Search


Advanced Search
Nenad Bach - Editor in Chief

Sponsored Ads
 »  Home  »  People  »  Karlo J. Mirth 1917-2013 distinguished Croatian writer and lifetime president of Croatian Academy of America
 »  Home  »  In Memoriam  »  Karlo J. Mirth 1917-2013 distinguished Croatian writer and lifetime president of Croatian Academy of America
 »  Home  »  History  »  Karlo J. Mirth 1917-2013 distinguished Croatian writer and lifetime president of Croatian Academy of America
 »  Home  »  Education  »  Karlo J. Mirth 1917-2013 distinguished Croatian writer and lifetime president of Croatian Academy of America
 »  Home  »  Croatian Life Stories  »  Karlo J. Mirth 1917-2013 distinguished Croatian writer and lifetime president of Croatian Academy of America
 »  Home  »  Charity  »  Karlo J. Mirth 1917-2013 distinguished Croatian writer and lifetime president of Croatian Academy of America
Karlo J. Mirth 1917-2013 distinguished Croatian writer and lifetime president of Croatian Academy of America
By Darko Žubrinić | Published  02/2/2014 | People , In Memoriam , History , Education , Croatian Life Stories , Charity | Unrated
Distinguished polyglot and humanist, Karlo Mirth was a prolific writer about Croatian culture and history


Karlo Mirth 1917-2013, distinguished Croatian intellecutal and benefactor in the USA.
Photo by Glas Gacke.

 
Karlo J. MIRTH 1917-2013

Karlo J. Mirth, age 96, died peacefully at home, with his loving family at his side on December 21, 2013. He was born on July 15, 1917 in Otočac, Croatia to Karlo and Antonja Certalic Mirth. He went on to study Forestry and Engineering at the Croatian University, in Zagreb, and received a Master's degree in civil engineering. Severely wounded during World War II, he was forced to flee to Italy's refugee Camp Fermo at the conclusion of the war. From 1946 to 1947, he studied journalism at the University of Rome.

He later studied in Barcelona and Madrid, Spain, where he met his future wife, Mercedes Velarde. They were married in 1955 and emigrated to the United States, raising four children in New York City. While working at the Foster Wheeler Corporation as a civil engineer, he studied Library Sciences at Columbia University and received a Master's degree. He then became manager of the research library at Foster Wheeler Corporation till his retirement at age seventy. He was a prolific writer of many articles relating to Croatian culture and history.

He was also a publisher and editor of two journals. Croatia Press, Review and News Bulletin was started in Rome and continued in Spain and the United States from 1947 to 1980. He was active in the Croatian Academy of the United States and its scholarly journal, The Journal of Croatian Studies. He was president of the academy for many years and made Honorary President for Life in 1993, in recognition of his significant contributions. He final literary achievement was the publication of his book, Zivot U Emigraciji (Life as an Emigree), in 2003.

He was a kind and gentle father who instilled the love of nature and science, and the value of education and achievement over worldly goods. He was predeceased by his wife of 41 years, Mercedes Velarde Mirth. He is survived by his four children, Karlo A. Mirth and his wife Alison, of Forest Hills, NY; George P. Mirth and his wife Linda, of Saratoga, CA; Maria Christina Mirth MD, of Farmington, CT; Anne Marie Mirth MD and her husband David, of Sterling, MA.

He leaves behind four grandchildren, Sydney and Zachary Mirth, and Tanya and Nadia Gauthier. A Memorial Mass of will be celebrated at a future date at Sts. Cyril & Methodius Church in New York City. New Britain Memorial Sagarino Funeral Home, 444 Farmington Ave, New Britain, CT is serving the family.

Source www.legacy.com





Karlo Mirth, 25 March 2004, Hrvatski Kulturni Centar (Croatian Cultural Center), 502 West 41st Street, New York,
during the presentation of his book Život u emigraciji (Life as an Emigree)

 
MIRTH, KARLO J. Librarian-Publisher

Research company executive, librarian, writer, publisher and editor, Mirth was born on July 15, 1917 in Otocac, district of Lika in Croatia. After completing gymnasium in Otocac and Senj he studied at the Forestry Department of the School of Agriculture and Forestry at the Croatian University where he received a Master's degree in engineering in 1942. As a young man he witnessed historic events in Croatia from 1939 until May 1945 when he managed to reach Italy with thousands of other refugees. In 1946--1947 he studied journalism at the University of Rome. In 1951 he continued his studies at the University of Barcelona, Spain and shortly afterward immigrated to the United States. In 1962 he obtained his M.S. in Library Science at Columbia University, New York.

