Search


Advanced Search
Nenad Bach - Editor in Chief

Sponsored Ads
 »  Home  »  Politics  »  PRIJEDLOG ZAKONA O ODNOSIMA REPUBLIKE HRVATSKE S HRVATIMA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE
 »  Home  »  Friends In Action  »  PRIJEDLOG ZAKONA O ODNOSIMA REPUBLIKE HRVATSKE S HRVATIMA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE
 »  Home  »  Education  »  PRIJEDLOG ZAKONA O ODNOSIMA REPUBLIKE HRVATSKE S HRVATIMA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE
 »  Home  »  Community  »  PRIJEDLOG ZAKONA O ODNOSIMA REPUBLIKE HRVATSKE S HRVATIMA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE
PRIJEDLOG ZAKONA O ODNOSIMA REPUBLIKE HRVATSKE S HRVATIMA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE
By Nenad N. Bach | Published  07/15/2011 | Politics , Friends In Action , Education , Community | Unrated
Predugo smo čekali ovakav dokument da bi prošao samo kao jedna od točaka na Saborskim sjednicama, part 1


Dr. Ivan Bagarić u Hrvatskom Državnom Saboru

 
Ustavom Republike Hrvatske utvrđena je ustavna obveza Republike Hrvatske da štiti prava i interese svojih državljana koji žive ili borave u inozemstvu i promiče njihove veze s domovinom.

Mijenjati na bolje možemo samo prisustvom!

Na poziv Dr. Bagarića, idejnog začetnika ovog dokumenta, bio sam prisutan 8. srpnja 2009 na tematskoj sjednici, čije je zaključke usvojio Sabor 10. prosinca 2010, a vlada usvojila Strategiju 5. svibnja 2011.

Danas 14 srpnja 2011, prijedlog zakona je predstavljen u Saboru prvim čitanjem.
Ako želite možete isto vidjeti na ovoj poveznici: 14.07.11. 09:01 (02:55:48)

http://itv.sabor.hr/video/default.aspx?VideoID=9171

Temeljito pročitajte dokument, proširite ga, pošaljite prijateljima, koji ne pričaju samo, već djeluju, imaju ideje i znaju ih napisati. Predugo smo čekali ovakav dokument da bi prošao samo kao jedna od točaka na Saborskim sjednicama.

Dakle, radi se o dokumentu koji će se pretočiti u zakon, i tu smo u prilici sugerirati, savjetovati, tražiti i obrazlagati sve što nas tišti, što nam nedostaje, što mozemo poboljšati, pojednostaviti te ubrzati procese sjedinjenja dijaspore i matice domovine.

Znam da će mnogi biti skeptični, jer se pokušalo puno puta bez ikakvih rezultata. Ja mislim da si mi ne možemo dozvoliti skepsu, već konkretnim prijedlozima učiniti ovaj budući zakon primjeren i dostojan svih Hrvata i Hrvatica u svijetu.

Molim Vas da šaljete Vaše prijedloge i sugestije na ove adrese. Moj savjet je da šaljete na sve adrese, tako da ne bude zabune, je li netko primio ili nije. Budite konkretni i bez puno epike o onome što je bilo a nije funkcioniralo, te osobnim patnjama u papirologiji, jer tu se daju napisati doktorski studiji, a kamo li ne jedno pismo, već konktreno što želite promijeniti. Mi cemo otvoriti i rubriku na Forumu, kako bi se mogle sve Vaše sugestije vidjeti i raspravljati. Mislim da bi i drugi portali trebali to isto preuzeti i razviti u svojim komunama, na svojim jezicima.

Svako dobro i na posao, sad je vrijeme!

Nenad Bach,
urednik CROWNa

p.s. U liniji Subject upisite "Prijedlog - svoje ime i prezime - za zakon o Odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Domovine"

1. Hrvatski sabor - Odbor za Hrvate izvan RH, Ivan Bagaric - ibagari1@yahoo.com
2. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, Petar Barišić - petar.barisic@mvpei.hr
3. Hrvatska matica iseljenika, Katarina Fuček - katarina.fucek@matis.hr
4. Hrvatska Svjetska Mreža, Nenad Bach - letters@croatia.org


 
PRIJEDLOG ZAKONA O ODNOSIMA REPUBLIKE HRVATSKE S HRVATIMA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE

Zagreb, srpanj 2011.

I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. alineja 1. Ustava
Republike Hrvatske a u svezi s člankom 10. Ustava.

II. OCJENA STANJA, RAZLOZI ZBOG KOJIH SE ZAKON DONOSI, OSNOVNA PITANJA KOJA SE ZAKONOM PREDLAŽU UREDITI TE POSLJEDICE KOJE ĆE
DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Ustavom Republike Hrvatske, člankom 10. stavkom 1. utvrđena je ustavna obveza Republike Hrvatske da štiti prava i interese svojih državljana koji žive ili borave u inozemstvu i promiče njihove veze s domovinom. Nadalje, stavkom 2. članka 10. Ustava jamči se osobita skrb i zaštita dijelovima hrvatskog naroda u drugim državama.

Briga o zaštiti prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske prema važećem Zakonu o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave (Narodne novine br.199/03 … 77/09) stavljena je u djelokrug Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija kao i drugih ministarstava koja u svom djelokrugu imaju neka od pitanja od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija te
diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu, ustrojena je Samostalna služba za Hrvate u inozemstvu i kulturu koja između ostalog, skrbi o očuvanju nacionalnog identiteta svih generacija Hrvata u inozemstvu; potiče njihov povratak u Republiku Hrvatsku; vodi brigu o doseljenim Hrvatima i njihovoj prilagodbi životu u Republici Hrvatskoj; priprema i provodi natječaje usmjerene pružanju potpore Hrvatima u inozemstvu i doseljenim Hrvatima; brine o uvažavanju statusa hrvatskih autohtonih manjina i ostvarivanju njihovih manjinskih prava; te prati pravni i politički položaj Hrvata u inozemstvu.

Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 05. svibnja 2011. godine donijela je Zaključak kojim je prihvatila Strategiju o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske u okviru koje je predviđena obveza donošenja posebnog Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, kao i obveza prilagodbe ustroja tijela državne uprave i Hrvatske matice iseljenika.

Republika Hrvatska nema jedinstveni zakon koji regulira ove odnose već po pojedinim ministarstvima i institucijama postoje parcijalna rješenja koja nedovoljno kvalitetno reguliraju ove odnose. Isto tako u Republici Hrvatskoj ne postoji posebno tijelo koje bi koordiniralo rad svih državnih institucija koje skrbe o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske a pokazalo se da postojeća institucionalna rješenja i prihvaćena praksa u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske nisu dovoljni.

Prilagođavanje hrvatskog zakonodavstva pravnoj stečevini Europske unije, u završnoj fazi zahtijevalo je i promjenu Ustava Republike Hrvatske, a jedno od pitanja koje je novelirano je i pitanje biračkog prava u izborima za Hrvatski sabor, predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament. Prema odredbi članka 45. stavka 2. Ustava u izborima za Hrvatski sabor, biračima koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, jamči se pravo na tri zastupnika u skladu sa zakonom. Birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj ostvaruju biračko pravo na biračkim mjestima u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava u stranoj državi u kojoj prebivaju. Tako se u Ustavu Republike Hrvatske, za Hrvate izvan Republike Hrvatske s hrvatskim državljanstvom pored obveze na skrb o zaštiti prava i interesa, osigurava i pravo na zastupljenost u Hrvatskom saboru, čime je najvišem pravnim aktom iskazano opredjeljenje Republike Hrvatske u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Republika Hrvatska ispunjavajući svoje ustavne obveze, trajno ulaže napore u stvaranje pravednog društva te zaštitu prava i interesa svih hrvatskih građana, kako u Republici Hrvatskoj tako i onih izvan Republike Hrvatske.

