obljetnice Medjunarodne paneuropske unije., koju je svojim programatskim clankom iz 1922. Paneuropa - ein Vorschlag i vizionarskom programatskom knjigom Paneuropa iz 1923. utemeljio Richard von Coudenhove Kalergi, ove je godine Zaklada Coudenhove Kalergi dodijelila svoju nagradu banjoluckomu biskupu Franji Komarici.
Proslava se odrzala u Becu i Bratislavi od 12. do 14. travnja 2002., a pocela je 12. travnja u 19h u svecanoj dvorani Haus der Industrie na Schwarzenbergplatzu dodjelom nagrade Coudenhove Kalergi. Ta je nagrada dosad uglavnom bila dodjeljivana najuglednijim europskim politicarima, poput kancelara Helmuta Kohla ili ministra Aloisa Mocka, za zasluge u procesu europske integracije, pa je odluka da se ove godine dodijeli duhovnoj osobi bila izuzetna i znakovita, tim vise sto se radi o jubilarnoj godini.
Nagradu su u ime Zaklade urucili bivsi austrijski ministar vanjskih poslova dr. Alois Mock, "ministar koji je uveo Austriju u Europsku uniju" i koji od prosle godine predsjedava Zakladi, i g. Marco Pons, potpredsjednik Zaklade. Ona je biskupu Komarici dodijeljena kao covjeku koji je svjedocio o najvisim europskim i krscanskim vrijednostima u dijelu Europe koji je u doba rusenja zidova i ujedinjavanja Europe u prethodnom desetljecu bio ugrozen najgorim zlocinima protiv covjecanstva; kao nosiocu duhovnih vrijednosti, koji je svojim zivotom, izlazuci ga neustrasivo smrtnoj pogibelji, svjedocio o dostojanstvu svake ljudske osobe, o zalaganju za sve zgazene i ugrozene ljude, i o djelatnoj ljubavi prema bliznjemu, pa i neprijatelju, i usred rata i vrtloga zlocina.
Na dodjeli je laudatio (pohvalni govor) laureatu drzao g. Roy Gutman, urednik vanjskopoliticke redakcije Newsweeka, dobitnik Pulitzerove nagrade i autor knjige A Witness of Genocide o genocidu u ratu protiv Bosne i Hercegovine i Hrvatske. U govoru je istakao strahovite okolnosti u kojima je djelovao biskup Komarica u Banjoj Luci i naveo zlocine lokalnih vlasti. Govorio je o visokim moralnim nacelima biskupa i hrabrosti s kojom se suocavao sa smrtnim opasnostima u ratu. Kao ocevidac svjedocio je o biskupovu nepristranu zalaganju za sve ugrozene, stradale i gazene, o njegovoj borbi protiv progona i za pravo svih - u Banjoj Luci osobito ugrozenih Hrvata i Muslimana - na svoj zavicaj. Izrazio je svoje dozivljaje razocaranja slabim i sporim odgovorom medjunarodne javnosti na dogadjaje, i istakao znacenje koje je biskup Komarica imao kao "nas heroj" u borbi za ljudska prava u strasnom vremenu genocida.
U prepunoj svecanoj dvorani govorio je potom na izvrsnom njemackom i sam biskup Komarica. Zahvalio se na nagradi i istakao da ju prima u ime svih koji su stradali, kojima su prava bila i jos su uvijek gazena, svih za koje nam je duznost brinuti se i pomoci im. Govorio je o Europi, procesu njena ujedinjavanja, i o nacelima na kojima se to ujedinjavanje mora temeljiti ako polazimo od postovanja dostojanstva ljudske osobe. Govorio je o patnjama ljudi u svojoj biskupiji, o svima stradalima u ratu i prognanima i o njihovim potrebama. A zatim o svojim i nasim duznostima i zadatcima i o najvisim vrednotama koje nas u zivotu i javnome radu trebaju voditi.
Pri urucenju nagrade, kao i nakon govora biskupa Komarice, cijela se dvorana – vise stotina uglednih predstavnika iz preko dvadesetak zemalja Europe, te iz Japana - digla na noge i dugim odusevljenim pljeskom izrazila svoje postovanje biskupu, i svoje zadovoljstvo odabirom ovogodisnjega laureata. Osjecalo se da u tim velikim trenutcima za nas Paneuropa odaje priznanje jednomu hrvatskom biskupu iz Bosne i Hercegovine koji za nju predstavlja vjerodostojnoga i herojskoga svjedoka njihovih najvisih vrijednosti, najvisih vrijednosti krscanstva i Europe.
Na godisnjoj skupstini Medjunarodne paneuropske unije 13. travnja u Bratislavi u zgradi staroga pozunskoga sabora, pod pokroviteljstvom slovackoga Predsjednika Rudolfa Schustera i uz njegovo sudjelovanje, te na jubilejskoj svecanosti 14. travnja u Hofburgu u Becu, na kojoj su svecani govornici bili bivsi njemacki kancelar Helmut Kohl, "kancelar ujedinjenja Njemacke koje je omogucilo dalje ujedinjavanje Europe", austrijska ministrica vanjskih poslova gdja Benita Ferrero Waldner i predsjednik Medjunarodne paneuropske unije dr. Otto von Habsburg, bio je biskup Franjo Komarica prisutan kao pocasni gost.
