Search


Advanced Search
Nenad Bach - Editor in Chief

Sponsored Ads
 »  Home  »  In Memoriam  »  Radovan Grgec, outstanding Croatian intellectual and humanist, passed away
Radovan Grgec, outstanding Croatian intellectual and humanist, passed away
By Prof.Dr. Darko Zubrinic | Published  12/2/2007 | In Memoriam | Unrated
President of HKD Sv. Jeronima, editor in chief of MARULIĆ, publicist


Radovan Grgec (1929-2007), photo by Emil Čić, 1993


 Pronicavim umom, znanstvenom znatiželjom i predanom vjerom dao veliki doprinos kršćanskoj literaturi, a time i širenju vjere u hrvatskom narodu

Na zagrebačkom groblju Mirogoj pokopan je u srijedu aktivni katolički laik, dugogodišnji ravnatelj i glavni urednik Hrvatskog književnog društva sv. Jeronima prof. Radovan Grgec.

U pismu upućenom obitelji pokojnog prof. Grgeca, koje je pročitano na pogrebu, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić podsjetio je kako se neponovljiv značaj profesora Grgeca često skrivao iza jednostavnosti njegove osobe, ali čvrst i nepokolebljiv u stavovima mnogo je trpio za komunističkog režima te zajedno s ocem Petrom kušao težinu lepoglavske robije i samice.

"Pronicavim umom, znanstvenom znatiželjom i predanom vjerom marljivo je radio u Društvu hrvatskih književnika i Društvu hrvatskih književnih prevodilaca te dao veliki doprinos kršćanskoj literaturi, a time i širenju vjere u hrvatskom narodu", napisao je u pismu kardinal Josip Bozanić.

Pogrebne obrede predvodio je tajnik HKD-a sv. Jeronima u Zagrebu dr. Stanislav Vitković, a kod groba se od prof. Grgeca oprostio njegov dugogodišnji suradnik i prijatelj Nikola Bićanić.

Prof. Radovan Grgec rođen je u Zagrebu, u obitelji profesorice Josipe rođene Huk i profesora Petra Grgeca. Osnovnu školu i klasičnu gimnaziju završio je u Zagrebu, a 1956. diplomirao romanistiku (francuski i talijanski) na Filozofskome fakultetu zagrebačkoga sveučilišta.

Kao gimnazijalac proveo je četiri godine u zatvoru u Lepoglavi i Beogradu. Dobivenu stipendiju UNESCO-a nije mogao iskoristiti jer mu je komunistički režim uskratio putovnicu. Radio je i kao bibliotekar, inokorespondent i prevoditelj. Preveo je 20-ak knjiga s francuskog, talijanskog i njemačkog jezika te objavio mnoštvo članaka u raznim časopisima.

Bio je član Društva hrvatskih književnika i Društva hrvatskih književnih prevodilaca. Kao član četiriju vijeća Biskupske konferencije Jugoslavije bio je neko vrijeme u užem rukovodstvu Europskog foruma laikata te nastupao kao govornik u domovini i inozemstvu.

Orden Danica hrvatska s likom Marka Marulića

Republika Hrvatska odala je priznanje prof. Grgecu kad mu je 1996. preko svog državnog poglavara dodijelila dva odlikovanja: Danicu hrvatsku s likom Marka Marulića i Danicu hrvatsku s likom Antuna Radića. Godine 2002. dobio je povelju počasnog člana Hrvatskog katoličkog društva prosvjetnih djelatnika.

Photo from www.tomograf.hr

Prof. Grgec surađivao je više od četvrt stoljeća u svakom broju Glasnika Srca Isusova i Marijina, a u jeronimskoj književnoj reviji Marulić napisao je više od 150 kolumni "Uz rub". Ove godine u tijeku Dana kršćanske kulture dobio je nagradu "Buvina" za doprinos kršćanskoj kulturi. Preminuo je nakon duge bolesti u subotu 17. studenoga, u 78. godini života. (ika / gk)

Sources: Glas koncila and IKA



Radovan Grgec, Zakon srca (The Law of Heart), HKD sv. Jeronima, Zagreb 2002.,
photo from www.tomograf.hr



