
Sponsored Ads
|
(H) HRVATSKE SLIKE U BIJELOM SVIJETU |
By Nenad N. Bach |
Published
03/8/2002
|
Politics
|
Unrated
|
|
(H) HRVATSKE SLIKE U BIJELOM SVIJETU
"Hrvatsku nema tko govornicki i pismeno predstavljati u svijetu" Vjesnik, 6.3. 2001 http://www.vjesnik.hr/pdf/2002/03/06/10A10.PDF Vjesnik (Stajalista) Mr. Lezaja/K. Fijacko HRVATSKE SLIKE U BIJELOM SVIJETU Tomislav Sunie O slici Hrvatske u stranim medijima najvazniju ulogu igraju predodzbe - bez obzira odgovaraju li one stvarnosti ili utvaranju. Politicka stvarnost moze biti drugacija, ali kut gledanja igra vaznu ulogu. Prava je rijetkost nakon 1995.g. naci opzirniji opis Hrvatske u stranim medijima. I ono malo zto je Hrvatska uspjela uciniti do 1995.g. u smislu svog "imagea" vize je splet geopolitickih okolnosti. Proaktivna promocija Hrvatske u inozemstvu ne postoji. Kod povrsnih stranih promatraca, rijec "Hrvatska" pretezno se povezuje sa nekolicinom sportasa i jadranskim ljepotama. U lijevim intelektualnim krugovima "Hrvatska" pak slovi povremeno kao nositelj fasizma. U nesluzbenim konzervativnim sredinama to je znalo biti prednost tijekom nedavnog rata, ali iz objektivnih razloga, nije se javno isticalo. U stranim medijima cak i hrvatski grb i drzavna ikonografija slove ponekad kao fasisticka obiljezja. Ali nije tocno domace rasireno nesluzbeno uvjerenje o nekim "konspirativnim" silama ili nekoj a priori mrznji Zapada protiv Hrvatske. O Hrvatskoj se i onako malo u inozemstvu razmislja, a jos manje govori. Sve teorije o zavjerama oblik su intelektualnog provincijalizma ili alibi za neznanje i neucinkovitost. Stalna fiksacija na navodne zapadnjacke zle namjere, odgovara povijesnoj fiksaciji na anti-srpstvo kao oblik hrvatskog negativnog legitimiteta. Po takvom stavu Hrvatska ne smije postojati, ako nema svog negativca. U kvalitetnoj promidzbi Hrvatske, vazno je detalje stavljati u svjetsku perspektivu, a ne drzati se granica Hrvatske. Osim u sportu, Hrvatska je nepoznata. Po nekim davnim njemackim popularnim predajama, Hrvati su vjekovima bili dobri za "drekarbajt", bilo za vrijeme Tridesetogodisnjeg rata u Luksemburgu ili pak djelomieno u Staljingradu i Kursku, 1944. Nesluzbeno, broj njemaekih medijskih ljudi i politieara stavlja Hrvate i Srbe u istu kategoriju "Balkanesera". U ozbiljnim akademskim knjigama i monografijama u Austriji, gotovo da nema jedne pune stranice o Hrvatima. Kosmati i brkati barun Trenk vize slovi kao zaljivdzija nego kao ozbiljan eovjek. Hrvatska inteligencija, prvenstveno iz kompleksa manje vrijednosti, uvijek se bojala parirati zapadnjaekim primitivcima. Amerieki diplomat, Leroy King, u svojim mnogobrojnim analizama poslatih u Ameriku 1919.g., sa terena novonastale Jugoslavije, pize da su "..Jugoslaveni inferiorni i retardirani, i veoma daleko od prosjeenog zapadnog civiliziranog eovjeka," (cf. Miro Kovac, La France, la creation du royaume "yougoslave", 2001). Na francuskom govornom podrucju, tijekom bivse komunistieke Jugoslavije, osim donekle emigrantske promidzbene kultur-poltieke uloge knjizevnika Antuna Pinteroviea i Christophea Dolbeaua, Hrvati su nepoznanica. Ironijom povijesti, svojevremeno je jugoslavenski Hrvat Predrag Matvejevie, znatno bolje promicao kulturno blago Zadra, odnosno Hrvatske, nego cijela diplomacija slobodne Hrvatske. Nerad i neznanje stvaraju mit da "Hrvate uvijek netko mrzi". Odatle