Search


Advanced Search
Nenad Bach - Editor in Chief

Sponsored Ads
 »  Home  »  Music  »  Sandra Wigh Hrascanec reviving Croatian composer and benefactor Luisa Erdoedy Lios born in Vienna
 »  Home  »  Education  »  Sandra Wigh Hrascanec reviving Croatian composer and benefactor Luisa Erdoedy Lios born in Vienna
 »  Home  »  Culture And Arts  »  Sandra Wigh Hrascanec reviving Croatian composer and benefactor Luisa Erdoedy Lios born in Vienna
 »  Home  »  Charity  »  Sandra Wigh Hrascanec reviving Croatian composer and benefactor Luisa Erdoedy Lios born in Vienna
Sandra Wigh Hrascanec reviving Croatian composer and benefactor Luisa Erdoedy Lios born in Vienna
By Nenad N. Bach and Darko Žubrinić | Published  12/12/2019 | Music , Education , Culture And Arts , Charity | Unrated
Glazbeno-dramska večer "Lujzina košarica", posvećena životu i stvaralaštvu Luise Erdoedy-Lios


Sandra Wigh Hrašćanec uz klavirsku pratnju Vesne Leljak Petković

Luisa Erdoedi Lios (1853-1924), Croatian composer and benefactor, born in Vienna


U Velikoj koncertnoj dvorani Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu, 30. studenoga 2019, održala se grandiozna Glazbeno-dramska večer "Lujzina košarica", posvećena životu i stvaralaštvu Luise Erdoedy-Lios, na kojoj je nastupila mezzosopranistica Sandra Wigh Hrašćanec, koja živi i djeluje u Beču.



Na programu je premjerno izvedeno glazbeno scensko djelo "Lujzina košarica", autora Tibora Martana i Sandre Wigh Hrašćanec u kojem su se izmjenjivale dramske etide iz života grofice Lujze, pjevana i čitana poezija najznačajnijih njemačkih i austrijskih pjesnika. Stalni član HNK Varaždin, dramski glumac Zdenko Brlek moderirao je program i čitao hrvatske prijevode (Sandra Hrašćanec) izvedene vokalne lirike.

Ključne scene iz života grofice Lujze nam je kroz kratke dramske etide uprizorila amaterska dramska grupa "Ozana" iz Visokog, a otpjevali su i nekoliko narodnih pjesama toga kraja. Ovaj režijski i koncepijski vrlo inovativan pjevačko-glumački igrokaz približilo je varaždinskoj publici život i glazbeni opus grofice Lujze, omiljene među stanovništvom Novog Marofa, Mađareva i okolice u vrijeme kada je tamo živjela, naime krajem 19. stoljeća jer je mnoge od njih spasila od sigurne smrti, gladi i smrzavanja te je u narodnim predajama ostala u sjećanju kao plemenita i voljena grofica Lujza.

Grofica Lujza, naime Luisa Erdoedy Lios (1853-1924), rođena je u Beču i nakon smrti svog prvog supruga i njihovo troje djece, udala se za hrvatskog grofa Rudolfa Erdoedya, gdje je provela dio svog života u njegovom dvorcu u Novom Marofu. Obilno je pomagala siromašne i darivala mnoge crkve na području Varaždina. Za njen rad dobila je priznanje pape Pija X. Posebno je poznata po osnivanju prve privatne bolnice u Hrvatskoj, u kojoj je besplatno liječila siromašne a koja djeluje i danas. Na njeno humanitarno djelovanje potaknuo ju je susret sa promrzlom i siromašnom djevojčicom Magdom koju je publici dirljivo uprizorila članica dramske grupe Ozana - Dubravka Beneković i njena kćer.



Susret s grofom Rudolfom popraćen je pjesmama Dore Pejačević "Ljubavnom pjesmom" op. 39. na tekst velikog njemačkog pjesnika R. M. Rilkea, a njihovo vjenčanje popraćeno je komornim triom "Preobražaj" op. 39 na tekstove velikog austrijskog mislioca Karla Krausa. Ovaj biser vokalne komorne glazbe izveden je na najvišem izvedbenom nivou. Violinu je pri tom svirala izuzetno talentirana Ruta Bobić, studentica violine na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Kada je Karl Kraus pokazao ovu kompoziciju Arnoldu Schoenbergu, on ju je pohvalio "posebice jedno mjesto" i podržao njeno javno izvođenje, makar je inače smatrao da "jedna žena ne može biti skladateljica".

