Predvidjanja i futurolozi

PREDVIDJANJA

Davor Pavuna, fizicar, objasnjava kakva buducnost ceka Zemlju, a kakva
Hrvatsku

Znanost je spremna za izvanzemaljce, dok Hrvatska zivi tranziciju iz
naftne polukolonije u drustvo znalaca

Autor : Tomislav Oharek

Razoran potres i tsunami koji je odnio najmanje 225.000 zivota,
neuobicajeno tople zime zbog kojih europski medvjedi ne spavaju zimski
san, a njihovim polarnim rodjacima prijeti izumiranje, uragani koji su
poharali jug SAD-a i Karibe, katastrofalne poplave u Indiji i Kini,
teroristicki napadi diljem svijeta...

Nekad je to mogao biti prolog znanstvenofantasticnog filma katastrofe, a
danas nam je stvarnost. Vise i nema covjeka koji se ne pita sto ce biti
sa Zemljom, cemu se nadati i sto planirati.

A ima li na planetu ikoga osim vidovnjaka, astrologa, parapsihologa i
slicnih "strucnjaka" tko se usudi ponuditi imalo pouzdane odgovore.
Srecom, tu su znanstvenici-futurolozi.

Jedan je od rijetkih Hrvata koji povremeno djeluje i kao futurolog
fizicar dr. Davor Pavuna, voditelj grupe za supravodljivost i visoko
korelirane sustave na Svicarskom institutu za tehnologiju u Lausanni.

Vrlo se malo osoba deklarira futurolozima jer opce usvojeni trening za
to kompleksno podrucje ne postoji kao za meteorologe ili biologe.

Poceo sam se kao fizicar baviti vjerojatnostima dogadjaja kao prirodnim
prosirenjem znanstvenih interesa, nakon sto su mi u britanskim
kompanijama British Petroleum i Shell 1979. rekli da imaju strategiju na
100 godina, a Japanci i Korejci i na 300 godina, te kad sam u Australiji
1982. slusao ozbiljno predavanje da ce se bivsa Jugoslavija raspasti! -
kazao nam je Davor Pavuna.

Stizu epidemije

Godinama je proucavao sve o futurologiji u fizici, metafizici,
povijesti, religiji, sociologiji, psihologiji, dramaturgiji,
menadzmentu, a nakon brojnih rasprava s vodecim strucnjacima, i sam se
poceo baviti analizama i vjerojatnostima odredjenih trendova i
dogadjaja. Suvremeni je futurolog multidisciplinarno obrazovana osoba s
cvrstim znanstvenim temeljima.

Fizicar Pavuna naglasava da buducnost nije nesto sto se automatski
dogadja bez nas iako ce na galaktickoj razini Mjesec ostati na istoj
putanji, a Sunce sjati.

Dogadjaju se ocite klimatske promjene. Bit ce jos toplije u nasem
podrucju, a po tome se ravnaju i geostratezi.

Ako nas svjetski rat, veci ratovi ili terorizam ne uniste, vecina ljudi
zivjet ce dulje, no to ce donijeti probleme u radnom sustavu, s
mirovinama i nacinom zivota. Bit ce i dosta epidemija jer se povezanost
biosfere vise ne moze izbjeci, ali i neocekivanih dogadjaja poput
otkrica u biogenetskoj sferi te u razumijevanju svemira navodi Pavuna
neke od prognoza koje objavljuju mnogi futurolozi.

Janaf-naftańDruzba Adria u polukolonijalizmu ili suverena eko-Hrvatska
znalaca.

Vise nego ikad, tvrdi dr. Pavuna, i Hrvatska treba strategiju i viziju,
jer EU nece automatski poboljsati sudbinu nacije, dok sposobni kreatori
i inzenjeri-poduzetnici to mogu. Nasi mladi jesu sposobni i vec djeluju,
ponajprije na internetu.

Kaze kako se Hrvatska nalazi pred simbolickom dvojbom koja je ujedno srz
nase tranzicije: Janaf - nafta - DruzbAdria u polukolonijalizmu ili
suverena ekohrvatska znalaca.

Ako pobijedi naftna opcija, to vodi sve dublje u manipulaciju Velikog
Brata i naftne klike - toboze radi spasa nase naftne industrije, a
zauzvrat dobivamo sustavno visok rizik za Jadran i ekoturizam.
Svaki bi ozbiljan futurolog izbjegao rizik zagadjenja nacije i Jadrana,
ma kako malen taj rizik bio. Izgubiti pritom i 100 milijuna dolara
godisnje je zanemarivo : To je bit strategije !