Mirth is the founder, publisher and editor-in-chief of Croatia Press, Review and News Bulletin. He started the publication in Rome in June 1947. Here it was published until the end of 1947. He continued its publication in Madrid from 1948 to 1951. In Cleveland, Ohio Croatia Press was published during 1952-1956 and has been published until the present time in New York City. Despite all odds Croatia Press appeared in a very modest form in its early years as a "Bulletin and News Service" for distribution to various Croatian newspapers in the Americas and in Western Europe.

Defying all difficulties Croatia Press survived, always maintaining its objectivity, reliability and accuracy. The publication has become a reliable source of information. Its frequency, format and language have been modified as it has become addressed to different audiences. In the United States the publication introduced an English section. As demanded by circumstances during the past dozen years Croatia Press has been published in English only. In recent years many issues in offset printing and with illustrations were dedicated to timely problems of Croatians in diaspora and at home. Mirth himself and numerous Croatian and foreign authors have contributed in the issues of Croatia Press innumerable articles, reports, analyses and news items dealing with Croatia and Yugoslavia.

In its thirty-five years and, especially during the last two decades, it has managed to earn a very good reputation among English language scholars. As such it has been quoted and used as an important source of information. Karlo Mirth and Croatia Press have both played an important role in spreading objective truth about Croatia and the Croatians. Mirth has also been very active in the Croatian Academy of America founded in 1953. He served as its president from 1958 to 1968. He was one of the founders of the Academy's Journal of Croatian Studies, an annual review. Twenty-two issues of the Journal have been published to date with Mirth and Jerome Jareb as co-editors. Mirth has also published articles and studies in Hrvatska Revija, the leading Croatian quarterly in exile, and in other Croatian periodicals and newspapers. He is presently the manager of the Research Information Center of Foster Wheeler Corp. at its world headquarters in Livingston, New Jersey. He is an active member of the American Society for Information Science and other professional societies.

Adam Eterovich
Article published in Croatian Heritage


 
Naš suvremenik Karlo Mirth

Pokatkada čovjek u svome skromnome životu izgubi osjećaj za vrijeme u kojemu živi, misleći u svojoj egoističnoj magli samo na sebe, ni ne pomišljajući na druge, na svoje suvremenike - uglednike. Opravdanja nema osobito ako se radi o sugrađaninu, rođenom u svome gradu, bez obzira koliko dugo živio i izbivao silom usuda u svijetu.

Kada se govori o Gackoj i Gačanima, ta sudbina zadesila je većinu u odnosu na osobu Karla Mirtha, Otočanina po rođenju a kozmopolita po htijenju i opredjeljenju, uglednika kojim bi se dičio svaki narod, kamo li mali hrvatski, ali ipak ...

A tko je Karlo Mirth? Prosječni Otočanin teško da će moći odgovoriti, neki su možda čuli za Mirtovu kuću u Vatrogasnoj ulici, u blizini Srednje škole ili policije i ništa više.

Na to pitanje tko je Karlo Mirth nije ukratko i u kratku tekstu lako odgovoriti. Reći da je on hrvatski domoljub koji je svoj narod ljubio ratiom, reći da je pisac i publicist, iseljenik iz nužde, jedan od brojne hrvatske dijaspore, - mogao bi zadovoljiti tek tekst na spomen ploči na rodnoj mu kući koje nema.

Karlo Mirth je kao hrvatska dijaspora, ona ratna, koja je iz sigurnosnih razloga, a niti pristajanja na nadolazeći diktatorski sustav staljinističkoga tipa, izabrala život u demokratskome svijetu sloboda, ni trenutka ne zaboravljajući Hrvatsku i svoj narod.

Mirth je napustio zemlju 1945. g. postavši izbjeglica u logoru Fermo u Italiji.