Strategijom koju je usvojila Vlada Republike Hrvatske usvojene su pretpostavke za izgradnju
učinkovite, djelotvorne i sustavne suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, a prvi korak u realizaciji postavljenih ciljeva je donošenje Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.

Predloženim Zakonom uređuju se odnosi Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, predlaže se osnivanje Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, uvođenje statusa Hrvata bez hrvatskog državljanstva, uređivanje odnosa između tijela koja u svom djelokrugu imaju poslove vezane za Hrvate izvan Republike Hrvatske, zaštita prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske kroz jačanje njihovih zajednica, te se propisuju mjere i aktivnosti za olakšavanje povratka i useljavanja.

U smislu ovog Zakona Hrvati izvan Republike Hrvatske su pripadnici suverenog i konstitutivnog
hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, pripadnici hrvatske manjine u europskim zemljama i Hrvati iseljenici u prekomorskim i europskim zemljama i njihovi potomci.

Prema predloženom Zakonu Republika Hrvatska svoj odnos s Hrvatima izvan Republike Hrvatske temelji na uzajamnoj suradnji i pružanju pomoći te jačanju njihovih zajednica uvažavajući pri tome sve posebnosti i različite potrebe hrvatskih zajednica izvan Republike Hrvatske. Isto tako poseban cilj proklamiran ovim Zakonom je povezivanje svih Hrvata, kako onih u Republici Hrvatskoj tako i onih izvan Republike Hrvatske u ostvarivanju hrvatskog kulturnog zajedništva kao skupa svih kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, informativnih, gospodarskih, športskih i drugih društvenih djelatnosti bitnih za očuvanje i jačanje hrvatskoga identiteta i prosperiteta.

Kao nositelji odnosa i suradnje izdvojeni su Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike
Hrvatske i Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Osnivanjem
Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske određuje se središnje tijelo nadležno za područje odnosa između Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske kao i koordinaciju i nadzor svih aktivnosti između nadležnih ministarstava i ostalih nositelja suradnje.

Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske je savjetodavno tijelo Vlade Republike Hrvatske koje pruža pomoć Vladi Republike Hrvatske u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske. Članovi Savjeta su predstavnici Hrvata izvan Republike Hrvatske i članovi po položaju. Savjet Vlade Republike Hrvatske, osim što ima ulogu savjetodavnog tijela, ujedno je i tijelo u kojem Hrvati izvan Republike Hrvatske, po načelu reprezentativnosti imaju pravo na zastupljenost svojih predstavnika, a predlažu ih iz redova najznačajnijih i najbrojnijih udruga, organizacija, institucija ili drugih oblika organiziranja, na mandat od četiri godine. Članovi Savjeta po položaju sudjeluju u radu Savjeta ali bez prava glasa.

Posebnom glavom u predloženom Zakonu uređuje se zaštita prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske te jačanje njihovih zajednica s ciljem očuvanja hrvatskog jezika, kulture i identiteta te njihovog informiranja i povezivanja. Posebnim odredbama uređuju se pitanja vezana uz uvođenje „Statusa Hrvata bez hrvatskog državljanstva“ kojeg mogu steći Hrvati izvan Republike Hrvatske bez hrvatskog državljanstva, njihovi supružnici koji nemaju hrvatsko podrijetlo, njihova djeca te prijatelji hrvatskog naroda i Republike Hrvatske koji njeguju hrvatski identitet i promiču hrvatsko kulturno zajedništvo. O zahtjevima za stjecanje Statusa odlučuje Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. U smislu ovoga Zakona osobe kojima je priznat Status Hrvata bez hrvatskog državljanstva ne smatraju se strancima u Republici Hrvatskoj, a posebnim zakonima uređuju se pogodnosti u području školskog i visokoškolskog obrazovanja, zapošljavanja, natječaja i stipendija, zdravstvenog osiguranja i dr. Nadležni ministri donose pravilnike za ostvarivanje prava propisanih posebnim zakonima.

Specifičnost među predviđenim pogodnostima predstavlja „Hrvatska kartica“ (Croatia Card) kojom se želi Hrvatima izvan Republike Hrvatske omogućiti povoljniji pristup određenim uslugama, povoljniji uvjeti turističkih putovanja, organizirani boravak u Republici Hrvatskoj i sudjelovanje na kulturnim događanjima. Državnom tajniku Ureda daje se ovlast da donese pravilnik kojim će se detaljnije urediti područja pogodnosti i način izdavanja „Hrvatske kartice“.

Razvoj suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske predviđa se kroz kulturnu, obrazovnu i
znanstvenu, gospodarsku, športsku i drugu suradnju. Razvoj gospodarske suradnje temelji se na
povezivanju hrvatskih gospodarstvenika izvan Republike Hrvatske s gospodarstvenicima u Republici Hrvatskoj te poticanju ulaganja posebno u proizvodnju i turizam. Isto tako Republika Hrvatska, u suradnji s gospodarstvenicima hrvatskog podrijetla, poticat će provedbu razvojnih projekata na područjima od posebne državne skrbi, manje razvijenim područjima i drugim područjima od gospodarskog interesa. Prioritetno Republika Hrvatska poticat će razvojne projekte koji sadrže programe zapošljavanja povratnika i useljenika. Vlada Republike Hrvatske će urediti pitanje financiranja programa mikrokreditiranja obiteljskih gospodarstava i obrta, te osnivanje jamstvenog fonda za osiguranje kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva povratnika i useljenika u Republiku Hrvatsku, a sukladno važećim propisima osigurat će se financiranje razvojnih projekata u Bosni i Hercegovini i razvojnih projekata za potrebite manjinske zajednice.

Radi praćenja stanja gospodarskih odnosa i ulaganja Hrvata izvan Republike Hrvatske u Republiku Hrvatsku, Ured u suradnji s nadležnim tijelima Republike Hrvatske vodit će propisane evidencije o gospodarstvenicima, ulaganjima te novčanim doznakama Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Republika Hrvatska omogućuje povratak hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka i olakšavanje
procesa integracije u hrvatsko društvo ustrojavanjem „Ureda dobrodošlice“ za pružanje potrebnih
informacija i pomoći u rješavanju pravnih i drugih pitanja. Također propisuje se i obveza izrade
programa dobrodošlice za Hrvate iz iseljeništva/dijaspore koji imaju namjeru povratka i useljenja.
U odredbi članka 10. propisana je ovlast Hrvatskom saboru da na prijedlog Vlade Republike Hrvatske donose odluku o proglašenju „Dana Hrvata izvan Republike Hrvatske“. Namjera je da se pri određivanju tog dana uzmu u obzir prijedlozi samih Hrvata izvan Republike Hrvatske koji će svoj prijedlog moći dati kroz rad u Savjetu i znanstvenika koji se posebno bave proučavanjem ovog područja. Isto tako člankom 11. daje se Vladi Republike Hrvatske ovlast za dodjelu posebnih priznanja zaslužnim osobama, udrugama i institucijama, za izniman doprinos jačanju odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske. Vlada Republike Hrvatske će uredbom detaljnije propisati kriterije za dodjelu priznanja, nazive i predlagatelje priznanja.