U prvom djelu koncerta izvedene su briljantno u potpunosti "€žWesendonck Lieder" Richarda Wagnera a na tekstove njegove muze Mathilde Wesendonck u izdanju za dublji glas. To se rijetko može čuti na koncertnim podijima, jednostavno iz razloga što ženski duboki glasovi postali prava rijetkost u klasičnoj glazbi. Te pjesme bile su i omiljene Lujzine pjesme, a čak postoji i obrada tih pjesama za klavir koje joj je napisai posvetio August Stradal napisavši: "Njenoj ekscelenciji gospođi Luisi grofici Erdoedy u dubokoj zahvalnosti i poštovanju posvećuje prerađivač." Ove note objavljene su 1917. u Leipzigu, u ediciji Breitkopf & Härtel. Wesendonck Lieder bila je prema Wagnerovim rijećima "najbolja glazba koju je ikad napisao" a pjesma "Snovi" poslužila mu je kao studij za njegovu revolucionarnu operu "Tristan i Isolde".


Louisa Erdoedy - LIOS (1853 -1924): Eine Welle sagt zu andern (R. Tanner)

U drugom dijelu varaždinska publika je po prvi puta do sada imala priliku čuti pjesme Louise Erdoedy koja je skladala pod pseudonimom Lios. Pjesme su nastale na tekstove najistaknutijih njemačkih pjesnika toga vremena poput H. Hasse, F. Gernertha i dr. a u njima prevladava tuga za izgubljenom djecom i mužem, opisi prirode i životne mudrosti.

Kritičari njenog vremena nazivali su Lios "genijalnom skladateljicom" kojoj je mjesto uz "najplemenitije glazbene genije" a u orginalu su pisane za dubok ženski glas kakav je imala Hildegard von Stradal koju je Sandra Wigh Hrašćanec varaždinskoj publici vrlo vjerno očarala. Pjesme nam je interpretirala sa puno profinjenosti i osjećajnosti i perfektnim izgovorom njemačkog jezika. Svojim dramskim altom a puno boje i topline naročito u dubokom i donjem srednjem registru uspjela nas je odvesti u zimski san jedne smreke na sjeveru, koja sanja o palmi u dalekoj zemlji jutarnjeg sunca, razgovor o životu nemirnih morskih valova, olujno i nebo, truo miris preminulog na odru i beskrajnu tugu koju je čitav život osjećala zbog gubitka svoje djece i muža iz prvog braka ali i nadu koje donosi proljeće kada se priroda ponovo budi.


Sandra Wigh Hraščanec kao Hildegard von Stradal šalje pismo i kritike njenih
pjesama dragoj prijateljici Luisi u Novi Marof (Dubravka Beneković)

Nije poznato je li Louisa grofica Erdoedy napisala više instrumentalnih djela, ali ostala je sačuvana jedna Romanca za violončelo i glasovir u C-duru koju je varaždinskoj publici vrlo osjećajno i muzikalno praizveo Matej Ilčić. Šteta što ova kompozicija nije ranije našla put do suvremenih pozornica, jer je uistinu pravi biser literature za violončelo.


Louisa Erdoedy - LIOS (1853 - 1924): Was ziehen die Wolken so truebe (O. Riecke)

Koncert je završen sa tri operne arije: "Romanca zahvalnosti" slijepe starice Chiecce sa krunicom iz opere "La Giocconda" A. Ponchiellija, zatim na opernim pozornicama rijetko izvođena arija stare Grofice "Ah, posrnuo je današnji svijet" iz opere Pikova Dama P. I Čajkovskog i isto tako koncertno vrlo rijetko izvođena komična Arietta Madame de Birkenfeld iz opere "Kći pukovnije" G. Donizzetija u zapanjujuće velikom rasponu glasa, sa puno koloratura koje je odlično osmislila bečka zvijezda većeri Sandra Wigh Hrašćanec, naglasivši njima dodatno komičnost ove arije. Sve je popratila spretnom glumom i na kraju koncerta uspjela je razgaliti i nasmijati publiku koja ju je nagradila dugotrajnim pljeskom i oduševljenim uzvicima bravo.



Sve arije prezentirane su kroz dramsku igru članova dramske družine Ozana - grofa i grofice Erdoedy, seosku dječicu i Sandre Wigh Hrašćanec, koja je nastupila kao Lujzina svekrva, češka grofica Julija Kolovrat Krakowsky.


Louisa Erdoedy - LIOS (1853 -1924): Der traeumende See (J. Mosen)

Autor igrokaza Lujzina košarica, Tibor Martan osnovao je udrugu "Magda i Luisa" koja čuva i oživljava uspomenu na plemeniti lik Luise Erdoedy-Lios i njeno humanitarno djelovanje. Članice Kulturno umjetničke udruge "Luiza i Magda" iz Mađareva priredila za publiku u pauzi koncerta prigodne buketiće od papira iz tog vremena te spravila krušćiće kojima je grofica Lujza darivala i hranila djecu i zorno dočarala njen rad. Isplele su i izložile i tople šalove slične onima kojima je Lujza štitila dječicu od hladnoće.

