Search


Advanced Search
Nenad Bach - Editor in Chief

Sponsored Ads
 »  Home  »  Opinions  »  (H) Dr. Pavuna: Deset posto kako bismo pokrenuli Hrvatsku
 »  Home  »  People  »  (H) Dr. Pavuna: Deset posto kako bismo pokrenuli Hrvatsku
 »  Home  »  Science  »  (H) Dr. Pavuna: Deset posto kako bismo pokrenuli Hrvatsku
(H) Dr. Pavuna: Deset posto kako bismo pokrenuli Hrvatsku
By Prof.Dr. Davor Pavuna | Published  01/11/2004 | Opinions , People , Science | Unrated
(H) Dr. Pavuna: Deset posto kako bismo pokrenuli Hrvatsku

 

DR. DAVOR PAVUNA

 

U Hrvatskoj svi znaju za neke nogometase, a nitko nema pojma da su, primjerice, na Institutu za fiziku razvili najbolji septometar na svijetu

Treba nam deset posto 'borbeno spremnih“ljudi kako bismo pokrenuli Hrvatsku

 VJESNIK,  Nedjelja, 11. sijecnja 2004.

'Pokusat cemo udruziti sve hrvatske strucnjake po svijetu i u domovini i gotovo sam siguran da ce ministar prihvatiti moj prijedlog o povecanju postotka inzenjerskobiotehnoloskih strucnjaka, sustavno slanje odabranih u tzv. centre moci, te jacanje uloge juzne Hrvatske, tocnije Splita, jer mi se cini da je previse 'znanja' centrirano u Zagrebu. Potrebna nam je jasna nacionalna vizija i konsenzus kakvu zemlju zelimo, koji se nece mijenjati nakon svakih izbora. Neke bih ljude vratio u Hrvatsku, Cak se usudim tvrditi da ce na nasim strucnjacima iz dijaspore Hrvatska zaraditi ako ce ih znati koristiti“, kaze dr. Pavuna

Otkad je novi predsjednik hrvatske Vlade Ivo Sanader najavio posvecivanje vise pozornosti znanosti te akademika Miroslava Radmana imenovao Vladinim savjetnikom za znanost, o znanosti se u javnosti ne prestaje govoriti. Tko bi se sve mogao naci uz prof. Radmana koji ce HDZ-ovu Vladu savjetovati u kojem smjeru treba ici domaca nam znanost?

Jedan od strucnjaka koje je Radman pozvao iz dijaspore kako bi pomogli u osmisljavanju nove strategije znanstvenog razvoja, jest i dr. Davor Pavuna, ugledni znanstvenik koji zivi i radi u Svicarskoj. Dr. Pavuna doktorirao je 1982. fiziku u Engleskoj, a nakon tri godine istrazivanja u Nacionalnom centru za znanstvena istrazivanja u Grenobleu te kraceg boravka u Australiji i SAD-u, 1986. prelazi u Institut za tehnologiju u Lausannei gdje i danas vodi istrazivanja na podrucju visokotemperaturnih supravodica i kompleksnih sustava.

Vecinu vremena danas provodi u Americi gdje mu je trenutno najvazniji projekt na Syncrotronu u Wisconsinu, koji financiraju svicarski i americki Fond za znanstvena istrazivanja. Objavio je vise od 150 znanstvenih radova u vodecim svjetskim znanstvenim Casopisima te udzbenik o supravodljivosti koji je postao bestsellerom u svjetskim strucnim krugovima. Uredio je 20-ak strucnih knjiga, odrzao stotinjak predavanja po elitnim svjetskim sveucilistima od Cambridgea, Harvarda, BellLabsa i Parisa, do Berkeleya, Sydneya i Tokija, a redovito predsjedava Svjetskim kongresom nanoinzenjeringa i novih oksidnih tehnologija. Predsjedavao je i na 20-ak svjetskih konferencija i ljetnih skola o fizici, medju kojima i na NATO-u. Savjetnik je nekoliko korporacija u Engleskoj, Njemackoj, Francuskoj, Japanu, SAD-u i Koreji, a i vanjski je suradnik naseg Instituta za fiziku. Zivi u svicarskim Alpama, ozenjen je Francuskinjom s kojom ima dvoje djece.

-Rekli ste mi da ste, kao hrvatski strucnjak iz dijaspore, s hrvatskom vladom suradjivali vec i ranije, tijekom Domovinskog rata pa i kasnije?