Specijalni rat

Ako sada izbjegnemo tu Janafovu zamku, postupno cemo evoluirati u cistu
zemlju znalaca, a Hrvatskoj skloni stranci s nama ce rado (su)zivjeti!

Mi smo posebno talentirani da umrezimo po desetak superznalaca i
pokrenemo npr. start-up tvrtku za lijekove za usporeno starenje, uz
pomoc Pliva-instituta ili novu web-trazilicu sa strucnjacima s FER-a. A
da o Rudjeru Boskovicu i ostalim centrima za inovacije i ne govorim.
Dapace, izvozit cemo i nasu kulturu !

Hrvatska ce biti materijalno bogatija, standard ce rasti, ali umjesto da
vec oko 2015. imamo drustvo znanja, to ce se dogoditi tek oko 2030. ili
kasnije. A imamo talente da to obavimo brze! napominje Pavuna. Brzina
ovisi o pomoci medija, poglavito HTV-a, koji svoju tranzicijsku ulogu
cini se jos uopce ne shvaca.

Kako kaze, udruga svjetskih strucnjaka dragovoljaca - Hrvatski svjetski
sabor (www.hssd.hr ), Nacionalna sveucilisna knjiznica (www.nsk.hr) te
Ministarstvo znanosti i obrazovanja (www.mzos.hr) sustavno rade na toj
viziji, potpomognuti znalcima u domovini i svijetu.

Eksploatatorska globalizacija mora pasti

Sadasnja eksploatatorska globalizacija mora pasti, smatra on, nije ni
globalno, ni lokalno ekonomsko-politicki, a ni moralno prihvatljiva! To
su shvatili i brojni mislioci i djeluju u tom specijalnom ratu, a samo
slijepac ne bi uocio da je Hrvatska u svemu tome nezaobilazna.

O buducnosti Zemlje Pavuna nagovijesta: Uz sve nezanemarive geostrateske
promjene, ali i tehnoloski napredak, nije zanemariva ni vjerojatnost za
kontakt s izvanzemaljskom civilizacijom jer smo u ovom stoljecu
tehnoloski nedvojbeno sposobni primiti i prepoznati kontaktnu
informaciju.

Stovise, postoje tvrdnje da su odredjene izvanzemaljske informacije vec
prisutne. Taj je susret prilicno izvjestan u ovom tisucljecu, a postoje
i osobe te grupe koje su za to strucno spremne.

Kome trebaju futurolozi

Futuroloske analize dobro su iskoristili Amerikanci nakon prelaska
brojnih znanstvenika iz Europe u SAD za II. svjetskog rata. Za hladnog
rata razvio se vojno-tehnoloski sektor, cije su neke metode preuzele i
visokotehnoloske tvrtke.
Juzna Koreja ima plan i program "Tri generacije", s kojim su od kolonije
s tisucu inzenjera u dvije generacije stigli na prag kluba najbogatih
industrijskih zemalja. Futurologe mnogi koriste pod imenom
savjetnik-analiticar i(li) kreator strategije.

Ozbiljnije nacije i vece kompanije imaju razradjene strategije, i to na
1-3, 10, 25 te 100 godina. Kina i na dulje. Isto vrijedi za sigurnosne,
obrambene, financijske i informacijske sustave. To je vrlo ozbiljan
posao, niposto prognoziranje u smislu "hoce li se Stefica udati za
Franceka".

Od 1990. u Hrvatskoj su futuroloske prognoze radili odabrani strucnjaci
kod Predsjednika, u HAZU, te neke nezavisne udruge i organizacije.
Postoje analize razvoja i opcija strategije Hrvatske u nekoliko nama
susjednih zemalja, u EU, SAD-u i Londonu. Neke i nisu previse
prijateljske rekao nam je dr. Pavuna.

