Search


Advanced Search
Nenad Bach - Editor in Chief

Sponsored Ads
 »  Home  »  Bilingual  »  Dr. Borislav Arapović: A Remarkable Address Given by a Croatian Minister to Those Going to War 1778
 »  Home  »  Croatian spirituality  »  Dr. Borislav Arapović: A Remarkable Address Given by a Croatian Minister to Those Going to War 1778
 »  Home  »  Croatian Language  »  Dr. Borislav Arapović: A Remarkable Address Given by a Croatian Minister to Those Going to War 1778
 »  Home  »  Human Rights  »  Dr. Borislav Arapović: A Remarkable Address Given by a Croatian Minister to Those Going to War 1778
 »  Home  »  History  »  Dr. Borislav Arapović: A Remarkable Address Given by a Croatian Minister to Those Going to War 1778
 »  Home  »  Education  »  Dr. Borislav Arapović: A Remarkable Address Given by a Croatian Minister to Those Going to War 1778
 »  Home  »  Religion  »  Dr. Borislav Arapović: A Remarkable Address Given by a Croatian Minister to Those Going to War 1778
Dr. Borislav Arapović: A Remarkable Address Given by a Croatian Minister to Those Going to War 1778
By Darko Žubrinić | Published  10/7/2012 | Bilingual , Croatian spirituality , Croatian Language , Human Rights , History , Education , Religion | Unrated
Sermon published in German in 1778, Dutch in 1778 (in the Hague (sic!), Amsterdam, and Leeuwarden), in Swedish in 1778 and 1779, and in Latvian in 1804 and 1805


Dr. Borislav Arapović, honorary president of the Institute for Bible Translation, Stockholm, Helsinki, Moscow, Los Angeles etc., distinguished Croatian scholar in Sweden, on the left, and Mr. Pero Pušić (the then president of the Croatian cultural society "Matija Gubec", Stockholm), with Mrs. Britta Lejon, Minister for democratic issues in Sweden on the right, on May 25, 1999. On that occasion a letter dealing with the "Status of Croatian Language in Sweden" has been handed over to the Mrs. Lejon, and sent to all the members of the Swedish Parliament, as well as to various Ministries (of Justice, Culture, Education, Foreign Affairs, etc.). 

 
NEOBIČNI GOVOR
JEDNOGA HRVATSKOG DUHOVNIKA
ODRŽAN ONIMA KOJI U RAT KRENUŠE
1778.


BOŽE! Ljubitelju mira. Neprijatelju rata, prolijevanja krvi i svega strašnoga zla koje rada ta neman, rat. Zapovjedi svakom ratnom požaru, koji sada bukti Tvojom zemljom, da se odmah ugasi. Zapovjedi i ratnoj vatri, koja još u pepelu tinja, da se navijek ugasi; i uščuvaj ljudskom rodu, uščuvaj i nama mir!... mir!... Amen.

RAT, braćo moja, riječ je strašna!... strašna miroljubivom građaninu, čije djelo samo u MIRU cvjeta!... Strašna tihom poljodjelcu, koji samo u krilu sigurnosti može čestito obračivati svoja polja! Strašna isto tako i samom razboritom ratniku, koji zna cijeniti vrijednost svoje krvi, svojih zdravih udova i svoga života, i koji ne žari od ponosnog častohleplja, od nečasne požude za grabežom! A zastrašuje li nas već i riječ RAT.... kakvu li tek tjeskobnu strepnju ne stvara u nama sam rat, to najstrašnije od svih zemaljskih zala? Kosti mi se tresu, žile mi drhću, krv mi se ledi kad pomislim na rat u svoj njegovoj grozoti.

Dopustite mi, cijenjena braćo, da vam pred očima oslikam tu odvratnu sliku rata, onako kako se stvorila u mojoj duši, i da vam predstavim

RATNE STRAHOTE PO ZEMLJE NA KOJE SE TA NAKAZA OKOMI

a isto tako

I PO SAME VOJSKE KOJIMA SE RAT VODI

Nipošto ja tu nemam neku, jednom domoljubu nečasnu, nakanu (a svi vi znadete da sam ja domoljub) oslabiti ratničku hrabrost vašu, što mi kod vas i tako ne bi ni pošlo za rukom, jer tko bi mogao shrvati vas, vas hrabre ratnike! Predstavit cu vam STRAHOTE RATA samo zato da bih dijelom mogao pobuditi u vama gađenje prema svakom razvratu, svakoj okrutnosti, svakoj nečovječnosti, što umnožavaju strahote rata; i u vašim srcima pobuditi osjećaje čovjekoljublja, pošteđujućega smilovanja prema nevinim sukršćanima; a dijelom i zato da bih vam posve blizu, posve osjetljivo stavio na srce veliku dužnost moliti za očuvanje mira.

Neka mi vječni otac čovječanstva u ime milosti svoje dadne da uspijem sa svojom nakanom! Amen.

Kakvo li gnusno čudovište vidi duh moj!