Jeronimska "Danica" za 2007.

danica_2007.jpg
Zagreb, 16. 11. 2006.
Nakon što je 30. rujna proslavilo blagdan svojega zaštitnika, Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima u svojim je prostorijama na zagrebačkom Trgu kralja Tomislava 5. listopada predstavilo jeronimski godišnjak "Danicu" za 2007. godinu, s džepnim i zidnim kalendarima. U uvodnoj riječi ravnatelj HKD-a sv. Jeronima prof. Radovan Grgec istaknuo je kako je i ovo 126. godište najpopularnije jeronimske publikacije svjedok kontinuiteta te, uz Maticu i Akademiju najstarije kulturne ustanove, koju je 1868. osnovao prvi zagrebački nadbiskup kardinal Juraj Haulik.

Potom je ukratko upoznao publiku sa sadržajem "Danice", koja i ovaj put donosi astronomsko-kalendarske informacije (prir. Gustav Kren), podatke o Crkvi u nas i u svijetu, o obljetnicama zaslužnih hrvatskih javnih djelatnika, o hrvatskim dušobrižnicima u inozemstvu, o sajmovima i poštanskim brojevima, te obilje tekstovnih priloga, razvrstanih u stalne rubrike: "Lijepo i ugodno", "Zanimljivo i korisno", dvije rubrike na obojenom papiru - "Braći izvan domovine" i "Mala Danica" (s nagradnim natječajem), i "Na spomen", s nekrolozima nedavno preminulih prijatelja i suradnika HKD-a sv. Jeronima (mons. Pavlišić, dr. Jure Juras, prof. Branko Brusar, vlč. Lazo Krmpotić, Jozo Braenović. mons. Culej).

Uz redovite suradnike (L. Buturac, V. Pribanić, M. Vlah-Hranjec, I. Soljačić, N. Bićanić, Stijepo i Salvo Dabelić, J. Bačić, V. Rešković, I. Munjko, I. Ružička, B. Kruz...) tu su i novi, kao Zdenko Galić, Milan Barišić, Ivanka Manojlović, Pavao Galić i dr., a osobito valja istaknuti prilog dr. Darka Žubrinića s dosad nepoznatim podacima o hrvatskom grbu te dirljivo sjećanje prof. Marije Čalogović, sestre Radovana Grgeca, na njihova oca prof. Petra Grgeca, koji je kao politički zatvorenik u komunističkoj Jugoslaviji bio i svojoj obitelji, i svojoj robijaškoj okolini primjer ustrajnog svjedočenja vjere i u najtežim životnim okolnostima.

 No, "Danica" za 2007. ponajprije je posvećena svetim i blaženim utemeljiteljicama redovničkih zajednica. O dvanaest utemeljiteljica (sv. Skolastika, sv. Anđela Merici, bl. Majka Terezija, bl. Marija od Propetoga Petković, sv. Klara, sv. Terezija Avilska...) napisani su u kalendariju na početku "Danice" kratki životopisi uz njihove portrete što ih je naslikao akad. slikar Branimir Dorotić, a o tim i o još nekim utemeljiteljicama piše u nastavku "Danice" dr. Stanislav Vitković, tajnik Jeronimskog društva, koji je na književnoj večeri govorio o tom svojem članku, kao i o druga dva svoja priloga za novo godište "Danice", napisana u povodu smrti biskupa Marka Culeja, odnosno prigodom 150. obljetnice popularne Zajčeve opere "Nikola Šubić Zrinjski".

Radio Vatikan



 
... Grgec wrote many books with a religious motive and among them is the book "Yearning to the Kingdom", published in 1995.  The book is a collection of his spiritual sermons founded on the New Testament and connected with the historic moment of Croatian reality. In the aforementioned book, Ethics and Aesthetics have a common root in God and Grgec puts the complete Christian culture together with the truth and force of love that together with beauty and goodness have their centres in God. Grgec asked: "Is it possible that the Christian way of life, mentality and message enter a world in which, as the Pope said, has come to a break between evangelism and culture&" And it is Grgec's central message: deep concern for the Christian message and culture in our world of today.