Netko bi pucao na dosljake

Govoreci o predvidivom susretu s drugim civilizacijama u svemiru, dr.
Pavuna upucuje i na analize ekonomista dr. Slavka Kulica
(ĂŤĂ­NeoliberalizamĂ­Ă­, www.prometej.net 2004), koji istice vazne trendove
i pogreske ove civilizacije. Nasa je civilizacija otisla u sivu
tehnologiju i vladavinu straha umjesto da evoluira u civilizaciju
harmonije, ljubavi i tzv. zelenu planetarnu tehnologiju. Nakon susreta s
izvanzemaljskim civilizacijama, predvidja Pavuna, vjerojatno bi doslo i
do lokalnih ratova jer bi odredjeni ljudi pokusali pucati na dosljake.
No, brzo bi se situacija pretvorila u harmonican zivot. - Zivot je
fundamentalna pojava, a mi se tako neodgovorno ponasamo da tesko mozemo
imati goru civilizaciju kazao je dr. Pavuna.

Pogled u buducnost s Alpa

Diplomirao je eksperimentalnu fiziku na zagrebackom PMF-u 1977.
Doktorirao je u Engleskoj 1982. na fizici kompleksnih materijala. Od
1986. je voditelj grupe za supravodljivost i kompleksne sustave na
Svicarskom institutu za tehnologiju u Lausanni. Od 2004. je medjunarodni
koordinator hrvatskih prirodoznanstvenika u svijetu. Ozenjen je i otac
dvoje djece, a s obitelji zivi u svicarskim Alpama.

Nedjeljni Vecernji list 22.01.2005 Zivot
http://www.vecernji-list.hr/home/nedjeljni/index.do 

Kontakt Dr. Pavuna:davor.pavuna@urbanet.ch

Kljucni element Hrvatske buducnosti su probudjeni stvaraoci

Hrvatska mora hitno razviti KONKURENTNOST na svakom nivou

Prvi Kongres Hrvatskih Znanstvenika, Zagreb-Vukovar 15-19.11.2004.
(tekst glavne deklaracije: http://www.mzos.hr/pkhz/dokumenti/deklaracija.pdf )
osobno vidjenje voditelja prirodne sekcije, dr. Davora Pavune (Lausanne, Svicarska)

''PKHZ: Hrvatska (hitno) mora razviti KONKURENTNOST na svakom nivou''

Iako nije sve moglo biti idealno (nikad nije !), PKHZ je bio povijesni dogadjaj
jer se (napokon!) dogodio pozitivan pomak u svijesti nase znanstvene inteligencije.

Dozivjeli smo svi i plebiscitarnu podrsku bas svih stranka (i vlada i oporba),
prozivjeli smo cijeli tjedan zajedno, stotine briljantnih (pluridisciplinarnih)
znanstvenika, te prosli kroz Vukovar (gdje i danas svjedoci duh zrtava):

Ne, vise nece nista biti kao prije jer se nedvojbeno rodila planetarna
Hrvatska nasih udruzenih znalaca.

Zelim osobno cestitati i ministru D. Primorcu i doministru P. Barisicu
sto su nas malo i prislili i pozurili s kongresom, a nadasve jer su nas
sve (namjerno) odveli u Vukovar.

Nakon Vukovara smo svi spontano osjetili, i to uvecer zajednicki podijelili,
da smo napokon samosvjesni te da imamo po prvi put i jedan preliminarni
nacionalni koncensus o buducoj Hrvatskoj znanja i znalaca.

Cak i kolege drustvenjaci i humanisti, koji su se u pocetku cinili malo vise
'uspavani' u odnosu na vrlo dinamicne prirodnjake (kojima dominiraju
u 21-om stoljecu), su ponudili izvrsne zakljucke i viziju.

Dapace, predlozili smo da se buduci kongresi o nasoj povijesti i Istini o
Hrvatskoj odrzavaju u Vukovaru: tu se savjest nacije budi do srzi svake osobe.

Takodjer je jasno da cemo napokon svi pokrenuti nuzna vrednovanja po
pozitivnim medjunarodnim, provjerenim kriterijima (mada ce to jos
malo potrajati, sto je donekle razumljivo).

Nasi mladi su jako perspektivni i aktivni - dovoljno je pogledati stranicu:
http://www.znanost.org ( a mladi su je prikazali i na PKHZ-u ) da svi
shvatimo da je Kongres uistinu uspio.

Da izbjegnemo uspavljivanje SVE se incijative nastavljaju i na stranicama
http://www.mzos.hr i http://pohz.nsk.hr (hvala dr. Dubravki Skender
i svim suradnicima); stovise pokrecemo i inicijativu glede nase hrvatske
kulture i pokretanje Hrvatskog Kulturnog Centra u New York-u ...

