Search


Advanced Search
Nenad Bach - Editor in Chief

Sponsored Ads
 »  Home  »  Education  »  Croatian Stenographic Society founded in 1882 in Zagreb five years earlier than Intersteno in London
Croatian Stenographic Society founded in 1882 in Zagreb five years earlier than Intersteno in London
By Darko Žubrinić | Published  07/3/2012 | Education | Unrated
Celebration in the Zagreb City Assembly


Celebration of 130th anniversary of the Croatian Shorthand Society (Hrvatsko stenografsko društvo) in the Zagreb City Assembly, founded in 1882.

In the middle Mr Josip Hanjš, president of the Croatian Stenographic Society, during National Anthem of the Republic of Croatia.
On the left Ms Mihaela Farkaš, and on the right Mrs Marica Piršlin.
Mr. Josip Hanjš is former world champion in stenography.

 
POVIJEST I DJELOVANJE HRVATSKOG STENOGRAFSKOG DRUŠTVA

Dana 25. lipnja 1882. godine pročelnik Odjela za bogoštovlje i nastavu Zemaljske kraljevske vlade dr. Isidor Kršnjavi potpisao je, u ime bana, i odobrio Pravila (Statut) Hrvatskoga stenografskog društva. Istog je dana održana Osnivačka skupština i utemeljeno Hrvatsko stenografsko drušvo. Dakle, s današnjim danom Društvo je zakoračilo u četrnaesto desetljeće svojega postojanja pod istim, neizmijenjenim nazivom od vremena Austro-ugarske monarhije do današnjih dana samostalne, suverene i neovisne Republike Hrvatske.

Idejni začetnik i najveći pobornik osnivanja Društva bio je profesor Franjo Magdić, stenograf u Hrvatskom saboru i kasnije ravnatelj Saborskog stenografskog ureda. On je još 1861. preradio i prilagodio njemački Gabelsbergerov grafički stenografski sustav za hrvatski jezik  te se od tada u Saboru stenografiralo hrvatskom stenografijom – punih 120 godina, a desetljećima upravo na ovome prostoru, pod ovim svodom, i u godinama najburnije hrvatske povijesti.

Osnivač i prvi predsjednik Hrvatskoga stenografskog društva prof. Franjo Magdić ostao je na toj dužnosti do 1913., punu 31 godinu, gotovo do svoje smrti 1914. A, naslijedili su ga, redom: dr. Josip Šilović,  dr. Vladimir Varičak, prof. Ivan Jamnicky, dr. Vladimir Kesterčanek, prof. Ivan Žilić, novinar Vlado Majer, novinar Antun Horvat, dr. Branko Kojić, ing. Ivan Baković, prof. Alojzije Turčin, te u najnovijoj hrvatskoj povijesti -  kratko -  Milan Komorčec i dr. Dragan Barac.
Uz ovu plejadu mahom sjajnih hrvatskih intelektualaca neizostavno treba pridodati gospodina Marijana Pavlica, najdugovječnijeg tajnika Hrvatskoga stenografskog društva, koji je cijeli svoj život ugradio u ovo Društvo, doslovce do zadnjega daha ujesen 2010. godine, i uz čije su ime vezane najprosperitetnije godine i desetljeća rada i razvitka  stenografskog društva.

Sredinom prošloga stoljeća, razvitkom privrede i javnih službi te potrebe za većom općom i stručnom osposobljenošću birotehničkih kadrova, pod okrilje Hrvatskoga stenografskog društva dolaze i daktilografi. Daktilografija se u to vrijeme toliko masovno učila da su učionice redovito bile pretrpane. To je potaknulo tadašnje rukovodstvo Društva da prione, krajem šezdesetih, izgradnji školske zgrade – današnjeg Doma Hrvatskog stenografskog društva – koja je dovršena početkom sedamdesetih i u kojoj se u narednom razdoblju godišnje obrazovalo po više od tisuću polaznika tečajeva daktilografije, stenografije i birotehnike. Da bi se pobudilo što veće zanimanje, Hrvatsko stenografsko društvo organiziralo je brojna stenografska i daktilografska natjecanja na gradskoj i republičkoj razini. Svrha je tih natjecanja bila da se na intenzivnije vježbanje stenografije i daktilografije potaknu svi oni koji uče ili koriste te vještine u praksi, i da ih pravilno koriste!