Sandra Wigh Hrašćanec diplomirala je pjevanje na Prayner Konservatoriumu u Beču, gdje je nastavila usavršavanje i gdje djeluje kao samostalna koncertna pjevačica. Objavila je tri albuma i do sada je otpjevala blizu 500 solističkih koncerta diljem svijeta od kojeg se posebno ističu dvije koncertne turneje po Japanu 2008 i 2011 godine. ("Najljepše pjesme Zagreba, Beča i Japana" i "Vjetar iz Europe") zajedno sa Mathiasom Reinthallerom, tenorom i Naoko Mori.

Za solo pjesme Luise Erdoedy Lios dugo se nije znalo i nakon što su pronađena, Sandra Wigh Hrašćanec bila je prva koja ih je ponovno izvela u Beču, a potom i prva koja ih je snimila i objavila na nosaču zvuka "Čarolija toplog daha" / Croatia records 2018.

Ženama je sve do kraja 19. stoljeća obrazovanje, skladanje i općenito javno djelovanje bilo samo iznimno dostupno. Činjenica da su u to vrijeme romantizma u glazbi čak dvije skladateljice grofovskog porijekla živjele i djelovale u Hrvatskoj od izuzetnog je povijesnog i kulturnog značenja za pozicioniranje i značaj Hrvatske u Europskoj kulturnoj baštini.

Lana Rovereto (copyright)




DORA PEJAČEVIĆ

Hrvatska grofica Dora Pejačević (1885-1923), skladateljica kojoj je Arnold Schoenberg odao 1916. priznanje za njenu solo pjesmu Verwandlung, pohvalio kompoziciju i podržŒao njeno javno izvođenje, U svom kratkom žŒivotu doživjela je praizvedbe svojih velikih orkestralnih djela u Dresdenu, Beču i Zagrebu, te Vier Klavierstuecke, op. 32A, 1917., u Stockholmu. U Zagrebu je 4. travnja 1918. godine održana njena autorska glazbena večer (Koraljka Kos, Dora Pejačević, Muzički informativni Centar KDZ, 2008).

Prvi Dorin učitelj glazbe bio je Karoly Noszeda. Od 1903. godine, u Zagrebu je učila teoriju glazbe kod profesora Ćirila Juneka, violinu kod Vaclava Humla i instrumentaciju kod Dragutina Kaisera, a od 1909. u Dresdenu kontrapunkt i kompoziciju kod Percyja Sherwooda i violinu kod Henrija Petrija. U Muenchen je učila kompoziciju kod Walthera Courvoisiera, koji je posebno bio posvećen kompoziciji umjetničkih pjesama. Profesoru Percyju Shewoodu posvetila je Walzer-Capricen, op. 28, skladan 1910.

Dora Pejačević bila je osebujna osoba, velike individualnosti, emancipirana, angažirana i društveno senzibilna. Pjesnik i satirik Karl Kraus (1874 - 1936) u svojoj pjesmi Drei poetski je Doru Pejačević nazvao Mundlieder, a bila mu je inspiracija i za stihove Krankenachwestern jer je tijekom Prvog svijetskog rata u Našicama dobrovoljno pomagala ranjenicima.. Pored Karla Krausa, bliski prijatelji bili su joj umjetnici: Rainer Maria Rilke i njegova supruga, kiparica Clara Rilke-Westhoff, vodeća mađarska pijanistica Alice Ripper, spisateljica Annette Kolb i voditeljica umjetničkog salona Sidonie Nadherna von Borutin.

Počela je skladati u dvanaestoj, a prvu skladbu tiskala je u četrnaestoj godini. Pisala je solo pjesme, skladbe za glasovir, komornu glazbu i orkestralna djela: Klavirski koncert u g-molu, op 33, Simfoniju u fis-molu, op 41, Phantasie concertante u d-molu za glasovir i orkestar, Op. 48 i Ouverture u d-molu, Op. 49., Verwandlung, op. 37, na stihove Karla Krausa i Liebeslied, op. 39, na stihove Rainera Maria Rilkea skladane su 1915. s namjerom da se izvedu na vjenčanju Sidonije Nadherne u Italiji, ali kako je vjenčanje bilo otkazano, premijerno su izvedene u Zagrebu 7. ožujka 1917. Obje su napisane za glas i orkestar, a Verwandlung je u prvoj verziji skladana za glas, violinu i orgulje.