Jer usli mi u EU ili ne, kljucni element hrvatske buducnosti su probudjeni stvaraoci,
sposobni inzenjeri i poduzetnici cije se artizanalne tehnoloske kreacije mogu
konkurentno prodavati po cijelom svijetu; u suprotnom, nacija ustvari
(p)ostaje neka vrsta 'banana republike', mada mozda nominalno cak u EU.

Zato je u ovom trenu je kljucni izazov Hrvatske - KONKURENTNOST:
svaka zdrava osoba treba naci svoje optimalno mjesto u sustavu,
kako u skolstvu, tako u znanstvenim institutima ili industrijskim tvrtkama.

Imamo super-sposobne leadere poput Ante Kostelica u mnogim djelatnostima
pa ako se strucnjaci konstruktivno udruze, a politicari nista ne uprskaju,
vec ce sve ubrznao krenuti na bolje.

Inace BRZINA izlaza iz tranzicije ovisi o podrsci HTV-a jer je to medij koji
svi prate, a Hrvatska hitno treba budjenje i KONKURENTNOST svake osobe.

Dr. Davor Pavuna
http://pavuna.epfl.ch
http://www.hssd.hr/odbori/znanost.htm
http://www.mzos.hr/pkhz

Dr. Pavuna, predsjednik Odbora za Znanost svih Hrvata

U Zagrebu, prosli petak na sastanku u Nacionalnoj Sveucilisnoj
Knjiznici, uz prisustvo nekoliko predstavnika Vlade (raznih
ministarstava), te osobno ministra Primorca, sluzbeno osnovan je
Prvi (sveplanetarni) Odbor za Znanost i Tehnologiju Hrvatskog
Svjetskog Sabora Dragovoljaca (http://www.hssd.hr/). Inace, ovo po
prvi put da smo povezali i Hrvatski Zbor (gdje dr. Pavuna vodi
sekciju za znanost), i Hrvatski Svjetski Sabor i AMAC i hrvatsku
Vladu (MZOS) i svi se (ipak) slazemo ...

U svom kratkom izlaganju, te u kracem interview-u HTV-u, jednoglasno izabrani
Predsjednik Odbora za Znanost i Tehnologiju HSSD-a (http://www.hssd.hr/ ),
fizicar Dr. Davor Pavuna ( http://ipmc.epfl.ch/page31440.html  ) je naglasio:

i) ZAJEDNISTVO svih nasih strucnjaka u inozemstvu i domovini je nuzno za
ozbiljnu strategiju i za boljitak Hrvatske - svu globalnu strucnost
uspjesno ujedinjuju zemlje poput Izraela, Svicarske, Irske ... pa je
red da i Hrvatska to napokon ostvari.

Svima su nam cilj nasi MLADI koje moramo osposobiti i zajedno strucno
pripremiti za brojne izazove ovog stoljeca koji u globalizaciji nisu
ni mali ni trivijalni.

ii) Tijekom zadnjih 14 godina nekoliko je dragovoljaca pokusalo
ujediniti nase brojne znanstvenike i tehnologe po svijetu (medju
inima, akademik Slaven Barisic, prof. Greta Pifat-Mrzljak ...) no sad
je cini se osvanuo pravi trenutak jer postoji svijest o potrebi
ujedinjenja nasih znanja kao i sustavnog lobby-ranja po svjetskim
centrima moci jer 'staticna' strucnost i 'izolirane' inovacije nisu
dovoljne u globalnoj konkurenciji.

Ono sto je povijesno novo u ovom danasnjem dogadjaju jest da po prvi
put inozemna Hrvatska (koju, medju inima, predstavlja dr. Pavuna) i
domace institucije (predstavnici nekoliko Ministarstava) javno i
jasno prihvacaju i uvode kriterije POZITIVNOG odabira svih kadrova,
te provjerene strucne kriterije koji su opce prihvaceni u svjetskoj
znanosti.

iii) Hrvatska Televizija je jako vazna u ostvarivanju zajednistva i
podizanju svijesti o radjanju kulture ZNANJA i STVARALASTVA. Naime,
bez REDOVNIH emisija u kojima ce nasi strucnjaci javno govoriti i
svjedociti o tome KAKO se znanje moze pretvoriti i u novac (dapace
cak i velike sume na svjetskom planu), nacija ce ostati uspavana
nerealiziranih potencijala u podanickoj svijesti sluzbe stranim
centrima moci i utjecaja.