Da, bio sam savjetnik Vojnotehnickog savjeta Hrvatske od 1991. te tijekom rata, a suradjivao sam s akademikom Slavenom Barisicem, potom sa tadasnjim ministrom i kasnije rektorom Zagrebackog sveucilista dr. Brankom Jerenom, te predsjednikovim savjetnicima i nizom drugih istaknutih hrvatskih mislioca. O tome se malo zna jer je bio rat i nismo ni htjeli da se zna.

Dakle, dio nas iz dijaspore suradjivao je preko generala Cosica izravno i u vojno-tehnoloskom sektoru, o cemu postoje detaljna izvjessa, kao i cijela strategija koju sam osobno izradio i predstavio drzavnim duznosnicima. No, iako su se nacelno svi slozili sa mnom i jasno postavljenim parametrima o tome kako i po kojim kriterijima udruziti ili vratiti neke nase strucnjake, s time nikad nije ucinjeno nista vaznije jer prosirenoj oligarhiji pri vlasti i u vojnom sektoru tada valjda nije odgovaralo moje jasno postavljanje pozitivnih kriterija odabira najboljih. A buduci da se nista nije zbilo, moji brojni prijatelji i ja naprosto smo udruzili vidjenije Hrvate preko Interneta i sad smo tu gdje jesmo, spremni za nove izazove.

-Novi vas je ministar znanosti, obrazovanja i sporta, dr. Dragan Primorac, nedavno kontaktirao i predlozio vam suradnju. O cemu je tocno rijec?

Vec smo ranije s prof. Radmanom dogovorili da cemo nas nekoliko, svatko u svojoj strucnoj disciplini, pomoci Vladi i, konkretnije, ministru Primorcu. Iz dosadasnjih razmjena ideja ocito je da cemo pokusati udruziti sve hrvatske strucnjake u svijetu i domovini te sam gotovo siguran da ce ministar prihvatiti moje prijedloge povecanje postotka inzenjersko-biotehnoloskih strucnjaka, sustavno slanje odabranih u tzv. centre moci, te jacanje uloge juzne Hrvatske, tocnije Splita, jer mi se cini da je previse 'znanja' centrirano u Zagrebu. Nama je potrebna jasna nacionalna vizija, treba nam konsenzus kakvu zemlju zelimo koji se nece mijenjati nakon svakih izbora. Recimo, svi podrzavamo Radmanov Institut MedILF u Splitu, imamo i podrsku Instituta 'Rudjer Boskovic' kao i Instituta za fiziku, a te ce podrske biti i vise. To bi ministru umnogome olaksalo posao jer vecina nase znanstveno-tehnicke elite u nekim stvarima ima zajednicki jezik.

- Vase je stajaliste da bi Vlada trebala organizirano povezati nase strucnjake po svijetu. Mozete li konkretno reci kako bi to povezivanje trebalo izgledati?

Za pocetak je dovoljno da postoji jedna osoba zaduzena za koordinaciju na razini Vlade ili u Ministarstvu znanosti. Ta bi nas osoba zatim povezivala odnosno kontaktirala s nama prema potrebi i dinamici Vladina rada. Nesto slicno vec je postojalo i u doba predsjednika Tudjmana, ali je problem bio u tome sto vecina ideja nije realizirana jer domace institucije i ljudi tad jos nisu bili spremni. Sada je stanje nesto bolje, svi postaju svjesni da nece izbjeci ni znanju ni otvaranju ni globalizaciji, trendu koji postoji u svijetu i u pozitivnom i u negativnom smislu. Svi smo u tome zajedno. Ponavljam, neke bih ljude vratio u Hrvatsku, Cak se usudim tvrditi kako ce na nasim strucnjacima iz dijaspore Hrvatska zaraditi ako ce ih znati koristiti!

- Predlazete da se svi nasi strucnjaci i mediji, poglavito HTV, mobiliziraju kako bi se nacija bolje informirala o ulozi obrazovanja i znanosti u drustvu. To bi znacilo da bi mediji trebali dati puno vise prostora temama znanosti i obrazovanja, sto dosad nije bio slucaj. Kako biste vi promijenili tu sliku prioriteta?