Šteta je što obrazovni sustav i vlasti nove hrvatske države nisu dovoljno prepoznali taj dragocjen potencijal Hrvatskoga stenografskog društva, pa je obrazovanje za birotehničke predmete početkom devedesetih u Društvu ukinuto. No, upravo od ove jeseni Hrvatsko stenografsko društvo, kao udruga stenografa, birotehničara i informatičara, ponovno i samostalno pokreće tečajeve  za sve one koji žele steći ili upotpuniti znanja i vještine iz kompjutorske daktilografije – pravilnog desetoprstnog pisanja na tipkovnici - te informatičku obrazovanost u svojemu, vjerojatno najljepšem i najmodernijem kabinetu u Zagrebu.

Iznimno je bogata izdavačko-nakladnička djelatnost Hrvatskoga stenografskog društva. Više od tri stotine naslova stenografskih i daktilografskih izdanja u Hrvatskoj, te hrvatskih autora u drugim zemljama objavljeno je u izdanju Hrvatskoga stenografskog društva.

Posve nova stranica u povijesti, razvoju i djelovanju Hrvatskoga stenografskog društva okrenuta je krajem srpnja 2005. godine. Naime, na inicijativu i angažmanom Hrvatskoga stenografskog društva, Republika Hrvatska je primljena u članstvo INTERSTENA, međunarodne federacije za obradu teksta, na zasjedanju Glavne skupštine u sklopu 45. kongresa i svjetskog prvenstva u Beču. Članstvo u ovoj svjetskoj asocijaciji, koja okuplja zemlje-članice sa svih kontinenata, osigurava nam informiranost, praćenje i aktivnu uključenost u sva zbivanja i dostignuća informacijsko-komunikacijske tehnologije u području govora i pisma.  Redovno sudjelujemo na njezinim kongresima i svjetskim natjecanjima, svake druge godine. Tako smo već 2007. u Pragu nastupili kao tročlana ekipa, u Pekingu  2009. sa četveročlanom ekipom, da bi u Parizu 2011. već imali deveteročlanu ekipu, a u tijeku su pripreme za sudjelovanje i nastup hrvatske ekipe na 49. kongresu i svjetskom prvenstvu u Ghentu nedaleko Bruxellesa, sredinom srpnja 2013. godine. - Dakako, da svaku tu prigodu koristimo za promidžbu strukovne izvrsnosti i naše zemlje u svijetu.

Koristeći mogućnosti što ih pruža Intersteno, Republika Hrvatska je već od 2007. godine uključena u svjetsko online natjecanje u kompjutorskoj daktilografiji na 20 službenih jezika, među kojima i na hrvatskom, kao jedinstven oblik neovisnog vanjskg vrednovanja na planetarnoj razini. Na ovogodišnjem 10. jubilarnom online Intersteno natjecanju Hrvatska je sudjelovala s više od 60 svojih predstavnika i time zauzela 5. mjesto po brojnosti sudionika među 19 zemalja. Dvije su učenice zagrebačke Upravne i birotehničke škole postigle majstorski, a jedna velemajstorski rezultat po najvišim međunarodnim standardima što ih utvrđuje Intersteno. A jedna bivša učenica te iste škole natjecala se u prijepisu teksta na jedanaest jezika - na deset uspješno – članica je Hrvatskoga stenografskog društva, ima 19 godina, i zove se Andrea Muženić Vidak,  iz okolice je Zagreba.

A, najnoviji izazov pred kojim se Hrvatsko stenografsko društvo upravo nalazi jest intenziviranje aktivnosti na praćenju i primjeni najnovijih dostignuća informacijsko-komunikacijske tehnologije u govoru i pismu, opet u suradnji i uz pomoć Interstena. Pritom mislim na aplikaciju uređaja za stenografiranje s transkriptom u realnom vremenu pomoću računala uz mogućnost prijenosa teksta u druge medije i na daljinu; transkripciju govora u tekst bez, ili s minimalnom uporabom tipkovnice, i druge. To je budućnost koja u svijetu već traje, a Hrvatsko stenografsko društvo zasigurno je najpozvanije da učini takav strateški tehnološki iskorak, od kojeg su koristi u smislu povećanja brzine, učinkovitosti i produktivnost rada u administraciji, upravi, sudstvu, itd.,  – kod nas možda još i nenaslutive.