Jasna Lovrinčević



LOUISA GROFICA ERDOEDY - LIOS

Louisa grofica Erdoedy (1853-1924), poznata pod pseudonimom Lios, rođena je u Beču (rođ. Drasche Wartinberg) i rano je pokazala glazbeni talent. U devetoj godini počela je svirati glasovir kod profesora Moritza Zweigelta, pijanista i skladatelja. O njenoj pijanističkoj karijeri zna se jako malo, ali u čŒlanku Gustava Kuehlea u čŒasopisu Oesterreichische Musik- und Theaterzeitung (Wien,13/1889 ) navedeno je kako je održala uspješan pijanistički koncert u Grazu s djelima Franza Liszta i Roberta Schumanna. Međutim, bila je poznata po skladanju solo pjesama.

Njene dvadeset i tri solo pjesme s glasovirskom pratnjom, nastale na stihove Heinea, Hermanna Lingga i Hammerlinga i drugih, pod nazivom Lieder und Gesaenge, objavljene su u Beču kod nakladnika Em. Wetzler (Julius Eldegman). Kod drugog bečkog nakladnika Alexander Roses, Musikalienhandlung, objavila je dvadeset i šest pjesama: 23 iz prethodnog izdanja i tri nove. Oba izdanja propagirana su u časopisu Oesterreichische Musik- und Theaterzeitung.

Louisa Erdoedy Lios ispred dvorca u Novom Marofu oko 1897. g.
Snimio Karlo Drašković, izvor fotografije je Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb.
Zahvaljujemo prof.dr. Mariu Cifreku na informaciji.

Sedam njenih solo pjesama izvedeno je 23. ožujka 1889. godine u tadašnjoj poznatoj bečkoj dvorani Boendorf, a poslije su izvedene i u dvorani Ehrbar. Pjesme je izvela Hildegard von Stradal, rođena Zweigelt, supruga pijanista Augusta Stradala. August Stradal, student Brucknera i Liszta, svoju obradu za glasovir ciklusa pjesama Wesendonck Lieder i pjesme Schlafe mein Kind Richarda Wagnera posvetio je Louisi grofici Erdoedy, napisavši: "Njenoj ekscelenciji gospođi Luisi grofici Erdoedy u dubokoj zahvalnosti i poštovanju posvećuje prerađivač." Ove note objavljene su 1917. u Leipzigu, u ediciji Breitkopf & Haertel.

Louisa Erdoedy za svoje solo pjesme dobila je odlične kritike. Gustav Kuehle, u Oesterreichische Musik- und Theaterzeitungu (1890. br. 21), napisao je kako su solo pjesme Louise Erdoedy postale izuzetno popularne i kako se nalaze na repertoaru vodećih njemačkih solo pjevačica. Naglasio je kako u njenim pjesmama "boravi božanska iskra" i kako iz njih "skladno zvuče najfiniji osjećaji jedne plemenite, ženske duše" te kako "svaki takt donosi nešto novo u dražesnim harmonijskim obratima ...". Napisao je kako "usprkos svim zapanjujučim novostima, ona (Lios) ne prelazi granice općeg razumijevanja i shvaćanja i strogo pazi na opće zakone srodnosti tonaliteta". Louisu groficu Erdoedy nazvao je "genijalnom skladateljicom" kojoj je "mjesto uz najplemenitije glazbene genije".

Nije poznato je li Louisa grofica Erdoedy napisala više instrumentalnih djela, ali ostala je sačuvana jedna Romanca za violončelo i glasovir u C-duru. Louisa Erdoedy, nakon što je ostala udovica, za svog drugog supruga, grofa Rudolfa Erdoedyja udala se 1881. godine. On je imao dvorac u Hrvatskoj, gdje je njenom zaslugom otvorena bolnica u blizini Novog Marofa. Bila je poznata po humanitarnom radu i darežljivosti, za što je primila i priznanje od pape Pija X.

Jasna Lovrinčvić



POVEZANOST LUJZE GROFICE ERDOEDY I GRADA VARAŽDINA

O povezanosti Lujze grofica Erdoedy i Grada Varaždina i danas svjedoče brojni pisani dokumenti i umjetnička ostvarenja. Uršulinski samostan u Varaždinu čuva vrijedne spise iz kojih je vidljivo da je grofica Lujza bila pokroviteljica samostana, samostanske crkve i samostanske škole. Kod škole je otvarala i zaklade za darovite mlade učenice. Samostanski arhiv posjeduje grofičine fotografije i pisma pisana goticom. O vrijednoj arhivskoj građi skrbi s. Klaudija (Ana) Đuran. U župnoj crkvi sv. Nikoline i danas stoji vitraj Presvetog Srca Isusova kojeg je grofica Lujza podigla o svojem trošku.