Po mom bi misljenju trebala postojati barem jedna emisija tjedno u kojoj bi brojni hrvatski strucnjaci i izumitelji mogli javno pokazivali svoja znanja, odnosno govorili o ulozi znanja i novih izuma te se tako javno predstavljali. U Hrvatskoj svi znaju za neke nogometase, a nitko nema pojma da su, primjerice, na Institutu za fiziku razvili najbolji septometar na svijetu i uveli metode koje su u stanju mjeriti kvalitetu najfinijih vina. Ili, pak, da su na IRB-u razvili nove metode proucavanja u medicini koje povezuju fiziku i medicinu na spektakularan nacin. U Hrvatskoj nitko, recimo, ne zna tko su dr. Dubravko Babic, dr. Ivica Kopriva, dr. Slaven Garaj, dr. Neven Matasovic, dr. Ivana Mrkonjic ili dr. Ante Bilusic - da spomenem samo neke, a sve su to ljudi koji su na svojim podrucjima svjetski relevantni strucnjaci. Osobno imam kontakte s mnostvom takvih strucnjaka, postoje i baze podataka koje smo stvorili - neke dragovoljno, a neke organizirano. Sve bi nas to trebalo spojiti, sto bi, za pocetak, mogla uciniti jedna sposobna osoba u Zagrebu. Uostalom, to vec dragovoljno radi Nenad Bach. Pogledajte web stranicu croatianworld.net  koja radi vec godinama i nitko ga u Hrvatskoj sluzbeno ne podrzava.

- Kako biste tocno, preko jednog centra koordinacije na visokoj razini, povezali strucnost nasih znanstvenika iz inozemstva s domacim znalcima?

Akademik Radman prihvatio je ulogu Vladina savjetnika za znanost te pozvao jos nas nekolicinu da takodjer pomognemo - sto je normalno. Detalji te suradnje ovise o Vladi i ministru. Uostalom, nismo mi jedini mudri i pametni, u Hrvatskoj na svakom podrucju znanosti ima odlicnih strucnjaka. Dakle, za pocetak nam je potrebna jedna sposobna osoba s racunalom i telefonom...

- Naglasavate prioritet 'prirodnjaka' nad 'drustvenjacima' u znanosti, sto treba

maksimalno koristiti.

Da, mislim da je jasno kako je fizika, primjerice, revolucionizirala ne samo elektroniku ili tehnologiju, vec doslovno i filozofiju pa cak religiju i nase ideje o svijetu i medicini. Imali ste kod nas one koji su se bavili ulogom marksisticke misli u razvoju radnickog pokreta ili ulogom radnicke klase u razvoju socijalistickog boljitka, sto je ocito bila kriva formula .Vecina nasih ljudi nije svjesna koliko su duboko takve ideje i floskule usle u svijest i srū nacije, pa vjerojatno osobe poput mene nekima zvuce kao ,desniCari, ili 'radikali', jer je nas narod zaboravio sto je u 21. stoljecu 'normalno'. U tom stoljecu integracije strucnosti nece biti moguce vjecno se snalaziti preko veza i poznanstava, vec ce vazna biti strucnost iz prirodnih znanosti i inzenjerstva. To ne ukida vaznost cijelog obrazovanja i kvalitetu u umjetnosti, literaturi ili jezicima, to samo znaci da sredista mjerodavnosti u Hrvatskoj treba vise pomaknuti prema znanstveno-inzenjerskom smjeru i smanjiti broj i utjecaj tzv. drustvenih intelektualaca. To, medjutim, nece biti lako.

-Hrvatska znanstvena dijaspora, nasa znanstvena elita u svijetu, baza je koju naprosto treba poceti koristiti. Kako bi oni ubuduce mogli pomoci Hrvatskoj, pri cemu poglavito mislim na uklapanje znanosti u gospodarstvo kojem bas ne cvjetaju ruze?