Source: Emil Čić



Professor Luka Brajnovic on the right, Prof. Radovan Grgec, Mrs Brajnovic, and the King of Dolls on the left, in Pamplona, Spain, 1991 (source www.croatianhistory.net)


Dugogodišnji ravnatelj Hrvatskog književnog društva sv. Jeronima i glavni urednik časopisa Marulić, prof. Radovan Grgec, preminuo je nakon duge bolesti 17. studenoga u 78. godini života.

Radovan Grgec osnovnu školu i klasičnu gimnaziju završio je u Zagrebu, a 1956. diplomirao je romanistiku (francuski i talijanski) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Dobivenu stipendiju UNESCO-a nije mogao iskoristiti jer mu je komunistički režim uskratio putovnicu. Radio je i kao bibliotekar, inokorespondent i prevoditelj. Preveo je dvadesetak knjiga s francuskog, talijanskog i njemačkog jezika te objavio mnoštvo članaka u raznim časopisima. Bio je član Društva hrvatskih književnika i Društva hrvatskih književnih prevodilaca.

Kao član četiriju vijeća BKJ bio je neko vrijeme u užem rukovodstvu Europskog foruma laikata te nastupao kao govornik u domovini i inozemstvu. Republika Hrvatska odala je priznanje prof. Grgecu kad mu je 1996. preko svog državnog poglavara dodijelila dva odlikovanja - Danicu hrvatsku s likom Marka Marulića i Danicu hrvatsku s likom Antuna Radića. Godine 2002. dobio je povelju počasnog člana Hrvatskog katoličkog društva prosvjetnih djelatnika. Prof. Grgec surađivao je više od četvrt stoljeća u svakom broju Glasnika Srca Isusova i Marijina, a u jeronimskoj književnoj reviji Marulić napisao je više od 150 kolumni "Uz rub".

Source: katolici.org



 
Hrvatsko književno društvo (HKD) sv. Jeronima utemeljio je 1868. godine prvi zagrebački nadbiskup, kardinal Juraj Haulik, rođen u Trnavi (Slovačka), gdje mu je HKD 1929. postavilo spomen-ploču na rodnoj kući a 1999. spomen-poprsje. Haulikovi nasljednici bili su pokrovitelji HKD-a, a predsjednici su mu bili uglavnom zagrebački kanonici (Gajdek, Leber, Suk, Budicki, Rubetić, Knežić, Rožić, Lončar, Oberški, Soldo, Ivandija).

U novosagrađenu Jeronimsku palaču (Zagreb, Tomislavov trg 20 i 21 te Trenkova ulica 1) HKD ulazi 1893., a 1923. sagrađena je u dvorištu i Jeronimska dvorana, koja je postala žarište tadašnjega religioznog i kulturnog života u Hrvatskoj.

1961. komunistička vlast nacionalizira i dvoranu i palaču (djelomično denacionaliziranu 2001.), a HKD mora djelovati pod imenom HKD sv. Ćirila i Metoda sve do uspostave hrvatske države, kada se steječu uvjeti (1998.) za povratak starome imenu.

1921. ulaze u upravu HKD-a ugledni katolički laici Josip Andrić, Velimir Deželić, Milutin Mayer, te HKD postaje glavnim okupljalištem hrvatskoga katoličkog laikata, a prvotna mu se svrha proširuje s pučko-religioznog i na literarno-znanstveno područje. Pod krovom jeronimske zgrade izlaze mnogi listovi i časopisi: dnevnik Hrvatska straža, ilustrirani tjednik Obitelj, Mala mladost za djecu, Jeronimsko svjetlo itd., a u Jeronimskoj dvorani organiziraju se gospodarski tečajevi za seljake, Socijalni tjedni , priredbe marionetskoga kazališta, pa čak i plesni tečajevi i športske priredbe.

Nakon 2. svjetskoga rata HKD mora znatno ograničiti svoju djelatnost, ali nastavlja s izdavanjem molitvenika, katekizama i nabožne literature (npr. u tri izdanja objavilo je knjižicu Nasljeduj Krista u prijevodu svojega pokrovitelja Alojzija Stepinca, napisanom u lepoglavskom zatvoru).