Jedan od nasih ciljeva jest stvaranje tvrtke Croatia-Tech koja ce po
svijetu propagirati hrvatske inovacije i proizvode te strucno
lobby-rati, ali i povratno infrastrukturalno pomoci mladima da nauce
KAKO se prodire u svijet s profitabilnim idejama i projektima.

Buduci da postoji optimalna sinergija s MZOS-om, te Ministar osobno,
kao i brojna druga Ministarstva podrzavaju cijelu viziju i akciju
ujedinjavanja strucnosti nasih znanstvenika i tehnologa,
novo-izabrani Odbor ce pripremiti Prvi Kongres Hrvatskih Znanstvenika
u studenom (http://www.mzos.hr/pkhz/), te sustavno pripremiti cijelu
strategiju rada i suradnje s brojnim mladima koji jedva cekaju da
oslobode svu kreativnost nacije.

Naime, svi se slazemo da imamo i nase zlatne 'Janice' i u znanosti i
tehnologiji !

DR. DAVOR PAVUNA

 

U Hrvatskoj svi znaju za neke nogometase, a nitko nema pojma da su, primjerice, na Institutu za fiziku razvili najbolji septometar na svijetu

Treba nam deset posto 'borbeno spremnih´ljudi kako bismo pokrenuli Hrvatsku

 VJESNIK,  Nedjelja, 11. sijecnja 2004.

'Pokusat cemo udruziti sve hrvatske strucnjake po svijetu i u domovini i gotovo sam siguran da ce ministar prihvatiti moj prijedlog o povecanju postotka inzenjerskobiotehnoloskih strucnjaka, sustavno slanje odabranih u tzv. centre moci, te jacanje uloge juzne Hrvatske, tocnije Splita, jer mi se cini da je previse 'znanja' centrirano u Zagrebu. Potrebna nam je jasna nacionalna vizija i konsenzus kakvu zemlju zelimo, koji se nece mijenjati nakon svakih izbora. Neke bih ljude vratio u Hrvatsku, Cak se usudim tvrditi da ce na nasim strucnjacima iz dijaspore Hrvatska zaraditi ako ce ih znati koristiti´, kaze dr. Pavuna

Otkad je novi predsjednik hrvatske Vlade Ivo Sanader najavio posvecivanje vise pozornosti znanosti te akademika Miroslava Radmana imenovao Vladinim savjetnikom za znanost, o znanosti se u javnosti ne prestaje govoriti. Tko bi se sve mogao naci uz prof. Radmana koji ce HDZ-ovu Vladu savjetovati u kojem smjeru treba ici domaca nam znanost?

Jedan od strucnjaka koje je Radman pozvao iz dijaspore kako bi pomogli u osmisljavanju nove strategije znanstvenog razvoja, jest i dr. Davor Pavuna, ugledni znanstvenik koji zivi i radi u Svicarskoj. Dr. Pavuna doktorirao je 1982. fiziku u Engleskoj, a nakon tri godine istrazivanja u Nacionalnom centru za znanstvena istrazivanja u Grenobleu te kraceg boravka u Australiji i SAD-u, 1986. prelazi u Institut za tehnologiju u Lausannei gdje i danas vodi istrazivanja na podrucju visokotemperaturnih supravodica i kompleksnih sustava.

Vecinu vremena danas provodi u Americi gdje mu je trenutno najvazniji projekt na Syncrotronu u Wisconsinu, koji financiraju svicarski i americki Fond za znanstvena istrazivanja. Objavio je vise od 150 znanstvenih radova u vodecim svjetskim znanstvenim Casopisima te udzbenik o supravodljivosti koji je postao bestsellerom u svjetskim strucnim krugovima. Uredio je 20-ak strucnih knjiga, odrzao stotinjak predavanja po elitnim svjetskim sveucilistima od Cambridgea, Harvarda, BellLabsa i Parisa, do Berkeleya, Sydneya i Tokija, a redovito predsjedava Svjetskim kongresom nanoinzenjeringa i novih oksidnih tehnologija. Predsjedavao je i na 20-ak svjetskih konferencija i ljetnih skola o fizici, medju kojima i na NATO-u. Savjetnik je nekoliko korporacija u Engleskoj, Njemackoj, Francuskoj, Japanu, SAD-u i Koreji, a i vanjski je suradnik naseg Instituta za fiziku. Zivi u svicarskim Alpama, ozenjen je Francuskinjom s kojom ima dvoje djece.