Zakon predviđa izdvajanje određenih poslova iz Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija i njihovo preuzimanje u Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, rokove preuzimanja poslova te rokove donošenja podzakonskih propisa i novog zakona o Hrvatskoj matici iseljenika.

III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u Državnom
proračunu Republike Hrvatske za 2011. godinu, na pozicijama ministarstava koja u svom djelokrugu imaju poslove vezane za Hrvate izvan Republike Hrvatske, već će se ista osigurati preraspodjelom i u okviru granica planiranih limita navedenih ministarstava.

IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O ODNOSIMA REPUBLIKE HRVATSKE S
HRVATIMA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE

ZAKON O ODNOSIMA REPUBLIKE HRVATSKE S HRVATIMA IZVAN REPUBLIKE
HRVATSKE

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Zakonom uređuju se odnosi Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske,
osnivaju se Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Savjet Vlade Republike
Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, uvodi se Status Hrvata bez hrvatskog državljanstva, uređuju se odnosi između tijela koja u svom djelokrugu imaju poslove vezane za Hrvate izvan Republike Hrvatske, zaštita prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske te jačanje njihovih zajednica, način ostvarivanja suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, propisuju se mjere i aktivnosti pri povratku i useljavanju kao i druga pitanja od značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Članak 2.

U smislu ovog Zakona Hrvati izvan Republike Hrvatske su:
- pripadnici suverenog i konstitutivnog hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: Hrvati u Bosni i Hercegovini),
- pripadnici hrvatske manjine u europskim državama (u daljnjem tekstu: hrvatska manjina),
- Hrvati iseljenici u prekomorskim i europskim državama i njihovi potomci (u daljnjem tekstu: hrvatsko iseljeništvo/dijaspora).

Članak 3.

Ovaj Zakon odnosi se na Hrvate izvan Republike Hrvatske:
- s hrvatskim državljanstvom,
- sa „Statusom Hrvata bez hrvatskog državljanstva“ (u daljnjem tekstu: Status) i
- bez hrvatskog državljanstva i bez Statusa.

Članak 4.

Hrvati izvan Republike Hrvatske su ravnopravan dio jednog i nedjeljivog hrvatskog naroda.

Članak 5.

U cilju promicanja veza s Republikom Hrvatskom, slijedom Ustavom i Strategijom o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Strategija)   preuzetih obveza, Republika Hrvatska svoj odnos s Hrvatima izvan Republike Hrvatske temelji na uzajamnoj suradnji i pružanju pomoći te jačanju njihovih zajednica, uvažavajući pri tome sve posebnosti i različite potrebe hrvatskih zajednica izvan Republike Hrvatske.

Članak 6.

Skrb za Hrvate izvan Republike Hrvatske sastavni je dio unutarnje i vanjske politike Republike Hrvatske.

Republika Hrvatska zauzima se za provedbu svih dvostranih i mnogostranih međunarodnih ugovora i ostalih međunarodnih instrumenata kojima se štite interesi, prava i položaj Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Republika Hrvatska se zalaže za priznanje i unaprjeđenje položaja hrvatske manjine u državama u kojima žive.

Republika Hrvatska se zalaže za puno ostvarenje jednakopravnosti i konstitutivnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.

Republika Hrvatska vlastitim zakonodavstvom poduzima mjere i aktivnosti za jačanje položaja Hrvata izvan Republike Hrvatske na području Republike Hrvatske.

Članak 7.

Republika Hrvatska zauzima se za očuvanje i jačanje položaja i identiteta Hrvata izvan Republike Hrvatske kroz učenje jezika, kulturu, obrazovanje, znanost, gospodarstvo, zdravstvo i socijalnu politiku i šport.

Republika Hrvatska poduzima mjere kojima potiče povratak hrvatskih iseljenika i useljavanje njihovih potomaka u Republiku Hrvatsku.

Hrvati izvan Republike Hrvatske ostvaruju sva prava i obveze propisana posebnim zakonima iz područja školskog i visokoškolskog obrazovanja, zapošljavanja, natječaja i stipendija, zdravstvenog osiguranja i drugo.

Nadležni ministri donose pravilnike za ostvarivanje prava iz stavka 3. ovoga članka.

Članak 8.

Republika Hrvatska omogućava uključivanje Hrvata izvan Republike Hrvatske u društveni i
politički život Republike Hrvatske.

Članak 9.

Republika Hrvatska povezuje sve Hrvate, kako one u Republici Hrvatskoj tako i one izvan Republike Hrvatske, u ostvarivanju hrvatskog kulturnog zajedništva kao skupa svih kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, informativnih, gospodarskih, športskih i drugih društvenih djelatnosti bitnih za očuvanje i jačanje hrvatskoga identiteta i prosperiteta.

Članak 10.

Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske donosi odluku o proglašenju „Dana Hrvata izvan Republike Hrvatske“.

Članak 11.

Vlada Republike Hrvatske dodjeljuje posebna priznanja zaslužnim osobama, udrugama i institucijama za izniman doprinos jačanju odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Vlada Republike Hrvatske uredbom će detaljnije propisati kriterije za dodjelu priznanja, nazive i predlagatelje priznanja.

II. NOSITELJI ODNOSA I SURADNJE

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Članak 12.

Osniva se Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ured) kao središnje tijelo državne uprave nadležno za područje odnosa između Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Članak 13.

Djelokrug Ureda je:

- koordinacija i nadzor aktivnosti između nadležnih ministarstava, drugih tijela državne uprave i ostalih nositelja suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske,
- briga za zaštitu prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske,
- briga za očuvanje i jačanje identiteta Hrvata izvan Republike Hrvatske,
- uspostavljanje, održavanje i promicanje veza s Hrvatima izvan Republike Hrvatske,
- jačanje suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske i izrada komunikacijske strategije za Hrvate izvan Republike Hrvatske,
- u suradnji s drugim nadležnim ministarstvima obavlja poslove koji se odnose na stvaranje uvjeta za povratak iseljenika/dijaspore u Republiku Hrvatsku i njihovo uključivanje u gospodarski i društveni život u Republici Hrvatskoj,
- predlaže politiku poticanja i pomoći povratka i useljavanja,
- provođenje mjera i programa za integraciju Hrvata povratnika i useljenika,
- pružanje pomoći u poduzetničkim ulaganjima,
- gospodarska potpora povratku i održivom opstanku Hrvata kao konstitutivnog naroda u Bosni
i Hercegovini i hrvatske manjine u Republici Srbiji, Crnoj Gori i Republici Kosovo,
- gospodarska potpora i drugim hrvatskim zajednicama po potrebi,
- provođenje Strategije i predlaganje projekata i provedbenih planova, kao i nadzor njihove
provedbe,
- vođenje propisanih evidencija o Hrvatima izvan Republike Hrvatske,
- planiranje i osiguranje financijskih sredstava za programe i projekte Hrvatima izvan
Republike Hrvatske i
- drugi poslovi propisani posebnim zakonom.

Članak 14.

Radom Ureda upravlja državni tajnik kojeg imenuje Vlada na prijedlog predsjednika/ce Vlade, a koji za svoj rad odgovara predsjedniku/ci Vlade.

Državni tajnik ima tri zamjenika za pitanja Hrvata u Bosni i Hercegovini, hrvatske manjine i hrvatskog iseljeništva/dijaspore.

Vlada Republike Hrvatske uredbom će detaljno propisati unutarnje ustrojstvo i druga pitanja od značaja za rad Ureda.

Članak 15.

Ured priprema godišnje izvješće o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske koje se podnosi Hrvatskome saboru.

Ostali nositelji odnosa i suradnje

Članak 16.