Grozna plamteća srdžba mu sijeva iz očiju; škrguće zubima i pjeni se od bijesa. U desnoj mu ruci bodež s kojega kaplje vrela ljudska krv; u lijevoj mu baklja čiji plamen požudno liže za palačama i kolibama. Razjapljene mu ralje gutaju zalihe spremišta i znoj poljodjelaca; glad mu prozdire divljač s polja, ptice s neba, stada s pašnjaka. Pod teškim mu korakom venu usjevi, propadaju plodovi polja i vrtova; kamo god upravi svoj razorni pohod, gore sela, bukte gradovi, opsjedaju se utvrde, udara se na njih, uskoro živalj njihov zahvaća glad, uskoro pada od oštrice mača, imanja cijelih obitelji nestaju u dimu, posvuda se šire kob i uništenje. Da vam kažem ime toga čudovišta?... Rat mu je ime!... O, rate!... Kako li si strašan zemljama po kojima se protegneš!

Ali... imaš i jos jednu stranu, kojom mi isto tako strašno odsijevaš. Vidim bojište... užasan prizor! Nagomilan leš na lešu! Očevi nezbrinute djece; sinovi jedinci, oslonci, hranitelji ostarjelih, siromasnih =oditelja... Muškarci, njeznih supruga jedina sreća, jedina radost... Mladići u cvijetu života, klice budućih muževa i stupova država, olovom i macem pokošeni,... neljudska ruka im i odjeću ote, razgaljeni, obliveni strujom svoje prolivene plemenite krvi!... Vidim umiruće... one koji se grče u samrtnim ranama, nesretnike razmrskanih, osakaćenih udova, oni koji se prevrću među svojom već izdahnulom subraćom. Čujem njihov jauk, njihov vapaj... Pomozite! Spasite! (moli jedan). Ubijte me! (zapomaže drugi).

Potresa se duša moja. Odvratite se, oči!... odvratite se od toga groznog prizora!... od tih strašnih posljedica rata.

Daleko od bojnog polja, u tamnoj budućnosti, razaznajem nešto, što se i ne doimlje tako strašnim, ali jedno osjećajno srce ne ostaje ravnodušnim. Bogalji, pritisnuti nedaćom siromaštva,... često popraćenom glađu i bijedom, žalosno, mukotrpno se vucaraju svojim za svaku djelatnost onesposobljenim tijelima! Patnici, koje bez prestanka muči opetovano izbijajuća bol zadobivenih rana! Bolesni, koji od posljedica pretrpljenih ratnih tegoba polako malaksavaju - ne vidi li se na njima strahota rata? O, RATE! Kako li si strašan i samim tim vojskama koje vodiš na, za ljudskom krvlju, žeđajuće MARSOVE poljane!

I vi, braćo moja! Vi ćete stupiti na ta strašna polja? Vas će povesti na nabrušene mačeve, grmeću vatru i smrt sijuće topove pobjedničkih Prusa? Vi ćete protiv jednog velikog FRIDRIKA, kojeg u prošlom ratu pola Europe ne mogaše nadvladati... s njegovim ćete se hrabrim, oružju vičnim ratnicima sukobiti? Vidjeste li ga? KRALJA velikoga? lovorom ovjenčanoga JUNAKA?... Vidjeste li mu vojske pod oružjem? Veličina kraljuje MONARHU na čelu! Veličanstvo! uzvišeno dostojanstvo: ali i plemenitost, i čovjekodušna samilost govori iz njegovih očiju. Na prijestolju je on ANTONIN, u kabinetu SALOMON, na celu je svojih vojski... ne poznajem junaka s kojim bih ga usporedio. Otkako ga svijet upozna, prestaje jednog ALEKSANDRA, jednog CEZARA, jednog POMPEJA, jednog KARLA XII. nazivati VELIKIM... samo su OSVAJAČI, ne JUNACI.

Njegovi bojovnici su kao ANAKOVI sinovi. Njihova hrabrost je lavlja hrabrost. Njihova ljubav prema svomu kralju ljubav je djece prema svomu ocu. Njihovim žilavim rukama vođene sablje srpovi su smrti; iz njihovih vatrocijevi izbacuje MARS najbrže munje; njihovi predvodnici se u ratnoj školi najvećega majstora izvježbaše ratnoj vještini, neodlučnost ne poznaju, naučiše sve što umije ratna vještina, samo ne uzmicati.

Ima medu njima još SCHWERINA, jos WINTERFELDA, jos KLEISTA; i njih cete nadvladati?

O, miru! Miru! ne odstupio ti od nas!...

Ne pomišljajte, braćo moja, da bi moje riječi trebale unijeti strah u vaše srce. Onaj tko si, o svom protivniku stvori pravilnu predodžbu... i drži ga za jaka i hrabra, taj će se tim opreznije, tim smjelije boriti protiv njega. Nije na meni da vas sokolim na srčanost; moram to prepustiti vasim zapovjednicima, koji nato imaju veće pravo. Hoću vas samo zamoliti da se s nama za mir molite - ne za propast vaših neprijatelja

Ako kršćani protiv kršćana mole, kako se to može svidjeti Ocu na nebu, čija smo djeca i mi i oni? Hoću vas samo opomenuti da ne počinjate nikakvih okrutnosti, Da ne otimate, ne pljačkate, ne pustošite vatrom kućišta nedužnih, da nemilosrdno ne ubijate nemoćne starce, tepajuću dojenčad, ne one čija krv za osvetom vapi, da silovanjem ne obešćašćujete žensku nevinost, da se ne predajete zlobnoj obijesti, da ne griješite uništavajući plodove zemlje, ni hranu građana i poljodjelaca i da sami na sebe neumjerenošću i razuzdanošću ne navlačite bolesti i patnje.