-Rekli ste mi da ste, kao hrvatski strucnjak iz dijaspore, s hrvatskom vladom suradjivali vec i ranije, tijekom Domovinskog rata pa i kasnije?

Da, bio sam savjetnik Vojnotehnickog savjeta Hrvatske od 1991. te tijekom rata, a suradjivao sam s akademikom Slavenom Barisicem, potom sa tadasnjim ministrom i kasnije rektorom Zagrebackog sveucilista dr. Brankom Jerenom, te predsjednikovim savjetnicima i nizom drugih istaknutih hrvatskih mislioca. O tome se malo zna jer je bio rat i nismo ni htjeli da se zna.

Dakle, dio nas iz dijaspore suradjivao je preko generala Cosica izravno i u vojno-tehnoloskom sektoru, o cemu postoje detaljna izvjessa, kao i cijela strategija koju sam osobno izradio i predstavio drzavnim duznosnicima. No, iako su se nacelno svi slozili sa mnom i jasno postavljenim parametrima o tome kako i po kojim kriterijima udruziti ili vratiti neke nase strucnjake, s time nikad nije ucinjeno nista vaznije jer prosirenoj oligarhiji pri vlasti i u vojnom sektoru tada valjda nije odgovaralo moje jasno postavljanje pozitivnih kriterija odabira najboljih. A buduci da se nista nije zbilo, moji brojni prijatelji i ja naprosto smo udruzili vidjenije Hrvate preko Interneta i sad smo tu gdje jesmo, spremni za nove izazove.

-Novi vas je ministar znanosti, obrazovanja i sporta, dr. Dragan Primorac, nedavno kontaktirao i predlozio vam suradnju. O cemu je tocno rijec?

Vec smo ranije s prof. Radmanom dogovorili da cemo nas nekoliko, svatko u svojoj strucnoj disciplini, pomoci Vladi i, konkretnije, ministru Primorcu. Iz dosadasnjih razmjena ideja ocito je da cemo pokusati udruziti sve hrvatske strucnjake u svijetu i domovini te sam gotovo siguran da ce ministar prihvatiti moje prijedloge povecanje postotka inzenjersko-biotehnoloskih strucnjaka, sustavno slanje odabranih u tzv. centre moci, te jacanje uloge juzne Hrvatske, tocnije Splita, jer mi se cini da je previse 'znanja' centrirano u Zagrebu. Nama je potrebna jasna nacionalna vizija, treba nam konsenzus kakvu zemlju zelimo koji se nece mijenjati nakon svakih izbora. Recimo, svi podrzavamo Radmanov Institut MedILF u Splitu, imamo i podrsku Instituta 'Rudjer Boskovic' kao i Instituta za fiziku, a te ce podrske biti i vise. To bi ministru umnogome olaksalo posao jer vecina nase znanstveno-tehnicke elite u nekim stvarima ima zajednicki jezik.

- Vase je stajaliste da bi Vlada trebala organizirano povezati nase strucnjake po svijetu. Mozete li konkretno reci kako bi to povezivanje trebalo izgledati?

Za pocetak je dovoljno da postoji jedna osoba zaduzena za koordinaciju na razini Vlade ili u Ministarstvu znanosti. Ta bi nas osoba zatim povezivala odnosno kontaktirala s nama prema potrebi i dinamici Vladina rada. Nesto slicno vec je postojalo i u doba predsjednika Tudjmana, ali je problem bio u tome sto vecina ideja nije realizirana jer domace institucije i ljudi tad jos nisu bili spremni. Sada je stanje nesto bolje, svi postaju svjesni da nece izbjeci ni znanju ni otvaranju ni globalizaciji, trendu koji postoji u svijetu i u pozitivnom i u negativnom smislu. Svi smo u tome zajedno. Ponavljam, neke bih ljude vratio u Hrvatsku, Cak se usudim tvrditi kako ce na nasim strucnjacima iz dijaspore Hrvatska zaraditi ako ce ih znati koristiti!