Već za boravka u Italiji, osobno u nezavidnoj poziciji, Mith se angažira te na Sveučilištu u Rimu 1946. /1947. završava novinarstvo, koje će obilježiti njegov čitav život, i počinje objavljivati članke u 'Brancaleone - Voce di Italia' (Rim), 'Croatia' (Fermo) i 'Danica' (Chicago).

Mirth je zarana shvatio da se iz dijaspore može boriti za interese hrvatskoga naroda samo pameću, nikakvom romantičarskom nacionalnom retorikom kakve je bilo.

Poslijeratni val izbjeglica iz Hrvatske, kojemu je pripadao i Mirth, pripadao je dobrom dijelu hrvatskoj intelektualnoj i kulturnoj eliti.

Moglo bi se kazati da je tada Hrvatska intelektualno desetkovana, ako ne i više.

Već 1947. g. Mirth je u Italiji izdao bilten 'Croatia Press', koji će obilježiti dobar dio njegova života i aktivnosti. Cilj mu je bio stvoriti pouzdan i vjerodostojan izvor informacija kako u zemlji, tako i u hrvatskoj emigraciji.

A o uređivačkoj politici časopisa sasvim jasno kaže: „U Croatia Pressu težim da imam što čvršću podlogu i dokumentaciju o činjenicama. Oni koji gledaju sa stajališta svojih romantičarskih želja smatraju ovakav stav defetističkim.“  Iako skromih početaka, 'Croatia Press' je postigao takav ugled da se s njim nije mogao mjeriti bilo koji hrvatski emigrantski časopis ili novine, s obzirom na profesionalni izgled, koncepciju i analitički pristup. Pošto je Mirth bio jedini vasnik tih novina, mogao je zadržati financijsku i izdavačku neovisnot. U Rimu je objavio deset brojeva na hrvatskome jeziku.

Kako je sudbina Mirtha nosila diljem svijeta, 1947. je otišao u Španjolsku. Nastavio je rad na 'Croatia Pressu', davši mu novi podnaslov i objavljujući sažetke na španjolskome. Do 1952. g. izišlo je novih 85 brojeva, a u to vrijeme za časopis počinje pisati Bogdan Radica i Ante Ciliga.

1952. Mirth se seli u Sjedinjene Američke Države, nastavlja raditi na časopisu, dijelom mu mijenjajući koncepciju pa postaje bilten i novinski servis za časopise na hrvatskomu jeziku. Velika promjena se dogodila i u uvođenju dvojezičnosti, prvi dio je na engleskome, a drugi na hrvatskome jeziku. Broj suradnika se povećavao pa su za 'Croatia Press' pisali Jere Jereb, Mate Meštrović, Adam Eterović i drugi, pa ovaj časopis postaje nezaobilazan izvor informacija o hrvatskoj dijaspori, hrvatskoj kulturi i stanju u zemlji.

Mirth je pomno pratio i izvještavao o političkima suđenjima i progonima u Hrvatskoj tih godina, o ugnjetavanju i tlačenju katoličkoga svećenstva, o progonu kardinala Alojzija Stepinca, o padu Aleksandra Rankovića, o slučaju Andrije Hebranga, o sudbini i progonima hrvatskih proljećara, naravno i o kulturnima i jezičnima pitanjima. U časopisu je bilo mjesta za pjesme, prozu, za eseje i kritike objavljenih knjiga u zemlji i svijetu.

Ovaj časopis, koji je od 1971. g. izlazio samo na engleskome jeziku, našao je put do važnih znanstvenih biblioteka diljem sjeverne Amerike, čak se nalazi u Kongresnoj biblioteci, knjižnicama na Harvardu i Kolumbiji te Alberta University u Kandi, što je do bijesa dovodilo jugoslavenske vlastodršce jer se istina o Hrvatskoj polagano ali stalno širila svijetom.

Prestao je izlaziti 1980. g. pošto Mirth više nije bio u mogućnosti uređivati dva časopisa, s Jerom Jerebom bio je od 1960. g. glavnim urednikom časopisa 'Journal of Croatian Studies', časopisa Hrvatske Akademije u Americi.