Kršćanski vojnik ne smije biti pljačkaš, ni ubojica, ni palikuća, ni neobuzdani razbludnik, ni krvolok, ni životinjski nečovjek. Svi ste vi sljedbenici stare kršćanske vjere. O, budite također svi vi, kao što i vaša vjera traži, vjerni svome BOGU, vjerni svome caru, vjerni svojim stijegovima, pravi kršćani, pravi junaci! Amen.

A Ti, nedokučivi, koji tako često dovikuješ ljudima

MIR VAM!

glasom svemogućim, kojim iz ničega prizivaš svjetove, božanski poruči onim SILNICIMA koji staviše ruku na mač:

MIR VAM! AMEN.

Source www.croatianhistory.net

 
A Remarkable Address
Given by a Croatian Minister
to Those Going to War
1778


O GOD, the lover of peace, the enemy of war, of bloodshed and of all the terrible evils that the monster, war, creates. Command every conflagration of war now blazing on your earth to be extinguished at this instant. Command also that the fire of war still smouldering in the ashes be put out for ever, and preserve for mantkind, preserve for us also peace!... peace!... Amen.

WAR, my brothers, what a terrible word! ... Terrible to the peaceable townsman, whose trade flourishes only in time of PEACE..., Terrible to the peaceful countryman, who can access till his fields properly only in the embrace of security!... Terrible also to the fighting man himself, who knows the value of his blood, his healthy body and his life, who is not consumed by arrogant ambition, nor by base greed for plunder! If the very word "war" terrifies us, what fearful horror does war itself not cause, the most dreadful of all earthly evils? My bones shake, my heart trembles, my blood runs cold when I imagine war in all its horror.

Allow me, esteemed brothers, to paint for your eyes today the hideous picture of war that my soul has conceived, and of the

HORRORS OF WAR
BOTH FOR THE COUNTRIES UPON WHICH THIS MONSTER FALLS,

and also

FOR THE ARMIES BY WHOM WAR IS CARRIED ON

In this I have, as a patriot (for you all know that I am a patriot) no shameful intention of weakening your martial courage. Least of all could I succeed in this with you, for who could instil fear in you, brave warriors? I want to lay before you the HORRORS OF WAR only in order to provoke in you an aversion to all excess, to all cruelty, all inhumanity which multiplies the evils of war, and in order to awaken in your hearts a love for humanity, a merciful compassion toward your innocent fellow Christians, and also that the great duty to pray for the preservation of peace should lie very close, very palpable to your hearts. May the eternal Father of mankind enable me to succced in my endeavour, for the sake of His grace, Amen!

What hideous monster does my spirit see? Menacing, blazing wrath flashes from its eyes, it gnashes its teeth and foams with rage. In its right hand it carries a dagger which drips reeking human blood. In its left hand is a torch, whose flame thirsts for palaces and hovels, its gaping jaws gorge on the wealth of the storehouses and the sweat of the countryman, its hunger devours wild game in the field, the birds of the air and flocks in the pastures. Beneath its heavy tread crops wither, the fruits of the fields and gardens are lost. Wherever it takes its devastating course, villages are set aflame, towns are burnt to ashes, fortresses besieged and stormed, their residents soon reduced to starvation; soon they are smitten by the edge of the sword; the possessions of whole families are turned to ashes, calamity and disaster are spread everywhere. Need I tell you the name of this monster?... Its name is war!... Oh war!... How terrible you are to those countries over which you spread your wings!

You have indeed... yet another aspect, which appears to me with equal horror. I see the battlefield. An appalling secne! Corpse upon corpse piled up! Fathers of children left unprovided for; only sons - the support and stay of aged parents; husbands - their tender spouses' only happiness, only delight; young men in the flower of youth - budding men of the future, pillars of society, smitten by the bullet and the sword, robbed of their clothes by the hand of inhumanity, stripped, drenched in rivers of their own noble blood. I see the dying, the unfortunate ones convulsed by their fatal wounds, writhing with shattered, mutilated limbs among their dead companions. I hear their moans, their screams... Help! Save me! (pleads one), Kill me! (cries another). My spirit is shaken. Turn away, my eyes... away from this ghastly scene!... from this terrible consequence of war.

Far away from the battlefield, in the dim future, I perceive things which are not indeed so terrible, though which camot leave a tender heart unmoved. Cripples, miserably dragging amround a body made incapable of earning a living, weighed down by poverty, often even to the point of hunger and wretchedness. The suffering ones, tormented by the constantly recurring pain of their wounds. The sick ones, slowly being consumed in consequence of the hardships of war - is not the horror of war seen in them too? OH, WAR! How dreadful you are even to the armies which you lead on to the fields of MARS thirsting after human blood?