- Predlazete da se svi nasi strucnjaci i mediji, poglavito HTV, mobiliziraju kako bi se nacija bolje informirala o ulozi obrazovanja i znanosti u drustvu. To bi znacilo da bi mediji trebali dati puno vise prostora temama znanosti i obrazovanja, sto dosad nije bio slucaj. Kako biste vi promijenili tu sliku prioriteta?

Po mom bi misljenju trebala postojati barem jedna emisija tjedno u kojoj bi brojni hrvatski strucnjaci i izumitelji mogli javno pokazivali svoja znanja, odnosno govorili o ulozi znanja i novih izuma te se tako javno predstavljali. U Hrvatskoj svi znaju za neke nogometase, a nitko nema pojma da su, primjerice, na Institutu za fiziku razvili najbolji septometar na svijetu i uveli metode koje su u stanju mjeriti kvalitetu najfinijih vina. Ili, pak, da su na IRB-u razvili nove metode proucavanja u medicini koje povezuju fiziku i medicinu na spektakularan nacin. U Hrvatskoj nitko, recimo, ne zna tko su dr. Dubravko Babic, dr. Ivica Kopriva, dr. Slaven Garaj, dr. Neven Matasovic, dr. Ivana Mrkonjic ili dr. Ante Bilusic - da spomenem samo neke, a sve su to ljudi koji su na svojim podrucjima svjetski relevantni strucnjaci. Osobno imam kontakte s mnostvom takvih strucnjaka, postoje i baze podataka koje smo stvorili - neke dragovoljno, a neke organizirano. Sve bi nas to trebalo spojiti, sto bi, za pocetak, mogla uciniti jedna sposobna osoba u Zagrebu. Uostalom, to vec dragovoljno radi Nenad Bach. Pogledajte web stranicu croatianworld.net  koja radi vec godinama i nitko ga u Hrvatskoj sluzbeno ne podrzava.

- Kako biste tocno, preko jednog centra koordinacije na visokoj razini, povezali strucnost nasih znanstvenika iz inozemstva s domacim znalcima?

Akademik Radman prihvatio je ulogu Vladina savjetnika za znanost te pozvao jos nas nekolicinu da takodjer pomognemo - sto je normalno. Detalji te suradnje ovise o Vladi i ministru. Uostalom, nismo mi jedini mudri i pametni, u Hrvatskoj na svakom podrucju znanosti ima odlicnih strucnjaka. Dakle, za pocetak nam je potrebna jedna sposobna osoba s racunalom i telefonom...

- Naglasavate prioritet 'prirodnjaka' nad 'drustvenjacima' u znanosti, sto treba

maksimalno koristiti.

Da, mislim da je jasno kako je fizika, primjerice, revolucionizirala ne samo elektroniku ili tehnologiju, vec doslovno i filozofiju pa cak religiju i nase ideje o svijetu i medicini. Imali ste kod nas one koji su se bavili ulogom marksisticke misli u razvoju radnickog pokreta ili ulogom radnicke klase u razvoju socijalistickog boljitka, sto je ocito bila kriva formula .Vecina nasih ljudi nije svjesna koliko su duboko takve ideje i floskule usle u svijest i srű nacije, pa vjerojatno osobe poput mene nekima zvuce kao ,desniCari, ili 'radikali', jer je nas narod zaboravio sto je u 21. stoljecu 'normalno'. U tom stoljecu integracije strucnosti nece biti moguce vjecno se snalaziti preko veza i poznanstava, vec ce vazna biti strucnost iz prirodnih znanosti i inzenjerstva. To ne ukida vaznost cijelog obrazovanja i kvalitetu u umjetnosti, literaturi ili jezicima, to samo znaci da sredista mjerodavnosti u Hrvatskoj treba vise pomaknuti prema znanstveno-inzenjerskom smjeru i smanjiti broj i utjecaj tzv. drustvenih intelektualaca. To, medjutim, nece biti lako.

-Hrvatska znanstvena dijaspora, nasa znanstvena elita u svijetu, baza je koju naprosto treba poceti koristiti. Kako bi oni ubuduce mogli pomoci Hrvatskoj, pri cemu poglavito mislim na uklapanje znanosti u gospodarstvo kojem bas ne cvjetaju ruze?

