Artur R. Bagdasarov, an Armenian scholar living in Moscow, expert in Croatian language, has published a new monograph: Hrvatski jezik. Pogled iz Rusije (Croatian Language - a View from Russia), Izdateljstvo MBA, Moscow 2020, 388 pp. The book is intended primarily for Russian readers willing to learn Croatian language. The book can also be useful to anybody, from experts to amateurs. Dr. Bagdasarov is a recipient of a prestigious INA Award for his activities in popularizing Croatian culture internationally. Furthermore, he is an author of numerous articles published in various Croatian journals. Here we provide a list of some of already published books by Artur R. Bagdasarov: Rusko-hrvatsko-srpski / hrvatsko-srpsko-ruski rječnik razlika (Moskva, 1989., 1991., 1998.) Mali školski priručnik razlika (Moskva, 2004.) Hrvatski književni jezik druge polovice 20. stoljeća (Moskva, 2004.) Hrvatski književni jezik i njegova norma (Rijeka, 2010.) Hrvatski za početnike (Sankt Peterburg, 2011.) Elementarna gramatika hrvatskoga jezika (Moskva, 2012.) Pogled iz Rusije (Rijeka, 2014.) (with Vinicije B. Lupis) Armenija - domovina svetoga Vlaha (Dubrovnik, 2015) Armenske poslovice (Split, 2016.) Armenija - Noina zemlja: kultura i povijest (Zagreb, 2018.) Hrvatski jezik. Pogled iz Rusije (Moskva, 2020.) A. R. Bagdasarov Croatian Language. A View from Russia Abstract The book Croatian Language. A View from Russia contains published and unpublished works of Russian philologist-slavist, croatist Artur Rafaelovich Bagdasarov on the Croatian language. The articles are published in Croatian magazines "Jezik", "Filologija" and on the portal "Hrvatsko kulturno vijeće" between 1985 and 2020. The book consists of a preface, seven chapters, a list of literature and author's index. The preface provides basic information about the structure and content of the book. The first chapter ("An Interview") contains the author's conversations published in the Croatian newspapers "Vijenac" i "Školske novine". In the second chapter "Croatian Language and Language Policy" the main attention is paid to language policy during the foundation and collapse of Socialist Federal Republic of Yugoslavia in the 90s of the XXth century on the example of Croatian-Serbian ethno-linguistic relations. It also discusses the non-linguistic aspects of the origin and forming up concept of the "Croatian spelling" of 2013, developed at the Institute of Croatian language and linguistics. The article describes attempts made by certain cultural figures of the former Yugoslavia to revive a common language (Serbo-Croatian/Croat-Serbian) for the Croats, Serbs, Bosniaks and Montenegrins under a different name - "common language" (zajednički jezik), "shtokavian language" (štokavski jezik). The third chapter "Spelling" discusses some controversial issues of spelling rules and the methods of compilation of a spelling dictionary of the Institute of Croatian language and linguistics - "Croatian Spelling". (2013) The fourth Chapter "Lexicography" describes and analyzes some Croatian words in the defining, encyclopedic and spelling dictionaries of the Croatian language, which may cause certain difficulties of a normative and stylistic nature for native speakers. The articles provide recommendations for their normative use in the Croatian literary (standard) language. In the fifth chapter "Lexicography" the system of normative (evaluating) and stylistic usage label is analyzed on the example of modern Croatian dictionaries (Školski rječnik hrvatskoga jezika, 2012; Pravopisni rječnik Hrvatskoga pravopisa, 2013; Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika, 2015). The main object of analysis in dictionary articles is the comparison of a specific group of loan words which are either rarely used (or no longer used) in the written language or have been transformed into stylistically labelled words, with aboriginal ones which are widely used in the modern Croatian standard language. The fifth