Završna bilješka, tj. kolofon, hrvatskoga glagoljičkog Prvotiska iz 1483., ne otkriva nam gdje je prva hrvatska inkunabula otisnuta, pa to i danas ostaje neriješena zagonetka. Evo te završne bilješke sa zadnje stranice Misala:
Zadnja stranica hrvatskog Prvotiska, s kolofonom, tj. završnom biljšekom.
Zahvaljujem gđi. Maji Kolman Maksimiljanović, Erasmus-naklada, Zagreb, na poslanoj fotografiji.
Kolofon (završna bilješka) hrvatskog Prvotiska iz 1483. na zadnjoj stranici:
Ljet Gospodnih 1483. miseca pe- | rvra dni 22. ti misali biše | svršeni
Pojam SATNIK u hrvatskom Prvotisku iz godine 1483. Pojam
SATNIK spada u časničke vojne pojmove, a značenje mu je "stotnik", tj. voditelj vojne postrojbe sastavljene od stotinu vojnika. Odatle potječe i riječ
SATNIJA, što znači "stotnija", tj. postrojba od stotinu vojnika.
"
Satnik že i sušći š njim strguće Isusa vidjevše trus zemlji i ta jaže bivahu ubojaše se zjelo glagoljuće: V istinu sin boži sa bje".
Prema informaciji koju smo dobili dobrotom g.
Vladka Bilića, to je štivo iz Novoga zavjeta, u Matejevu Evanđelju, na mjestu Mt 27,55. U suvremenom hrvatskom jeziku on glasi ovako:
"A
satnik i oni koji su s njime čuvali Isusa vidješe potres i što se zbiva, silno se prestrašiše i rekoše: 'Uistinu, Sin Božji bijaše ovaj.'"
G. Vladku Biliću srdačno zahvaljujemo na poslanim fotografijama.
U suvremenomu Novom zavjetu, u Matejevu Evanđelju, na mjestu Mt 27,55, piše sljedeće:
"A satnik i oni koji su s njime čuvali Isusa vidješe potres i što se zbiva, silno se prestrašiše i rekoše: 'Uistinu, Sin Božji bijaše ovaj.'"
Evo kako glasi odgovarajuće štivo u hrvatskom Prvotisku iz godine 1483., prema informaciji g. Vladka Bilića, a što se posve jasno vidi na gornjim fotografijama:
"Satnik že i sušći š njim strguće Isusa vidjevše trus zemlji i ta jaže bivahu ubojaše se zjelo glagoljuće: V istinu sin boži sa bje"
Pojam SATNIK je mnogo stariji od samog hrvatskog Prvotiska iz 1483. Pojavljuje se, naime, još u znamenitom Vinodolskom zakoniku iz godine 1288., pisanom također glagoljicom, i to čak 17 puta. Prema tome, pojam SATNIK postoji u hrvatskom jeziku neprekinuto barem sedam stotina godina. Kao što vidimo, pojavljuje se u povijesti hrvatskog jezika barem dvjesto godina prije otkrića Amerike. Prema Ivanu Mažuraniću, pojam satnik u vremenu Vindolskog zakon (tj. u 13. st.) vjerojatno ima značenje općinskog službenika, koji vodi brigu o čistoći ulica, da vode budu u redu, studenci i vrela. (Vidi članak Ivana Mažuranića o Vindodolskom zakoniku, objavljen u časopisu Kolo u Zagrebu godine 1842.)
Čitatelja koji želi upoznati temelje hrvatskog crkvenoslavenskog jezika, upućujemo na priloge prof.dr. Vladimira Ćepulića, objavljene u časopisu
Bašćina Društva prijatelja glagoljice.
List 22r.
Oznaka "r" označava
recto, tj. prednju stranu lista. Oznaka "v" označava
verso, tj. stražnju stranu lista.
List 43r.
Lijevo str. 43v, a desno str. 44r.
Str. 44r.
Str. 49r
Str. 49r, lijevi stupac
Str. 49r, desni stupac
Hrvatski Prvotisak misala iz 1483. (
Berčićeva zbirka u Ruskoj nacionalnoj knjižnici u Petrovgradu).
Taj primjerak hrvatskog Prvotiska je najpotpuniji među 11 poznatih.