Ostali nositelji odnosa i suradnje su:
- Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske,
- ministarstva nadležna za vanjske poslove, unutarnje poslove, znanost, obrazovanje, šport, kulturu, gospodarstvo, zdravstvo, socijalnu skrb, turizam, regionalni razvoj i financije,
- Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske Hrvatskoga sabora,
- Hrvatska matica iseljenika i
- druga tijela i institucije koja u svom djelokrugu imaju poslove vezane uz odnose s Hrvatima
izvan Republike Hrvatske ili bi njihova djelatnost mogla biti od interesa za Hrvate izvan
Republike Hrvatske.

Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Članak 17.

Vlada Republike Hrvatske osniva Savjet za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Savjet).

Savjet je savjetodavno tijelo Vlade Republike Hrvatske koje pruža pomoć Vladi Republike Hrvatske u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Članak 18.

Članovi Savjeta su predstavnici Hrvata izvan Republike Hrvatske i članovi po položaju. Članovi Savjeta iz reda pripadnika Hrvata izvan Republike Hrvatske su predstavnici udruga (Hrvatski svjetski kongres i drugi), organizacija i institucija Hrvata izvan Republike Hrvatske, osobe   uvažene u sredini u kojoj žive, angažirane na očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta svojih zajednica i na unaprjeđenju odnosa s hrvatskom domovinom.

Članovi Savjeta po položaju su predstavnici državnih tijela i institucija, Katoličke Crkve i organizacija civilnoga društva.

Članak 19.

Zajednice Hrvata izvan Republike Hrvatske svoje predstavnike u Savjet predlažu iz redova najznačajnijih i najbrojnijih udruga, organizacija, institucija ili drugih oblika organiziranja na mandat od četiri (4) godine.

Zastupljenost predstavnika Hrvata izvan Republike Hrvatske u Savjetu određuje se sukladno
brojnosti i značaju Hrvata u dotičnoj državi, aktivnosti i povezanosti zajednice s Republikom
Hrvatskom, kao i radu na afirmaciji ugleda i interesa Republike Hrvatske, kako slijedi:

- devet (9) članova predstavnika Hrvata iz Bosne i Hercegovine od kojih jedan predstavnik Katoličke Crkve iz Bosne i Hercegovine,
- sedamnaest (17) članova predstavnika hrvatske manjine,
- dvadeset i devet (29) članova predstavnika hrvatskog iseljeništva/dijaspore.

Članak 20.

Broj članova Savjeta, predstavnika hrvatske manjine, po državama:
- tri (3) iz Srbije;
- po dva (2) iz Austrije, Mađarske i Slovenije;
- po jedan (1) iz Bugarske, Crne Gore, Češke, Italije, Kosova, Makedonije, Rumunjske i Slovačke.

Članak 21.

Broj članova Savjeta, predstavnika hrvatskog iseljeništva/dijaspore, po državama:

- pet (5) iz Sjedinjenih Američkih Država;
- po tri (3) iz Australije, Kanade i Savezne Republike Njemačke;
- po dva (2) iz Argentine i Čilea;
- po jedan (1) iz Austrije, Brazila, Francuske, Italije, Južnoafričke Republike, Novog Zelanda,
Švedske, Švicarske i Ujedinjenog Kraljevstva;
- jedan (1) skupno za Belgiju, Dansku, Luksemburg, Nizozemsku i Norvešku;
- jedan (1) skupno za Boliviju, Ekvador, Paragvaj, Peru, Urugvaj i Venezuelu.

Članak 22.

Članovi Savjeta po položaju su:

- državni tajnik Ureda i njegovi zamjenici koji rukovode radom službi;
- državni tajnici u ministarstvima nadležnima za vanjske poslove, unutarnje poslove, znanost, obrazovanje, šport, kulturu, gospodarstvo, zdravstvo i socijalnu skrb, turizam, regionalni razvoj i financije;
- zastupnici u Hrvatskom saboru koji predstavljaju Hrvate izvan Republike Hrvatske;
- ravnatelj Hrvatske matice iseljenika;
- predstavnici sveučilišne zajednice;
- ravnatelj Državnog zavoda za statistiku;
- predstavnik Hrvatske radiotelevizije;
- predstavnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU);
- predstavnik Katoličke Crkve (ravnatelj inozemne pastve);
- predstavnik Nacionalne sveučilišne knjižnice;
- predstavnik znanstvenih institucija koje se bave pitanjima Hrvata izvan Republike Hrvatske;
- predstavnik Hrvatske gospodarske komore (HGK);
- predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP-a);
- predstavnik nevladine udruge koja u svom djelovanju promiče razvijanje odnosa s Hrvatima
izvan Republike Hrvatske (Prsten i druge).

Članak 23.

Članove Savjeta, predstavnike Hrvata izvan Republike Hrvatske imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog hrvatskih zajednica iz država iz kojih dolaze.

Članak 24.

Savjet na svoju sjednicu može pozvati najviše predstavnike vlasti Republike Hrvatske, ministre i druge osobe od značaja za rad Savjeta.

Članak 25.

Predsjednik Savjeta bira se na prijedlog i iz redova predstavnika Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Izbor predsjednika i druga pitanja od značaja za ustroj i rad Savjeta propisuju se Poslovnikom o radu Savjeta.

Članak 26.

Uže tijelo Savjeta čine predsjednik, potpredsjednici te izabrani predstavnici Hrvata izvan Republike Hrvatske zaduženi za pojedina područja rada.

Uže tijelo Savjeta podnosi izvješće Vladi Republike Hrvatske o zauzetim stajalištima i donesenim zaključcima.

Članak 27.

Prvu sjednicu Savjeta saziva državni tajnik Ureda. Prvom sjednicom predsjedava najstariji član Savjeta.

Na prvoj sjednici članovi Savjeta biraju predsjednika i četiri potpredsjednika koji su predstavnici Hrvata iz Bosne i Hercegovine, hrvatske manjine, hrvatskih iseljenika/dijaspore iz europskih država te hrvatskih iseljenika/dijaspore iz prekooceanskih država.

Na prvoj sjednici Savjet donosi Poslovnik o radu, dvotrećinskom većinom glasova članova s pravom glasa.

Članovi Savjeta po položaju sudjeluju u radu Savjeta bez prava glasa.

Članak 28.

Savjet se sastaje najmanje jednom godišnje u Republici Hrvatskoj.

Savjet redovito raspravlja o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske i drugim pitanjima od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Članak 29.

Administrativne i tehničke poslove za Savjet obavlja Ured.

Nadležna ministarstva

Članak 30.

Nadležna ministarstva koja u svojem djelokrugu imaju poslove vezane uz odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske dužna su obavljanje tih poslova koordinirati s Uredom. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija u suradnji s Uredom brine o statusu Hrvata izvan Republike Hrvatske te uspostavlja, održava i promiče veze sa svim njihovim oblicima  organiziranja u državama u kojima žive.

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Članak 31.

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske kao matično radno tijelo Hrvatskog sabora zaduženo za Hrvate izvan Republike Hrvatske u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti surađuje s Uredom   Savjetom u ostvarivanju ciljeva iz ovog Zakona i Strategije.

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na svoje sjednice redovito poziva državnog tajnika Ureda.

Hrvatska matica iseljenika

Članak 32.

Hrvatska matica iseljenika svojim djelovanjem usmjerena je na očuvanje i razvoj hrvatskog nacionalnog, jezičnog i kulturnog identiteta Hrvata izvan Republike Hrvatske.  Osnivanje, status i poslovi Hrvatske matice iseljenika uređuje se Zakonom o Hrvatskoj matici iseljenika.

