| REQUEST TO THE GOVERNMENT OF THE REPUBLIC OF CROATIA 
				Knight Ante Gotovina - living monument of the city of Zadar and Croatia, by Pavle Perović, Croatian painter
         | REFERENDUM POSLIJE PRESUDE HRVATSKIM GENERALIMA!
 
 ZAHTJEV VLASTIMA REPUBLIKE HRVATSKE
 
 Zahtijevamo da se referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji održi nakon donošenja konačne presude hrvatskim generalima!
 
 Bivši  francuski vojni biskup Michel Dubost, na međunarodnom vojnom hodočašću u  Lourdesu, rekao je da se divi Hrvatima, jer imaju nešto što sve više  nestaje, imaju vrijednosti koje se u Europi gube, a bez kojih ona ne  može živjeti. I doista, moramo se sjetiti samo dviju činjenica koje to  zorno pokazuju.
 
 Pravo i obaveza svake države jest vratiti svoj  okupirani teritorij. U Ženevskoj konvenciji od 12. kolovoza 1949., koja  govori o ratnim zločinima, odredba članka 3. stavak 1. Protokola II.  kaže: "Ne može se pozivati ni na jednu odredbu ovog protokola da bi se  ugrozio suverenitet države ili odgovornost vlade da svim zakonitim  sredstvima održava ili ponovno uspostavi zakon i red u državi ili da  brani nacionalno jedinstvo i teritorijalni integritet države!"
 
 Nasuprot  tome EU je kaznio Hrvatsku ukidanjem Phare programa već drugog dana  oslobodilačke operacije “Oluja”, pozivajući se na lažne tvrdnje o  prekomjernom granatiranju Knina. Na tome tragu Tužiteljstvo haaškoga  suda optužilo je hrvatske generale, iskonstruiralo pravnu normu o  "zajedničkom zločinačkom pothvatu" kako bi moglo optužiti čitave civilne  i vojne strukture.
 
 Nakon takvih blasfemičnih optužaba hrvatski  narod je postavio javno i otvoreno pitanje, na koje nikada nije dobio  odgovor, je li bilo prekomjerna granatiranja Vukovara, Dubrovnika,  Osijeka, Vinkovaca, Karlovca, Siska, Sl. Broda, Zadra, Šibenika, i  tolikih drugih gradova i mjesta. Je li "zajednički zločinački pothvat"  planirana i provedena agresija od strane JNA i srpskih paravojnih snaga  na Hrvatsku, nakon što su se njezini građani plebiscitarno odlučila za  samostalnost i samopredljenje, koju je bio još prije Pariške mirovne  konferencije usadio kao misao vodilju tolikim potlačenim narodima  američki predsjednik Woodrow Wilson. Je li netko odgovarao za prvo  spaljeno mjesto, pravi holokaust na početku srpske agresije na Hrvatsku -  istočnoslavonsko mjesto Ćelije koje se našlo na putu barbarogenijima?  Je li bilo prekomjerno granatirano Sarajevo…? Po sadržaju optužnica i  presudama kao da je u tim gradovima 90-tih godina vladao mir, a građani  uživali u baroknoj glazbi. Takvo ponašanje Europe može se nazvati  povijesni primjerom bezčašća i licemjerja, gaženje svih kršćanskih  vrijednosti na kojima se održala Europa stoljećima. Čini se da su ipak  naše moralne vrijednosti u korijenima jedne druge Europe koju su  stvarali njezini najbolji umovi, nadasve kršćanski mislioci.  Izjednačavanje žrtve i agresora dogodilo se prvi put u povijesti, kao  što se dogodilo prvi put da glavni protagonisti rata - agresije na  Hrvatsku, nisu osuđeni. Time je u Europi visoko podignuta  sramna  zastava - zastava rata, a ne zastava mira, koju su donijeli hrvatski  branitelji. Nismo mogli ni vjerovati koliko je francuski premijer  Georges Clemenceau svojedobno bio u pravu kad je tvrdio da je dobiti mir  teže nego rat.  U konačnici sve to govori koliko je Europi stalo do  slobode i prava naroda koji su stoljećima bili imperijalnim žrtvama.
 
 Poštovanje i prilagođavanje Hrvatske odlukama Haaškoga suda bio je  stalan zahtjev EU-a i ostao je do danas, iako se sve vrijeme taj "sud"  odnosio rasistički prema pojedinim narodima. To se konstatira i u  nedavnom pismu 20 hrvatskih akademika, biskupa i nadbiskupa Vijeću  Sigurnosti UN-a, koje je supotpisalo 2300 građana (230 sveučilišnih  profesora i doktora znanosti). Spomenimo samo jednu konstataciju iz toga  pisma: "Zatočili ste ih i zato što su umjesto vas spasili sto tisuća  muslimana (nesrba) u vašoj navodno zaštićenoj zoni Bihaću, a poslije  pokolja u također vašoj zaštićenoj zoni Srebrenici." Slično upozorenje  dao je i tadašnji američki vojni ataše u Hrvatskoj, tvrdeći da su  general Gotovina i Hrvatska vojska tada spriječili genocid takvih  razmjera kakav je bio samo u Drugome svjetskom ratu.
 Haaški  tužetelji su prešli preko tolikih zlodjela. Nisu nikoga optužili za  tolika silovanja... Žrtve svakodnevno gledaju silovatelje na ulicama  hrvatskih gradova, posebice na ulicama Vukovara. To najednom nije  zločin, možda zato jer je to radio agresor, a njega su od mnogošto  amnestirali.
 
 Sve su hrvatske vlasti od 2000. poslušno prihvaćale  ili prelazile, zbog navodno viših ciljeva, preko nakaradnih pogleda na  osnovne vrjednote, koje su u suprotnosti sa civilizacijskim vrjednotama o  kojima je tako upečatljivo govorio francuski vojni biskup, i ne samo  on.
 
 Ulaskom u EU pod takvim uvjetima Hrvatska ne će moći pomoći  EU-u da spozna koje su stvarne vrjednote, bez kojih ona ne može opstati.  Zato pozivamo hrvatske vlasti da promijene odluku o nadnevku  referenduma i  odgode je sve dok se ne objavi konačna presuda Haaškoga   suda hrvatskim generalima.
 
 Želimo se još jednom uvjeriti u  njihovu vjerodostojnost, želimo vidjeti je li Europa prepoznala žrtvu,  razlikuje je li vrijednosti slatke i drage slobode od sužanjstva. Zato  trebamo izići na referendum o EU tek pošto vidimo konačnu presudu našim  generalima.
 
 Time želimo dati priliku članicama EU-a da se  izjasne - smatraju li oni i dalje da postoje više i manje vrijedni  narodi. I da pokažu je li im i dalje nebitno hoće li netko pobiti i 100  000 pripadnika nekog - po njima - manje vrijednog naroda. Uvjereni smo  da bi njihovi generali zaslužni za spašavanje tako velikog broja ljudi  dobili Nobelovu nagradu za mir, bili bi slavljeni, a hrvatski su  generali u prvostupanjskoj presudi drakonski osuđeni!
 
 Ako  hrvatske vlasti ne bi željele odgoditi referendum, time bi bitno  umanjile plebiscitarni izlazak na referendum o EU i pokazale da nas vode  u EU jer ne znaju što s hrvatskom državom, kao što nisu znale ni 1918.  pa su, nasuprot jasnim upozorenjima odveli narod kao guske u maglu. U  magli isprepletenom raznim protuhrvatskim ideologijama ostali smo gotovo  jedno stoljeće, plativši neizmjernom žrtvom. I tada se naše pretke  uvjeravalo kako nemaju alternative. Slobodan građanin, slobodan narod  uvijek ima alternative, a to je sloboda i samostalnost, poput Norveške i  Švicarske. Ne možete nas stoga zaplašiti ni sa eventualnim balkanskim  parlamentima, jer jednostavno tamo ne pripadamo.
 
 Ne bude li se  odgodio referendum to će biti dokaz da hrvatske vlasti ne žele pomoći  članicama EU-a, pa pozivamo hrvatske građane da na referendumu pokažu i  jednima i drugima da, slično francuskom vojnom biskupu, puno više cijene  hrvatske vrjednote od onih koje nam propagiraju iz EU-a, a slijepo  podržavaju hrvatske vlasti od 2000. misleći na svoje fotelje, a ne na  dobrobit naroda.
 
 
 | REFERENDUM AFTER THE FINAL VERDICT FOR CROATIAN GENERALS
 
 REQUEST TO THE GOVERNMENT OF THE REPUBLIC OF CROATIA
 
 We,  the undersigned, request that the referendum on the accession of  Croatia to the European Union be held only after the final verdicts are  delivered for the Croatian Generals in the ICTY in the Hague!
 
 During  an international military pilgrimage to Lourdes, the former French  Military Bishop, Michel Dubost, stated that he admired the Croatian  people, as they had something that is increasingly disappearing, that  they possess values which are dissipating throughout Europe, but without  which Europe cannot survive. In fact, we only have to recall two recent  events which clearly demonstrate this.
 