Stranica hrvatskog Prvotiska iz 1483. na kojoj se nalazi glagoljaški Očenaš. Pogledajte na početku desnog stupca.
Ova fotografija odnosi se na primjerak Prvotiska koji se čuva u Knjižnici HAZU u Zagrebu.
Glagoljaški očenaš iz hrvatskog Prvotiska iz 1483.
Godine 1971. objavljen je pretisak Prvotiska misala iz 1483., crno-bijelim tiskom. Ovdje možete vidjeti fotografije u boji nekih od izvornih stranica hrvatskog Prvotiska. Zahvaljujem kolegici
Tamari Runjak iz Knjižnice HAZU na susretljivosti..
Primjerak prvotiska misala iz 1483. u Glagoljaškom samostanu na Ksaveru u Zagrebu Primjerak prvotiska misala iz godine 1483. koji se čuva u Samostanu franjevaca trećoredaca glagoljaša na
Ksaveru u Zagrebu. Zahvaljujemo fra Vici Blekiću na dopuštenju za fotografiranje veljače 2016.
Fragment hrvatskog prvotiska iz godine 1483. čuva se u Gradskoj knjižnici u Zagrebu, a ima ukupno 7 listova (t.j. 14 str.):
Znameniti zapis Jurja iz Roča iz 1482. u Novakovu misalu (pisanom godine 1368.):
Vita, vita, štampa naša gori gre tako ja oću da naša gori gre. 1482. miseca ijuna 20. te dni to bje pisano v grade Izule.
To pisa Juri, žakan iz Roča.
Bog mu pomagaj i vsem ki mu dobro ote. Zapis najavljuje skoro objavljivanje Prvotiska 1483.
Novakov misal se čuva u Odjelu za rijetkosti Austrijske Nacionalne knjižnice u Beču.
Gutenbergov spomenik u Jurišićevoj ulici br. 7 u Zagrebu
Jedan od najstarijih spomenika Johannesu Gutenbergu u svijetu, podignut je godine 1887. u Zagrebu, u Jurišićevoj ulici br. 7, a izradio ga je istaknuti hrvatski kipar Dragutin Morak (1839-1922.) [PDF]. Informaciju o tom spomeniku dobio sam ljubaznošću g. Ive Dubravčića iz Delfta, Niskozemlje (Dubravčićev naziv za Nizozemsku).
Zagreb je postavio spomenik Johannesu Gutenbergu trinaest godine prije Beča (u Beču je spomenik Gutenbergu postavljen 17. prosinca 1900.; izvor knjiga Z. Kulundžića malo niže, na str. 514-516, također i na str. 674).
Podatak o godini 1887. kao godini nastanka spomenika Gutenbergu u Zagrebu spominje Zvonimir Kulundžić, vidi Sabrana djela Zvonimira Kulundžića, Ta rič hrvacka, 1979, na str. 674. Prema informaciji koju sam 2014. dobio posredstvom gđe. Jadranke Lisek (izvor informacije je Gradski zavod za zaštitu spomenika), zgrada na adresi Jurišićeva 7 (Kuća Rulić), na kojoj se spomenik nalazi, izgrađena je 1899.-1900. Odatle slijed da je spomenik Dragutina Moraka iz 1887. nastao prije same zgrade, ako su oba podatka (o gradnji Gutenbergova spomenika 1887. i gradnji kuće Rulić 1900.) točna.
U Zagrebu je između 1906. i 1914. izlazio stručni časopis Gutenberg (vidi str. 674 Kulundžićeve knjige, navedene gore).
Eduard
Hercigonja (
Povijest hrvatske književnosti II, Zagreb 1975., str. 213):
Valja napomenuti da kada je riječ o
Kosinju kao mjestu gdje se nalazila oficina, danas više nema sumnje, zahvaljujući preciznim poredbenim, tekstološkim istraživanjima, da je ovdje doista tiskan glagoljski
Brevijar iz godine 1491.
Mogućnost da je u Kosinju tiskan i hrvatski Prvotisak iz 1483., razmatra se u [
Mance].
Kosinjska dolina i kosinjska glagoljička tiskara Znamenitom hrvatskom glagoljašu, leksikografu i filologu
Dragutinu Antunu Parčiću, hrvatski je prvotisak iz 1483. bio uzor za pripremu
Glagoljaškog misala godine 1893.