Osnivač Hrvatske matice iseljenika je Republika Hrvatska.

Prava i obveze osnivača u ime Republike Hrvatske obavlja Ured.

Statut Hrvatske matice iseljenika donosi se uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske.

III. ZAŠTITA PRAVA I INTERESA HRVATA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE TE JAČANJE NJIHOVIH ZAJEDNICA

Očuvanje hrvatskog jezika, kulture i identiteta

Članak 33.

Republika Hrvatska omogućava Hrvatima izvan Republike Hrvatske besplatno učenje početnih semestara hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj u skladu s pravilnikom kojeg donosi državni  tajnik Ureda.

Ured omogućava pohađanje hrvatske nastave među hrvatskom manjinom i iseljeništvom/dijasporom, pokreće programe učenja hrvatskog jezika i kulture te podržava programe za koje postoji interes.

Ured će omogućiti korištenje e-obrazovanja kao i udžbenika iz Republike Hrvatske za učenje
hrvatskog kao drugog jezika u zajednicama Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Republika Hrvatska potiče osnivanje lektorata hrvatskog jezika i književnosti na stranim
visokim učilištima kao i utemeljenje katedri za hrvatski jezik na sveučilištima u inozemstvu, u
sredinama gdje žive Hrvati.

Republika Hrvatska osigurava financijska sredstva za stipendiranje učenika i studenata unjihovim lokalnim sredinama i u Republici Hrvatskoj, a sve u svrhu unaprjeđenja znanja i intelektualnog potencijala hrvatskih zajednica u inozemstvu, u skladu s pravilnikom kojeg donosi državni tajnik Ureda.

Informiranje i povezivanje

Članak 34.

Ured informira Hrvate izvan Republike Hrvatske putem internetskih tehnologija, prikladnih publikacija, neposrednom komunikacijom, te osigurava distribuciju potrebnih informacija  medijima u Republici Hrvatskoj i medijima Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Radi djelotvornog obavljanja poslova i informiranja Hrvata izvan Republike Hrvatske, Ured osniva administrativno-komunikacijsku mrežu između državnih tijela, Hrvatske matice iseljenika, i drugih institucija u Republici Hrvatskoj, uključujući diplomatsko-konzularna predstavništva Republike Hrvatske.

Hrvatska radiotelevizija, kao javna ustanova, temeljem svojih zakonskih obveza, izrađuje plan i program rada za radio, televiziju i javne radiodifuzijske usluge za Hrvate izvan Republike  Hrvatske te usklađuje termine emitiranja i čini ih dostupnima.

Radi informiranja Hrvata izvan Republike Hrvatske i promocije Republike Hrvatske u svijetu
od javnog je interesa ustrojavanje otvorenog međunarodnog multimedijalnog programa sa višejezičnim televizijskim i radijskim programom.

Članak 35.

Republika Hrvatska potiče gospodarske aktivnosti Hrvata u susjednim i okolnim zemljama s ciljem očuvanja, opstanka i razvoja njihovih zajednica.

Primitak u hrvatsko državljanstvo

Članak 36.

Sukladno Zakonu o hrvatskom državljanstvu, ubrzat će se i olakšati primitak u hrvatsko  državljanstvo Hrvatima izvan Republike Hrvatske uvažavajući vjerodostojnu dokumentaciju koja
potvrđuje izjašnjavanje o pripadnosti hrvatskom narodu.

Status Hrvata bez hrvatskog državljanstva

Članak 37.

Uvodi se Status Hrvata bez hrvatskog državljanstva koji mogu dobiti Hrvati izvan Republike Hrvatske bez hrvatskog državljanstva, supružnici koji nemaju hrvatsko podrijetlo, njihova djeca
(rođena i posvojena), te prijatelji hrvatskog naroda i Republike Hrvatske koji njeguju hrvatski identitet i promiču hrvatsko kulturno zajedništvo.

Priznavanje Statusa Hrvata bez hrvatskog državljanstva ne prejudicira primitak u hrvatsko
državljanstvo.

Članak 38.

Zahtjev za stjecanje Statusa Hrvata bez hrvatskog državljanstva podnosi se Uredu putem diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske.

Ured o zahtjevu odlučuje rješenjem. Protiv rješenja može se podnijeti žalba u roku od petnaest
dana od dana dostave rješenja.

O žalbama odlučuje Povjerenstvo sastavljeno od tri člana koje imenuje Vlada Republike Hrvatske.

Članovi Povjerenstva su predstavnici Ureda, Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija.

Članak 39.

Pripadnici hrvatskog naroda, njihovi supružnici i djeca uz zahtjev prilažu dokaz o pripadnosti
hrvatskom narodu.

Stranci, prijatelji hrvatskog naroda i Republike Hrvatske, uz zahtjev prilažu vjerodostojnu dokumentaciju udruga i institucija hrvatskih zajednica te potvrde o članstvu u hrvatskim
organizacijama.

Članak 40.

Status Hrvata bez hrvatskog državljanstva prestaje dobivanjem hrvatskog državljanstva,
odricanjem i oduzimanjem.

Status Hrvata bez hrvatskog državljanstva prestaje oduzimanjem ako osoba svojim ponašanjem
šteti ugledu Republike Hrvatske i hrvatskih zajednica.

Članak 41.

U smislu ovoga Zakona osobe kojima je priznat Status Hrvata bez hrvatskog državljanstva, ne
smatraju se strancima u Republici Hrvatskoj.

Posebnim zakonima uređuju se pogodnosti u području školskog i visokoškolskog obrazovanja,
zapošljavanja, natječaja i stipendija, zdravstvenog osiguranja i drugo.

Nadležni ministri donose pravilnike za ostvarivanje prava iz stavka 2. ovoga članka.

Pogodnosti za Hrvate bez hrvatskog državljanstva i bez Statusa

Članak 42.

Republika Hrvatska u skladu sa Zakonom o strancima, pripadnicima hrvatskog naroda bez
hrvatskog državljanstva i bez Statusa omogućava pojednostavljeni i ubrzani postupak stjecanja
privremenog boravka, radnih i poslovnih dozvola i druge pogodnosti sukladno posebnim zakonima.

Pogodnosti pri boravku u Republici Hrvatskoj

Članak 43.

Republika Hrvatska, u suradnji sa zainteresiranim institucijama i gospodarskim subjektima uvodi “Hrvatsku karticu” (Croatia Card) kojom se Hrvatima izvan Republike Hrvatske omogućava povoljniji pristup određenim uslugama, povoljniji uvjeti turističkih putovanja, organiziranog boravka i sudjelovanja na kulturnim događanjima.

Državni tajnik Ureda donosi pravilnik kojim će se detaljnije urediti područja pogodnosti i način
izdavanja „Hrvatske kartice“.

Uključivanje u društveni i politički život Republike Hrvatske

Članak 44.

Republika Hrvatska osigurava uključivanje Hrvata izvan Republike Hrvatske u društveni i politički život Republike Hrvatske kroz zastupljenost Hrvata izvan Republike Hrvatske u Hrvatskom saboru i u Savjetu Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Članak 45.

U provedbi vanjske politike Republika Hrvatska vodi brigu da diplomatsko-konzularna predstavništva rade na ostvarivanju ciljeva propisanih ovim Zakonom.

Ured je putem Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija povezan i surađuje s diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske, s ciljem obavljanja poslova iz svoje nadležnosti.

IV. RAZVOJ SURADNJE S HRVATIMA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE

Članak 46.