And you, my brothers! Will you march onward to those terrible fields? Will you be led to face the sharpened swords, the thunderous fire, the deathspewing guns of the victorious Prussians? Will you march against the great FREDERICK, whom half of Europe could not defeat in the last war... will you join combat against his brave warriors, drilled in arms?... Have you seen him, the great KING, the laurel-winning HERO?... Have you seen his armed hosts? Greatness is enthroned on the MONARCH'S forehead! Majesty, exalted solemnity - but also magnanimity, also gracious mercy speak from his eyes. On his throne he is an ANTONY, in the council a SOLOMON, at the head of his army... I know no hero with whom I can compare him. Since the world has learnt of him, it has ceased to call an ALEXANDER great, or a CAESAR, a POMPEY, a CHARLES XII... these are CONQUERORS only, not HEROES. His men are like the children of ANAK. Their courage is the courage of a lion; their love for their king is the love of children for their father. The swords held by their sinewy arms are the scythes of death; from their barrels MARS launches the fastest lightning-bolts; their commanders are trained in the art of war at the war school of the greatest master; they know no fear, they have learned the whole art of war, all except retreat. There are more SCHWERINS, more WINTERFELDS, more KLEISTS among them; and will you overcome these? Oh, peace, peace! Do not withdraw from us!

Do not think, my brothers, that the aim of my address is to breathe fear into your hearts. He who makes a favourable image of his adversary for himself and regards him as strong and bold, will fight the more circumspectly, the more boldly against him. It is not for me to spur you on to courage. I must leave this to your commanders, who have a greater right to do so. I want only to ask that you pray with us for peace - not for the destruction of your enemies. If Christians pray against Christians, how can that please the Father in heaven, whose children both we and they are? I will only admonish you not to commit any act of brutality - not to rob, nor plunder, nor destroy the homes of the innocent with fire, nor mercilessly kill the defenceless old, nor babbling babes, nor those whose blood cries for vengeance; that you do not violently besmirch the virginity of women, nor maliciously practise wantonness, nor sinfully destroy the fruits of the earth, the victuals of the townsman and the countryman, nor expose yourselves to sickness and suffering through excess and dissipation. A Christian soldier must not be a robber, nor a murderer, an incendiary, a debauched libertine, a butcher, nor an inhuman brute. You are all followers of the ancient Christian faith. Oh, may you all, as your faith requires, be faithful to your GOD, faithful to your Emperor, faithful to your standards, true Christians, true heroes, Amen!

But you, mysterious One, you who so often speak to men saying:

PEACE BE UNTO YOU!

call with that almighty voice, by which you call worlds into being from nothing,
call divinely to those MIGHTY ONES, who have laid hand on sword:

PEACE BE UNTO YOU! AMEN

Source www.croatianhistory.net

Translations from German version (of the unknown Croatian original) into Croatian and English by Dr. Borislav Arapović,
publihed in his important monograph

Borislav Arapović: Hrvatski mirospis 1778, Matica hrvatska, Mostar, 1999, ISBN 9958-9448-2-0


A Remarkable Adress of Croatian Minister, 1778, published in German in the same year


A Remarkable Adress of Croatian Minister, 1778, published in Dutch in the Hague (sic!) in the same year

 
Dr. Borislav Arapovic is a honorary president of the Institute for Bible Translation, Stockholm, Helsinki, Moscow, Los Angeles etc., living in Stockholm, Sweden. Born in Bisine, Bosnia and Herzegovina, in 1935, studied in Croatia's capital Zagreb, emigrated in 1965 to Sweden due to political reasons, in Stockholm earned his Ph.D. In 1973 he founded The Institute for Translation of The Bible into Languages of (former) Soviet Union. In 1996 the Russian Academy of Sciences conferred him a doctorate honoris causa. In 1999 he was elected foreign member of the Russian Academy of Sciences. For the creation of the Children’s Bible in 1983, Dr. Borislav Arapovic was awarded the Leo Tolstoy medal by the Russian Children’s Fund. In the period of 1983-90 ten editions of the Children’s Bible in five million copies were printed for free distribution in Russia. Photo from the Institute for Bible Translation, Russia. See Arapovic's biography in Swedish.

Source www.croatianhistory.net



25.05.10 The award to the founder of Institute for Bible Translation (IBT) Dr. Borislav Arapovic, of an honorary diploma as a Foreign Member of the Russian Academy of Sciences

"May God Bless Russia" – those were the concluding words of Dr. Arapović's response speech at the ceremony of awarding him an honorary Foreign Member’s diploma of the Russian Academy of Sciences.

Born in 1935 in Bosnia Hercegovina, and later an immigrant to Sweden, Borislav Arapovic became the initiator of the foundation in Stockholm in 1973 of the Institute for Bible Translation (IBT), with the aim of translating and publishing Bible texts in the mother tongues of the indigenous non-Slavic peoples of the Soviet Union. He was the IBT Director for 24 years (until 1997). On his initiative at the beginning of the 1990s a branch of the Institute was opened in Moscow and a cooperation agreement was signed between IBT and the Russian Academy of Sciences. In 1997 with the blessing of the late Patriarch Alexiy II the Russian organization Institute of Bible Translation was able to move into offices on the premises of the former St. Andrew’s monastery, where it has remained until the present time. Over the years since then IBT staff have implemented a wide range of projects, translating different parts of the Bible into more than 80 non-Slavic languages of Russia and other countries of the CIS.

