Search


Advanced Search
Nenad Bach - Editor in Chief

Sponsored Ads
 »  Home  »  Science  »  Igor Stagljar dances with ABC transporters, step forward to cure the cancer
 »  Home  »  People  »  Igor Stagljar dances with ABC transporters, step forward to cure the cancer
 »  Home  »  Education  »  Igor Stagljar dances with ABC transporters, step forward to cure the cancer
Igor Stagljar dances with ABC transporters, step forward to cure the cancer
By Nenad N. Bach and Darko Žubrinić | Published  07/8/2013 | Science , People , Education | Unrated
"... This knowledge can help us develop better, more targeted drugs. This is truly momentous,” said Stagljar


Prof. Dr. Igor Štagljar, distinguished Croatian Canadian scientist (photo by Tonko Buterin)


Dr. Igor Štagljar Lab group in Toronto


Scientists Decipher Cellular ‘Roadmap’ of Disease-Related Proteins

Written by Suniya Kukaswadia

University of Toronto researchers are helping demystify an important class of proteins associated with disease, a discovery that could lead to better treatments for cancer, cystic fibrosis and many other conditions.

Igor Stagljar, Professor in the Faculty of Medicine’s Donnelly Centre for Cellular and Biomolecular Research, and his team developed the first roadmap for ATP-binding cassette (ABC) transporter proteins. These proteins are crucial components of every cell, and are also involved in tumor resistance. 

Scientists have struggled with understanding how ABC transporter proteins work and communicate with other proteins. Stagljar and his team, including first author Dr. Jamie Snider, have solved the mystery by using Membrane Yeast Two-Hybrid (‘MYTH’) technology to see how these transporter proteins interact with other vital components in the cell.

“Cell systems are complex and we need to have a solid grasp of how the individual pieces fit together in order to understand why certain diseases occur and how to best treat them,” says Stagljar, who is also cross-appointed to the Departments of Biochemistry and Molecular Genetics.

ABC transporter proteins act as cellular gatekeepers by retaining nutrients and expelling toxins from the cell. If these proteins are not working properly, it can cause a number of diseases including: cystic fibrosis, age-related macular degeneration, Tangier disease, and Dubin-Johnson syndrome.  ABC proteins can also cause cancer cells to reject chemotherapy drugs which makes treatment less effective.

“Our discovery shows how ABC transporter proteins effect cancer and other diseases, and this knowledge can help us develop better, more targeted drugs. This is truly momentous,” said Stagljar.

The study was published today in Nature Chemical Biology.

Source University of Toronto, Faculty of Medicine



Professor Igor Štagljar, distinguished Croatian Canadian scientist (photo by Sam Motala)


piše Tanja Rudež

Hrvatski znanstvenik dr. Igor Štagljar i njegovi suradnici sa Sveučilišta Toronto odgonetnuli su kako funkcioniraju ABC transporteri, važni proteini povezani s nizom bolesti. Ovo otkriće objavljeno je jučer u uglednom časopisu Nature Chemical Biology, a Igor Štagljar (47), profesor na Sveučilištu Toronto i član Kanadske akademije znanosti komentirao je svoje postignuće za Jutarnji list iz Čilea gdje trenutno nalazi na poziv cileanskog ministarstva za Znanost i Tehnologiju.

 -  ABC transporteri prisutni su u svim našim stanicama gdje imaju ulogu ‘stražara’ te odlučuju koje će hranidbene tvari propustiti u stanicu, a koje, primjerice toksične, će izbaciti iz stanice. Mutacijske promjene u ABC transporterima dovode do pojave 13 različitih genetičkih bolesti od kojih je sigurno najpoznatija cistična fibroza, zatim adrenoleukodistrofija, te Tangierov i Zelwegerov sindrom - pojasnio je Štagljar. -  ABC transporteri su, također, odgovorni što se brojne tumorske stanice ne mogu uništiti kemoterapijom jer ispumpavaju kemoterapijske ljekove van stanica. Naše otkriće je pokazalo po prvi puta kako 19 ABC transportera utječu na pojavu spomenutih bolesti. Također, ono otvara put razvoju novih lijekova koje tumorske stanice više neće moći odbacivati - dodao je Štagljar.

Rođen u Zagrebu gdje je 1990. godine diplomirao molekularnu biologiju na Prirodoslovno-matemičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu, Igor Štagljar u djetinjstvu je maštao da postane ili pilot ili liječnik.  - Kako sam već sa 16-17 godina izrastao gotovo dva metra, morao sam zaboraviti na profesiju pilota jer tada još nisu radili tako velike avione. Iako sam u Zagrebu uspješno položio prijemne ispite i na molekularnoj biologiji i medicini, ipak sam se odlučio za molekularnu biologiju jer sam smatrao da je ta znanost na dobrom putu da odgonetne tajne brojnih ljudskih bolesti - prisjetio se Štagljar koji je doktorirao na prestižnom ETH  (Švicraski nacionalni tehnološki institut) u Zurichu. Nakon usavršavanja na Sveučilištu Washington u Seattleu vratio se i kao 35-godišnjak postao najmlađi strani profesor u povijesti Sveučilišta Zurich. Tamo je razvio i patentirao  MYTH tehnologiju pomoću koje je se mogu pratiti kontakti između ljudskih membranskih proteina, važnih jer su uključeni u nastanak niza bolesti. Časopis The Scientist 2005. godine  MYTH je proglasio je jednom od 10 vrhunskih tehnologija koje će obilježiti sljedećih 10 godina u molekularnoj biologiji. 

