»
Home
»
Science » Artur R. Bagdasarov published an important book "Armenija - Noina zemlja" in 2018
»
Home
»
History » Artur R. Bagdasarov published an important book "Armenija - Noina zemlja" in 2018
»
Home
»
Education » Artur R. Bagdasarov published an important book "Armenija - Noina zemlja" in 2018
»
Home
»
Culture And Arts » Artur R. Bagdasarov published an important book "Armenija - Noina zemlja" in 2018
| Artur R. Bagdasarov published an important book "Armenija - Noina zemlja" in 2018 |
| By Nenad N. Bach and Darko Žubrinić |
Published
12/1/2018
|
Science , History , Education , Culture And Arts
|
Unrated
|
|
|
|
This is Bagdasarov's fifth book in Croatian language, and the third dealing with Armenia
Artur R. Bagdasarov: Armenija - Noina zemlja: kultura i povijest
Ovo raskošno opremljeno izdanje posvećeno je kulturi i povijesti nama geografski daleke, ali duhovno bliske Armenije.
Bogato je ilustrirano lijepim fotografijama kulturnih, umjetničkih i prirodnih bogatstava i namijenjena širokomu krugu čitatelja koji se zanimaju za kulturu i povijest Armenije.
Dr. Artur R. Bagdasarov, Moscow, distinguished expert in Croatian language and lexicography.
U knjizi se mogu naći osnovni podatci o Armeniji, njezinoj Crkvi, znamenitostima, uglednim predstavnicima kulture i povijesti. Tu će se hrvatski čitatelj upoznati s armenskim jezikom i pismom, narodnim običajima, književnošću, mitologijom, slikarstvom, knjigotiskanjem, glazbom, filmom, minijaturama, hačkarima (kamenim križevima) i pojedinim poslovicama armenskoga naroda.
Knjiga Armenija â Noina zemlja pisana je znanstveno-popularnim stilom i ima enciklopedijsko obilježje, pa se nadamo da će izazvati veliko zanimanje u Hrvatskoj te poslužiti daljnjemu širenju i produbljivanju etnokulturnih i duhovnih veza dvaju naroda, hrvatskoga i armenskoga.
1. Armenija - Hayastan
2. Kulturna baština
3. Duhovna baština
4. Poznati djelatnici armenske kulture i povijesti.
Najveća i možda najdublja duhovna poveznica Hrvata i Armenaca je sveti Vlaho (sv. Blaž, lat. Sanctus Blasius, arm. Surb Barceg), zaštitnik grada Dubrovnika.
Malo je poznato da je Kongregacija mhitarista, benediktinskih redovnika Armenokatoličke crkve, u svojoj tiskari u Beču objavila više od dvjesto hrvatskih knjiga.
U knjizi se nalazi i nekoliko tekstova o Armencima koji su djelovali u Hrvatskoj gdje su ostavili vidan trag u kulturi i znanosti. Navedimo samo neke.
Dubrovčanin Đuro Armen Baglivi (1668. - 1707.) je bio medicinski pisac, profesor teoretske medicine na rimskom arhiliceju i liječnik papa Inocenta XII. i Klementa XI.
Među zanimljivostima su i tekstovi o dvama poznatim Armencima koji su nakon Listopadske (Oktobarske) revolucije živjeli i radili u Hrvatskoj.
Jedan od njih je prof. ing. Artemije Šahnazarov (1891. - 1973.). Radio je na Tehničkoj visokoj školi (kasnije Tehnički fakultet, potom Strojarsko-brodograđevni fakultet). Kao znanstvenik se bavio teorijom rezanja alatnim strojevima i ispitivanjem kvalitete materijala. Autor je nekoliko knjiga.
Drugi je počasni građanin Biograda na Moru Vagan Melik-Karaganjan (1889. - 1977.), dipl. ing. arhitekture, građevinski poduzetnik i hotelijer koji je sagradio u tom gradu banovinsku bolnicu (1932. - 1933.) i hotel imenom "Ilirija" 1934.
Hotel Ilirija u Biogradu, koji je dao izgraditi
Armenac Vagan Melik-Karaganjan 1934. g.
Zagrebački Muzej Mimara u zbirci crteža, grafika i minijatura čuva tri sitnoslike iz 1358. god. poznatoga armenskoga sitnoslikara i pisara Zakarija Ahtamarcija, a isto tako i armenski molitveni svitak pahpakan ili hmail iz 1721. god.
Među zanimljivostima je i riječka zgrada, zvana "Turska kuća" koja je građena u neomaurskom stilu s balkonskim lukovima, biljnim i životinjskim ornamentima, ljudskim likovima i arapskim natpisima, nekoć je bila vlasništvo greciziranoga Armenca Nikolaija Nikolaidesa (1855. - 1933.) i njegove supruge Riječanke Antonije Bartolich Gelletich. Nikolai Nikolaides (arm. Nikogajos Nikogosjan) je bio dugogodišnji osmanski diplomatski i trgovački predstavnik u Španjolskoj, a od 1898. god. konzul u Rijeci.
Uvjereni smo se da će ova knjiga dr. Artura Bagdasarova poslužiti daljnjemu upoznavanju, zbližavanju, širenju i produbljivanju etnokulturnih, duhovnih i prijateljskih veza dvaju naroda, hrvatskoga i armenskoga.
|
|