Hrvatska Akademija u Americi (The Croatian Academy of America) osnovana je 1953. g., s ciljem unaprjeđenja istraživanja i proučavanja hrvatske literature, kulture i povijesti u sjevernoj Americi. Iako Mirth nije njen osnivač, uređivanje akademijina časopisa i njegov rad dovelo je do njegova izbora za predsjednika Akademije 1958. g. Upravo te godine Mirth je uložio silan trud kako bi pokrenuo kulturno-znanstveni časopis 'Journa! of Croatian Sudies' . Iako je Akademija bila u nezavidnu financijskom položaju, a ni broj njenih članova nije bio velik (17 članova), pokrenut je 1960. g. Multidisciplinamost ovoga časopisa, tekstovi na engleskome jeziku, pridonijeli su interesu u SAD-u, osobito stručnjacima koji su se bavili srednjom i istočnom Europom.

Sukladno tome, rastao je i broj suradnika u časopisu, kako Hrvata tako i stranaca, a na njega su se pretplatila ugledna američka i svjetska sveučilišta poput Harvarda, Yalea, Columbije, biblioteke Stanforda i Berkleya, zatim u Kanadi, zapadnoj Europi i Australiji, u istočnoj Europi poput Poljske, Čehoslovačke i Mađarske. Također su časopis primale i biblioteke u Hrvatskoj. 'Journal of Croatian Sudies' postao je kroz svojih 40 godina tiskanja najveći hrvatski časopis u Americi, u čemu Karlo Mirth ima najznačajniju ulogu.

Hrvatska Akademija u Americi je odmah podržala Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga jezika 19. travnja 1967. g. u vrijeme Mirthova predsjedanja. Na dužnosti predsjednika Mirth je biran deset puta, sve do 1968. Po dužini mandata bio je drugi Akademijin predsjednik, da bi 1993. bio proglašen doživotnim počasnim predsjednikom. Akademija je upravo u Mirthovo vrijeme ostvarila suradnju s Maticom Hrvatskom i tadašnjom JAZU, kada se povezuju intelektualci iseljene i domovinske Hrvatske.

Inicijativa je potekla od dr. Franje Tuđmana direktora Instituta za historiju radničkoga pokreta, koji se u ljeto 1966. susreo u Americi s Mirthorn, Jerom Jerebom i Matom Meštrovićem. Tada je dogovorena opsežna suradnja, ali je Tuđmanovim progonom ta akcija osujećena, da bi Akademija pronašla nove puteve suradnje s drugima hrvatskima intelektualcima.

Karlo Mirth u gotovo pola stoljeća prognaništva nikada nije zaboravio na svoj rodni Otočac, u kojemu mu je ostala majka i otac, koje nikada više nije vidio. „Uvijek očaran velebitskim stijenama i šumovitim brdima okružene doline moga rodnog Otočca, kojim je protjecala bistra ponornica Gacka da bi, nakon što je ponovno uronila u zemlju, izbijala iz podmorskih izvora u 'vruljama' na morskoj površini u podvelebitkom kanalu Jadrana, i ja sam od rane mladosti. zaljubljen u tu rijeku, sudbinski slijedio njen tok.“ Gotovo da nema poredbe koja bi bolje oslikala njegovu sudbinu i njegov život, čije bogatstvo bi bilo dostatno popuniti nekoliko drugih života.

Svoje dječaštvo proveo je u rodnome gradu završivši nižu gimnaziju, u Senju višu, da bi u Zagrebu upisao i završio studij šumarstva. Još u vrijeme srednjoškolskoga školovanja privlačilo ga je novinarstvo pa zarana piše članke, objavljujući ih u 'Ličkoj slozi', 'Hrvatskom Dnevniku' i 'Hrvatskom Narodu'.

U 'Ličkome kalendaru' objavljuje svoj tekst o Otočkoj biskupiji, a odrana se bavi i fotografiranjem.
Da nije Mirtha, povijest fotografije Otočca i okolice bi bila siromašna. Ostale su barem otisnute fotografije švičkih slapova, 'kerepljenja' (transporta trupaca) rijekom Gackom, ostataka utvrde Fortica, kupališta Gaj na sjevernome kraku Gacke u Otočcu da se ne nabraja dalje.