- S velikim zadovoljstvom mogu reći da se to obistinilo. MYTH tehnologija je ušla u brojne svjetske laboratorije, ne samo akademske već i laboratorije farmaceutskih kompanija, te je dosad opisana u više od 1000 znanstvenih publikacija. Na osnovu MYTH tehnologije osnovao sam u Švicarskoj biotehnološku kompaniju Dualsystems Biotech koja uspješno radi već 12 godina i zapošljava 25 znanstvenika - ispričao je Štagljar. - Poseban je osjećaj kada ste negdje na kongresu i kada vam priđu znanstvenici raznih generacija i kažu: ‘Ah, you’re that MYTH guy, great job...’ Onda shvatite da ste napravili nešto pozitivno za znanost i čovječanstvo, što je već ostavilo trag u biomedicini - dodao je Štagljar.

Naš sugovornik od 2005. godine radi u Centru za istraživanje života Terrence Donnelly Sveučilišta Toronto. - Iako je Švicarska lijepa i sređena zemlja, po mentalitetu mi puno više odgovara Kanada gdje su ljudi mnogo opušteniji. Također, u Švicarskoj ćete uvijek biti i ostati stranac bez obzira koliko dugo živite tamo, dok u Kanadi to nije slučaj - rekao je Štagljar koje je 2012. proglašen najistaknutijim znanstvenim imigrantom u Kanadi.

- Kanada je, slično kao i SAD, država koja je u posljednjih 80-90 godina izgrađena na temelju rada imigranata iz cijelog svijeta. Stoga su te zemlje mnogo tolerantnije od tradicionalnih germanskih zemalja Švicarske, Njemačka i Austrije. Iako u Kanadi živim svega osam godina, osjećam se totalno ispunjenim kao da sam tu već 20 godina. Sveučilište u Torontu me prigrlilo, a kad god nam u posjet dođe neki značajan znanstvenik, pa i nobelovac, predstave me: 'Ovo je naš profesor iz Švicarske, koji je zapravo Hrvat'. I moje kćeri, 17-godišnja Lara i 14-godišnja Leja sretne su u Kanadi - ispričao je Igor Štagljar. Zatim se prisjetio anegdote s početka njegova rada u Torontu.

- Prije moga prvog predavanja za studente druge godne medicine na Sveučilištu Toronto, došao sam u predavaonu 15 minuta ranije da provjerim  funkcionira li moje računalo. Studenti su pomislili da sam asistent pa su mi rekli da obrišem ploču prije nego dođe prof. Stagljar. Ja sam se nasmiješio i bez komentara obrisao ploču. Kad sam se 15 minuta kasnije predstavio i počeo predavanje, studenti su bili šokirani. Poslije predavanja su mi se 10 minuta ispričavali, a ja sam ih sve pozvao na kavu u Starbucks - ispričao je Štagljar koji poput mnogih uspješnih znanstvenika neka vrsta modernog nomada. Godišnje na pozivnim predavanjima i konferencijama diljem svijeta provede oko tri mjeseca.

-  Konferencije su mjesta gdje se događa intenzivni networking koji je neizmjerno važan u znanstvenom svijetu:  izmjenjuju se informacije o najnovijim znanstvenim otkrićima te susreću kolege koji u znanstvenom svijetu imaju ključnu riječ - istaknuo je Štagljar. Naposljetku, naš se sugovornik osvrnuo i na razvoj znanosti u Hrvatskoj.

- Mislim da se u posljednjih 20 godina učinilo jako malo i da je krajne vrijeme da se u tom području napravi pomak naprijed. Čak sam misljenja da sredstava za znanost ima u dostatnim količinama, no najveći je problem u tome što se ona dodjeljuju svim znanstvenicima po malo, a ne najkompetentnijima. Da tako funkcionira znanost u razvijenim zemljama Zapada, već bi odavno propala. Recept za uspješno bavljenje znanosti je potpuno jasan: novac treba dati najboljima i nepotkupljivima! A takvih u Hrvatkskoj ima sigurno dvadesetak, no nažalost oni nemaju mogućnost donosenja vaznih odluka - zaključio je Igor Štagljar.

Op-ed: In his spare time, Igor is doing a lot of sport (swimming, jogging, and basketball), makes his own red wine, and plays acoustic guitar. 


Formated for CROWN by Darko Žubrinić
Distributed by www.Croatia.org . This message is intended for Croatian Associations/Institutions and their Friends in Croatia and in the World. The opinions/articles expressed on this list do not reflect personal opinions of the moderator. If the reader of this message is not the intended recipient, please delete or destroy all copies of this communication and please, let us know!


How would you rate the quality of this article?

Verification:
Enter the security code shown below:
imgRegenerate Image


Add comment
Article Options
Croatian Constellation



Popular Articles
  1. (E) 100 Years Old Hotel Therapia reopens in Crikvenica
  2. Dr. Andrija Puharich: parapsychologist, medical researcher, and inventor
  3. Europe 2007: Zagreb the Continent's new star
  4. Violi Calvert: Nenad Bach in China to be interviewed by China Radio International
  5. Potres u Zagrebu - Earthquake in Zagreb, Croatia 28 listopad 2006 u 16:15 3.7 on a Richter
No popular articles found.