 Every sovereign state has  the right and an obligation to return occupied territory under its  control. Under the conditions of the Geneva convention (12 August 1949),  Article 1 of Protocol 2 states that: ”Nothing in this Protocol shall be  invoked for the purpose of affecting the sovereignty of a State or the  responsibility of the Government, by all legitimate means, to maintain  or re-establish law and order in the State or to defend the national  unity and territorial integrity of the State.”!
 
 In stark contrast  to these proclamations, the EU punished Croatia by abolishing the Phare  programme on only the second day of the liberating military operation  “Storm”, calling upon false accounts of excessive shelling of Knin.  Following on from this logic, the prosecution of the ICTY indicted the  Croatian Generals and fabricated the legal norm of a “joint criminal  enterprise” so that it would be able to charge the entire Croatian civil  and military leadership.
 
 After such blasphemous accusations, the  Croatian people publicly and openly asked the question, which remains  unanswered to this day, and that is whether there was excessive shelling  of Vukovar, Osijek, Vinkovci, Karlovac, Sisak, Slavonski Brod, Zadar,  Šibenik and so many other villages and towns? Was the planned aggression  carried out by the Yugoslav National Army and Serbian paramilitary  forces against Croatia a “joint criminal enterprise”, after a  plebiscitary vote by Croatia’s citizens had overwhelmingly decided in  favour independence and self-determination, an aspiration for all  oppressed nations that had been implanted by American President Woodrow  Wilson in his famous Fourteen Points address even before the Paris Peace  Conference in 1919? Has anyone been brought to justice for the first  razing and holocaust at the beginning of the Serbian aggression on  Croatian soil, in the eastern-Slavonian town of Ćelije which founds  itself in the path of barbaric hordes? Was there excessive shelling in  Sarajevo . . .? Based on the (lack of) content in the indictments and  judgements it would appear that all of these towns and cities were at  peace during the 1990’s, and their residents were enjoying baroque  music. This behaviour from Europe can only be described as a historic  example of dishonour and hypocrisy and the trampling of all of the  Christian values upon which Europe has sustained itself throughout the  centuries. However, it would seem that these moral values are at the  core of another Europe which was created by its greatest minds, above  all its Christian thinkers. The equalisation of victims and aggressors  has happened for the first time in history, just as it has happened for  the first time that the main protagonists of war – the aggression  against Croatia – have not been convicted. With that, a shameful flag  flies high above Europe – a flag of war, and not of the peace that was  brought about by Croatia’s defenders. We could not believe how correct  the former French Prime Minister, Georges Clemenceau, was when he  declared that it is more difficult to achieve peace than war.  Ultimately, all of this shows Europe’s complete lack of care for the  freedom and rights of nations that have been victims of imperialist  excess throughout the ages.
 
 The EU has continuously demanded  Croatia’s respect and conformity to the judgements of the ICTY court,  even though that “court” has behaved in a racist manner towards selected  nations. This was the premise of a recent protest letter to the  Security Council of the UN, prepared by Croatian academics, bishops and  archbishops and co-signed by 2,300 Croatian citizens, including 230  university professors and doctorates. Here we would like to re-iterate  just one of assertions from that letter: “You have imprisoned our  soldiers because it was them and not you that saved one hundred thousand  lives in the supposedly UN safe zone of Bihać, after the earlier  massacre in the UN safe zone of Srebrenica.”  The American military  attaché at the time provided a similar assessment, asserting that  General Gotovina and the Croatian Army prevented genocide on a scale  that had only been witnessed during World War II.
 
 The ICTY’s  prosecutors have ignored so many atrocities. They have not indicted  anybody for so many rapes . . .  Rape victims can see the perpetrators  of the crimes against them walking freely throughout Croatia, especially  in the streets of Vukovar. Suddenly rape is not a crime, maybe because  it was committed by the aggressor, and they have amnestied the  aggressors’ from many other crimes.
 
 All Croatian governments  since January 3 2000, have obediently accepted or ignored, supposedly  because of higher ideals, twisted perspectives on fundamental values,  which are in complete contrast to the civilised ideals espoused by  Bishop Michel Dubost and many others.
 
 Entering the EU under these  conditions, Croatia will not be able to assist the EU in recognising  the real ideals, without which it cannot survive. This is why we are  urging the Croatian Government to change the date of the referendum and  defer it until such time as the final judgement for the Croatian  Generals is brought down by the ICTY court in the Hague.
 
 We would  like to one more opportunity to validate Europe’s credibility, we would  like to determine whether Europe has recognised the victims, does it  differentiate between the values of sweet, dear freedom and subjugation.  This is why need to go to the referendum on accession to the EU only  once the final judgement has been delivered for our Generals.
 
 We  would also like to give the member countries of the EU an opportunity to  declare themselves whether they believe that there are more and less  deserving peoples? And whether it is still insignificant to them whether  someone could massacre 100,000 civilians – by their definition – of a  less deserving people? We are convinced that any other European General  responsible for the saviour of so many civilians would be universally  acclaimed and receive the Nobel Peace Prize – and yet the Croatian  Generals received draconian sentences in the preliminary judgment  against them!
 
 If the Croatian Government does not wish to defer  the referendum, they will significantly reduce the plebiscitary  participation in the referendum on accession to the EU and prove to the  people that they are leading us into the EU simply because they do not  know what to do with the Croatian nation, and just like in 1918,  converse to dire warnings, they led the nation into a great unknown. And  in this association of states built upon an interwoven variety of  anti-Croatian ideologies, the people remained for the best part of a  century paying an immeasurable price. Even back then our ancestors were  persuaded and misled that there was no alternative. Free citizens and  free nations always have an alternative, and that is freedom and  independence, like Norway and Switzerland. We cannot be intimidated by  the possibility of another sort of Balkan association and parliament,  for we simply do not belong there.
 
 In the event that the  referendum is not deferred, this will serve as proof that the Croatian  Government does not wish to assist the member countries of the EU, so we  call upon the citizens of Croatia to unite and demonstrate to one and  all, that similar to Bishop Dubost, that they cherish traditional,  Croatian and Christian values far more than those being propagated by  the EU, which Croatian Governments since 2000 have blindly supported,  looking out for their own self-interest rather than the welfare of the  people of Croatia as a whole.
 
 
 