Republika Hrvatska surađuje sa svim oblicima organiziranja Hrvata u svijetu (udruge, organizacije, institucije, kulturni centri, hrvatske katoličke misije i dr.) i pruža im potporu u svrhu
očuvanja hrvatskog identiteta, odnosno promicanja hrvatskog jezika, kulture i tradicije te razvija
kulturnu, obrazovnu i znanstvenu, gospodarsku, športsku i drugu suradnju.

Kulturna suradnja

Članak 47.

Republika Hrvatska, u svrhu ostvarivanja hrvatskog kulturnog zajedništva, potiče:

- povezivanje udruga i kulturnih institucija iz Republike Hrvatske s udrugama i institucijama Hrvata izvan Republike Hrvatske i istih međusobno;
- razmjenu hrvatskoga kulturnog stvaralaštva i baštine nastale u lokalnim zajednicama Hrvata izvan Republike Hrvatske s Republikom Hrvatskom;
- uspostavu hrvatskih kulturnih instituta/centara u zemljama s hrvatskim zajednicama.

Obrazovna i znanstvena suradnja

Članak 48.

Republika Hrvatska povezuje svoje obrazovne i znanstvene institucije i pojedince s hrvatskim
udrugama, institucijama i pojedincima izvan Republike Hrvatske, a sve s ciljem obostrane suradnje i ujedinjavanja hrvatskog ljudskog, profesionalnog, znanstvenog i stručnog potencijala u domovini i svijetu.

Športska suradnja

Članak 49.

Republika Hrvatska potiče i pomaže organiziranje športskih natjecanja i susreta Hrvata izvan Republike Hrvatske, u Republici Hrvatskoj i njihovim sredinama, te promidžbu istih u medijima.

Republika Hrvatska prati mlade nadarene i vrhunske športaše Hrvate izvan Republike Hrvatske i potiče njihovo uključivanje u hrvatske klubove i nacionalne vrste.

Članak 50.

U svrhu praćenja suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske Ured prikuplja podatke i vodi
evidencije o:

- školama i sveučilištima na kojima se predaje hrvatski jezik i kultura,
- znanstvenicima i istraživačima hrvatskog podrijetla,
- stručnjacima raznih profesija hrvatskog podrijetla,
- lobistima za hrvatske interese,
- političarima i parlamentarnim predstavnicima hrvatskog podrijetla,
- športskim udrugama, klubovima i istaknutim športskim djelatnicima i športašima hrvatskog
podrijetla.

Gospodarska suradnja

Članak 51.

Republika Hrvatska potiče povezivanje hrvatskih gospodarstvenika izvan Republike Hrvatske i
njihovih udruga s gospodarstvenicima i udrugama u Republici Hrvatskoj, unaprjeđuje poslovne veze s Hrvatima izvan Republike Hrvatske te potiče ulaganja u proizvodnju i turizam u Republici Hrvatskoj.

Radi stjecanja novih tržišta i promicanja izvoza hrvatskih proizvoda i usluga Republika Hrvatska potiče suradnju s gospodarstvenicima hrvatskog podrijetla u svijetu.

Republika Hrvatska, u suradnji s gospodarstvenicima hrvatskog podrijetla izrađuje i provodi razvojne projekte na područjima od posebne državne skrbi, manje razvijenim područjima i drugim područjima od gospodarskog interesa.

Republika Hrvatska u suradnji s gospodarstvenicima iz Republike Hrvatske i gospodarstvenicima hrvatskog podrijetla, na područjima iz stavka 3. ovoga članka prioritetno potiče razvojne projekte koji sadrže programe zapošljavanja povratnika i useljenika.

Financiranje razvojnih projekata iz stavka 4. ovoga članka provodi se iz sredstava Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i drugih poslovnih banaka za koje jamstva daju Hrvatska agencija za malo gospodarstvo (HAMAG) i jamstveni fondovi Republike Hrvatske.

Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ureda utvrđuje iznos rezerviranih financijskih sredstava (kvote) unutar sredstava HBOR-a i kvote jamstava od HAMAG-a i jamstvenih fondova Republike Hrvatske za provedbu razvojnih projekata iz stavka 4. ovoga članka.

Članak 52.

Republika Hrvatska, kao oblik gospodarske suradnje s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, susjednim i ostalim zemljama, potiče prekograničnu i regionalnu suradnju kroz vlastite projekte i
pomoć pri kandidiranju na natječajima za fondove Europske unije.

Članak 53.

Vlada Republike Hrvatske će urediti pitanje financiranja programa mikrokreditiranja obiteljskih gospodarstava i obrta, te osnivanje jamstvenog fonda za osiguranje kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva povratnika i useljenika u Republiku Hrvatsku.

Sukladno važećim propisima, a u suradnji s nadležnim tijelima, udrugama i gospodarskim subjektima Hrvata u Bosni i Hercegovini, osigurat će se financiranje programa mikrokreditiranja
obiteljskih gospodarstava i obrta te jamstveni fond za osiguranje kreditiranja malog i srednjeg
poduzetništva za razvojne projekte u Bosni i Hercegovini.

Odredba stavka 2. ovoga članka na odgovarajući način odnosi se i na potrebite manjinske
zajednice.

Vođenje gospodarskih evidencija i statistika

Članak 54.

Radi praćenja stanja gospodarskih odnosa i ulaganja Hrvata izvan Republike Hrvatske u Republiku Hrvatsku, Ured u suradnji s nadležnim tijelima Republike Hrvatske vodi sljedeće
evidencije:

- o hrvatskim gospodarstvenicima u svijetu i hrvatskim gospodarstvenicima povratnicima i
useljenicima (adresar),
- o ulaganjima Hrvata izvan Republike Hrvatske,
- o ulaganjima hrvatskih povratnika i useljenika,
- novčanih doznaka Hrvata izvan Republike Hrvatske,
- vanjsko-trgovinske bilance sa zemljama nastanjenja Hrvata izvan Republike Hrvatske,
- gospodarskih subjekata u Republici Hrvatskoj, čiji su vlasnici ili osnivači Hrvati izvan Republike Hrvatske, kao povratnici ili vanjski ulagači.

Nadležna tijela Republike Hrvatske dužna su Uredu dostavljati podatke za evidencije iz stavka
1. ovoga članka, pri čemu će se poštivati odredbe Zakona o zaštiti osobnih podataka.

Znanstveno-istraživački rad o Hrvatima izvan Republike Hrvatske

Članak 55.

Republika Hrvatska potiče sustavno istraživanje i proučavanje problematike Hrvata u Bosni i Hercegovini, hrvatske manjine i hrvatskog iseljeništva/dijaspore.

Vlada Republike Hrvatske će utemeljiti dokumentacijski centar i muzej o Hrvatima izvan
Republike Hrvatske.

V. POTICANJE POVRATKA HRVATSKIH ISELJENIKA I NJIHOVIH POTOMAKA U REPUBLIKU HRVATSKU I POTPORA POSEBNO UGROŽENIM SKUPINAMA HRVATA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE

Članak 56.

Republika Hrvatska omogućuje povratak hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka.

Članak 57.

U svrhu olakšavanja procesa integracije u hrvatsko društvo u Uredu se ustrojava „Ured dobrodošlice“, u okviru kojega povratnici i useljenici, kao i svi drugi zainteresirani Hrvati izvan
Republike Hrvatske, mogu dobiti sve potrebne informacije i pomoć u rješavanju pravnih i drugih
pitanja, što uključuje i pomoć mentora/ savjetnika u prvim koracima integracije u hrvatsko društvo.