Karlo Mirth se tijekom svoga života permanentno obrazovao, pored svoga temeljnoga obrazovanja za inženjera šumarstva obrazovao se u Italiji na Rimskome svevčilištu u novinarstvu, u Španjolskoj je studirao španjolski jezik i kulturu, dok je bibliotekarstvo i informatiku magistrirao u New Yorku 1962. g.

Poznavanje stranih jezika i stečenih znanja omogućilo mu je brojne kontakte s važnima ličnostima ne samo hrvatskoga iseljeništva već i utjecajnih osoba širom svijeta, naravno sve u cilju neprestana zalagladanja za domovinu i vlastiti narod.

Mirth je, osobito u Americi, imao brojne kontakte s najuglednijima hrvatskima intelektualcima u iseljeništvu, a korespondenciju je održavao i s nizom važnih ljudi iz politike i života.

Prijateljevao je s kiparom Ivanom Meštrovićem, pišući o njemu u dva navrata na engleskome i španjolskome jeziku, dospisivao se dr. Vladkom Mačekom, družio se s vrhbosanskim nadbiskupom u izbjeglištvu Ivanom Šarićem, s velikim hrvatskim slikarorom u emigraciji Kristijanom Krekovićem, s nestorom hrvatskoga novinarstva u dijaspori Bogdanom Radicom, s Vinkom Nikolićem i nizom drugih uglednika širom svijeta, o čemu je ostavio korespondenciju i zapise kao vrijednu ostavštinu.

O političkome angažmanu Karla Mirta treba govoriti s puno opreza.

Ne bi se moglo kazati da je bio političar klasična tipa, a emigrantska stereotipa koji je koketirao s ustaštvom. On jednostavno nije bio taj, njega nisu okupljale neefikasne grube metode jalove emigrantske političke borbe, on je pravilno ocijenio i procijenio da se hrvatskome narodu i domovini može pomoći na drugi način, na onaj koji će biti učinkovit i prihvatljiv demokratskome svijetu.

Taj svijet je trebalo najprije upoznati s Hrvatima i Hrvatskom, dati sasvim drugu priču od one koju je jugoslavenska i srpska politika plasirala.

Zato je Mirthov agažman, koji je zadirao u politiku, bio krajnje racionalan ali odlučan: „Što se tiče nas američkih Hrvata, građana Sjedinjenih Američkih Država, na nama je da istom odlučnošću, istom onom ustrajnošću kojom se bore ovdje američki Židovi i za svoju progonjenu braću na svakom mjestu braniti interese hrvatskoga naroda, jer ako mi to ne učinimo, nitko drugi ne će učiniti.“ (Tito primjenjuje Brežnjevljevu doktrinu protiv Hrvatske, Croatia Press, 25. 12. 1971. )

Upravo zbog svoga domoljubna angažmana, komunističke jugoslavenske vlasti su ga proglasile bez suda ni manje ni više nego 'ratnim zločincem'.

Bilo je to u montiranome političkomu procesu koji je vođen protiv Mirka Vidovića 1973.g. Okrivljenika se teretilo da se, među ostalim, susreo u inozemstvu i s Karlom Mirthorn. Saznavši za tu lažnu optužbu Mirth je sudu napisao pismo kojim je demantirao tu laž. U tome nije prezao uputiti pisma jugoslavenskim i srpskim vlastodršcima.

U pismu Jakovu Blaževiću, tadašnjemu predsjedniku Sabora piše 1972. g.:“Oba smo iz Like i nije da se baš ne znamo! Pišem Ti stoga po domaću. Mislim da bi valjalo da ti netko iz ove perspektive reče neke stvari 'indirektno u oči' poput Ise Palavorde, ili što bi rekao pokojni urednik 'Zajedničara', Krivopućanin Filip Vukelić: da čuješ i drugo zvono. (. .. ) Ne vjerujem da će od ove pisanije biti ikakve koristi, ili što bi u Lici rekli: ikakve fajde. Ljude ste osudili, pa sad ujo vuk magare. Ja ipak ne mogu prijeći preko toga, a da ne ustanem u obranu meni potpuno nepoznatih ljudi, kojima taj Vaš zamjenik okružnog javnog tužitelja pokušava po ne znam kakvoj perverznoj taktici privezati o vrat torbu koja bi sadržavala tobožnje moje grijehe od pred 30 godina, ne bi li ih tako što dublje potisnuo pod vodu!“

A radilo se o optužbi Krešimiru Mikolčiću i Dragi Stipcu 1972. g. da su se u inozemstvu susreli na nekakvome simpoziju s Mirthom. Naravno da mu Blažević nije odgovorio.