 |      | akademik Smiljko Ašperger
 dr. sc. Zvonimir Janko, Prof. Emeritus der Universitaet Heidelberg, dopisni član HAZU
 akademik Dubravko Jelčić
 mons. Ante Jurić, nadbiskup u miru
 prof. dr. sc. Stjepan Marčelja, dopisni član HAZU, full member of Australian Academy of Science, Australia
 akademik Josip Pečarić
 Ante Glibota, redovni član Evropske Akademije Umjetnosti Znanosti i Literature (EASL), Paris
 dr. Zvonimir Šeparović, profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, član Europske akademije znanosti i umjetnosti
 dr. sc. Maja Andrić
 dr. sc. Mato Artuković
 prof. dr. sc Vanda Babić, Sveučilište u Zadru
 prof. dr. sc. Ivan Bakran, Zagreb
 dr. sc. Mladen Bandić, dipl. ing. građ.
 doc. dr. sc. Senka Banić
 doc. dr. sc. Josipa Barić
 doc. dr. sc. Zlatko Begonja
 dr. sc. Ivana Benzon
 prof. dr. sc. Mihovil Biočić, KBC Split, Medicinski  fakultet Sveučilišta u Splitu
 dr. sc. Srećko Botrić, Sveučilište u Splitu
 prof. dr. sc. Zdravka Božikov, Split
 doc. dr. sc. Snjezana Braić, Prirodoslovno matematički fakultet, Split
 dr. sc. Morana Brkljačić Žagrović, dr. med.
 dr. sc. Miljenko Buljac
 prof. dr. sc. Marin Čikeš, Sveučilište u Zagrebu
 dr. sc. Ambroz Čivljak, predavač i znanstveni suradnik
 doc. dr. sc. Alojzije Čondić, Split
 prof. dr. sc. don Josip Čorić
 prof. dr. sc. Vera Čuljak
 prof. Ante Čuvalo, Ph. D.
 prof. dr. sc. Vladimir Ćepulić
 prof. dr. sc. Alojz Ćubelić, Katolički bogoslovni fakultet
 prof. dr. sc. Borislav Dadić
 prof. dr. sc. Vlado Dadić
 doc. dr. sc. Antun-Ante Delić, dragovoljac Domovinsakog rata, Grubišno Polje
 doc. dr. sc. Pero Draganić, dr. med.
 prof. dr. sc. Andrej Dujella
 prof. dr. sc. Neven Elezović, FER, Zagreb
 prof. dr. sc. Rea Fulgosi- Masnjak, redovita profesorica Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
 prof. dr. sc. Danica Galešić Ljubanović, patolog, Zagreb
 dr. sc. Nikša Glavić
 prof. dr. sc. Ana Marija Grancarić
 prof.  dr. Vinko Grubišić, professor emeritus , Sveučilište Waterlooi,  Germanski i slavenski studiji (Germanic and Slavic Studies), Kanada
 dr. sc. Željko Hanjš
 prof. dr. Ivan Ilić, professor emeritus, FER, Sveučilište u Zagrebu, bivši veleposlanik
 prof. dr. sc. Borka Jadrijević
 dr. sc. Julije Jakšetić
 dr. sc. Domagoj Jamičić, znanstveni savjetnik
 dr. Milan Jelić, dipl. ekonomist, Argentina
 prof. dr. sc. Branko Jeren, Sveučilište u Zagrebu
 prof. dr. Hrvoje Kačić
 dr. sc. Držislav Kalafatić
 prof. dr. sc. Damir Kalpić
 prof. dr. sc. Ivan Karlić
 prof. dr. sc. Vladimir Katović, Wright State University, Dayton, OH USA
 doc. dr. sc. Marijan Kirin
 prof. dr. sc. Milica Klaričić Bakula
 prof. dr. sc. Srećko Kovač
 prof. dr. Slavko Kovačić, Split
 dr. sc. fra Smiljan - Dragan Kožul, O. F. M., Duhovni ravnatelj Pokreta Krunice za obraćenje i mir
 prof. dr. sc. Šimun Križanac
 prof. dr. sc. Mario Krnić
 dr. sc. Nikša Krstulović
 prof. dr. sc. Marija Šiško Kuliš, Split
 prof. dr. sc. Stipe Kutleša
 prof. dr. sc. Slobodan Lang
 prof. dr. sc. Ante Lauc
 prof. dr. sc. Velimir Laznibat redovni prof. Filozofskog fakulteta u Mostaru u miru
 doc. dr. sc. Inga Lisac
 Maja Lukac-Stier, doktor filozofije i sveučilišni profesor, Buenos Aires, Argentina
 prof. dr. sc. iur. Branimir Lukšić
 dr. sc. Mislav E. Lukšić, Zadar
 Marko Magdalenić, prof. - dirigent, KBF Zagreb
 prof. dr. sci. Ivan Malčić
 dr. sc. Ljubo Marangunić, sveuč.profesor u mirovini
 dr. sc. Ivica Martinjak
 prof. dr. sc. Marko Matić, Split
 dr. sc. Tomislav Matić, Canberra, Australia
 dr. sc. Josip Matjan, die
 dr.sc. Bruno Mayer, dipl ing. tehnologije
 dr.sc. Zvonimir Medvedović
 dr. sc. Miroslav Međimorec, redatelj, hrvatski branitelj, diplomat
 dr. sc. Zlatko Miliša, red. prof.
 prof. dr. fra Andrija Nikić, predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak u Mostaru sa 1263 člana
 prof. dr. sc. Milan Nosić
 prof. dr. sc. Zarko Nozica
 prof. dr. Dubravka Oraić Tolić
 dr. ing. Marijan Papić, Vancouver, Canada
 dr. sc. Đurđica Parac-Osterman, redoviti profesor u trajnom zvanju
 prof. dr. sc. Davor Pavuna
 prof. dr. sc. Ivan Perić
 prof. dr. sc. Nedjeljko Perić
 doc. dr. sc. Ante Periša
 prof. dr. sc. Mladen Petravić, Sveučilište u Rijeci
 prof. dr. sc. Ivan Petrović
 dr.sc. Dora Pokaz
 prof. dr. sc. Tanja Pušić
 dr. sc. Stjepan Razum, povjesničar i archivist
 Prim. dr. sc. Darko Richter, Zagreb
 prof. dr. sc. Dubravka Sesar, Zagreb
 dr. sc. Drago Šimundža
 Prim. dr.sc. Tatjana Šimurina, dr med., anesteziologinja
 Đuro Tikvica, pijanist, profesor Muzičke akademije u Zagrebu
 dr. sc. Hrvoje Valpotić, dr. med. vet., Veterinarski fakultet, Zagreb
 dr. sc. Mislav Vedriš, dipl. inž. Šumarstva
 prof. dr. sc. Ivica Veža, Split
 dr. Mile Vidović
 dr. sc. Petar Vučić
 dr. sc. Zlatko Vučić
 dr. sc. Vida Vukoja, lingvist
 dr.sc. s. Lucila (Anica) Zovak, Švicarska
 prof. dr. sc. Tomislav Živković
 prof. dr. sc. Darko Žubrinić
 dr. Antonio Žuvela, pravnik, Buenos Aires, Argentina
 Marko Abram, student, Split
 Duško Abramović, Toronto, Canada
 Nevena Abramović, Toronto, Canada
 Dražen Adam, dipl. ing.
 mr. sc. Goranka Adam, dipl. ing.
 Damir Agičić
 Zvonimir Ajduk, dipl. ing. građ., Split
 Ivan Alpeza
 Katica Amidžić Peročević, dipl. oec., Zagreb
 Ružica Andrić, Sydney, Australija
 Kata Andrijević  (s.m.Slavomira)
 Martina Antunović
 Josip Anušić, vjeroučitelj
 Ivanka Arambašić, Trogir
 Viktor Arbanas, dipl. inž. u mirovini, Osijek / Baden
 Stjepan Asić, dizajner, predsjednik AHK
 Marko Aščić, dipl. ing. el.
 don Miljenko Babaić
 Ana Marija Babić
 Ante Babić
 Ivan Babić, književnik
 Ivana Babić, prof. hrvatskog jezika, Zagreb
 Ivančica Babić, Zagreb
 Marijan Babić, Zagreb
 Tijana Babić
 Ante Babin dipl. ing. brodogradnje
 mr. sc. Zlatko Bacinger, predsjednik Bratovštine Petra Zrinskog - Časni stol Čakovec
 Miljenko Bađun, hrvatski dragovoljac Domovinskog rata
 dr. Ilija Bagarić, Požega
 Jozo Bagarić, Tomislavgrad (München)
 Nenad N. Bach, dipl. ing., New York, SAD
 Ivan Balić, Split
 Juraj Ban
 Zdravko Ban
 Marijan Banić
 Vicko Baraban, Švicarska
 Lucija Barac, Adelaide, Australia
 Vesna Baranjaji, domaćica, Vukovar
 Frano Baras, viši sveuč. predavač u miru, Split
 Ana Barbir
 Marko Barbir
 Milenko Barbir
 Steven Barbir
 Krešimir Barković, muzejski radnik, Pariz, Francuska
 Robert Bartnicki, tehničar za računalstvo, Vukovar
 Josipa Barun