Na dan jubilejske svecanosti, prije programa u Hofburgu, svetu je misu u beckoj katedrali Sv. Stjepana za cijelu Medjunarodnu paneuropsku uniju i prisutne vjerike vodio biskup Komarica, dok su katedralni zupnik i prof. Franjo Topic iz Sarajeva koncelebrirali. Citanja i molitve vjernika bile su na nizu europskih jezika: njemackom, francuskom, talijanskom, hrvatskom, madjarskom, slovenskom, a sredisnji je dio liturgije bio na latinskom. Propovijed biskupa Komarice kasnije je u svom svecanom govoru u Hofburgu dr. Otto von Habsburg nazvao "jednom od najljepsih antologijskih propovijedi u novijoj povijesti Crkve".
Iako ovo kratko izvjesce stize prekasno za dnevne listove, vjerujemo da moze jos biti od koristi tjednicima, te specijaliziranim radijskim i televizijskim programima.
Hrvatska paneuropska unija procjenjuje da bi bilo vrlo pozeljno da tako velik dogadjaj kojim je odlikovan jedan hrvatski biskup iz susjedne nam Bosne i Hercegovine bude povodom za razgovore s biskupom Franjom Komaricom i za razgovore o njem, o kontekstu njegova djelovanja i o nacelima i vrednotama za koje se zalaze, u primjerenim glasilima i programima. Nadamo se da bismo vam uskoro mogli pomoci i u nabavljanju snimljenoga materijala s proslave 80. obljetnice Medjunarodne PEU u Becu i Bratislavi, kao i sa dodjele nagrade Coudenhove Kalergi biskupu Komarici.
Iz Hrvatske paneuropske unije,
Jurisiceva 1a, 10000 Zagreb,
tel. 4813451, 4813452, fax 4813453;
e-mail: hpeu@zg.hinet.hr (hpeu@zg.tel.hr).
Predsjednik HPEU i potpredsjednik MPEU
Prof. dr Mislav Jezic
OBAVIJEST O DODJELI NAGRADE COUDENHOVE KALERGI
BISKUPU FRANJI KOMARICI
U Becu 12. travnja 2002.
Bishop Komarica honored with Richard von Coudenhove Kalergi Award
U sklopu proslave 80. obljetnice Medjunarodne paneuropske unije., koju je svojim programatskim clankom iz 1922. Paneuropa - ein Vorschlag i vizionarskom programatskom knjigom Paneuropa iz 1923. utemeljio Richard von Coudenhove Kalergi, ove je godine Zaklada Coudenhove Kalergi dodijelila svoju nagradu banjoluckomu biskupu Franji Komarici.
Proslava se odrzala u Becu i Bratislavi od 12. do 14. travnja 2002., a pocela je 12. travnja u 19h u svecanoj dvorani Haus der Industrie na Schwarzenbergplatzu dodjelom nagrade Coudenhove Kalergi. Ta je nagrada dosad uglavnom bila dodjeljivana najuglednijim europskim politicarima, poput kancelara Helmuta Kohla ili ministra Aloisa Mocka, za zasluge u procesu europske integracije, pa je odluka da se ove godine dodijeli duhovnoj osobi bila izuzetna i znakovita, tim vise sto se radi o jubilarnoj godini.
Nagradu su u ime Zaklade urucili bivsi austrijski ministar vanjskih poslova dr. Alois Mock, "ministar koji je uveo Austriju u Europsku uniju" i koji od prosle godine predsjedava Zakladi, i g. Marco Pons, potpredsjednik Zaklade. Ona je biskupu Komarici dodijeljena kao covjeku koji je svjedocio o najvisim europskim i krscanskim vrijednostima u dijelu Europe koji je u doba rusenja zidova i ujedinjavanja Europe u prethodnom desetljecu bio ugrozen najgorim zlocinima protiv covjecanstva; kao nosiocu duhovnih vrijednosti, koji je svojim zivotom, izlazuci ga neustrasivo smrtnoj pogibelji, svjedocio o dostojanstvu svake ljudske osobe, o zalaganju za sve zgazene i ugrozene ljude, i o djelatnoj ljubavi prema bliznjemu, pa i neprijatelju, i usred rata i vrtloga zlocina.