On behalf of numerous Russian colleagues and friends Dr. Arapovic was welcomed and congratulated by academician E. Chelyshev. The solemn ceremony of the award took place in the presence of many guests, including a representative of the Croatian Embassy Mr. Igor Prelovsek. During the days of his visit to Moscow Dr. Arapovic also visited the office of the Institute for Bible Translation where he had friendly meetings with colleagues.

Source Institute for Bible Translation



 
Zlatne povelje Matice hrvatske

Borislav Arapović: Hrvatski mirospis 1778
Matica hrvatska Mostar, 1999

O Neobičnom govoru napisanu 1778, tekstu nepoznatoga hrvatskog autora, prvi put počelo se pisati tek 1988, kada ga je na simpoziju u Zagrebu predstavila švedska slavistica Greta Hjelm-Milczyn.

Hrvatski izvornik spisa za sada nije poznat, pa je tekst dostupan samo u prijevodima, odnosno na njemačkom, nizozemskom, švedskom i latvijskom jeziku.

Puni naslov, prenesen iz njemačkog prijevoda, glasi: ťNeobični govor / jednoga / hrvatskog / duhovnika / održan onima koji u rat krenuše / 1778.Ť

Knjiga Borislava Arapovića donosi pretisak svih do sada poznatih izdanja Neobičnog govora, s opsežnim uvodom u kojemu Arapović razlaže prilike vezane uz ovaj tekst.

Neobični govor prigodna je propovijed kakve su bile uobičajene u 18. stoljeću, kada su vojske polazile rat. Većinu vojnika u Austrijskoj Carevini u to doba činili su hrvatski vojnici, i nije čudno što je bilo potrebe da se upravo njima održi takav govor. Povod je bio rat za bavarsku baštinu koji je Austrija vodila s Pruskom sedamdesetih godina osamnaestoga stoljeća.

Mnogo je zanimljivosti vezanih uz ovaj tekst, dug svega nekoliko stranica. Jedna od njih, već spomenuta, tiče se autora koji je, iako nepoznat, vrlo vjerojatno bio Hrvat. Tako sugerira naslov. (Stanovita suzdržanost od ovoga zaključka uvjetovana je mogućnošću da je tekst objavljen kao prijevod zbog bojazni samoga autora da se otkrije.) Bilješka u latvijskom prijevodu spominje sudbinu autorovu: zbog zastrašivanja vojske bačen u okove i priveden njemačkom caru, a ovaj ga oslobodi krivnje i postavi za prvoga dvorskog kapelana.

Od ovoga zanimljiviji je sam sadržaj govora i stil kojim je pisan. Govor ne veliča rat (ťRat, braćo moja, riječ je strašna!Ť), kao većina ondašnjih govora takve vrste, nego ističe prednosti mira (ťO miru! Miru! ne odstupio ti od nas!Ť). Ova pacifistička poruka, uz izraženu vojnu etiku (ť...hoću vas samo opomenuti da ne počinjate nikakvih okrutnosti, da ne otimate, ne pljačkate, ne pustošite vatrom kućišta nedužnih...Ť) začuđujuće je izravna s obzirom na vrijeme u kojem je pisana. Važno je reći da je autor upotrijebio mnoge stilske i retoričke figure, pa je i zbog toga čak pet nakladnika istaklo izvrsnost Govora kao razlog prevođenja.

Posebno je pitanje domoljublja. Autor, naime, u samom tekstu ne upotrebljava pridjev hrvatski, ali ističe pruske vojne vrline, što je izravna kritika austrijske vojske i posredan način da se izrazi domoljublje.

Arapović se u predgovoru osvrće i na ostale istodobne propovijedi vojnicima, spominjući Johanna Koracsonyja, Filipa Stankovića, Ivana pl. Vukasovića i Josipa Stojanovića. Svi oni, suprotno autoru Neobičnog govora, potiču na rat i naglašavaju dužnost vojnika da služi interesima cara i tako ispuni zapovijedi Božje. Spominje i Blaža Tadijanovića, za kojega se ne zna da li je objavio neku sličnu propovijed, ali ga je važno spomenuti kao primjer tadašnjega hrvatskog domoljuba i autora dviju knjiga. U istom kontekstu piše i o Filipu Grabovcu, koji u svojoj knjizi govori o ratovanju Hrvata za tuđe interese.

Arapović ističe i dugu tradiciju hrvatske antiratne književnosti, pa spominje i citira Ivana Česmičkog, Brnu Karnarutića, Frana Krstu Frankopana, Vladislava Menčetića, Brnu Džamanjića, Matiju Pera Katančića i Miroslava Krležu.

U knjizi se, nakon prijevoda Neobičnog govora s njemačkoga na hrvatski koji se nalazi u Arapovićevu uvodnom tekstu Riječ unaprijed, nalazi ukupno deset pretisaka izdanja Neobičnog govora: Njemački prijevod, 1778; Nizozemski prijevod, 's-Gravenhage, 1778; Nizozemski prijevod, Amsterdam, 1778; Nizozemski prijevod, Leeuwarden, 1778; Švedski prijevod, Norrköping, 1778; Švedski prijevod, Stockholm, 1779; Latvijski prijevod, Riga-Leipzig 1804; Ispravljeni njemački prijevod; Riga — Leipzig, 1804; Pretisak latvijskog i njemačkog prijevoda, Riga, 1804; Latvijski prijevod, Jelgawa, 1805.