U okviru „Ureda dobrodošlice“ pružaju se i informacije o carinskim povlasticama pri uvozu
predmeta kućanstva i gospodarskog inventara kod povratka i useljenja u Republiku Hrvatsku te
poreznim olakšicama za hrvatske povratnike/useljenike, fizičke i pravne osobe, pri njihovom
nastanjenju i stupanju u poslovni odnos u Republici Hrvatskoj.

Poslove iz stavka 1. i 2. ovoga članka obavljat će i Uredi državne uprave na županijskoj razini.

Članak 58.

Ured će izraditi posebni Program dobrodošlice i prihvata za one Hrvate iz iseljeništva/dijaspore koji imaju namjeru povratka i useljenja.

Članak 59.

Republika Hrvatska putem diplomatsko-konzularnih predstavništava, prati stanje ugroženih hrvatskih zajednica i pojedinaca u zemljama u kojima žive, te ih štiti i pomaže im, uključujući i
mogućnost povratka/useljenja u Republiku Hrvatsku i integracije u hrvatsko društvo.
Privlačenje učenika i studenata

Članak 60.

Republika Hrvatska osigurava provedbu programa učenja hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj, stipendiranja učenika i studenata hrvatskog podrijetla koji se školuju ili pohađaju visoka učilišta u Republici Hrvatskoj i njihov smještaj u đačke i studentske domove.

Radi olakšavanja postupka upisa potiču se visokoškolske ustanove u Republici Hrvatskoj na donošenje upisnih kvota za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Prava na školarinu, smještaj i prehranu učenika i studenata Hrvata izvan Republike Hrvatske izjednačavaju se s pravima učenika i studenata iz Republike Hrvatske.

Hrvatske obrazovne i znanstvene institucije potiču se na osmišljavanje i provedbu projekata
razmjene učenika i studenata Hrvata u Republici Hrvatskoj i Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Članak 61.

U svrhu boljeg upoznavanja Republike Hrvatske potiče se organiziranje dolaska mladeži hrvatskog podrijetla u Republiku Hrvatsku, provedba ljetnih/zimskih škola hrvatskog jezika, različitih kulturnih i obrazovnih programa, te stručne prakse i sezonskog rada učenika i studenata.
Privlačenje znanstvenika

Članak 62.

Vlada Republike Hrvatske putem nadležnih tijela razvija programe financiranja znanstvenih
projekata u cilju privlačenja znanstvenika hrvatskog podrijetla iz svijeta.

Vlada Republike Hrvatske putem nadležnih tijela uspostavlja stalni program „virtualnog mentorstva“ između studenata i znanstvenika iz Republike Hrvatske sa studentima, znanstvenicima i gospodarstvenicima hrvatskog podrijetla u svijetu s ciljem transfera posebnih znanja i iskustava.

Zapošljavanje Hrvata izvan Republike Hrvatske u skladu s potrebama tržišta rada

Članak 63.

Ministarstvo nadležno za rad, u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, provodi
projekte zapošljavanja Hrvata izvan Republike Hrvatske u skladu s potrebama i mogućnostima
Republike Hrvatske.

U svrhu iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatski zavod za zapošljavanje osigurava dostupnost strukturiranih evidencija o potrebama tržišta rada u Republici Hrvatskoj, a Ured putem diplomatskokonzularnih predstavništava iste čini dostupnima Hrvatima izvan Republike Hrvatske.

Olakšavanje povratka umirovljenika i drugih osoba

Članak 64.

Republika Hrvatska sklapanjem međunarodnih ugovora o socijalnom i zdravstvenom
osiguranju stvara uvjete za olakšavanje povratka umirovljenika i drugih osoba u Republiku Hrvatsku.

Članak 65.

Ured prikuplja podatke i vodi evidenciju o hrvatskim povratnicima i useljenicima.

VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 66.

Provedba ovoga Zakona u djelokrugu je Središnjeg državnog ureda za odnose s Hrvatima izvan
Republike Hrvatske, središnjih tijela državne uprave prema propisanom djelokrugu i ureda državne uprave u županijama.

Članak 67.

Tijela državne uprave koja u svojoj nadležnosti imaju poslove vezane uz odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske prilagodit će svoj ustroj, djelovanje i razinu poslova odredbama ovoga
Zakona.

Članak 68.

Vlada Republike Hrvatske imenovat će državnog tajnika Ureda u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Vlada Republike Hrvatske donijet će Uredbu o unutarnjem ustrojstvu Ureda, najkasnije u roku
od 30 dana od dana imenovanja državnog tajnika.

Državni tajnik Ureda dužan je donijeti pravilnik o unutarnjem redu u roku od 15 dana od dana
stupanja na snagu Uredbe iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 69.

Vlada Republike Hrvatske i državni tajnik Ureda donijet će provedbene propise na koje su ovlašteni odredbama ovog Zakona, najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Zakon o Hrvatskoj matici iseljenika uskladit će se s odredbama ovoga Zakona u roku od 6
mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Do stupanja na snagu zakona iz stavka 2. ovoga članka Hrvatska matica iseljenika djeluje
sukladno Zakonu o Hrvatskoj matici iseljenika (Narodne novine br. 59/90).

Članak 70.

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija nastavlja obavljati poslove iz svog djelokruga, koje preuzima Ured sukladno ovom Zakonu, do stupanja na snagu Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ureda.

Stupanjem na snagu Uredbe iz članka 68. stavka 2. ovoga Zakona Ured preuzima od Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, sredstva za rad, te financijska sredstva u odgovarajućem dijelu preuzetih poslova sukladno ovom Zakonu.

Stupanjem na snagu Uredbe iz članka 68. stavka 2. ovoga Zakona Ured preuzima dio državnih
službenika i namještenika Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija koji su zatečeni na obavljanju preuzetih poslova sukladno ovom Zakonu.

Državni službenici i namještenici zatečeni na obavljanju preuzetih poslova, nastavljaju s radom
i zadržavaju plaće prema dosadašnjim propisima, do donošenja rješenja o rasporedu sukladno
pravilniku o unutarnjem redu Ureda.

Članak 71.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

Klasa:

Zagreb,

HRVATSKI SABOR
Predsjednik Hrvatskoga sabora
Luka Bebić, v.r.


V. OBRAZLOŽENJE ČLANAKA

Uz članak 1.

Člankom 1. propisuje se koji je predmet uređenja ovog Zakona. S obzirom da se ova materija prvi puta uređuje zakonski navedeni su najvažniji dijelovi Zakona. Prema odredbi članka 1. ovim Zakonom uređuju se odnosi Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, osnivaju se Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, uvodi se Status Hrvata bez hrvatskog državljanstva, uređuju se odnosi između tijela koja u svom djelokrugu imaju poslove vezane za Hrvate izvan Republike Hrvatske, uređuje se zaštita prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske te jačanje njihovih zajednica, način ostvarivanja suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, propisuju se mjere i aktivnosti pri povratku i useljavanju kao i druga pitanja od značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Uz članak 2.

Ovim člankom jasno je propisano na koje skupine Hrvata izvan Republike Hrvatske se Zakon  odnosi s obzirom na zemlje u kojima žive i njihovom položaju u tim zemljama. S obzirom na specifičnosti Hrvati izvan Republike Hrvatske u smislu ovog Zakona su: - pripadnici suverenog i konstitutivnog hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, pripadnici hrvatske manjine u europskim zemljama i Hrvati iseljenici u prekomorskim i europskim zemljama i njihovi potomci.

Uz članak 3.