Najpoznatija poveznica grofice i Grada je svako "Košarica grofice Lujze". Grofica je običavala tijekom svih svečanosti i druženja u varaždinskim palačama na vidljivom mjestu postaviti košaricu za milodare. Donacije svojih prijatelja, plemstva i viših građanskih slojeva koristila je za financiranje svoje bolnice "Svete Marije de la Salute" namijenjene liječenju siromašnih seljaka i djece te financiranju obroka za najsiromašniju djecu pri Općoj pučkoj školi u Madđarevu gdje je 1900. godine osnovala školsku kuhinju.

Tibor Martan



Sandra Wigh Hrašćanec, mezzosopran

Djeluje kao samostalna koncertna pjevačica već 20-ak godina, članica Hrvatskog društva samostalnih umjetnika. Živi na relaciji Beč - Zagreb. Maturirala je u Zagrebu na Srednjoj glazbenoj školi "Vatroslav Lisinski" a diplomirala pjevanje na Prayner Konservatoriumu u Beču. Usavršavala se kod mnogih poznatih pjevača kao što su KS Walter Berry, Regina Schoerg, Petar Svensson i dr. Zadnje dvije godine intenzivno se usavršava KS Univ. Prof. Sylvie Greenberg i uči svoje operne uloge. Tečajeve glume pohađa kod Martina Becka i Dunje Tot. U Zagrebu je diplomirala Pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Sandra Wigh Hrašćanec sada je održala 500-tinjak solističkih koncerata, većinom u Austriji i Hrvatskoj, a dva puta (2008. i 2011.) je gostovala u Japanu. Surađivala je sa mnogim uglednim umjetnicima (Mathias Reinthaller, Peter Svensson, Jorg Ulrich Krah, Drago Štambuk, Lidija Bajuk, Matija Dedić, Aniko Bakony, Yu Chen, Naoko Mori, Hiroyo Masumura, Fernando de Silva i dr.) s vrlo raznolikim projektima i u vrlo različitim prigodama.

Otpjevala je četiri praizvedbe: Manuela Kerer: "Wall street Wall" za mezzosopran, step cipele, violončelo i klavir (2010); Sanda Majurec: "Strava noći za mezzosopran, violončelo i klavir" (2010), Franz von Suppe: "Salve Regina" za alt i orkestar (2016) u Beču; Franz von Suppe; Kazališne pjesme (2013) (nakon 200 godina ponovo u Beču). Do sada je objavila tri nosača zvuka (CD-a): "Zagrebačke i bečke pjesme" (2005) povodom kojeg je nominirana za Zagrepčanku godine; "My favourite things" feat. (2010) koji je ujedno i njen jazz debut te "Čarolija toplog daha" 2018 (Croaia Records) koji joj je donio nominaciju za nagradu Večernjeg lista "Večernja domovnica". Prevodi vokalnu liriku, operne arije i poeziju sa njemačkog na hrvatski jezik.

Izvor: Lujzina košarica [PDF] (sadrži biografije i program koncerta)




Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu



Čuvanje uspomene na Lujzu Erdedi Lios u Novom Marofu


Lujza Erdoedy rođena je 31. siječnja 1853. godine u Beču, supruga grofa Rudolfa Erdoedyja, posljednjeg vlasnika dvorca u Novom Marofu, zapamćena je kao velika dobrotvorka. Već 1885. godine osnovala je bolnicu, koju je uzdržavala dvadeset godina. Grofica Lujza podupirala je razne humanitarne udruge, kao i crkve novomarofskoga i varaždinskoga kraja. No, Lujza Erdody bila je i velika pijanistica i skladateljica brojnih skladbi - popijevki, koje su se izvodile u koncertnim dvoranama širom Europe.

Izvor Znameniti Novomarofčani


Erdoedyjev dvorac u Novom Marofu nekada (gore) i danas (dolje).

Fotografirao Alen Kuščar. Izvor Novi Marof perivoj.



How would you rate the quality of this article?

Verification:
Enter the security code shown below:
imgRegenerate Image


Add comment
Article Options
Croatian Constellation



Popular Articles
  1. (E) 100 Years Old Hotel Therapia reopens in Crikvenica
  2. Dr. Andrija Puharich: parapsychologist, medical researcher, and inventor
  3. Europe 2007: Zagreb the Continent's new star
  4. (E) Croatian Book Club-Mike Celizic
  5. Violi Calvert: Nenad Bach in China to be interviewed by China Radio International
No popular articles found.