Mirth je u vrijeme 'hrvatskoga proljeća' također bio angažiran pišući članke u 'Croatia Pressu' - Sramotna uloga marionetskih lutaka u hajci protiv hrvatskog naroda - naglašavajući ulogu časnih ljudi 'koji su pokazali ovih dana da odbijaju biti oruđe onakve khuenovske politike u Hrvatskoj kakvu sada nastoje oživjeti razni Rade Bulati i Milulini Baltić', što je eto aktuelno i danas kada ti isti ponovo jašu nacionalističkoga srpskoga konja ogrnuta 'antifašizmom'.

O Karlu Mirthu bi se moglo mnogo toga kazati, što bi nas predaleko odvelo u odnosu na pretenziju ovoga članka, no valja istaknuti još nekoliko stvari.

U pogovoru Mirthove objavljene knjige 'Život u emigraciji', Stan Granić ističe: „Njegove dugotrajne aktivnosti na novinarskom i književničkom polju, kao i na polju uredništva i izdavanja, ukazuju na čovjeka beskrajne energije, entuzijazma, usredotočenog i discipliniranog. Ta disciplina i entuzijazam karakteristika su cijelog njegovog pristupa predstavljanju Hrvatske i Hrvata  kako engleskom čitateljstvu, tako i hrvatskoj dijaspori. „Mirth je donirao svoju veliku i vrijednu zbirku hrvatskih novina, periodičnih izdanja i knjiga te dio svoje prepiske i korespondencije Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Za svoj više od polustoljetni rad u emigraciji dobio je 1995. g. Red Danice hrvatske s likom Antuna Radića i Red hrvatskoga trolista.

A čime mu se odužio njegov rodni grad? Za sada samo s namjerom Katedre Čakavskoga sabora pokrajine Gacke da se na rodnoj kući postavi spomen ploča, o čemu se s Mirthorn vodi korespondencija. Barem toliko.

A valjalo bi porazmisliti u svoje vrijeme i o ulici koja bi nosila ime ovoga velikoga čovjeka.

I na kraju ovaj članak vrijedi završiti sljedećim citatom već navedenoga Stana Granića: „Mirth je bio gledan kao vođa među onim velikim intelektualcima u dijaspori koji su uložili sav svoj život u borbu za širenje istine o Hrvatskoj i Hrvatima širom svijeta.“

Ima li veće misije, ima li veće sreće, ima li većega zadovoljstva za čovjeka koji je sav svoj život posvetio svomu narodu, često zbog toga zakinuvši svoju brojnu obitelj, da doživi ostvarenje svojih nadanja, gledajući kako su sazreli plodovi njegova rada na velikome stablu borbe za samostalnost i demokraciju u Hrvatskoj?

Milan Kranjčević

Izvor www.glasgacke.hr


 
Karlo Mirth - izdavač, urednik i pisac rođen je 15.07.1917. u Otočcu

Karlo Mirth poznat je i kao donator - hrvatska će ga javnost, sigurno, pamtiti po brojnim donacijama Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici koje su, uz one drugih uglednih hrvatskih iseljenika širom svijeta, obogatile fond iseljeničkog tiska u toj instituciji.

Ugledni hrvatski iseljenik Karlo Mirth darovao je Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici još jednu vrijednu donaciju.

Ovaj izdavač, urednik i pisac rođen je 15.07.1917. u Otočcu. Diplomirao je na Fakultetu za poljoprivredu i šumarstvo u Zagrebu 1942. godine. Od 1946. do 1947. Poslije je studirao novinarstvo na Sveučilištu u Rimu, 1951. španjolski jezik i kulturu na Sveučilištu u Barceloni, a 1962. godine završio je visoki studij na Columbia University (bibliotekarstvo i informacijske znanosti).