O toj sam temi drzao predavanja bivsoj vlasti jos 1994. i 1995. Karikirano, mi se uvijek salimo govoreci da bi bilo koji bolji americki menadzer supermarketa 'WallMart' jednostavno 'sredio' pet milijuna Hrvata u najljepsoj cistoj zemlji u Europi. Drugim rijecima, problem Hrvatske problem je jednog ocajno krivog obrasca menedzmenta bivseg socrealisticko-boljsevickog tipa u kojem se nista nije znalo o uspjesnom gospodarstvu. Istina je da oko 60 posto hrvatske ekonomije predstavlja petrokemija, da vecinu stanovnistva cine neaktivne osobe, umirovljenici, nezaposleni i studenti... Sve to slici na tanker prepun rupa koji kosta mnogo novca i strasan je teret za svakog zaposlenoga. To nijedna vlada nikad nece moci do kraja sama rijesiti, i zato joj je potrebna i pomoc Crkve, ali i aktiviranje svakog pojedinca. Nakon toga moguce je s preostalih 10 posto 'borbeno spremnih' pokretati male inicijative - nalik malim brodicama za brze operacije (dok tanker jedva prezivljava). S tom skupinom znalaca postupno se moze izgraditi nova Hrvatska, zemlja znanja koja sustavno i mudro slijedi jednu nacionalnu strategiju i viziju koja pojednostavljeno kaze: 'Stop crno-sivim tehnologijama'. Nasu buducnost cine kultura biotehnologije i ekoturizam, nova znanja u gospodarstvu te stvaranje velikih dohodaka s malo znalaca ('Microsoft' nema ni 300.000 zaposlenih) u najljepsoj i zadnjoj cistoj zemlji u Europi! Evo, na taj nacin mi u dijaspori pojednostavljeno vidimo Hrvatsku. I naglasavam, takva ce Hrvatska i biti jer bi u suprotnome mogla nestati, izmanipulirana najgorom vrstom tzv. eurokapitalista. Ponavljam, mi smo sve to detaljno razradili i dosad, samo sto nista od toga nije realiziralo. Cini se, naime, da je mnogima bilo bolje loviti u mutnome, u starom sustavu koji je samo promijenio ime i make-up. Ali, tako se vise nece moci dalje i zato ce promjene koje predlazemo - morati zazivjeti.

Moji brojni prijatelji i ja imamo toliko znanja da cemo u svakom slucaju uspjeti

- S obzirom da ste savjetnik korporacija iz raznih zemalja svijeta, od Engleske i Njemacke do Francuske, Japana i Koreje, koje biste konkretne mjere predlozili Vladi, odnosno ministru Primorcu? Koji su nasi prioriteti?

Svaka zemlja ima svoje posebnosti i zato izravno ne treba primijeniti nijedan model, vec njihovu kombinaciju. Iz Svicarske bismo mogli kopirati ustroj i stabilnost institucija, iz Koreje restrukturiranje inzenjersko-proizvodnog sektora, iz Izraela stvaranje i infiltriranje elite u centre moci i odlucivanja, a iz Irske mozda integraciju, nazovimo to 'izvandomovinstva' i dodatnih strucnosti. Nase bismo studente, odabrane po kriterijima izvrsnosti, trebali sustavno slati u, primjerice, Harvard Business School i druge slicne centre moci, ne samo da steknu znanja, vec i veze i poznanstva, jer i to pomaze jednoj zemlji u globalnim svjetskim igrama mocnika, koje su, nazalost, neizbjezne. U igri moci i utjecaja bilo bi zanimljivo kopirati i tzv. centre publiciteta (PR centre) u New Yorku, Washingtonu, Bruxellesu ili Prizu. Na taj se nacin stjecu brojna iskustva. Ili, kako bi rekao moj kolega Nenad Bach 'idemo izvoziti i nase klape i obicaje', neka svi cuju za Hrvatsku! Uvjeravam vas da moji brojni prijatelji i ja imamo toliko znanja da cemo u svakom slucaju uspjeti, samo ako bude malo dobre volje, ne samo kod nove hrvatske Vlade, vec i opcenito, za dulje vrijeme. Iskreno receno, mi u inozemstvu ionako smo se dogovorili da sve to 'nametnemo' Hrvatskoj jer smo uvjereni da je vizija koju predlazemo gotovo optimalna. Mislim da se Sanaderova vlada i dr. Primorac s nama slazu.