Ovim člankom se nastavno na članak 2. razrađuje u kojem statusnom položaju Hrvati izvan  Republike Hrvatske mogu biti u Republici Hrvatskoj. Tako je propisano da se ovaj Zakon odnosi na Hrvate izvan Republike Hrvatske s hrvatskim državljanstvom, sa „Statusom Hrvata bez hrvatskog državljanstva, i na Hrvate izvan Republike Hrvatske bez hrvatskog državljanstva i bez Statusa.

Uz članak 4.

Ovim člankom želi se naglasiti povezanost Hrvata izvan Republike Hrvatske s Hrvatima u Republici Hrvatskoj te se propisuje da su ravnopravan dio jednog i nedjeljivog hrvatskog naroda.

Uz članak 5.

Ovim člankom naglašava se na kojim načelima Republika Hrvatska temelji svoj odnos s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, a sve u cilju promicanja veza s Republikom Hrvatskom.

Tako je propisano da slijedom Ustavom i Strategijom o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Strategija) preuzetih obveza Republika Hrvatska, svoj odnos s Hrvatima izvan Republike Hrvatske temelji na uzajamnoj suradnji i pružanju pomoći te jačanju njihovih zajednica, uvažavajući pri tome sve posebnosti i različite potrebe hrvatskih zajednica izvan Republike Hrvatske.

Uz članke 6.- 12.

Ovim člancima utvrđeni su temeljni principi na kojima Republika Hrvatska gradi odnos prema
Hrvatima izvan Republike Hrvatske u političkom, društvenom, kulturnom i gospodarskom području.

Tako je člankom 6. utvrđeno opredjeljenje da skrb za Hrvate izvan Republike Hrvatske predstavlja sastavni dio unutarnje i vanjske politike. Iznijeto je zauzimanje Republike Hrvatske za provedbu svih dvostranih i mnogostranih međunarodnih ugovora i ostalih međunarodnih instrumenata kojima se štite interesi, prava i položaj Hrvata izvan Republike Hrvatske. Isto tako posebnim odredbama naglašava se zauzimanje Republike Hrvatske za priznanje i unaprjeđenje položaja hrvatske manjine u državama u kojima žive i za puno ostvarenje jednakopravnosti i konstitutivnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Člankom 9. uvodi se pojam „Hrvatskog kulturnog zajedništva“ kao skupa svih kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, informativnih,  gospodarskih, športskih i drugih društvenih djelatnosti bitnih za očuvanje i jačanje hrvatskog identiteta i prosperiteta. Člankom 10. propisano je da Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske donosi odluku o proglašenju „Dana Hrvata izvan Republike Hrvatske“ a člankom 11. daje se Vladi Republike Hrvatske ovlast za dodjelu posebnih priznanja zaslužnim osobama, udrugama i institucijama za izniman doprinos jačanju odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Uz članke 12. – 17.

U glavi II. „Nositelji odnosa i suradnje“ u člancima 12. – 17. sadržane su odredbe o Središnjem
državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, kao središnjem tijelu državne uprave nadležnom za područje odnosa između Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Člankom 13. taksativno je propisan djelokrug Ureda a člankom 14. propisano je da Uredom upravlja državni tajnik kojeg imenuje Vlada na prijedlog predsjednika/ce Vlade i a za svoj rad odgovara predsjedniku/ci Vlade. Predviđeno je da državni tajnik ima tri zamjenika i to za pitanja Hrvata u Bosni i Hercegovini, hrvatske manjine, hrvatskog iseljeništva/dijaspore. U članku 16. taksativno se navode ostali nositelji suradnje.

Uz članke 17. – 29.

Člancima 17. – 29. uređena su sva pitanja vezana uz osnivanje Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske kao savjetodavnog tijela koje pruža pomoć Vladi Republike
Hrvatske u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske. Članovi Savjeta su predstavnici Hrvata izvan Republike Hrvatske i članovi po položaju.

Utvrđen je mehanizam imenovanja članova Savjeta predstavnika Hrvata izvan Republike Hrvatske. Zastupljenost predstavnika Hrvata izvan Republike Hrvatske u Savjetu određuje se sukladno brojnosti i značaju Hrvata u državama u kojima žive, njihovoj aktivnosti i povezanosti s Republikom Hrvatskom. Članovi Savjeta po položaju taksativno su navedeni u članku 22. ujedno člankom 27. propisano je da članovi Savjeta po položaju sudjeluju u radu Savjeta bez prava glasa.

Prema članku 25. predsjednik Savjeta bira se na prijedlog i iz redova predstavnika Hrvata izvan Republike Hrvatske, a druga pitanja od značaja za ustroj i rad Savjeta propisat će se Poslovnikom o radu Savjeta. Predviđene su i odredbe po kojima će se prvi puta sazvati Savjet i usvojiti Poslovnik o radu, dvotrećinskom većinom glasova članova Savjeta s pravom glasa. Sukladno članku 28. Savjet se sastaje najmanje jednom godišnje u Republici Hrvatskoj. Administrativne i tehničke poslove za Savjet obavlja Ured.

Uz članak 30.

Ovom odredbom propisana je dužnost nadležnih ministarstva, koja u svom djelokrugu imaju poslove vezane uz odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, koordiniraju obavljanje tih poslova s Uredom. Stavkom 2. utvrđuje se da ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija u suradnji s Uredom brine o statusu Hrvata izvan Republike Hrvatske te uspostavlja, održava i promiče veze sa svih njihovim oblicima organiziranja u državama u kojima žive.

Uz članak 31.

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske, kao matično radno tijelo Hrvatskog sabora u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti surađuje s Uredom i Savjetom u ostvarivanju ciljeva iz ovog Zakona i Strategije. Isto tako propisano je da Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na svoje sjednice redovito poziva državnog tajnika Ureda.

Uz članak 32.

Hrvatska matica iseljenika osnovana je Zakonom o Hrvatskoj matici iseljenika 1990. godine
(„Narodne novine“ broj 59/1990.) i od tada Zakon nije mijenjan. Zbog potrebe da predloženi Zakon o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske obuhvati sve subjekte važne za uređenje pitanja odnosa s Hrvatima izvan Republike Hrvatske članak 32. uređuje najznačajnija pitanja vezana uz Hrvatsku maticu iseljenika. Prije svega u stavku 1. utvrđuje se da je Hrvatska matica iseljenika svojim djelovanjem usmjerena na očuvanje i razvoj hrvatskog nacionalnog, jezičnog i kulturnog identiteta Hrvata izvan Republike Hrvatske. Zbog potrebe donošenja novog Zakona oHrvatskoj matici iseljenika u stavku 2. članka 32. propisano je da se osnivanje, status i poslovi Hrvatske matice iseljenika uređuju posebnim zakonom. A stavcima 3. 4. i 5. članka 32. utvrđen je odnos osnivača tj. Republike Hrvatske i Hrvatske matice iseljenika. Prema odredbi stavka 4. prava i obveze osnivača obavljao bi Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske a Statut se donosi uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske.



Please, go to the next page below.


Comments


Article Options
Croatian Constellation



Popular Articles
  1. (E) 100 Years Old Hotel Therapia reopens in Crikvenica
  2. Dr. Andrija Puharich: parapsychologist, medical researcher, and inventor
  3. Europe 2007: Zagreb the Continent's new star
  4. Violi Calvert: Nenad Bach in China to be interviewed by China Radio International
  5. Potres u Zagrebu - Earthquake in Zagreb, Croatia 28 listopad 2006 u 16:15 3.7 on a Richter
No popular articles found.