 Mate Barun
 Đurđica Bastjančić, prof.
 Iva Bastjančić, stud.
 Ivan Bastjančić, dipl. ing.
 Daran Bašić, branitelj, Mostar
 Đivo Bašić, Dubrovnik
 Milan Bašić, Zagreb
 Stanko Bašić, Split
 Dragutin Bauman, ing.kem., član Predsjedništva Hrvatskog žrtvoslovnog društva
 Jasna Begonja, Zadar
 Mate Bekavac, geodet, Zagreb
 Suzana Bekavac, pravnica, Zagreb
 Ante Belas, Trogir
 Darko Belović, kap., Rijeka
 Tea Benzon, prof.
 Zdenka Benzon, liječnik
 Joan Beram, Sydney, Australia
 Marijana Beram, Melbourne, Australia
 Marko Beram, Melbourne, Australia
 Sime Beram, Melburne, Australia
 Simon Beram, Sydney, Australia
 Tomislav Beram, Tajnik HOP-a za Australiju i Novi Zeland
 Tomislav Beram, Predsjednik Hrvatskog medjudrustvenog odbora za zajednicku suradnju, Sydney, Australia
 Dobrila Berković-Magdalenić, prof.
 Luka Magdalenić, prof.
 Jelena Beroš, dipl. oec.
 Zdravka Bešić
 Josip Bešić
 Ankica Bešlić, med. sestra, D-Göppingen
 mr. Jozo Bešlić, teolog i obiteljski savjetnik, D-Göppingen
 Petar Bezjak
 Goran Bićanić
 Ivan Bićanić, ing., Zagreb
 Marija Bićanić, umirovljenica, Zagreb
 mr. sc. Nikola Bićanić, profesor filozofije, Zagreb
 Mihovil Bilać, Široki Brijeg
 Ante Bilić, Canberra, Australia
 Branimir Bilić, umirovljenik, Zagreb
 Ivanka Bilić, umirovljenica, Zagreb
 Stanislav Bilić, strojarski tehničar, Krško, Slovenija
 Vlatko Bilić, dipl. ing. arh., Zagreb
 Igor Bjelik
 Goran Blažević
 Tomislav Bolanča, dipl. oec., Zadar
 Iva Boras, studentica, Zagreb
 Vanda Boras Podravac, B.A.Soc.Sc, Canberra, Australija
 Damir Borovčak, dipl. ing., Zagreb
 Ignacije Borović, P. Eng,.geolog, Vancouver, British Columbia
 Marjan Bošnjak
 Mirko Bošnjak, Split
 Zdravko Bošnjak dipl. ing., Zagreb
 Josip Botteri Dini, akad. slikar
 mr.sc.ing. Davor Bozin, San Pedro, California
 mr. sc. Tomislav Bradić
 Ivan Bradvica, dipl. ing. građ., pjesnik
 Miro Braić, privatni ugostitelj, Omiš
 Ane Brajević, umirovljenica
 Pero Brajević, umirovljenik
 Roko Bralič, prof. kineziologije
 Branko Bralić, Stobreč
 Ivan Brdar, umirovljrnik, Cleveland, USA
 Blazenka Brekalo, prof. fil. i rel. culture
 Dragica Brekalo
 Danijel Brekalo
 Danijela Brekalo
 Ivan Brekalo
 Klaudia Brekalo
 Marijo Brekalo
 Mario Brekalo
 Mirko Brekalo
 Sandra Brekalo
 Tomislav Brekalo
 Ljiljana Brkić, domaćica, Vukovar
 Kristijan Brkljačić, Kastel Stari
 Milko Brković
 Vesna Bublić, Bjelovar
 Janko Bučar, književnik
 Harrison Budak
 Mario Budak
 Nancy Budak
 Frano Budimlić
 Leonardo Budimlić Majnarić, ak. slikar član HDLU, Zagreb
 Ivan Bukovac, Županja
 Damir Buljević, HRVI-Domovinskog rata, Predsjednik HDLSKL-Osječko-baranjske županije
 Drazen Buntić
 Rudi Buntić, Softver Konzultant, Ludwigshafen/Međugorje
 Frane Burazer, Sydney Australia
 Denis Burčul, student na Sveučilištu Hamburg, Njemačka
 Jasna Butković, Velika Gorica
 Vinko Cerovski, predsjednik Udruge veterana Domovinskog rata Velika Gorica
 Vladimir P. Cettolo, dipl. inž. elektrot., Argentina
 Lisa Ciaravalotti Galić, Woodbridge
 Juraj Cigler, dipl. inž. građ., Čakovec
 Milan Ciliga
 mons. Lovro Cindori, kanonik Prvostolnoga kaptola zagrebačkog
 Snježana Cirba, domaćica, Vukovar
 Sima Cirjak
 Nikola  Crgonja, Melbourne, Australia
 Maja  Crgonja, Melbourne, Australia
 Drago  Crgonja, Melbourne, Australia
 Zeljko Crnjac
 Mate Cubela
 Vito Cubela
 Zdenko Cubela
 Vinko Cujić,  Hamburg
 Tomislav Culjaga
 Agustina Cupcić, prof. u mirov., Buenos Aires, Argentina
 Marko Curać, novinar
 Marko Curać, student
 Darko Cuvaj, Bjelovar
 Marija Cvelbar, dipl. inž.
 Veronica Cvitković,  profesorica engleskoga jezika, Buenos Aires, Argentina
 Ante Čarapina, dipl. oec.
 Marija Čatlak, Zadar
 Ante Čavka, književnik
 Joško Čelan, novinar i publicist
 Ankica Čenić-Dadić, dipl.oecc.-sudski vještak, stečajni uprvaitelj, konzultant za malo gospodarstvo
 Dubravka Čepelak, prof. logopedije, Mallorca, Španjolska
 Marijan Čepelak, ing. geologije, Mallorca, Španjolska
 Radovan Čepelak, Zagreb
 Velo Čerkez, gospodarstvenik
 Tomislav Čiček, dipl. ing., Kaštel Stari
 Ante Čizmić, prof., Zadvarje
 mr.sc. Vlasta Čizmić
 Ferdo Čolak
 Šime Čolak, dipl. oec., Zadar
 Davorka Čović
 Dule Čugura
 Geard Čujić, referent marketinga, München, Njemačka
 Marina Čujić, prodaja, München, Njemačka
 Dragutin Čulinović, dipl. ing. stroj., Zagreb
 Ivanka Čuljak, prof.
 Srećko Čuljak, dipl. oec.
 Domagoj Čunko, ing.
 Ikica Čuvalo, prof.
 Ružica Ćavar, oec., Tomislavgrad
 Anto Ćosić, oec, Slavonski Brod
 Ivan Ćosić, Bukvin, Publicist, Vrbanja
 don Marko Ćubelić
 Alojz Ivan Ćuk
 Ante Marko Ćuk
 Jela Ćuk
 Josip Ćuk, Melbourne
 Jozo Ćuk
 Kate Jelena Ćuk
 Tomislav Domagoj Ćuk
 Marijo Ćukušić, Vranjic
 Anto Ćurić, dipl. ing. el.
 Ivan Ćurić
 Sanja Ćurić, dip. oec.
 Dijana Damjanović, Zagreb
 Aleksandar Debenjak, dipl. ing. šumarstva. Pariz, Francuska
 Ivanka-Janka Debenjak-Magas, dr. med. specialist internist u mirovini, Pariz, Francuska
 Mladen Deletis
 don Ivan Delić, župnik, Priko-Omiš
 Mladen Depikolozvane, Mississauga
 Zlata Derossi, prof.
 Katica Devčić, umirovljenica, Buenos Aires, Argentina
 Mirko Dijanek
 Renata Dobrić, Kaštela
 Dragi Ante Doljanin, Hrvace
 Julija Domac, prof.
 Stjepan Domačinović, Korntal-Münchingen, Njemačka
 Darko Domijan
 Ankica Domitrović, građevinski tehničar, Ogulin
 Ivan Domitrović, student, Zagreb
 Ivica Domitrović, autoprijevoznik, Ogulin
 Josipa Domitrović, dipl. ing., Zagreb
 Mate Dostal, Chicago
 Zvonimir R. Došen
 Vesna M. Došen
 Franjo Dragaš, teolog i pisac
 don Jakov Dragušica
 Ivan Dražetić, industrijalac, Cleveland, USA
 Ivica Dreznjak
 Ante Drmić
 Anka Drnasin, dipl. oec.
 Antun Drndelić, dipl. pravnik
 prof. Tomislav Držić, dipl. novinar
 Josip Duboković
 Dražen Dugan, Sesvete
 Kristina Dugan, Sesvete
 Ivana Dugandžić Grković, dipl. iur.
 Pero Dugandžić, Chicago
 mr. sc. Danijel Dugonjić, dr. vet. med., Zagreb
 prim. dr. Josip Dujella
 Eduard Duka
 Stipe-Ćipa Dukić, katolički svećenik
 Viktor Dukić, Košute-Trilj
 Domagoj Duvnjak, dipl. ing., Zagreb
 Hrvoje Duvnjak, strojarski tehničar, Zagreb
 Krešimir Duvnjak, dipl. ing., apsolv. filozofije i religijske kulture, Zagreb
 Marko Duvnjak, prof., ravnatelj Gimnazije, , Sinj
 Ivo Dužević, psihijatar, Makarska-Split
 Dragutin Dvojković, dr. med. dent.
 Boris Dželalija
 dr. Tomislav Djurasović, München, Njemačka
 s. Ana Klaudija Đuran, OSU