i krivo uvjerenje, da "Francuzi rade za Srbe i da ne vole Hrvate", premda se zaboravlja da su pomagatelji i prijatelji Ante Paveliea bili nekolicina francuskih pravnika. A i sam Francuski kulturni institut radio je tijekom NDH. Razvikano krlezijanstvo i Miroslav Krleza, potpuno su nepoznati u knjizevnim krugovima Zapada. Strancima, koji nezto znaju o Balkanu, Jugoslaven, Ivo Andrie puno je originalniji, jer Andrie opisuje sukob razlieitih civilizacija na Balkanu. Tematski i stilski Krleza je imao na desetine boljih suvremenika u Francuskoj i Njemaekoj. Sa svojim kvazi nihilistiekim monolozima i opisa gradske dekadencije, nikako Krleza nije mogao oslikati pravu Hrvatsku, koja u njegovo doba ima 60 posto seljaekog stanovniztva. Ali ni do dan danas sluzbena Hrvatska nije si dali truda da promovira Krlezu i da napravi nova izdanja njegovih knjiga u inozemstvu. I isto vrijeme brojni srpski pisci ukljueujuei i njihovi politieki lobiji veoma profesionalno i grazanski nastupaju u Francuskoj, u Americi i Hagu. Ponovno i vrlo uspjezno medijski i elektronski prodaju na Zapadu hagiografske jasenovaeke priee iz davnine. U sluzbenoj praksi Hrvatske nitko na to ne zna reagirati. Puno su Hrvati mogli medijski iskoristiti svog bivzeg nacional-boljzevika i kasnijeg nacionalistu, pisca Antonu Ciligu, koj je nekoe bio obvezno zapadnjaeko ztivo u studiju komunistieke svijesti. I tu je hrvatska promidzba zakazala. Zabrinjavajuea je einjenica da Hrvati nemaju publiciste na Zapadu zirokih svjetskih okvira, kao zto je to slueaj sa Srbima. Osim par strogo specijaliziranih struenjaka, Hrvatsku nema tko govornieki i pismeno predstavljati u bijelom svijetu. U Hrvatskoj se vuee staro kadrovsko partizansko pravilo da se krivi ljudi nalaze na pravim mjestima. Nakon 1945., veliki dio obrazovanih Zagrepeana po komunistiekim dekretima odlazi na radno mjesto u gudure Dinarskih alpi ili nizine Vardara, doeim guturalno-glasnogovorni torbari i dozkolovani skojevci hrle u velegradove. Ta hajdueka praksa i dalje se nastavlja. Ako se hrvatskom kulturpolitiekom promidzbom u inozemstvu i razvojnim programom bave osrednji struenjaci za slijepo crijevo i propali samoupravni ekonomisti, onda ne treba euditi da cijela hrvatska politika u oeima stranaca djeluje hemeroidalno i anarhoidno. Tezko je strancima grafieki prevesti na njihove jezike sijaset prostota i poztapalica koje i mladi i stari Hrvati rabe u javnom zivotu na sav glas. Niti Srbi niti Hrvati ne trebaju korijenski i Vukov pravopis za dobro prostaeko mezusobno razumijevanje. Od morbidnih prostota iz podrueja nekrofilije, zoofilije ili obiteljske genealogije, obiean strani prolaznik moze zakljueiti da u Hrvatskoj ima posla sa seksualnim manijacima. Ako se pak uzmu stalne administrativne promjene i stalna izvanredna stanja u Hrvatskoj, onda se postavlja svrha opstojnosti samostalne drzave. TOMISLAV SUNIC Autor je publicist iz Zagreba. Dr Tom. Sunic http://www.watermark.hu/doctorsunic/ Distributed by www.CroatianWorld.net. This message is intended for Croatian Associations/Institutions and their Friends in Croatia and in the World. The opinions/articles expressed on this list do not reflect personal opinions of the moderator. If the reader of this message is not the intended recipient, please delete or destroy all copies of this communication and please, let us know!
|   | | | |