Search


Advanced Search
Nenad Bach - Editor in Chief

Sponsored Ads
 »  Home  »  Culture And Arts  »  Croatian national costumes in Monostor on the left bank of Danube
Croatian national costumes in Monostor on the left bank of Danube
By Prof.Dr. Darko Zubrinic | Published  08/31/2008 | Culture And Arts | Unrated
Croatian national costumes in Monoštor, part 3



























Marija Šeremešić in the middle with Dubravka Siladjev and Miro Gavran; photo by Croatian Heritage Association (Hrvatska matica iseljenika)

 
Marija Šeremešić, Monoštor

Muka Isusova u pobožnostima iobičajima Šokaca Bačkog Monoštra


Kako bi mogli što bolje upoznati običaje monoštorskih Hrvata-Šokaca, pa i pobožnosti vezane uz korizmeno vrijeme, moramo sagledati njihovu povijest i prebivalište.

Hrvatska skupina naroda - Šokci, doseljavala se na prostore Bačke ravnice pod vodstvom franjevaca iz Bosne Srebrene bježeći pred turskim zulumom. Doseljavanje je završeno prije 320 godina. Utočište su pronalazili na lijevoj obali Dunava i tu podizali naselja i nastambe. Jedno od šokačkih mjesta u Vojvodini u Republici Srbiji je i Bački Monoštor. Smješten je u općini Sombor, na sjeverozapadu Bačke, između prelijepih šuma i dunavskih rukavaca na polutotčnom uzvišenju aluvijalne ravni Dunava. Iz tih je razloga bačkomonoštorski atar veoma mali jer veliki dio vegetacije čine šume, tršćaci i trave. Da nisu bili prvi i jedini stanovnici ovog kraja saznajemo iz zapisa u kojima se govori o lokalitetima na kojima su nađeni tragovi ljudskih prebivališta počevši još od neolitskog doba.

U blizini Bodroga, kako se u povijesti zvao i Monoštor, spominje se i samostan Pavlina sv. Križa i samostan - opatija sv. Petra, te se tumači kako je ime naselja Monoštor nastalo od riječi manastir (monasteri) i u spisima se javlja već 1365. godine.

Monoštor je oduvijek naselje sa većinskim hrvatskim življem. Osim njih, tu je u povijesti najviše živjelo Nijemaca - podunavskih Švaba i Mađara, a danas ima i naseljenih Srba. Njihova je kultura i jezik imala neznatnog utjecaja na mijenjanje običaja i govora Šokaca.

Danas (2008.) u Monoštru živi živi 2.043 Hrvata katolika od ukupno 3920 stanovnika. Zbog izmještenosti izvan glavnih putova i okruženja vodama, godinama su se očuvali izvorni običaji, vjera i nacionalna pripadnost. Monoštorci već dugi niz godina čuvaju i svoj lokalni govor - arhaičnu ikavicu štokavskog narječja, prepunu tuđica.

Monoštorska crkva sv. Petra i Pavla  je stara, veoma lijepa i spomenik je kulture pod zaštitom države. Sazidana je još 1752. godine. Svjetovni kleru ju je preuzeo od franjevaca 1769. godine.

Katoličku su crkvu Hrvati uvijek smatrali svojom i propadnost njoj svjedočili djelima i načinom života. Tako je i sa Monoštorcima koji Božje zakone unose u svoj život i svjetovne ustanove. S obzirom na čvrstu povezanost crkve i naroda, u Monoštru su i narodni običaji isprepletani s liturgijskim i jedni druge nadopunjuju. Veoma su stari, te se u osnovi nisu mijenjali više stoljeća. Moglo bi se čak tvrditi da su donijeti na ove prostore.

Uskrs je najveći katolički blagan i za njega se Monoštorci kroz korizmeno vrijeme pripremaju razmišljanjem i molitvom, načinom oblačenja i raznim običajima. To je vrijeme pokore, posta i nemrsa. Vjerojatno se zato KORIZMA u Monoštru i zove POSTE. Za razliku od ostalih, Monoštorci prije POKLADA imaju i POKLADICE. Nakon ČISTE SRIJEDE, PEPELNICE započinje KRIŽNI PUT. Još i danas narod odlazi, mimo liturgijskog obreda, na Kalvariju. Tamo se mole i pjevaju pjesme o Muci Isusovoj, žalosnoj majci Njegovoj i o njihovoj patnji. Na CVIJETNICU su ranije imali zanimljivu procesiju, ulazak u crkvu. Župnik je oblačio crvenu kabanicu, posvećivao cica-mace, te je sa ministrantima, crkvenim odbornicima i s posebno odjevenim djevojkama - ČETARICAMA ulazio u crkvu. Na misi se pjevalo, a danas se samo čita Muka Gospodina našeg Isukrsta po Mateju.

