PRIMORAC: PROJEKT POVRATKAHRVATSKIH ZNANSTVENIKA IZ INOZEMSTVA U DOMOVINU ZAPRAVO JE POVIJESTAN

(Hina)

Projekt povratka hrvatskih znanstvenika iz inozemstva u domovinu, za koji je nedavno Svjetska banka Hrvatskoj odobrila zajam od 35 milijuna kuna, ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac smatra zapravo povijesnim i tvrdi da ce se svaka kuna samo za to potrošiti, te istice da je hrvatskim znanstvenicima diljem svijeta vec poslao poruku da "krenu u bitku za povratak kako bi ostavili 'trag' u domovini".

Ministar Primorac potporu za stajalište da je rijec o povijesnom projektu pronalazi i u cinjenici da je odobravanje tog zajma zapravo bio i odreden presedan za Svjetsku banku jer je u tom slucaju nacinila nevjerojatno brzu evaluaciju.

U razgovoru za Hinu, u kojemu je iscrpnije govorio o projektu povratka hrvatskih znanstvenika iz inozemstva u domovinu, Primorac je objasnio da je Svjetska banka u slucaju odobravanja tog zajma nacinila nevjerojatno kratku i brzu evaluaciju.

Jer, podsjetio je Primorac, ako, primjerice, pogledate da su za zajmove koje je Svjetska banka dosad odobrila nekoj hrvatskoj instituciji bile potrebne oko dvije i pol godine, u posljednjem slucaju to je ucinila za nešto manje od tri mjeseca.

To je pak Primorcu i potvrda da je Svjetska banka ocijenila da oni koji su tražili takav zajam zapravo znaju što cine i kako ce "vratiti" hrvatske znanstvenike u domovinu.

Rok za odobreni zajam od pet milijuna americkih dolara zapravo je "otvoren", ali, kako je rekao Primorac, vec je poslao "snažnu poruku hrvatskim znanstvenicima diljem svijeta da svi zajedno krenemo u bitku da se najbolji ljudi iz inozemstva vrate u domovinu".

Kako je istaknuo, porucio je "hrvatskim znanstvenicima da najboljima medu sobom predlože da se vrate u Hrvatsku", a on ce kao ministar, dodao je, znanstvenicima-povratnicima koji budu predložili projekte dati novcanu potporu, osigurati im mjesto gdje ce raditi i, što je posebice važno, znanstvene novake koji ce s njima suradivati na projektima.

To pak znaci, ustvrdio je Primorac, da više nema izgovora za znanstvenike da se ne mogu vratiti. Istaknuo je da je hrvatskim znanstvenicima koji rade izvan domovine porucio kako je "konacno došao trenutak da vlastitim djelom ostave 'trag' u domovini". Buduci da je zajam tek odobren, rekao je da se još ne može reci kako ce se on sukcesivno trošiti. Znanstveniku koji, primjerice, želi raditi izvan Zagreba ili Splita ministar Primorac spreman je dati dvostruki novcani iznos od traženoga. On smatra da se i u manjim mjestima mogu ostvariti sjajni uvjeti za tehnologijski projekt - malu biotehnološku korporaciju.

Projekt povratka hrvatskih znanstvenika iz inozemstva u domovinu ministar Primorac nedavno je predstavio i na Rektorskome zboru u Zadru, održanom u povodu prve obljetnice rada obnovljenoga Sveucilišta u Zadru.

Spomenuo je i projekt koji se ostvaruje u suradnji sa Svjetskom bankom - tzv. japansku darovnicu, kojom je Hrvatska posredstvom japanske države od Svjetske banke dobila više od 766 tisuca americkih dolara.

Takva darovnica, rekao je, u nacelu je namijenjena samo onim državama za koje je Svjetska banka procijenila da su spremne pokrenuti reforme. Tako je, dodao je, Svjetska banka nacinila evaluaciju našega projekta i zakljucila da je Hrvatska spremna poceti reformu školstva.

Darovnica obuhvaca sve elemente i pripremu, koji ce u konacnici pokrenuti reformu, a namijenjena je evaluaciji sadašnjeg stanja, kadrovskom popunjavanju, prijedlozima i procjenama koliko bi, primjerice, u našem konkretnom slucaju trebao trajati katalog znanja i kakav bi on trebao biti, te kakav bi trebao biti projekt novoga nastavnog programa utemeljen na tom katalogu znanja.

Osim toga, taj je novac namijenjen i prosudbi naše vizije kako bismo pokrenuli projekt evaluacije nastave sa strucnim skupinama u kojima mogu biti i vanjski suradnici, a posebice je važno osigurati neprekidnu izobrazbu nastavnika.

Dakle, istaknuo je Primorac, predstavnici Svjetske banke rekli su sljedece - nas zanima da vi u Hrvatskoj sastavite predprojekt i sve što je nužno za pokretanje reforme.

Ministra Primorca posebice veseli to što je rijec o bespovratnom novcu, zbog cega je donatore trebalo uvjeriti da doista imamo viziju te, što je osobito važno, ljude koji su je sposobni ostvariti.

Nakon što su razgovarali s vecinom dužnosnika u hrvatskim državnim službama, a i sa mnom više puta, predstavnici Svjetske banke zakljucili su da smo spremni, rekao je Primorac i najavio da ce vec sljedeci tjedan biti zaposlena prva osoba zadužena za taj projekt.

Po preporukama Svjetske banke, medu strucnjacima bi obvezno trebali biti oni koji briljantno poznaju medunarodno pravo, financije te operativni dio posla vezan uz taj projekt.

Primorac smatra da je darovnica posebice važna ako znamo da tog novca jednostavno nema u proracunu. Spomenuo je da je taj novac i jamstvo da on kao ministar sa strucnim suradnicima može razgovarati o poslu i platiti im za ono što su ucinili.

Ministar je podsjetio da je i dio novca iz proracuna namijenjen tom projektu, dodajuci da sada, zahvaljujuci i darovnici, zapravo pripremamo kvalitetnu reformu hrvatskoga školstva. Ipak, ustvrdio je, treba biti vrlo oprezan jer cemo tek nakon prve faze, u koju ce se uložiti novac te darovnice i dio novca iz proracuna, znati "cijelu situaciju".

A buduci da, kako je rekao, nije samo osoba koja se previše uzdaje u procjenu stanja i analizu, ministar Primorac istaknuo je da usporedno želi raditi na toj reformi i pokrenuti reformski sustav.