Jer, Hrvatsko stenografsko društvo, zasnovano oduvijek i zauvijek na dragovoljnom članstvu, s vlastitim izvornim prihodima od članarine i svojih statutarnih djelatnosti bez ikakvih proračunskih i bilo kakvih drugih dotacija, njegujući tradiciju, a okrenuto budućnosti, uvijek je djelovalo, djeluje i djelovat će za dobrobit svojega članstva i napredak struka koje obuhvaća, a time i za opće dobro ove naše zemlje i naroda kojem pripadamo!

Josip Hanjš, predsjednik Hrvatskog stenografskog društva



On the left Mr Fausto Romandelli, president of Intersteno Federation, adressing to the audience



 
GREETING SPEECH ON THE OCCASION OF THE CELEBRATION OF THE 130TH ANNIVERSARY OF THE CROATIAN STENOGRAPHIC SOCIETY
Zagreb, 26th June 2012

It is an honor for me to be here to celebrate the 130th anniversary from the foundation of Croatian Stenographic Society. The Intersteno Federation is proud to have your association among its more active members and is happy to support this celebration as well as the future developments of your activities.

You might ignore that the Croatian Stenographic Society was founded by Isidor Krsnjavi only 5 years before the Intersteno itself was founded on 26th September 1887, in the London Geological Museum. But you can easily understand how important has been to put together the minds and the physical efforts for having these two association well alive till nowadays.

We must consider that at that age wireless radio as well as the telephone had not yet been invented, typewriting itself was merely a curiosity looked upon with distrust and still produced at handicraft level. Stenographers used to assure the recording of parliamentary debates and their diffusion through the newspapers, texts were transmitted via the telegraph.

Time has passed but the importance of putting together experiences, information, ideas, knowledge has not been swept away.

For those of you who still do not know the Federation that I am honored to lead, I would stress that Intersteno is an “evergreen” community: it has been able to keep pace with the technological and social changes brought about in more than one century . Since its beginning had a world-wide vision, inviting people all over the world to join. Its interests are not linked to a specific professional status and gathers teachers as well as professional reporters, secretaries and parliamentary reporters.

Shorthand fans, keyboarding champions, stenotypists, voice reporters are welcome. Within Intersteno they can exchange ideas and experiences, competing in national and international championships. All reporting technologies are supported.

'Intersteno people' are open-minded and alerted persons who enjoy using their skills as personal or professional productivity tools, which play an important part in the multi-media communication processes of our times. They receive an e-news on regular basis.

Intersteno congresses and competitions are important events, attended by hundreds of people from all continents. In the competitions young and less young concurrents compare their skills and propose new technologies, enabling others to learn about new ways, new products, new services.

In the conferences, the main themes related to education and training, technologies and information treatment are dealt and everyone can acknowledge the state of the art.

Internet keyboarding contest is the most important international championship. Participants compete every year with the support of their teachers and nearly 1500 have attended in the 10th edition in spring 2012, typewriting in 16 languages.

The domains of activity of Intersteno are:

REPORTING : capturing the spoken words in all environments and by different techniques and technologies and presenting it in various formats to various categories of users

TEXT AND INFORMATION PROCESSING:  processing texts and text related data for communication purposes

SECRETARIAT: the professional skills needed by all persons having a secretarial function

The aims are: to associate people involved in the domains of its activity,to encourage the maintenance of high standards of competence, to promote the use of new technologies,   to co-operate with national and local governments, public and private agencies, to spread information, to organize congresses and conferences, to organize world championships, to advance joint studies,  to defend the professional interests.

Let me conclude this short presentation by inviting all of you to take part in the next Intersteno Congress. It will be held in Gent (Belgium) in July 2013. I am sure that there you will find new suggestions for your skills and for your business, a forum for exchanging ideas on the future of information technologies and on the skills to use them properly.

Finally, I thank again Josip Hanjs for kindly inviting me to be present at this event  and thank to all the authorities for the support given to this historical and active Croatian Stenographic Society.

Fausto Ramondelli



Exchange of gifts between two presidents: Josip Hanjš and Fausto Romandelli


The Zagreb City Assembly is near the church of St. Mark, on the right the building of Sabor - Croatian Deit.

The roof of the church of St. Mark has the Croatian Coat of Arms.