chapter "Lexicography" concludes that it is necessary to review the principle of forming up and comparing a norm and style portrait of a specific group of loan and aboriginal words to promote their further standardization and unification with consideration of the modern norm of the Croatian standard language. The sixth chapter "Stylistics" gives a brief description of the church (church-religious) style of the Croatian literary language. The need to distinguish and include the church style in one of the varieties of the functional style of the Croatian literary language is expressed. The seventh chapter "Artur Rafaelovich Bagdasarov" presents a list of scientific and publicist works of A. R. Bagdasarov and his creative biography. The book is addressed to a wide range of philologists-slavists and croatists, specialists in the field of Croatian Philology. Translated from Croatian by Victoria Kazanovska A. R. Bagdasarov Hrvatski jezik. Pogled iz Rusije Sažetak U knjizi Hrvatski jezik. Pogled iz Rusije skupljeni su objavljeni i neobjavljeni radovi o hrvatskom jeziku ruskoga filologa-slavista, kroatista Artura Rafaeloviča Bagdasarova. Članci su objavljeni u časopisima "Jezik", "Filologija" i na portalu "Hrvatskoga kulturnoga vijeća" u razdoblju od 1985. do 2020. god. Knjiga se sastoji od proslova, sedam poglavlja, popisa literature i internetskih izvora te kazala imena. U proslovu su navedeni osnovni podatci o ustroju i sadržaju knjige. Prvo poglavlje ("Razgovor") sadržava autorove razgovore koji su objavljeni u hrvatskom dvotjedniku "Vijenac" i tjedniku "Školske novine". Osnovna pozornost u drugom poglavlju ("Hrvatski jezik i jezična politika"), na primjeru hrvatsko-srpskih jezičnih suodnosa, pridaje se pitanjima jezične politike u razdoblju od stvaranja druge Jugoslavije 1945. god. pa do njenoga raspada 1990-ih godina. U tom se poglavlju također razmatraju i izvanjezični aspekti nastanka i zamisli Hrvatskoga pravopisa (2013.) Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. U poglavlju se opisuju pokušaji pojedinih kulturnih djelatnika Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore da ponovno ožive opći lingvonim (srpskohrvatski / hrvatskosrpski) za jezik Hrvata, Bošnjaka, Srba i Crnogoraca samo pod drugim imenom: "opći jezik", "štokavski jezik". U trećem poglavlju ("Pravopis") raspravljaju se neka sporna pitanja pravopisnih pravila i metoda ustroja pravopisnoga rječnika Hrvatskoga pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. U četvrtom poglavlju knjige ("Leksikografija") opisuju se i raščlanjuju pojedine hrvatske riječi u objasnidbenim, enciklopedijskim i pravopisnim rječnicima hrvatskoga jezika koje mogu izazvati u hrvatskih uporabnika određene poteškoće normativno-stilske naravi. U člancima se navode preporuke za njihovu porabu u hrvatskom književnom (standardnom) jeziku. U petom poglavlju ("Leksikografija") na primjerima suvremenih hrvatskih rječnika (Školski rječnik hrvatskoga jezika, 2012., Pravopisni rječnik Hrvatskoga pravopisa, 2013., Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika, 2015.) raščlanjuju se pitanja leksikografske normativnosti, te opisuju jezične preporuke u vidu normativnih uputnica i istoznačnica. Izražena je potreba za odvajanjem normativnih priručnika od jezičnih savjetnika i određivanjem normativnih načela pri izradbi normativnih rječnika uz pomoć pravila i zakonitosti vlastitoga jezika. U poglavlju je također opisan i Samardžijin Srpsko-hrvatski objasnidbeni rječnik iz 2015. god. U prvom članku šestoga poglavlja ("Stilistika") navode se pojedina obilježja crkvenoga stila hrvatskoga književnoga jezika. Izražena je potreba izdvajanja crkvenoga stila kao podstila hrvatskoga književnoga jezika. Sedmo poglavlje ("Artur Rafaelovič Bagdasarov") sadrži popis znanstvenih i publicističkih radova A. R. Bagdasarova i njegov stvaralački životopis. Izdanje je upućeno širokomu krugu filologa, poglavito slavistima i kroatistima, ali i čitateljima koje zanima hrvatski jezik.