Svakome prethodi kratka uvodna napomena, a slijedi ih sažetak predgovora i tekst Neobičnog govora na engleskom jeziku.

Autor je knjigu koncipirao skladno, dao joj vrijednost pretiscima dvjestotinjak godina starih prijevoda i donio informativan uvod (kojega je čitanje gdjegdje otežano zbog formalnog propusta: velike cezure zato što se riječi ne rastavljaju).

Značenje ove knjige u cjelini je golemo, jer je čitateljima približila svojevremeno najprevođeniji rad napisan na hrvatskom jeziku i pridonijela da se otkrije vrijednost Neobičnog govora, dosad u kroatistici premalo poznata.

Vesna Zednik

Izvor http://www.matica.hr


 
Biography of Borislav Arapović and his selected refererences, in Swedish

Biografi


Borislav Arapovic skriver pĺ kroatiska, svenska och ryska. Han föddes 1935 i Bisini, Hercegovina, och är av kroatiskt ursprung. Studier 1960-65 vid Ekonomiska fakulteten, universitetet i Zagreb.
Arapovic kom till Sverige som flykting 1965 och var dĺ nybliven civilekonom. Han fick först arbete vid KF och sedan vid IBM i Stockholm. 1973 grundade han och blev direktör för Institutet för Bibelöversättning - IFB. De arbetade främst med bibelutgĺvor pĺ Sovjetunionens minoritetssprĺk.
Arapovic bedrev studier vid Institutionen för slaviska och baltiska sprĺk, Stockholms universitet, och blev fil.dr. i slaviska sprĺk 1984. Han är medlem i Herceg-Bosniens kroatiska författarförbund och Sveriges Invandrarförfattares förbund. Arapovic är huvudsakligen lyriker, har ocksĺ varit verksam som översättare.
1999 blev han invald i den Ryska vetenskapsakademien, främst p.g.a. hans grundade av IFB. 1997 hade IFB översatt och publicerat biblar, nya testamenten och enstaka bibelböcker pĺ 49 sprĺk. Barnbibeln, skriven pĺ ryska tillsammans med Vera Mattelmäki, är hittills tryckt pĺ fyrtio sprĺk, bl.a. pĺ hebreiska och kinesiska, i närmare tio miljoner exemplar.
Hans diktsamling Prolomom (Längs avgrnden, 2005) tilldelades ĺr 2006 Bosnien-Herzegovinas kroatiska författarförbunds pris "Antun Branko Simic". Diktsamlingen Irrvindar har publicerats även med runskrift.

Egna verk:

Zvoncici. - Zagreb : Put zivota, 1977.

Miroslav Krlezas Den kroatiske guden Mars : tillkomsthistoria, stil, genre. - Stockholm : Inst. för slaviska och baltiska sprĺk, Univ., 1984. - 183 s. : ill. - (Stockholm Slavic papers ; 2) - ISBN 91-7146-340-2

Östgötasonen : Karl Einar Johansson. - Stockholm : B. Arapovic, 1988. - 128 s. : ill., faks.

Iz nocnog dnevnika. - Zagreb : Graficki zavod Hrvatske, 1989. - 61 s. - ISBN 86-81557-01-7

Manowkneri astavacasownj. - Stokholm : Astavacasonci targmanowtyan institowt [Institutet för bibelöversättning], 1992. - 542 s. : färgill., kartor i färg. - ISBN 91-88394-06-9 (inb.)

Tamnionik. - Zagreb : Graficki zavod Hrvatske, 1992. - 82 s. - ISBN: 86-399-0322-0

Kamenopis. - Mostar : Napredak, 1993.

Till alla tungomĺl och folk : Institutet för bibelöversättning 20 ĺr, 1973-1993 : [jubileumsskrift]. - Stockholm : Institutet för bibelöversättning, 1993. - 63 s. : ill. - ISBN 91-88394-34-4
Rev. utg. - Stockholm : Institutet för bibelöversättning, 1995. - 96 s. : ill. - ISBN 91-88394-87-5 (korr.)

Bibelns sidenväg : [jubileumsbok]. - Stockholm : Institutet för bibelöversättning, 1998. - 200 s. - ISBN 91-89122-00-3

Hrvatski mirospis 1778. - Mostar : Matica hrvatska, 1999. - 206 s. - ISBN: 9958-9448-2-0

Povratak hrvatskih pukovnija 1779 : I. Vukasovicev nagovor Kurze Anrede i anonimni stihovez Die Heimkunft der Kroaten 1779, nastanak, poruka, pisac, prijevod. - Mostar : Matica hrvatska, 2000. - 145 s. : ill. - ISBN: 9958-9448-4-7

Krigsdimmor : frĺn Kroatien och Bosnien-Hercegovina 1991-1995. - Stockholm : Codices, 2002. - 312 s. - ISBN: 91-631-2499-8

between despair and lamentation / [translated from Croatian by Ivana Pozajić Jerić]. - Expanded ed. - Elmhurst, Ill. : Elmhurst College, 2002. - 46 s. : ill. - ISBN: 0-9715120-0-0

Bibliografija perevodov Biblii na jazyki narodov Rossii, stran SNG i Baltii / [redakcionnaja kollegija: T. Majskaja ...]. - Moskva : Institut perevoda Biblii, 2003. - 374 s. : faks. - ISBN: 5-93943-065-1