Celebration of the Croatian Shorthand Society in the building of the Zagreb City Assembly

Beautiful Croatian Coats of Arms decorating the Zagreb City Assembly


Croatian Coat of Arms is among the most beutiful in the world



 
HRVATSKO STENOGRAFSKO DRUŠTVO osnovano je 25. lipnja 1882. s osnovnim ciljem širenja i unapređivanja stenografije. Naime, stenografija se u Hrvatskoj upotrebljavala od 1861. kad se u Hrvatskome saboru počelo govoriti hrvatskim jezikom. Tadašnji intelektualci koji su se školovali najčešće u Austriji i Čehoslovačkoj vraćali su se u domovinu sa znanjem njemačke Gabelsbergerove stenografije. Prvi pokušaj stenografiranja u Hrvatskome saboru bio je upitan, a njegovi sudionici prof. Franjo Magdić i Hvalislav Čegetek došli su do zaključka da se njemačkom stenografijom teško mogu stenografirati govori na hrvatskome jeziku. Takvo mišljenje dijelili su i brojni poznavaoci stenografije, posebno Antun Bezenšek. Magdić je uskoro u Saboru ostao sam i nije stizao pratiti sve sjednice, jer su stenografi u to vrijeme sami dešifrirali dugo u noć svoje uratke, a kasnije su ih diktirali pisarima.

Saznanje da njemačka Gabelsbergerova stenografija ne odgovara duhu hrvatskoga jezika ponukala je prof. Franju Magdića, inače podrijetlom Slovenca, koji je njemačku Gabelsbergerovu stenografiju naučio za vrijeme studija u Grazu, da se prihvati prilagođenja njemačke Gabelsbergerove stenografije hrvatskome jeziku. Magdić je taj svoj rad Prilagođenje Gabelsbergerova stenografičkog sustava hrvatskome jeziku objavio 1864. godine u 10. izvješću kraljevske gimnazije i na taj način postavio temelj hrvatske stenografije. Kasnije je Magdić izdao još dva udžbenika Hrvatske stenografije i to, 1871, drugo izdanje 1881, a treće 1895. Hrvatsku stenografiju objavio je i Stanko Miholić 1894. Bilo je to vrijeme kad se stenografija podučavala u brojnim tečajevima na zagrebačkim školama tako da je stasala nova generacija mladih stenografa koji su se postepeno uključivali u rad novoosnovanoga stenografskog biroa Hrvatskoga sabora.

To naglo širenje stenografije iniciralo je potrebu osnivanja Hrvatskoga stenografskog društva 1882. Glavni organizator i inicijator osnivanja Hrvatskoga stenografskog društva bio je prof. Franjo Magdić koji je na osnivačkoj skupštini izabran za predsjednika. Odbor su činili akademski obrazovani građani, vrsni stenografski radnici.

Rad Društva bio je u početku vrlo skroman jer Društvo nije imalo niti svoj prostor, a niti financijskih sredstava. Tek 1891. članovi Društva skupljaju sredstva, a Društvo je primilo i pomoć zemaljske Vlade i na taj način saniralo svoje financijsko stanje. Te je godine Društvo imalo 121 člana. Tako ojačano Društvo počelo je 1891. izdavati svoj stručni časopis Stenograf koji je s manjim prekidima izlazio sve do 1941.

Na svojim stranicama Stenograf je donosio i stenografski prilog i godinama je bio pomoćni materijal za učenje stenografije. To je vrijeme kad se na području stenografije javljaju nova imena, od kojih su posebno zapaženi bili Slavo Dragić, braća Ivan i Leo Jamnicky, Josip Ljubomir Škreblin, dr. Vladimir Kesterčanek, a onda i Alojzije Turčin, Ivan Baković i Marijan Pavlic te brojni autori novih sustava stenografije nezadovoljni Magdićevim Prilagođenjem.
Početkom 20. st. kod nas stasa daktilografija, pa članovima Društva postaju i daktilografi, a oni koji su naučili i stenografiju i daktilografiju nastupaju kao stenodaktilografi i svi se oni odreda odmah zapošljavaju.

Za vrijeme I. svjetskog rata djelatnost Hrvatskoga stenografskog društva je utihnula, ali su pojedinci i dalje radili. Tako su braća Ivan i Leo Jamnicky te Slavo Dragić redovito izdavali svoje udžbenike i organizirano podučavali stenografiju. Kažimir Ljubić sastavio je originalni sustav hrvatske stenografije, a Ivan Ev. Kujundžić je 1910. objavio Novu stenografiju, a Novu stenografiju Poslovno pismo 1932. Slična je situacija bila i za vrijeme II. svjetskog rata kad Josip Ljubomir Škreblin radi na svojoj novoj stenografiji, a 1944. objavio je Nove brojke. Đuro Robotić objavio je 1944. Hrvatski brzopis, izvorni sustav.

