Published on 12/1/2018

Artur R. Bagdasarov, an Armenian scholar living in Moscow, is an expert in Croatian language and history. His newest book "Armenija - Noina zemlja" is his fifth book in Croatian language, and the third dealing with Armenia. Among interesting novelties published in the book, we mention the name of an Armenian Vagan Melik-Karaganjan, a honory citizen of the city of Biograd, who built the first hospital in this Croatian coastal city. It is not widely known that the congreation of Mhitarists, benedictine abeys of Armeno-catholic church, published more than 200 Croatian books in their printing house in Vienna.

This is Bagdasarov's fifth book in Croatian language, and the third dealing with Armenia

Artur Rafaelovič Bagdasarov: Armenija - Noina Zemlja, ©kolska knjiga, Zagreb 2018.

Artur R. Bagdasarov: Armenija - Noina zemlja: kultura i povijest

Ovo raskoąno opremljeno izdanje posvećeno je kulturi i povijesti nama geografski daleke, ali duhovno bliske Armenije.

Bogato je ilustrirano lijepim fotografijama kulturnih, umjetničkih i prirodnih bogatstava i namijenjena ąirokomu krugu čitatelja koji se zanimaju za kulturu i povijest Armenije.

Dr. Artur R. Bagdasarov, Moscow, distinguished expert in Croatian language and lexicography.

U knjizi se mogu naći osnovni podatci o Armeniji, njezinoj Crkvi, znamenitostima, uglednim predstavnicima kulture i povijesti. Tu će se hrvatski čitatelj upoznati s armenskim jezikom i pismom, narodnim običajima, knjiľevnoąću, mitologijom, slikarstvom, knjigotiskanjem, glazbom, filmom, minijaturama, hačkarima (kamenim kriľevima) i pojedinim poslovicama armenskoga naroda.

Knjiga Armenija Ă˘€“ Noina zemlja pisana je znanstveno-popularnim stilom i ima enciklopedijsko obiljeľje, pa se nadamo da će izazvati veliko zanimanje u Hrvatskoj te posluľiti daljnjemu ąirenju i produbljivanju etnokulturnih i duhovnih veza dvaju naroda, hrvatskoga i armenskoga.

1. Armenija - Hayastan
2. Kulturna baątina
3. Duhovna baątina
4. Poznati djelatnici armenske kulture i povijesti.

Najveća i moľda najdublja duhovna poveznica Hrvata i Armenaca je sveti Vlaho (sv. Blaľ, lat. Sanctus Blasius, arm. Surb Barceg), zaątitnik grada Dubrovnika.

Malo je poznato da je Kongregacija mhitarista, benediktinskih redovnika Armenokatoličke crkve, u svojoj tiskari u Beču objavila viąe od dvjesto hrvatskih knjiga.

U knjizi se nalazi i nekoliko tekstova o Armencima koji su djelovali u Hrvatskoj gdje su ostavili vidan trag u kulturi i znanosti. Navedimo samo neke.

Dubrovčanin Đuro Armen Baglivi (1668. - 1707.) je bio medicinski pisac, profesor teoretske medicine na rimskom arhiliceju i liječnik papa Inocenta XII. i Klementa XI.

Među zanimljivostima su i tekstovi o dvama poznatim Armencima koji su nakon Listopadske (Oktobarske) revolucije ľivjeli i radili u Hrvatskoj.

Jedan od njih je prof. ing. Artemije ©ahnazarov (1891. - 1973.). Radio je na Tehničkoj visokoj ąkoli (kasnije Tehnički fakultet, potom Strojarsko-brodograđevni fakultet). Kao znanstvenik se bavio teorijom rezanja alatnim strojevima i ispitivanjem kvalitete materijala. Autor je nekoliko knjiga.

Drugi je počasni građanin Biograda na Moru Vagan Melik-Karaganjan (1889. - 1977.), dipl. ing. arhitekture, građevinski poduzetnik i hotelijer koji je sagradio u tom gradu banovinsku bolnicu (1932. - 1933.) i hotel imenom "Ilirija" 1934.

Hotel Ilirija u Biogradu, koji je dao izgraditi

Armenac Vagan Melik-Karaganjan 1934. g.

Zagrebački Muzej Mimara u zbirci crteľa, grafika i minijatura čuva tri sitnoslike iz 1358. god. poznatoga armenskoga sitnoslikara i pisara Zakarija Ahtamarcija, a isto tako i armenski molitveni svitak pahpakan ili hmail iz 1721. god.

Među zanimljivostima je i riječka zgrada, zvana "Turska kuća" koja je građena u neomaurskom stilu s balkonskim lukovima, biljnim i ľivotinjskim ornamentima, ljudskim likovima i arapskim natpisima, nekoć je bila vlasniątvo greciziranoga Armenca Nikolaija Nikolaidesa (1855. - 1933.) i njegove supruge Riječanke Antonije Bartolich Gelletich. Nikolai Nikolaides (arm. Nikogajos Nikogosjan) je bio dugogodiąnji osmanski diplomatski i trgovački predstavnik u ©panjolskoj, a od 1898. god. konzul u Rijeci.

Uvjereni smo se da će ova knjiga dr. Artura Bagdasarova posluľiti daljnjemu upoznavanju, zbliľavanju, ąirenju i produbljivanju etnokulturnih, duhovnih i prijateljskih veza dvaju naroda, hrvatskoga i armenskoga.