O toj sam temi drzao predavanja bivsoj vlasti jos 1994. i 1995. Karikirano, mi se uvijek salimo govoreci da bi bilo koji bolji americki menadzer supermarketa 'WallMart' jednostavno 'sredio' pet milijuna Hrvata u najljepsoj cistoj zemlji u Europi. Drugim rijecima, problem Hrvatske problem je jednog ocajno krivog obrasca menedzmenta bivseg socrealisticko-boljsevickog tipa u kojem se nista nije znalo o uspjesnom gospodarstvu. Istina je da oko 60 posto hrvatske ekonomije predstavlja petrokemija, da vecinu stanovnistva cine neaktivne osobe, umirovljenici, nezaposleni i studenti... Sve to slici na tanker prepun rupa koji kosta mnogo novca i strasan je teret za svakog zaposlenoga. To nijedna vlada nikad nece moci do kraja sama rijesiti, i zato joj je potrebna i pomoc Crkve, ali i aktiviranje svakog pojedinca. Nakon toga moguce je s preostalih 10 posto 'borbeno spremnih' pokretati male inicijative - nalik malim brodicama za brze operacije (dok tanker jedva prezivljava). S tom skupinom znalaca postupno se moze izgraditi nova Hrvatska, zemlja znanja koja sustavno i mudro slijedi jednu nacionalnu strategiju i viziju koja pojednostavljeno kaze: 'Stop crno-sivim tehnologijama'. Nasu buducnost cine kultura biotehnologije i ekoturizam, nova znanja u gospodarstvu te stvaranje velikih dohodaka s malo znalaca ('Microsoft' nema ni 300.000 zaposlenih) u najljepsoj i zadnjoj cistoj zemlji u Europi! Evo, na taj nacin mi u dijaspori pojednostavljeno vidimo Hrvatsku. I naglasavam, takva ce Hrvatska i biti jer bi u suprotnome mogla nestati, izmanipulirana najgorom vrstom tzv. eurokapitalista. Ponavljam, mi smo sve to detaljno razradili i dosad, samo sto nista od toga nije realiziralo. Cini se, naime, da je mnogima bilo bolje loviti u mutnome, u starom sustavu koji je samo promijenio ime i make-up. Ali, tako se vise nece moci dalje i zato ce promjene koje predlazemo - morati zazivjeti.

Moji brojni prijatelji i ja imamo toliko znanja da cemo u svakom slucaju uspjeti

- S obzirom da ste savjetnik korporacija iz raznih zemalja svijeta, od Engleske i Njemacke do Francuske, Japana i Koreje, koje biste konkretne mjere predlozili Vladi, odnosno ministru Primorcu? Koji su nasi prioriteti?

Svaka zemlja ima svoje posebnosti i zato izravno ne treba primijeniti nijedan model, vec njihovu kombinaciju. Iz Svicarske bismo mogli kopirati ustroj i stabilnost institucija, iz Koreje restrukturiranje inzenjersko-proizvodnog sektora, iz Izraela stvaranje i infiltriranje elite u centre moci i odlucivanja, a iz Irske mozda integraciju, nazovimo to 'izvandomovinstva' i dodatnih strucnosti. Nase bismo studente, odabrane po kriterijima izvrsnosti, trebali sustavno slati u, primjerice, Harvard Business School i druge slicne centre moci, ne samo da steknu znanja, vec i veze i poznanstva, jer i to pomaze jednoj zemlji u globalnim svjetskim igrama mocnika, koje su, nazalost, neizbjezne. U igri moci i utjecaja bilo bi zanimljivo kopirati i tzv. centre publiciteta (PR centre) u New Yorku, Washingtonu, Bruxellesu ili Prizu. Na taj se nacin stjecu brojna iskustva. Ili, kako bi rekao moj kolega Nenad Bach 'idemo izvoziti i nase klape i obicaje', neka svi cuju za Hrvatsku! Uvjeravam vas da moji brojni prijatelji i ja imamo toliko znanja da cemo u svakom slucaju uspjeti, samo ako bude malo dobre volje, ne samo kod nove hrvatske Vlade, vec i opcenito, za dulje vrijeme. Iskreno receno, mi u inozemstvu ionako smo se dogovorili da sve to 'nametnemo' Hrvatskoj jer smo uvjereni da je vizija koju predlazemo gotovo optimalna. Mislim da se Sanaderova vlada i dr. Primorac s nama slazu.

How would you rate the quality of this article?

Verification:
Enter the security code shown below:
imgRegenerate Image


Add comment
Article Options
Croatian Constellation



Popular Articles
  1. (E) 100 Years Old Hotel Therapia reopens in Crikvenica
  2. Dr. Andrija Puharich: parapsychologist, medical researcher, and inventor
  3. Europe 2007: Zagreb the Continent's new star
  4. Violi Calvert: Nenad Bach in China to be interviewed by China Radio International
  5. Potres u Zagrebu - Earthquake in Zagreb, Croatia 28 listopad 2006 u 16:15 3.7 on a Richter
No popular articles found.