 Ivana Erdeljac
 Ružica Erdelji, umirovljenica, Vukovar
 Niko Eres,  clan predsjednistva HSKNJ-a
 Michelle Fairbrothers, Chicago
 Suzanne Fanjek, Melbourne, Australia
 Mirna Filipović-Koscec, dipl. ing. u mirovini
 Damir  Findrik, dipl. ek.
 Marija Ruza Fiolić, Argentina
 Stjepan Fiolić, Argentina
 Tomislav Fleković
 Hilda Marija Foley, SAD
 Dubravka Frković, Buenos Aires
 Tomas Frković, ravnatel katoličke škole, Buenos Aires, Argentina
 Francisco Frković, student, Buenos Aires, Argentina
 Stjepan Furdek, Sydney, Australia
 Ružica Gabriel, Zagreb
 Dragan Galić, Hrvatski branitelj, Široki Brijeg
 Gordana Galić, Split
 Ivan Galić, Toronto
 Marija Galić, Toronto
 Marijan Galić, Toronto
 Mladen Galić, umirovljeni HRVI, Split
 Pero Galić, Chicago
 Tadija Galić, Woodbridge
 Zoran Galić, odvjetnik
 Janko Galinac Windsor, Canada
 Marijana Galinović, umirovlenica, Buenos Aires, Argentina
 Slavko Galiot, dipl. arh., prof.
 Dino Ganić
 Dunja Gaupp, Verkaufsmanager, Švicarska
 Osvin Gaupp, dipl. ing., Švicarska
 Ante Gavranicć, Sydney, Australia
 Petar Gelo, urednik i voditelj Hrvatskog radio programa Melbourne
 Anđelo Glavan
 Danica Glavaš
 Marija Glavaš, službenik; Makarska
 Vlado Glavaš
 Ana Glavić, me. Sestra
 Edi Glavić, pomorac
 Mato Glavić, dr. umirovljenik
 Hrvoje Glogar, dr.med.,spec. obiteljske medicine
 Vedrana Glogar, dipl.inž.
 Tina Golubić
 Ante Gotovac, Zagreb
 Josip Gotovac, Zagreb
 Josip Gotovac, Mississauga, Canada
 Marica Gotovac, Zagreb
 Milica Gotovac, Mississauga, Canada
 Tanja Gotovac, Zagreb
 Vjeran Grabant
 Vanja Grbac Gredelj, dr. med.
 Frano Grbavac,  poduzetnik,  Zagreb
 Grgo Grbavac
 Ivan S. Grbavac
 Josip Grbavac,  student,  Zagreb
 Ljubica Grbavac
 Mate Grbavac,  student,  Zagreb
 Silvije Grbavac , Zagreb
 Zlatko Gregov, bacc. oec., Zagreb
 Joško Grenc
 Maria Grgić, Toronto, Canada
 Milka Grgić, Toronto, Canada
 Nicole Grgić, Toronto, Canada
 Stjepan Grgić, Toronto, Canada
 Vinko Grgić, dipl. ekonmist, Toronto, Canada
 Josip Grilec
 Damir Grošinić
 Frano Grubišić, maturant ,gimnazijalac
 Marija  Grubišić, student Ekonomskog Fakulteta- Zagreb
 mr. sc. Marko Grubišić, predsjednik" Hrvatskog Drustva Politickih Zatvorenika "-podr. Zagreb
 Martina Grubišić, ekonomist
 Nikola Grubišić, Zagreb
 Vlado Grubišić, Sydney
 Ana Gudelj, prof. mat. i inf.
 Željko Gudelj, dipl. inž.
 Elvira Hafner
 Gordana Hanžić, Split
 Silvia Neda Hasenay, mg. u turizmu, Buenos Aires, Argentina
 Bellinvia Marija Haubrih, Milano, Italija
 Branko Haubrich - iur, Mostar
 Branko Haubrich, iur, Mostar
 Marta Haubrich
 Ivanka Haubrich
 Ivana Haubrich-Mihovilović
 Gino Hečimović, Chicago
 mr. sc. dr. Renata Heinzl, Zagreb
 Petar Hinić, Zagreb - Stuttgart
 Ljiljana Hodak, ekonomistica
 Martina Hodak, studentica
 Mateja Hodak, studentica
 Stjepan Hodak, pogonski električar
 Anđela Hodžić, professor
 Elamer Hodžić, student
 Branko Hrkač, likovni umjetnik, dragovoljac Domovinskog rata
 Pavao Hrlić, Kostrena
 Kristina Hublin, studentica, Rijeka
 Sanjin Hublin, Rijeka
 Stella Hubmayer, tajnica, Buenos Aires, Argentina
 Alijz Hude, Bjelovar
 Mladen Ibler, dr. med.
 Anđela Ivančić, Halton Hills, Canada
 Ante Ivančić, Halton Hills, Canada
 Ines Ivančić, Halton Hills, Canada
 Stipan Ivančić, Halton Hills Canada
 Stipan Ivančić. Mississauga,  Canada
 Vlade Ivančić, Halton Hills, Canada
 Andjelko Ivanko, Hamburg
 Goranka Ivanković, prof. eng.
 Kristina Ivanković, studentica
 Marija Ivček
 Mile Ivezić, Chicago
 Zlata Ivezić, Chicago
 Helena Ivić, Pula
 Frano Ivković, inženjer, Livno
 Šime Jakelić, inženjer elektrotehnike, Zageb
 Jack Janes, mag elektrotehnike, Westinghause, Pittsburgh
 Vesna Janes, specijalist medicinske biokemije, Piitsburgh, PA, USA
 Ante Rokov Jadrijević, dipl. ing., publicist i blogger
 Branko Jazić, Sydney, Australia
 Andrija Jazbec, dipl.ing.kem.
 Božidar Jazbec, dipl.ing.kem.
 Marija Jelak
 Ivica Jelić, ugostitelj, Biograd
 Marko Jerčinović, dipl. inž., Zagreb
 Dragan Jezidžić
 Stipe Jolić, dipl. teolog
 Petar Josipović, samozaposlen, Australia
 Dubravko Jošić, mag. fizike, Slavonski Brod
 Jelena Jozipović
 Matej Jozipović, prof. eng. i njem.
 Ana Jović, dipl. ing. građ., Umag
 Darko Juka, književnik i novinar
 Branimir Jukić
 Stanko Jukić
 Marija Juras, dipl. iur., Kaštel Štafilić
 Tomislav Jurčević, predstavnik FUJIFILM-a za sjeverozapadnu Hrvatsku
 Zoran Jureša, dipl. ing. arh. MAA, RIBA
 Silvio Jurešić
 Ante Juričev-Sudac, dipl. ing. elektrotehnike
 Josipa Juričev-Sudac, dipl. ing. med. biokemije
 Mirjana Juričić, Zürich / CH
 Radoslav Jurić
 Radojka Jurin, dipl. socijalni pedagog
 Mario Jurin, dr.med. internist
 Branko Jurisić, Toronto
 Marija Jurisić, Toronto
 Zoran Jurišić, pjesnik, urednik Podstranske revije
 Ilija Jurković, Melbourne, Australia
 Ivan Juroš, Zagreb
 Vlade Juroš
 Andelko Jurun, predsjednik Hrvatskog Doma u Buenos Airesu
 mr. sc. ling. Kristijan Jusić, prevoditelj HR-FR, Pariz, Francuska
 don Anđelko Kaćunko
 Damir Kalafatić, Omiš, dipl.ing.kem., u mirovini
 Marija Kalafatić, Omiš, dipl.ing.kem., u mirovini
 Ksenija Kamber, prof.
 Luka Kantoci
 Boris Kantoci, Zagreb
 Bruno Kantoci
 Doma Karaula, umirovljenica, Vukovar
 Marijan Karaula, umirovljenik, Vukovar
 prof. Kazimir Katalinić, Buenos Aires
 Davorin Katavić, ing. telekom., Sarajevo
 Ljiljana Katičić, dipl. ing. MLD, Zagreb
 Ivan Katić, industrijalac, Cleveland, USA
 Slavko Katić, industrijalac, Cleveland, USA
 Douglas Kezele, Toronto
 Dragica Kipre, Konavle
 Katarina Kipre, Konavle
 Niko Kipre, Konavle
 Pavo Kipre, Konavle
 mr. art. Eva Kirchmayer Bilić, Muzička akademija, Zagreb
 Ana Kirchmayer-Wonnemann, prof., violinistica u Osnabrücker Synfonieorchester
 Osnabrück, Njemačka
 Sonja Kirin, Toronto
 Matko Klaić, Varaždin
 Ivan Klarić, dipl. ing. građ. u mirovini
 Tereza Klier, službenica u uredu za mirovine, Njemačka
 Đuro Knezičić
 Gordana Knezović
 Mate Knezović, odvjetnik, predsjednik Obiteljske stranke
 Jure Knezović
 Kristina Knezović
 Josip Kocijan
 Mile Mijo Kokan, Split
 Josip Kokić
 Alojzije Kokorić, ing., Tribunj
 Ante Kokotović, Sydney, Australia
 Stipe Kokotović, Sydney, Australia
 Frane Kolak, Zagreb
 Siniša Kolarić, Hrašće Turopoljsko, Novi Zagreb
 Marica Kolić, referent, Drežnik Grad
 Nikola Kolić, poljodjelac, Drežnik Grad
 Damir Ivan Konjevod, mag.inf.
 Zdravko Kordić, Zagreb