Nakon II. svjetskog rata obnovljen je rad Društva na čelu s predsjednikom Vladom Majerom. To je vrijeme kad su zbog velikih potreba privrede koja se obnavljala od ratnih pustošenja organizirani brojni tečajevi stenografije i daktilografije. Redovito se održavaju stenografska, daktilografska i stenodaktilografska natjecanja kao školska, gradska, republička, a onda i savezna i međunarodna, odnosno svjetska natjecanja te niz savjetovanja i seminara. Konačno je nakon 140 godina dovršen pravi pothvat, stvorena je hrvatska stenografija koja se odmah uspješno počela koristiti u školama i tečajevima. Posebno je zapažena aktivnost Društva na organizaciji Dana tipkovnice, ranije zvanog Daktilografskog dana što se održava u sklopu INFA ili sličnih priredaba u suradnji sa Zagrebačkim velesajmom, te drugim suradnicima.

Hrvatsko stenografsko društvo podarilo je svojoj Hrvatskoj nakon bezbroj nastojanja i tisuće sati rada eminentnih stručnjaka Hrvatsku stenografiju koja u potpunosti odgovara hrvatskom jeziku. Nakon objavljivanja hrvatske stenografije Društvo je organiziralo 1994. i 1997. seminare za nastavnike stenografije Hrvatske.

To je razdoblje kad Društvo bilježi svoj najveći uspon u stručnom i materijalnom pogledu. Nastava se odvijala na nekoliko lokacija pa se javila potreba njezinog ujedinjenja. Tako je Društvo izgradilo vlastiti dom Dom Hrvatskoga stenografskog društva u centru grada kod Kvaternikova trga. Iako je Društvo bilo članica Saveza stenografa i Saveza daktilografa Jugoslavije, njegovi predstavnici često zastupaju zemlju na međunarodnim skupovima, a natjecatelji osvajaju vrhunska mjesta na svjetskim natjecanjima.

Početkom Domovinskog rata aktivnost Društva pomalo opada, ali i dalje se organiziraju tečajevi, održavaju natjecanja i organizira Dan tipkovnice. Pojavom kompjutora, modernog pisaćeg stroja za nas birotehničare, članovima Društva postaju i informatičari tako da je Društvo danas udruga stenografa, birotehničara i informatičara.

Danas Hrvatsko stenografsko društvo "normalno" radi. Iz godine u godinu njegova aktivnost se sve više osjeća sada i na međunarodnom planu, posebno nakon učlanjenja Društva u Intersteno 2006. godine. Održavaju se online daktilografska natjecanja sada i na hrvatskom jeziku, a interesantno je napomenuti da kandidati nisu samo hrvatski natjecatelji već 2007. godine i Turci, Česi i Norvežani, a 2008. Amerikanci, Turci, Česi, Nijemci, Mađari i Poljaci. Na svjetskom natjecanju u stenografiji naš član Josip Hanjš osvaja prvo mjesto sa 497 sl./min, dok se na drugo mjesto plasirao Nijemac Bernhard Gremmer sa 367 sl./min. Tako je 2007. godina ušla u povijest Društva kao godina za pamćenje.

Izvor www.stenograf.hr



Croatian Coat of Arms on the ceiling of the Zagreb City Assembly










Speech of Mr Josip Hanjš


Mrs Danijela Pintarić singing







From the right, Prof.Dr. Mirko Polonijo, Dr. Željko Hanjš, and Mrs. Mirjana Biškup and Mr. Zlatko Pongrac.





Formated for CROWN by Darko Žubrinić
Distributed by www.Croatia.org . This message is intended for Croatian Associations/Institutions and their Friends in Croatia and in the World. The opinions/articles expressed on this list do not reflect personal opinions of the moderator. If the reader of this message is not the intended recipient, please delete or destroy all copies of this communication and please, let us know!

How would you rate the quality of this article?

Verification:
Enter the security code shown below:
imgRegenerate Image


Add comment
Article Options
Croatian Constellation



Popular Articles
  1. Dr. Andrija Puharich: parapsychologist, medical researcher, and inventor
  2. (E) Croatian Book Club-Mike Celizic
  3. Europe 2007: Zagreb the Continent's new star
  4. (E) 100 Years Old Hotel Therapia reopens in Crikvenica
  5. Nenad Bach singing without his hat in 1978 in Croatia's capital Zagreb
No popular articles found.