Gog i Magog chorvatskij : cikl stichov v perevode s chorvatskogo na russkij, avarskij, darginskij, kumykskij, lakskij, lezginskij, nogajskij, tabasaranskij jazyki. - Machačkala : DNC RAN, 2004. - 75 s. - ISBN:5-94434-032-0

Gog i Magog hrvatski. - Mostar : DHK HB, 2004. - 265 s. - (Biblioteka Suvremenici ;32). - ISBN: 9958-798-04-2

Prolomom. - Mostar : DHK HB, 2005. - 82 s. - (Biblioteka Suvremenici ;40). - ISBN: 9958-798-11-5

ha-Tanakh ve-ha-berit ha-ḥadasha bitmunot : [sipure ha-Tanakh ve-ha-berit ha-ḥadasha ʻim temunot = Illustrated Bible : Bible stories with pictures / Burislav Arapuvits ve-Vera Maṭelmaqi ; targum me-anglit: Śarah Nerʼel ; orekh: Braneh Kaltsevits / Borislav Arapovich and Vera Mattelmäki ; translator: Sara Nerel ; editor: Brane Kalcevic]. - Stockholm : Institute for Bible translation, cop. 2009. - 518 s., : ill. - ISBN:978-91-977187-7-6 (inb.)

Irrvindar : 100 valda dikter. - Trĺngsund : Codices, 2010. - 134 s. - ISBN:978-91-970334-0-4

Irrvindar : 100 valda dikter / [översättning frĺn kroatiska till svenska av Vesna Corbo]. - Trĺngsund : Codices, 2010. - 137 s. - ISBN:978-91-970334-1-1

Utgivare av:

Pentateuch in Chuvash : I.Ya. Yakovlev's translation of Genesis 1:1-Numbers 18:5 / with a historical introduction: Boris Arapovic (ed.). - Stockholm : Institute for Bible Translation [Institutet för bibelöversättning], 1988. - 304 s. - ISBN 91-88394-47-6 (inb.)

Sjeverne krijesnice : zbirka stihova hrvatske djece u Švedskoj s nastavom hrvatskoga jezika u Švedskim osnovnim školama pisanih u proljeće 2007 / priredio: Borislav Arapovič. - Bromma : Hrvatsko kulturno društvo "Matija Gubec", 2007. - 103 s. : ill. - ISBN: 978-91-977189-0-5

Medverkat i:

Jag fruktar för dig, mänsklighet. - Stockholm : Invandrarnas kulturcentrum, 1987.

Detskaja Biblija : biblejskie rasskazy v kartinkach / [A. Mansurova i B. Arapovic]. - 3., dop. izd. - Stokgolm : Institut perevoda Biblii [Institutet för bibelöversättning]. - 1988. - 394 s. : färgill.

Ett öppet fönster : överblick över jugoslavernas poesi i Sverige i urval av Jon Milos. - Stehag : Symposion, 1990. - 47 s. : ill.

Bernu Bibele : [ilustreti Bibeles stasti] / [Borislavs Arapovics un Vera Matelmeki]. - 1. izd. - Stokholma : Bibeles tulkojumu instituts [Institutet för bibelöversättning], 1992. - 543 s. : färgill., kartor i färg. - ISBN 91-88394-14-X (inb.)

Biblia pentru copii : [povestiri biblice cu ilustratii] / [Borislav Arapovici si Vera Mattelmiaki] ; [traducere din limba rusa de Nicolae Doru si Julian Craita], 1. ed. - Stockholm : Institutul de traduceri ale Bibliei [Institutet för bibelöversättning], 1992. - 542 s. : färgill., kartor i färg. - ISBN 91-88394-18-2 (inb.)

Detskaja Biblija : [biblejskie rasskazy v kartinkach] / [Borislav Arapovic i Vera Mattelmjaki]. - 25. izd. - Stokgolm : Institut perevoda Biblii [Institutet för bibelöversättning], 1992. - 542 s. : färgill., kartor i färg. - ISBN 91-88394-00-X (inb.)

Dzicjacaja Biblija : [biblejskija apavjadanni z maljunkami] / [Baryslau Arapovic i Vera Maccëlmjaki]. - 2. vyd. - Stakholm : Instytut perakladu Biblii [Institutet för bibelöversättning], 1992. - 542 s. : färgill., kartor i färg. - ISBN 91-88394-05-0 (inb.)

Dytjaca Biblija : [biblijni opovidannja v maljunkach] / [Boryslav Arapovyc ta Vira Mattelmjaky] ; [pereklad z rosijskoď Oksany Halyckoď i Valentyny Novomyrovoď ; redaktor: Fedir Mlyncenko]. - 1. vyd. - Stokholm : Instytut perekladu Bibliď [Institutet för bibelöversättning], 1992. - 542 s. : färgill., kartor i färg. - ISBN 91-88394-10-7 (inb.)