Poput mnogih drugih, 1945., i Mirth odlazi iz Hrvatske, ali čitav život ostaje povezan sa svojom domovinom. Godine 1947. u Rimu počinje izdavati list Croatia Press s podnaslovom “Novinska služba” čije je bio vlasnik, izdavač i urednik.

U tom je gradu objavio deset izdanja na hrvatskome, a kad se preselio u Madrid, nastavlja s izdavanjem lista koji katkad ima i sažetke na španjolskome. U Madridu ostaje do godine 1952., kad odlazi u Clevelend.

Tada te novine postaju dvojezične – prvi dio na engleskome jeziku, a popratni na hrvatskom. Dva se dijela nisu u potpunosti podudarala, ali su se dopunjavala. Croatia Press je bogati izvor informacija ne samo o događajima u hrvatskoj emigraciji nego i o onima o Hrvatskoj.

Mirth je također bio predsjednik Hrvatske Akademije u Americi, četvrti po redu. Radio je za mnoge novine, periodične časopise i revije u dijaspori i u domovini (“Hrvatska” - Buenos Aires, "Christianitas” – Madrid, “El Independiente” – Caracas, “Nedjeljna Dalmacija” – Split, “Matica” Zagreb) itd.

Pisao je na nekoliko jezika o životu i djelima Ivana Meštrovića čiji rad prati u rasponu od 40 godina, te o drugim hrvatskim uglednim osobama, Bonifačiću, Ciligi, Mačeku, Nikoliću itd.

U listu “Journal of Croatian Studies” bio je glavni urednik od njegova začetka 1960. godine.

Karlo Mirth poznat je i kao donator - hrvatska će ga javnost, sigurno, pamtiti po brojnim donacijama

Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici koje su, uz one drugih uglednih hrvatskih iseljenika širom svijeta, obogatile fond iseljeničkog tiska u toj instituciji.

Osim Karla Mirtha, svoja su djela Knjižnici darivali i Štefica i Vinko Nikolić, Jure Prpić, Ante Ciliga, Ivo Omrčanin, Bogdan Radica, Šimun Šito Ćorić, Drago Šaravanja, Jakša Kušan kao i oni mlađi poput Andrésa Moralesa Milohnića, Vladimira Gossa ili Antonija Skármete.

Zahvaljujući upravo njima Knjižnica danas posjeduje oko 4500 naslova knjiga iseljeničke tematike te oko 140 naslova novina i oko 400 naslova časopisa.

U Odjelu nabave koji se bavi iseljeničkom građom, sređuje se najnovija Mirthova pošiljka bogata sadržaja – tu su članci o ratu u Bosni i Hrvatskoj, časopisi Zajedničar, Hrvatska borba, Hrvat, Hrvatska revija, Nova Hrvatska i drugi.

Vrijedi istaknuti vrlo rijetke sačuvane originale Velebita, lista hrvatskih izbjeglica iz tabora Modena, broj 1 od 12. siječnja 1946., te brojeve 10, 13, 15 i 18 iz mjeseca svibnja 1946. godine.

Svakako treba istaknuti i pisma pohranjena u Zbirci rukopisa i starih knjiga – korespondenciju Karla Mirtha s Ivanom Meštrovićem i dr. Iz najnovije Mirthove pošiljke NSK već posjeduje oko 210 naslova – primjerice, Sabrane pjesme Viktora Vide, Domovinsku riječ Ante Kadića, U suvremenom kaosu Joze Kljakovića, A History of Croatia Stjepana Gažija ili Colloqui con Guglielme Ferrero Bogdana Radice.

Iseljenički fond bit će obogaćen za barem 80 novih naslova od kojih ističemo Treaty interpretation: Theory and Reality Edwarda Slavka Yambrusica, Pjesme hrvatskog emigranta Vladimira Odranina, Manuel de archivología hispanoamericana Aurelija Tanodija, Los Balcanes del Mediterráneo Antona Würstera ili Croatia Francisca H. Eterovicha, dok je 69 knjiga namijenjeno općem fondu - primjerice: Diktatura kralja Aleksandra Svetozara Pribičevića, Uloga i mjesto Hrvata islamske vjere Mirsada Bakšića, The End of Austria Hungary Lea Valianija.

Zahvalni smo gospodinu Mirthu na vrijednom materijalu koji je pohranio u riznicu hrvatskoga nacionalnog blaga.