 Željko Kordić, direktor sektora općih, pravnih i kadrovskoh poslova, Makarska
 Mladen Kostić, Stuttgart, Njemačka
 Ivan Kostrenčić, JP, Perth Western, Australia
 Ljudevit Kotnik, dipl. ing.
 Ante Kovač, dipl. ing.
 Alojz Kovač, odvjetnik, Offenbach, Njemačka
 Danijel Kovač
 Vjekoslav Franjo Kovač
 Marija Kovač, poduzetnica, Zagreb
 Stjepan Kovač, prevoditelj, Zagreb
 Kazimir Kovačić, 98 g., poduzetnik u m., Buenos Aires, Argentina
 Ilija Kožul, D-Geislingen/Steige
 Marija Kožul, D-Geislingen/Steige
 Frano Krajina, D-Geislingen/Steige
 Milica Krajina, D-Geislingen/Steige
 Filip Krakan, Švicarska
 Milica Krakan
 Vjekoslav Kranjčec, student FSB, Zagreb
 Tomislav S. Krčmar
 Ante Krišto, Split
 Ante Krišto, Zagreb
 Vesna Križanac, umirovljenica, Sesvete
 Jure Krpan, Chicago
 Željka Kršinić Medić, dipl. ing. arh.
 Marija Kruhek, Zagreb
 Stjepan Kruhek, Zagreb
 Petar Kružić, dr. st., Stuttgart
 Ana Krželj
 Zvonimir Kuharić dipl.ing.stroj.
 fra Ante Kukavica, kapucin
 Ante Kunek, dr. vet., Australija
 Vesnica Kusar, geograf, Zagreb
 Miroslav Kušek, dipl. iur.
 Milenko Kvesić, Mostar
 Ana Landeka, Vinkovci
 Krešimir Landeka, Vinkovci
 Krešimir Lasić, Zagreb
 Matija Lasić, Zagreb
 Marko Latinčić, Rim
 Jerko Lebo, dipl. inž., Zagreb
 Zdravka Leindl , Umag
 Mile Leko
 Mladen Leko, Accountant, Canberra, Australia
 Paulina Leko, Accountant, Canberra, Australia
 Marito Mihovil Letica, prof. filozofije i religiologije
 mr. sc. Šime Letina, publicist, Washington DC, USA
 Božica Likan , Zagreb
 Franjo Likan, Zagreb
 Sanja Lipnjak, Zagreb
 Ive Livljanić, veleposlanik u miru
 Ankica Lojkić, soc. radnik
 Mladen Lojkić, publicist
 Nikola Lončar, Sydney, Australia
 Željko Lončar, dipl. ing. agronomije
 Fabijan Lovoković, autor knjige Hrvatske zajednice u Australiji, Sydney
 Neda Lovričević, dipl. ing. mat.
 Anđa Lovrić, prof.
 Kazimir Lovrić, dipl ing drvne industrije, Frauenfeld, Schweiz
 Zdravko Lozar, pedagog lik. odgoja, Berlin
 Angie Luburić, Australija
 Danijel Lucić, Darmstadt, tajnik Hrvatskog Svjetskog Kongresa
 Franjo Lučić, prof.
 Jadranka Lučić, tajnica Hrvatskog žrtvoslovnog društva
 Jelena Lučić
 Ivica Luetić, novinar
 Agustin Lukanović, Sydney, Australia
 Ilija Lukanović, teolog i diplomat, Krk
 Željko Lukašević, d.i.g.
 Ivan Lukenda, soboslikar & ličilac (Njemačka)
 Jozo Lukenda, umirovljenik, Zadar
 Krunoslav Lukenda, diplomirani ekonomist, Zadar
 Ivo Lukić, Sydney, Australia
 Roza Lukić, Sydney, Australia
 Ivan Lulić, mr. sig.
 Martin Lulić, Sydney, Australia
 Ivica Ljubanović, autoprijevoznik, Hrvatski Leskovac
 Matija Ljubanović, geodetski tehničar, Hrvatski Leskovac
 Mato Ljubanović, cestar, Tounj
 Ružica Ljubanović, čistačica, Hrvatski Leskovac
 Ružica Ljubanović, ekonomski tehničar, Tounj
 Damir Ljubičić, ing. telekomunikacija, Zagreb
 Ante Ljubić
 Rade Ljubić
 ing. Vjera Ljubišić (85 godina), Buenos Aires, Argentina
 Ivana Madunić, oec., Tomislavgrad
 Berislav, Mađor
 Gordana, Mađor
 Mirjana Mađor
 Snježana Mađor
 Blažena Magdić, umirovljenica
 Ivan Magdić, umirovljeni časnik HV
 Nikola Mahin
 Robert Majerić, dipl. ing. el., Zagreb
 Diana Majhen
 Hrvoje Majhen, dipl. ing.
 Anto Majić, D-Böhmenkirch
 Goran Majić,Munchen
 Marica Majić, D-Böhmenkirch
 Mirjana Emina Majić, književnica, Sydney, Australija
 Mirjana Majnarić, Zagreb
 Marijan Majstorović, novinar, publicist i izdavač
 Melita Majstorović, prof.
 Mira Majstorović
 mr. Bogdan Malešević
 Josip Malović
 Alen Maljak, strojobravar, Vukovar
 Marija Maljak, domaćica, Vukovar
 Robert Maljak, električar, Vukovar
 Ružica Maljak, umirovljenica, Vukovar
 Sanja Maljak, ekonomistica, Vukovar
 Snježana Maljak, umirovljenica, Vukovar
 Tomislav Maljak, umirovljenik, Vukovar
 Marijan Maljković student
 Mijo Maljković hrvatski izumitelj
 Ankica Mandarić, dipl. oec. u mirovini, Mostar
 Velimira Mandić, teolog i vjeroučitelj, Zagreb
 Zorica Mandić, majka troje djece, ekonomistica, apsolventica teologije, Zagreb
 Jasna Marčetić Dautanac, Zagreb
 Ante Marević, učenik, Metković
 Toni Marević
 Antun Margaretić, ekonomist
 Kate Margaretić
 Niko Margaretić
 Sanja Margaretić
 Terezija Margaretić, Dubrovnik
 Željko Margaretić
 Ivan Margit, dipl. ing., Osijek
 Andrija Marić, gospodarstvenik, Cleveland, USA
 Davorka Marić, Bjelovar
 dr. Radoslav Marić
 Ivica Marijačić, prof. pedagogije i filozofije, gl. urednik tjednika Hrvatski list
 Dijana Marinić, Zadar
 Marin Marinić, Zadar
 Marija Markić, CTC, Toronto
 Slobodan Markić, P. Eng. Toronto
 Bože Marković, dipl. inž, Argentina
 Judit Marković
 Branimir Josip Markotić, dipl. oec.
 Ankica Markulin, profesor, Zadar
 Ivo Markulin, kap. d. pl., Zadar
 Darko Markvart, London, UK
 Iva Maroević
 Bojan Marok, ing., Žumberak
 Josip Maršić
 Slobodan Maršić, branitelj Obrambenog Domovinskog rata, privatnik
 Željko Maršić, satnik HV u mirovini
 Zdenka Maršić – voćar
 Danica s. Zlatka Martinović
 Mara Martinović, Zagreb
 Verica Martinović, obućar, Vukovar
 Miroslav Martinjak
 Stipe Marušić, ing. telekomunikacija, Split
 Miško Maslać,  umirovljenik, Cleveland, USA
 Gordan Masnjak, Pokret Stop progonu hrvatskih branitelja
 Dubravka Matanić, Velika Gorica
 Ante Matić, književnik
 Zdravka Matić
 Margarita Matković, diplomirana učiteljica, Zadar
 Milena Matuško dipl oecc. Zagreb
 Mira Matuško odvjetnica Zagreb
 Mirko Matuško odvjetnik Zagreb
 Stjepan Mazar, dipl. ing., Zagreb – Regensburg
 mr. sc. Vera Mayer, dipl ing. kemije
 Biserka Kata Mecanović, namještenica, Buenos Aires, Argentina
 Ruža Mecanović, umirov. Buenos Aires, Argentina
 don Pavao Medić
 Vjeko Medvidović, ing. građ.
 Jadranka Mesarić, dipl. oecc.
 Svemirka Meštrović Bralić, Stobreč
 Zoran Meter, nastavnik
 Đovani De Micheli Vitturi, ing. brodo. str. i dipl. ing. pom. maneg.
 Krešimir Mihajlović, profesor
 Mirko Mihalinac, glavni policijski inspector (pukovnik) u mirovini
 Ivan Mihovilović
 Marko Mikulandra, dramski pisac
 Cvjetko Milanović, Adelaide, Australia
 Gojmir Milat
 Branko Miličević, Vitez inovatorstva
 Jelena Miličević, Canberra, Australia
 Renato Milić, Zadar
 Roko Milković, Zadar
 Anđelka Milošević, mr. sc., umirovljenica
 Josip Miljak, HČSP
 Luka Mimica, student kiparstva, Split
 Mario Mimica, dipl. ing. geografije, Split
 Pero Mioč
 Ilija Miškić, prof., Zagreb
 Marica Mitrović, domaćica, Berak
 Ivan Mlikota, elektroničar, Zagreb