Kontinuitet HKD-ove djelatnost najbolje ilustrira popularni kalendar Danica , koji je nakratko također morao promijeniti ime, u Godišnjak .

1968. HKD pokreće kulturno-književnu reviju Marulić, koja 2005. ulazi u 38. godište izlaženja. Oko Marulića i Danice okupljaju se pod uredništvom Radovana Grgeca katolički književnici, nasljednici Sudete i Remete, kao i Andrićevih suradnika Ljubomira Marakovića, Krunoslava Krstića i Mate Ujevića, npr. Stjepan Krčmar, Svevlad Slamnig, Vojmil Rabadan, Luka Perinić, Ivo Balentović, Mato Marčinko, Joja Ricov.

I nakon II. vatikanskog koncila, kada se, najprije u svećeničkim i redovničkim sredinama, javljaju u Hrvatskoj nova žarišta religioznog izdavaštva, HKD sv. Jeronima, uz Maticu i Akademiju najstarija hrvatska kulturna ustanova, nastavlja sve do danas obavljati svoju specifičnu ulogu u hrvatskom književnom prostoru.



Životopis Brune Bušića

Postdiplomant na Sorboni, istaknuti hrvatski intelektualac

Ostavši bez posla u domovini, Bušić je u početku g. 1970. otišao u Pariz gdje je posredstvom jednoga hrvatskog književnika stupio u vezu s francuskim književnikom Pierrom Emmanuelom, članom francuske Akademije i tadašnjim pred­sjednikom PEN-Cluba, koji je Bušiću dodijelio stipendiju PEN-Cluba. Boravak u Parizu Bušić je koristio i za učenje francuskoga jezika u Institutu catholique de Paris. Kada mu je ta stipendija istekla, francuski filozof, pisac i član francuske Akademije Gabriel Marcel dodijelio mu je svoju osobnu stipendiju. Zapravo, posredovanjem poznatoga hrvatskoga kulturnog djelatnika u svijetu Branka Franolića, Bušiću je tu sti­pen­diju prepustio prof. Radovan Grgec iz Zagreba. ...

Source: www.bruno-busic.hrvati-amac.com


 

VIJESTI IZ OPĆE CRKVE

U SLOVAČKOJ OBILJEŽENA 30. OBLJETNICA SMRTI JOSIPA ANDRIĆA

Svečanost u povodu 30. obljetnice smrti dr. Josipa Andrića, jednoga od najuglednijih hrvatskih katoličkih laika, oca brojne obitelji, pisca, skladatelja, muzikologa te središnje ličnosti stoljetne povijesti HKD sv. Jeronima (sv. Ćirila i Metoda), održana je 7. prosinca 1997. u Hrvatskom Grobu te 8. prosinca u Bratislavi u Slovačkoj. Trnavski biskup Peter Dubovsky predvodio je u nedjelju, 7. prosinca, misno slavlje uz o. Ferdu Takača, koji je i prevoditelj jeronimskih izdanja, među kojima i Andrićeva romana "Velika ljubav", čija se radnja odvija upravo u Hrvatskom Grobu.

Nakon mise, na Andrićev spomenik vijence su položili načelnik Štefan Nemčović, ravnatelj HKDa prof. Radovan Grgec i veleposlanik RH u Slovačkoj dr. Đuro Deželić. Ravnatelj Grgec govorio je o velikim Andrićevim zaslugama u produbljivanju veza sa Slovacima dok je veleposlanik Deželić istaknuo da je Andrić najzaslužnija ličnost među Hrvatima, u ovom stoljeću, za proširenje tih veza. U ponedjeljak, 8. prosinca, Hrvatsko je veleposlanstvo s nacionalnim glazbenim centrom u Bratislavi organiziralo znanstveni kolokvij o dr. Josipu Andriću.