Izvor www.cro-eu.com


 
KARLO MIRTH „ŽIVOT U EMIGRACIJI“
Rođen je 15.07.1917. u Otočcu

AUTOBIOGRAFSKI ZAPIS O HRVATIMA U EMIGRACIJI

Knjiga prati emigrantski životni put Karla Mirtha od 1945. godine naovamo, a donosi i njegovu obilatu korespondenciju s našnim ličnostima, poput Vladka Mačeka i Stjepana Horvata

Literarno svjedočanstvo jednoga od najistaknutijih ljudi hrvatske emigracije Karla Mirtha, sinonima Hrvatske akademije Amerike i biltena Croatia Press  „život u emigraciji“ do živjelo je nakon prvoga hrvatskog predstavljanja u New Yorku, u ožujku, i svoje drugo predstavljanje.

„Ova će knjiga uskrisiti neke likove hrvatske kulturne povijesti koji su stjecajem okolnosti bili gotovo zaboravljeni“, rekao je predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić, ističući da je Karlo Mirth čovjek koji se bori za istinu, zbog čega je tijekom svoga emigrantskoga života, dugoga više od 50 godina, imao previše neprijatelja.

Knjiga „život u emigraciji“ sastoji se uglavnom od Mirthovih članaka o kulturnome i političkome životu Hrvata izvan domovine, objavljenih u hrvatskome emigrantskom tisku, te od njegove obilate korespondencije s istaknutim ličnostima onoga vremena. „Knjiga je autobiografski zapis koji prati Mirthov životni put od njegova boravka u talijanskome izbjegličkome logoru Fermo 1945. godine, boravka u Madridu, gdje je upoznao svoju životnu suputnicu Mercedes Velarde, s kojom je proveo 40 godina, pa sve do naših dana“  istaknuo je Mate Metrović. Mirth opisuje i svoje susrete s Vinkom Nikolićem, Ivanom Metrovićem, vrhbosanskim biskupom Ivanom Šarićem, slikarom Kristianom Krekovićem i Franjom Tuđmanom.

Po ocjeni dr. Ivana Čizmića, opis susreta s dr. Tuđmanom je suptilan dio Mirthova djela, jer  progovara o delikatnome položaju u kojemu su se na.ši hrvatski intelektualci.

U knjizi također možemo pročitati i zanimljive i intrigantne ulomke iz prepiske što ju je Karl Mirth vodio s Vladkom Mačekom, vođom HSS-a, te Stjepanom Horvatom, rektorom Zagrebačkoga sveučili.ta 1944. i 1945. godine.

Uz knjigu Jakše Kušana „Borba za novu Hrvatsku“ te djelo Mate Metrovića  „Uspomene“ - ocijenio je Čizmić - Mirthova je autobiografija treća značajna knjiga o hrvatskoj emigraciji.

Dr. Josip Stipanov, ravnatelj NSK, istaknuo je na kraju da je Karlo Mirth, osim što je pisac, urednik i nakladnik, i veliki darovatelj hrvatske kulture, jer je toj ustanovi darovao velik broj hrvatskih iseljeničkih tiskovina.

Sandra-Viktorija Antić
Izvor www.cro-eu.com


Formated for CROWN by Darko Žubrinić
Distributed by www.Croatia.org . This message is intended for Croatian Associations/Institutions and their Friends in Croatia and in the World. The opinions/articles expressed on this list do not reflect personal opinions of the moderator. If the reader of this message is not the intended recipient, please delete or destroy all copies of this communication and please, let us know!


How would you rate the quality of this article?

Verification:
Enter the security code shown below:
imgRegenerate Image


Add comment
Article Options
Croatian Constellation



Popular Articles
  1. (E) 100 Years Old Hotel Therapia reopens in Crikvenica
  2. Dr. Andrija Puharich: parapsychologist, medical researcher, and inventor
  3. Europe 2007: Zagreb the Continent's new star
  4. Violi Calvert: Nenad Bach in China to be interviewed by China Radio International
  5. Potres u Zagrebu - Earthquake in Zagreb, Croatia 28 listopad 2006 u 16:15 3.7 on a Richter
No popular articles found.