 Jasna Mlikota, dipl. oecc, Zagreb
 Milivoj Mlikota, građ. tehničar, Split
 Ante Modrić, ing.
 Jure Modrić, Sesvete
 Ivica Mraz, umirovljenik, Bjelovar
 Vladimir Mrkoci, prof. povijesti
 Jadranka Mucić, dipl. oecc; Makarska
 Miro Mucić, economist, Makarska
 Nikola Mulanović, umirovljenik, Mokošica
 Domagoj Musa, magistar, Sarajevo
 Mario Mužinić, Sv. Nedjelja
 Mirjana Mužinić, Sv. Nedjelja
 Ivan Nađ, Šćitarjevo,Velika Gorica
 Ankica Nakić, Split
 Zoran Nevistić, dipl.ing. brodogradnje, Rijeka
 mr. Željko Novačić, lingvist i prevoditelj, Zagreb
 Vladimir Novak
 Tomislav Nürnberger, dipl. ing. matematike
 Alfred Obranić, dipl. ing., predsjednik HDPZ-a
 Snježana Ocvirk, Bjelovar
 Darko Omrčen, Osijek
 Mario Oreški, Zadar
 Ana Orlović
 Ante Orlović
 Marijan Osmak
 Martina Orlović
 Mate Orlović
 Mario Ostojić
 Đurđica Ozanić, Canada
 Ivan Ozanić, Canada
 Katarina Ozanić, Canada
 Mato Ozanić
 Nikola Ozanić, Canada
 Ivica Pacarek, hrvatski branitelj, Toronto
 Melita Pacarek, Toronto
 Mirta Padovan Nakić, prof.
 Dragica Palada odgojiteljica St. Louis, MO USA
 Sebastijan Palić
 Zvonimir Pandžić, dipl. inž., Zadar
 Zvonko Pandžić, Würzburg, Njemačka
 Mladen Panjako, kap., Rijeka
 Đurđica Pankas, umirovljenica, Borovo
 Miroslav Papić., dipl. ing. strojarstva
 mr. sci. Josip Papković, dip. inž. fiz.
 Marija Papković, dipl.iur., Donja Pušča
 Goran Parabić
 Drago Parancin, Sydney, Australija
 Michael Pack, Engleska
 Davor Parlov, ing. el., Split
 Dajana Patko, domaćica, Vukovar
 Manda Patko, udovica HV, Vukovar
 Snježana Patko, ing., Vukovar
 Neven Pavelić, vjeroučitelj
 pater Slavko Pavin DI
 Drina Pavković
 Gojko Pavković
 Iva Pavković, prof.
 Ivan Pavković
 Mara Pavković
 Marko Pavković, dipl. inž.
 Mladen Pavković, novinar i publicist
 Milan Pavlinić, Somerville, MA , USA
 Zdravko Pavlović
 Ankica Pečarić, prof.
 Barbara Pećarić, magistra primarnog obrazovanja
 Mario Pehar, Essen, Germany
 Tatjana Pehar, Essen, Germany
 Eva Penavić, umirovljenica, Vinkovci
 Ilija Peran, dipl. socijalni radnik
 Juraj Peresin, umirovljenik, Port Moody, British Columbia, Canada
 Nadaja Peresin, umirovljenica, Port Moody, British Columbia, Canada
 Nevenka Perica, prof. Zagreb
 Boris Perić, Rijeka/Puch, Austrija
 Demokrita Perić, Tomislavgrad
 Ivan Perić, Tomislavgrad
 Josip Perić, Vodinci
 Marija Perić, dipl. oec., Tomislavgrad
 Marjan Perić, ing. inf.
 Martina Perić, dipl. oec., Tomislavgrad
 Stipan Perić, dipl. oec., Tomislavgrad
 Ivo Perišić, dipl. ing. matematike
 mr Ante Perković, prof. fizike i vjeronauka, Rakov Potok
 Danica Perković
 Lovre Perković, mag. kin.
 Marica Perković
 Katarina Peročević, mag. iur., Zagreb
 mr. sc. Damir Pešorda, kolumnist i profesor
 Alojzije Petračić, umirovljenik, Canada
 Domagoj Ante Petrić, novinar i publicist
 Nevenka Petrović
 Nikica Petrović, hrvatski branitelj, Zagreb
 Vinko Petrović, Wien
 Damir Piljac, dipl. inž. stroj.
 Ivančica Pinculić
 Marijan Pinhak, dipl. ing. el., Zagreb
 Zlatko Pintarić, predsjednik PRO CROATIA-e, Švicarska
 Tomislav Pipunić, Melbourne, Australia
 Nenad Piskač, književnik i publicist
 fra Martin Planinić
 Mario Plazibat, dipl. oec.
 Husein Plecić, Melburne, Australia
 Jelena Ples, Mississauga , Kanada
 mr. sc. don Bernardo Pleše
 Velimir Pleško, elektroničar, Veliki Grđevac
 Ivica Pocrnić, Windsor, Canada
 Jasenka Polić Biliško, prof.
 Ivo Poljak
 Krunoslav Poljak, mr. sc., Zagreb
 Siniša Poljak
 Ivanica Popović, Zadar
 Tomislav Popović, dipl. oecc., Zadar
 Jelena Poropatić, Steinenbronn, Njemačka
 Jana Poropatić, Steinenbronn, Njemačka
 Stjepan Poropatić,  dipl. inž., Stuttgart, Njemačka
 Tomislav Poropatić, dipl. inž., Shanghai, Kina
 mr. sc. Boris Posavec
 Francika Prce, D-Salach
 Ivan Prce, D-Salach
 Marija Predrijevac, prof. povijesti
 Katarina Pribanić, studnet, Tounj
 Katica Pribanić, ekonomski tehničar, Tounj
 Nikola Pribanić, strojarski tehničar, Tounj
 Valentina Pribanić, studentica, Zagreb
 Ivica Primorac, prof., dragovoljac Domovinskog rata i časnik HV-a u miru
 Alojzije Prosoli
 Karmelina Prosoli
 Neda Prosoli
 Zvonimir Prosoli
 Mile Prpa
 Jelena Pržić, Bjelovar
 don Vinko Puljić, Siegen
 Đurđa Purić, Samobor
 Ivo Purić, Samobor
 mr. Andro Purtić, Beč, Austrija
 Marinko Puškarić, Ogulin
 Ivo Radman, Velika Gorica
 Katarina Radman, Velika Gorica
 Mate Radoš
 Ilija Raguž, ekonomist
 Ivana Raguž, umirovljenica
 Marinko Raguž, dipl. iur., Stolac
 Spaso Raguž, pomorac
 Vid Raguž, inž., dragovoljac Domovinskog rata
 Zrinka Raguž, frizerica
 don Dragan Rajković, Split
 Ivica Raljević
 Boško Ramljak, umirovljeni časnik HV
 Miljenko Raos
 Tatjana Rapčak, domaćica, Vukovar
 Milko Rašić, informatičar, Buenos Aires, Argentina
 Slavko Rašić, mg. u međunarodim odnosima Buenos Aires, Argentina
 Tomislav Rašić, student, Buenos Aires, Argentina
 Dragica Razum, Konščica
 Mijo Razum, st., Konščica
 Mijo Razum, ml., Konščica
 Vlado Razum, arhivist, Samobor
 Nedjeljko Ražov, gospodarstvenik, Cleveland, USA
 Branko Reić, d. i. građ.
 Julie Rocha Galić, Toronto
 Mladen Rogić, bojnik
 Neda Rosandić Sarić, bivša hrvatska veleposlanica
 Ivica Roso, München
 Ivo Roso, Geelong, Australia
 Miroslav Rovis, dipl. inž.
 Marin Ruić, katolički kateheta
 Maja Runje
 Rebecca Rupert Sovulj, Alliston
 Ida Rusan, Zagreb
 Ljudevit Sakal , dipl. ing., Grubisno Polje
 Damir Salamon
 Daniel Samardžić, Sydney, Australia
 Darko Saraga, Melbourne, Australia
 Mirta Saula, umirovljenik, Zagreb
 Mladen Schwartz, publicist
 Roman Segarić, dipl. oecc., Zadar
 Vinko Sesar, ing., Zagreb
 Roko Sikirić, zrakoplovni tehničar
 Stipe Simat, Sydney, Australia
 Karolina Simić Gelsomino, Toronto
 Marija Simunić, umrovljenica, Buenos Aires, Argentina
 Marijana Simunić, novinarka, Buenos Aires, Argentina
 Željka Simunić, umirovljenica, Buenos Aires, Argentina
 Joso Simurina umirovljeni dipl. pravnik, Zadar
 Manda Simurina, Zadar
 Zvonimir Sinovec
 Joe Sirić
 Zvonimir Sivec, USA
 Darko Skokić, dipl. inž., Valpovo
 Marija Slišković, predsjednica, udruga Žene u Domovinskom ratu
 Dujo Smokrović
 Renato Smokrović
 Goran Smolec, računalni tehničar Bjelovar
 Ljiljana Smolec, dipl.oec. Bjelovar
 Ljubomir Smolec, Bjelovar
 Aldo Soldatich
 Ružica Soldo, nezaposlena, profesorica jezika, dipl. novinarka, književnica, dobitnica brojnih nagrada, Široki Brijeg
 Veselko Soldo