Na dodjeli je laudatio (pohvalni govor) laureatu drzao g. Roy Gutman, urednik vanjskopoliticke redakcije Newsweeka, dobitnik Pulitzerove nagrade i autor knjige A Witness of Genocide o genocidu u ratu protiv Bosne i Hercegovine i Hrvatske. U govoru je istakao strahovite okolnosti u kojima je djelovao biskup Komarica u Banjoj Luci i naveo zlocine lokalnih vlasti. Govorio je o visokim moralnim nacelima biskupa i hrabrosti s kojom se suocavao sa smrtnim opasnostima u ratu. Kao ocevidac svjedocio je o biskupovu nepristranu zalaganju za sve ugrozene, stradale i gazene, o njegovoj borbi protiv progona i za pravo svih - u Banjoj Luci osobito ugrozenih Hrvata i Muslimana - na svoj zavicaj. Izrazio je svoje dozivljaje razocaranja slabim i sporim odgovorom medjunarodne javnosti na dogadjaje, i istakao znacenje koje je biskup Komarica imao kao "nas heroj" u borbi za ljudska prava u strasnom vremenu genocida.
U prepunoj svecanoj dvorani govorio je potom na izvrsnom njemackom i sam biskup Komarica. Zahvalio se na nagradi i istakao da ju prima u ime svih koji su stradali, kojima su prava bila i jos su uvijek gazena, svih za koje nam je duznost brinuti se i pomoci im. Govorio je o Europi, procesu njena ujedinjavanja, i o nacelima na kojima se to ujedinjavanje mora temeljiti ako polazimo od postovanja dostojanstva ljudske osobe. Govorio je o patnjama ljudi u svojoj biskupiji, o svima stradalima u ratu i prognanima i o njihovim potrebama. A zatim o svojim i nasim duznostima i zadatcima i o najvisim vrednotama koje nas u zivotu i javnome radu trebaju voditi.
Pri urucenju nagrade, kao i nakon govora biskupa Komarice, cijela se dvorana – vise stotina uglednih predstavnika iz preko dvadesetak zemalja Europe, te iz Japana - digla na noge i dugim odusevljenim pljeskom izrazila svoje postovanje biskupu, i svoje zadovoljstvo odabirom ovogodisnjega laureata. Osjecalo se da u tim velikim trenutcima za nas Paneuropa odaje priznanje jednomu hrvatskom biskupu iz Bosne i Hercegovine koji za nju predstavlja vjerodostojnoga i herojskoga svjedoka njihovih najvisih vrijednosti, najvisih vrijednosti krscanstva i Europe.
Na godisnjoj skupstini Medjunarodne paneuropske unije 13. travnja u Bratislavi u zgradi staroga pozunskoga sabora, pod pokroviteljstvom slovackoga Predsjednika Rudolfa Schustera i uz njegovo sudjelovanje, te na jubilejskoj svecanosti 14. travnja u Hofburgu u Becu, na kojoj su svecani govornici bili bivsi njemacki kancelar Helmut Kohl, "kancelar ujedinjenja Njemacke koje je omogucilo dalje ujedinjavanje Europe", austrijska ministrica vanjskih poslova gdja Benita Ferrero Waldner i predsjednik Medjunarodne paneuropske unije dr. Otto von Habsburg, bio je biskup Franjo Komarica prisutan kao pocasni gost.
Na dan jubilejske svecanosti, prije programa u Hofburgu, svetu je misu u beckoj katedrali Sv. Stjepana za cijelu Medjunarodnu paneuropsku uniju i prisutne vjerike vodio biskup Komarica, dok su katedralni zupnik i prof. Franjo Topic iz Sarajeva koncelebrirali. Citanja i molitve vjernika bile su na nizu europskih jezika: njemackom, francuskom, talijanskom, hrvatskom, madjarskom, slovenskom, a sredisnji je dio liturgije bio na latinskom. Propovijed biskupa Komarice kasnije je u svom svecanom govoru u Hofburgu dr. Otto von Habsburg nazvao "jednom od najljepsih antologijskih propovijedi u novijoj povijesti Crkve".
Iako ovo kratko izvjesce stize prekasno za dnevne listove, vjerujemo da moze jos biti od koristi tjednicima, te specijaliziranim radijskim i televizijskim programima.
Hrvatska paneuropska unija procjenjuje da bi bilo vrlo pozeljno da tako velik dogadjaj kojim je odlikovan jedan hrvatski biskup iz susjedne nam Bosne i Hercegovine bude povodom za razgovore s biskupom Franjom Komaricom i za razgovore o njem, o kontekstu njegova djelovanja i o nacelima i vrednotama za koje se zalaze, u primjerenim glasilima i programima. Nadamo se da bismo vam uskoro mogli pomoci i u nabavljanju snimljenoga materijala s proslave 80. obljetnice Medjunarodne PEU u Becu i Bratislavi, kao i sa dodjele nagrade Coudenhove Kalergi biskupu Komarici.
Iz Hrvatske paneuropske unije,
Jurisiceva 1a, 10000 Zagreb,
tel. 4813451, 4813452, fax 4813453;
e-mail: hpeu@zg.hinet.hr (hpeu@zg.tel.hr).
Predsjednik HPEU i potpredsjednik MPEU
Prof. dr Mislav Jezic