Tijekom Velikog tjedna u crkvi su se služila LAPARIŠĆA, večernjice, srijedom i četvrtkom, Žene su pjevale Jadikovanja proroka Jeremije. Za to vrijeme župnik je na oltaru palio 12 svijeća za apostole i jednu za Isusa. Gasio ih je jednu po jednu nakon svake dvije strofe Jadikovanja.

Obredi na Veliki četvrtak, Veliki petak i Uskrsnuće su liturgijski istovjetni u svim katoličkim mjestima. Ono što izdvaja Monoštor su ženski čuvari Isusovog groba.

Ranije su ga čuvala po dva vatrogasca i dvije četarice, a danas čuvaju žene. Cijelo mjesto se po dogovoru podijeli na "sat" koji iz svakog kraja ima voditeljicu. Voditeljica osmišljava program svog sata i čini ga ljepšim, te na taj način okuplja više čuvarica.

Narod u Monoštru svoju tugu zbog Isusove Muke izražava načinom oblačenja, običajem prekrivanja ogledala, te drugim običajima vezanim za korizmeno vrijeme, za Uskrsnuće i sam Uskrs. Tijekom Posta nema veselja, igranki, niti svadbi iako, u ovo doba kao i za sve ostale blagdane Monoštorci pjevaju puno starih crkvenih pjesama, te i na taj način iskazuju suosjećanje.

I sam Uskrs prati niz običaja pogotovo među mladima. Tako su poznati šokački "zečevi, vezena jaja, šarene "broćke" i slično.

Običaji u svim šokačkim mjestima nisu u potpunosti jednaki, niti se zovu istim imenom, ali su sličniji od običaja Hrvata Bunjevaca. Također je primjetna velika promjena u posljednjih 20-tak godina što se tumači utjecajem obližnjih gradova i donošenjem običaja iz Europe, poglavito iz Njemačke gdje je najviše Monoštoraca boravilo na privremenom radu.



Ovo je sažetak predavanja koje je gđa. Marija Šeremešić održala na konferenciji "Pasionska baština u Bosni i Hercegovini" održanoj u Sarajevu svibnja 2008. u organizaciji udruge Pasionska baština iz Zagreba. Najljepše zahvaljujemo mr.sc. Jozi Čikešu na ljubaznom dopuštenju. Predavanje će biti objavljeno u opširnijem obliku u Zborniku radova s konferencije.


Contact e-mail: Marija Šeremešić


Formated for CROWN by prof.dr. Darko Žubrinić
Distributed by www.Croatia.org . This message is intended for Croatian Associations/Institutions and their Friends in Croatia and in the World. The opinions/articles expressed on this list do not reflect personal opinions of the moderator. If the reader of this message is not the intended recipient, please delete or destroy all copies of this communication and please, let us know!




How would you rate the quality of this article?

Verification:
Enter the security code shown below:
imgRegenerate Image


Add comment
Related Articles
Related Links
Comments
  • Comment #1 (Posted by Violi)

    What beautiful works of art... exquisite and lovingly created expression of love for the country and its people. Thanks for sharing them.
     
  • Comment #2 (Posted by Margarita)

    Thank you for sharing this wonderful works of art with us
     
  • Comment #3 (Posted by kraljxiii)

    The costumes really look beautiful, especially considering all the intricate patterns and jewelry is individually hand-made,not mass produced.Reminds me of why I really like how the different parts of Croatia too have costumes with variations depending on what part your from, super!
     
  • Comment #4 (Posted by Claudia Estrada)

    Quisiera conocer el traje típico de Brac ¿Podría publicar una foto? Desde ya Gracias, Claudia
     
Submit Comment


Article Options
Croatian Constellation



Popular Articles
  1. (E) 100 Years Old Hotel Therapia reopens in Crikvenica
  2. Dr. Andrija Puharich: parapsychologist, medical researcher, and inventor
  3. Europe 2007: Zagreb the Continent's new star
  4. Violi Calvert: Nenad Bach in China to be interviewed by China Radio International
  5. Potres u Zagrebu - Earthquake in Zagreb, Croatia 28 listopad 2006 u 16:15 3.7 on a Richter
No popular articles found.