 Romano Sole, glazbenik, skladatelj i columnist, Split
 Niko Soljak
 Andrija Sovulj, Alliston
 Filip Sovulj, Alliston
 Mijo Sovulj, Alliston
 Oliver Sovulj, Alliston
 Višnja Spajić, Široki Brijeg
 Jozo Stanić, Sydney, Australia
 Vesna Stanković, mag. oecc.
 Ivan Starčević, mag. ivg. ele., Zagreb
 Vjera Starčević, Pakoštane
 Slavica Stefulić, Toronto
 Vladimir Stefulić, Toronto
 Jadranka Irena Stier, dr., pedijatar u mirovini, Dubrovnik
 Ante Stipić
 Ivana Stojak, Zagreb
 Ante Stojak, Zagreb
 mr. sc. Miljenko Stojić, književnik, franjevac i novinar
 Mirko Strabić
 Danijela Strehovac, djelatnica, Zagreb
 Darijo Strehovac, hrv. branitelj i književnik, Zagreb
 Ana Sučić, dipl.ing., Samobor
 Ana Sučić, dipl. ing., Zagreb
 Bosiljka Sučić, Zagreb
 Hrvoje Sučić, dipl.oec., Zagreb
 Helena Sučić, oec., Zagreb
 Ivan Sučić, dipl. ing., Zagreb
 Mate Sučić, dipl.ing., Samobor
 Matea Sučić, Samobor
 Niko Sučić, Zagreb
 Stipe Sučić, oec., Zagreb
 Tomislav Sučić, Zagreb
 s. Magdalena Surjan, OSU
 Matija Šabarić, Bjelovar
 Dragutin Šafarić, Velenje, autor internetske stranice projekta ťPIETETAŤ
 Bosiljka Šaravanja, mag. ing. techn. text.
 Ivica Šarić, dr. stom., Zadar
 Mirjana Šarić, dr. stom., Zadar
 Stanko Šarić
 Oskar Šarunić, novinar snimatelj
 Zdravko Šegregur
 Marijana Šelo, D-Geislingen/Steige
 Nikola Šelo, D-Geislingen/Steige
 Renato Šelj, predsjednik Udruge HVIDR-a, Črnomerec
 Marko Šimat, dipl. inž., Zadar
 Bernard Šimović, hrvatski branitelj, Zagreb
 Jakov Šimunović, Knin
 Tamara Šipek, dipl. agr.
 Andreja Šipić, dr. med.
 Ladislav Šipić, dip. ing.
 Ivan Škarica
 Željana Škegro, nastavnica hrvatskog jezika i književnosti
 Miro Škrobica,  Slatine, O. Čiovo
 Karmen Škrinjarić, oecc., Pula
 Anita Šola, dipl. oec., Dugo Selo
 Iva Šola, Mainz, Njemačka
 Ivana Šola, Mainz, Njemačka
 Pero Šola, Mainz, Njemačka
 Robert Šola, Mainz, Njemačka
 Tomislav Šola, Mainz, Njemačka
 Darko Španić, dipl.oec. u mirovini, Nova Gradiška
 Ana Mary Špehar, student, Ogulin
 Davor Špehar, Sv. Nedjelja
 Ivana Špehar, Sv. Nedjelja
 Tomislav Špehar, dipl. pravnik, Ogulin
 mag. P. Zlatko Špehar, bivši gvardijan vukovarski
 Marko Špiranović, SAD
 Zlatko Špoljar
 Bernard Štancl, mag. mus.
 Marija Štancl, studentica kroatistike
 Marlina Štimac, Chicago
 Mirjana Štimac, Chicago
 Mile Štimac, Chicago
 Smiljana Šunde, novinarka i publicistkinja, Zagreb
 Davor Švec
 Bruno Tadej, Rijeka
 Ante Nadomir Tadić Šutra, prof., Knin
 Darinko Tadić, Sesvete
 KatarinaTadić,  prof.
 Franjo  Talan, ing., član HŽD-a i predsjednik Društva za obilježavanje grobišta  ratnih i poratnih žrtava Varaždin, Križovljan Radovečki
 Jadranka Tikvica, professor
 Kristina Tišljer, Bjelovar
 Benjamin Tolić, filozof i publicist
 Željko Tomašević, mag.iur., član Predsjedništva Hrvatskog žrtvoslovnog društva
 Ana Tomašić, Chicago
 Eduard V. Tomić, mr. sc., franjevac, Vareš
 Iva Tomić, D-Süßen
 Ivan Tomić, D-Süßen
 Ivanka Tomić, Kanada
 Rozi Tomić, Kanada
 Rudi Tomić, Kanada
 Ruža Tomić, Tomislavgrad
 Srećko Tomić, Kanada
 Mile Tominac, poduzetnik, Sisak
 Iva Tovunac, prof.
 Goran Trdin, prof.
 Luisa Trombetta Burić, prof. mat. i inf.
 Zvonimir Trusić
 Damir Tučkar, dipl. inž. elektrotehnike
 Zvonimir Josip Tumbri
 mr. Gordana Turić, dipl. inž., bivša zastupnica u Hrvatskom  državnom saboru
 Željko Turić, umirovljeni branitelj, Zadar
 Lucija Turkalj
 Marija Turkalj, Bjelovar
 Miško Tušak, umirovljenik, Bjelovar
 Vera Uglešić, prof., Zadar
 Stjepan Ujević, ing. građ., Split
 Ana Uroš, Šumet
 Stijepo Uroš, Šumet kod Dubrovnika
 Ivica Ursić, neovisni novinar i publicist
 Zlatko Uvanović
 Tomislava Vajs
 Žarko Vajs
 Ivan Vakula, umirovljenik, Zagreb
 Vera Valčić Belić
 mr.sc. Ankica Valenta
 Ninoslav Valenta, prof. TZK
 Željka Vendler Čepelak, dr,med.
 Dina Vener, zh / ch
 Božidar Veseljak, Stuttgart, Njemačka
 Anđa Veža, oec., Split
 Ante Veža
 Jele Veža
 Đuro Vidmarović, književnik
 Ivo Visković, inž. elektrotehnike i mag. računarstva i informatike
 Ivo Visković, dipl.inž. Zagreb
 Andjelko Vladić, umirovljenik, Cleveland, USA
 Zdravko Vlaić, dipl. ing.
 Ivo Vlastelica, TV snimatelj
 Marinko Volarević, Chicago
 Tomislav Vrančić,  prof.
 Dragica Vrban, prof. povijesti
 Natalija Vrban, dip. oecc.
 Stjepan Vrban, dipl. ing.
 don Ante Vrbatović
 don Ivan Vrdoljak, Zadvarje
 Kristina Vrebac, Mostar
 Marko Vrebac, Mostar
 Stipe Vrkić, Kruševo
 mgr. sc. Carmen Vrljicak Verlichak, novinarka i spisatelica
 Zrinka Vukadin
 Lidija Vukalović, dipl. učitelj
 Grozdana Vukić
 Ina Vukić, prof.
 Ivan Vukić
 Krešimir Vukić
 Marija Vukić
 Tome Vukić
 Zdravko Vukoja
 Željko Vukoja
 don Dušan Vuković
 don Pavao Vuković
 Ani Vuletić, dipl. ing. građ.
 Lea Vuletić, dr. med. dent.
 Božo Vuličević
 Mladen Vuličević
 Mirela Vuličević
 Vikica Vuličević
 Petar Vulić, književnik
 Milan Zanoški, inž. prometa, hrvatski branitelj, Zagreb
 Mladen Zelić, dipl. ing. elektrotehnike, prof. matematike i fizike
 Katarina Zeljković, Oshawa
 Nicholas Zeljković, Oshawa
 Miroslav Zemljak, inž.
 Ivan Zeruk, umirovljenik, Tribunj
 Željko Zidarić, rmc, MBA, Canada
 Ivan Zlopaša
 Tonći Zokić
 Tonči Zović, Trogir
 Anka Zovko, Cleveland, USA
 Blago Zovko, Cleveland, USA
 Ivan Zovko, Cleveland, USA
 Jerko Zovko, Cleveland, USA
 Maria Zovko, Cleveland, USA
 Ljilja Zovko, dipl. oec.
 Bože Zuro, Sydney
 Amela Žaja, upravni pravnik, Zaprešić
 Ante Žaja, akademski slikar, član HDLU-a, Zaprešić
 Marko Žaja, umirovljenik, Aržano
 Franka Žaja, domaćica, Aržano
 Ante Žanetić, bivši igrač Hajduka, zlatna kolajna Rim 1960, srebrena kolajna EURO Pariz 1960
 Franjo Žgela, dipl. ing. arh.
 don Lovre Žuljević, Split
 Anica Watson, Predsjednica Hrvatskog Arhiva Sydney, Australia
 Valerija Weiss, modni asistent, Njemačka
 
 More than 1000 signatures.
 
 --------------------------------
 Academician Josip Pecaric reading a letter to the United Nations Security Council
 
 
 |  Formated for CROWN by prof.dr. Darko ŽubrinićDistributed by www.Croatia.org  . This message is intended for Croatian Associations/Institutions and  their Friends in Croatia and in the World. The opinions/articles  expressed on this list do not reflect personal opinions of the  moderator. If the reader of this message is not the intended recipient,  please delete or destroy all copies of this communication and please,  let us know!
 |