Ravnatelj Centra dr. Ladislav Mokry pozdravio je na početku nazočne, a potom je Radovan Grgec govorio o Andrićevom životu i djelu te o njegovim odnosima s prijateljima iz Slovačke, naročito sa svećenikom i vođom slovačkog naroda za nezavisnost Andrejom Hlinkom. O Andriću kao skladatelju i muzikologu govorio je akademik Jerko Bezić, a ravnatelj Spolka sv. Vojtjeha dr. Štefan Hanaković osvrnuo se je na Andrićeve veze s tom ustanovom, istoznačnoj zagrebačkom društvu sv. Jeronima. Autor knjige "Hrvati u Slovačkoj" dr. Jan Botik govorio je o romanu "Velika ljubav". Ostali govornici, Edita Bugalova i Boris Banary izvjestili su skup o glazbenoj djelatnosti dr. Andrića. Na temelju dokumenata iz Matice slovačke dr. Michal Eliaš iznio je niz zanimljivih podataka iz korespondencije dr. Andrića s ličnostima slovačkoga javnog života. /IKA/

Source: Zvonik, Subotica



An article by professor Radovan Grgec published in Croatian Society of Political Prisoners - Hrvatsko društvo političkih zatvorenika.



PROF. MILJENKO PETRANOVIĆ

(1930. - 2007.)

Nakon moždanog udara umro je 28. siječnja 2007. u Zagrebu Miljenko Petranović, dugogodišnji član i odbornik HKD-a sv. Jeronima, redovit posjetitelj jeronimskih književnih večeri te jedan od dobročinitelja HKD-a. Rodio se 11.  svibnja 1930. u Sesvetama, a zatim je živio u Novskoj, rodnome mjestu svoga oca, koji je poginuo 1942. kao domobranski časnik u Požegi. S bratom blizancem i majkom živio je i u Novoj Gradiški i Pakracu, a potom je pohađao V. realnu gimnaziju u Zagrebu, pa gimnaziju u Vinkovcima, te maturirao na II. realnoj gimnaziji u Zagrebu 1949. Majka je radila kao bankovna činovnica, a Miljenko je počeo studirati fiziku i matematiku na PMF-u. Zatim je prešao na Višu pedagošku, gdje je i diplomirao 1956. Zaposlio se u školi u Nijemcima, odakle je otišao na odsluženje vojnog roka u Valjevu i Kraljevu. Po povratku iz vojske radio je kao nastavnik u Oroslavlju, i tu se oženio školskom kolegicom, koja ga je napustila za vrijeme izdržavanja zatvorske kazne. Bio je naime osuđen kao nacionalist i hrvatski rodoljub. Vrativši se s robije radio je kao skladištar pa kao knjižničar i arhivar u ATM-u.

Iako ga je žena napustila, nije se više ženio. Bio je i ostao praktični katolik. Osnovno vjersko usmjerenje primio je u roditeljskom domu, a od 1943. bio je revan član Marijine kongregacije u Palmotićevoj. Nastavio je sa svagdanjim odlaskom na misu i pričest, a istaknuo se kasnije kao vrlo aktivan član HKD-a sv. Jeronima. Život ga nije milovao, ali je uvijek ostao dosljedan vjernik i rodoljub, pa su ga i nakon robije često zatvarali na po nekoliko dana. Redovito je odlazio na Sljeme i to mu je bila zapravo jedina razonoda. Odolijevao je kušnjama i čestim bolestima, uzdajući se u pomoć Božju, pogotovo nakon smrti brata blizanca i ljubljene majke. Jeronimsko ga društvo nikada ne će zaboraviti.

Radovan GRGEC




Celebracion del 125 aniversario de la Sociedad cultural croata San Jeronimo,  an article published in Studia Croatica, Buenos Aires, in 1994



It is little known that blessed Ivan Merz published an article "Croatian Churches" in the well known yearly calendar Danica, issued by the Society of St. Jerome in Zagreb, 1925:

bl. Ivan Merz: Hrvatske crkve, kalendar Danica, Zagreb 1925.



Please, go to the next page below.


Comments


Article Options
Croatian Constellation



Popular Articles
  1. (E) 100 Years Old Hotel Therapia reopens in Crikvenica
  2. Dr. Andrija Puharich: parapsychologist, medical researcher, and inventor
  3. Europe 2007: Zagreb the Continent's new star
  4. Violi Calvert: Nenad Bach in China to be interviewed by China Radio International
  5. Potres u Zagrebu - Earthquake in Zagreb, Croatia 28 listopad 2006 u 16:15 3.7 on a Richter
No popular articles found.