Iisus drug detej. - Stokgolm : Institut perevoda Biblii [Institutet för bibelöversättning], 1993. - 62 s. : färgill. - ISBN 91-88394-09-3

Jeso syvaellaetty chaelar. - Stokgolm : Bibli taelmacgaenaeg institut [Institutet för bibelöversättning]. - 1993. - 62 s. : färgill. - ISBN 91-88394-37-9

La Biblia para nińos / [Borislav Arapovic y Vera Mattelmäki]. - 1. ed. - Stockholm : Institute for Bible Translation [Institutet för bibelöversättning], 1993. - 518 s. : färgill. - ISBN 91-88394-20-4 (inb.)

Östgötadottern / Borislav Arapovic och Linnéa Johansson. - Stockholm : Mostar : Codex, 1993. - 171 s. : ill.

Biblija ba vositai suratho / [Borislav Arapovich va Vera Mattelmjaki]. - Stokgolm : Instituti tarjimai Biblija [Institutet för bibelöversättning]. - 1994. - 543 s. : färgill., kartor i färg. - ISBN 91-88394-72-7 (inb.)

Djecja Biblija : [biblijske price u slikama] / [Borislav Arapovic i Vera Mattelmäki] ; [prijevod: Stanka Pavuna]. - 1. izd. - Stockholm : Institut za prevodenje Biblije [Institutet för bibelöversättning]. - 1994. - 542 s. : färgill., kartor i färg. - ISBN 91-88394-70-0 (inb.)

Iisus nylpioslen essy. - Eskerysa potton. - Stokgolm : Chelsinki : Biblies beryktonja institut [Institutet för bibelöversättning], 1994. - 62 s. : färgill. - ISBN 91-88394-65-4

Iso masih haëtidan lavhalar : Inzilning uzbekca tarzimasidan tanlangan parcalar : izoh va suratlar bilan. - Stokgolm : Muqaddas kitobni tarzima qilis instituti [Institutet för bibelöversättning], 1994. - 62 s. : färgill. - ISBN 91-88394-26-3 Ny uppl. - Stokgolm : Muqaddas kitobni tarzima qilis instituti [Institutet för bibelöversättning], 1995. - 62 s. : färgill. - ISBN 91-88394-83-2

Isus - celjadly ërt. - Vidlana jozodom. - Stokgolm : Chelsinki : Biblija vudzodan institut [Institutet för bibelöversättning], 1994. - 62 s. : färgill. - ISBN 91-88394-64-6

Ogho biblijata / [Borislav Arapovich uonna Vera Mattelmjaki] ; [nuuchchalyyttan N. Luginov, A. Shaposhnikova tylbaaha]. - Stokgolm : Biblija tylbaahyn instituta [Institutet för bibelöversättning]. - 1994. - 542 s. : färgill., kartor i färg. - ISBN 91-88394-74-3 (inb.)

Haëti Iso / [Borislav Arapovic va Vera Mattelmjaki]. - Stokgolm : Instituti tarjimai Biblija [Institutet för bibelöversättning], 1995. - 62 s. : färgill. - ISBN 91-88394-84-0

Ieso qmacvilta megobaria. - Stokholmi : Bibliis targmnis instituti [Institutet för bibelöversättning], 1995. - 62 s. : färgill. - ISBN 91-88394-71-9

Isa balalardyng zanasyry. - Stokgolm : Kielď kďtapty Audaru Instituty [Institutet för bibelöversättning], 1995. - 62 s. : färgill. - ISBN 91-88394-55-7

Isus druh ditej / [Boryslav Arapovyc i Vira Mattelmjaky]. - 1. vyd. - Stokholm : Instytut perekladu Biblii [Institutet för bibelöversättning], 1995. - 62 s. : färgill. - ISBN 91-88394-61-1

Isus ittnen jalgasna. - Varzaman noldafks. - Stokgolm : Chelsinki : Biblijan ëtaftoma instituts [Institutet för bibelöversättning], 1995. - 64 s. : färgill. - ISBN 91-88394-94-8

Isus, tetjavlan tangz˙. - P˙taris˙ lykmas. - Stokgolm : Helsinki : Biblim sar˙s˙ institut [Institutet för bibelöversättning], 1995. - 64 s. : ill. - ISBN 91-88394-98-0

Jeso syvaellaetty chaelar. - 3. [izd.] - Stokgolm : Bibli taelmacgaenaeg institut [Institutet för bibelöversättning], 1995. - 62 s. : färgill. - ISBN 91-88394-82-4

Ushag Bibliiasy / [Borislav Arapovich ve Vera Mattelmiaki]. - Stokholm : Bibliia tarchuma institutu [Institutet för bibelöversättning], 1995. - 542 s. : färgill., kartor i färg. - ISBN 91-88394-78-6 (inb.)

Världen i Sverige : en internationell antologi / av Madeleine Grive och Mehmed Uzun. - Stockholm : En bok för alla, 1995. - 407 s. : ill. - (En bok för alla) - ISBN 91-7448-830-9

Lapsiden Biblii / Biblijan sanutesed kuvidenke: Borislav Arapovic ; vepsäks om kändnu: Nina Zaiceva. - Stokgol'm : Helsinki : Biblijan kändmizen institut, 1996. - 542 s. : färgill. - ISBN 91-88794-11-3

Perevod Biblii : lingvisticeskie, istoriko-kulturnye i bogoslovskie aspekty : materialy konferencii, Moskva, 18-19 nojabrja 1994 goda / [redakcionnaja kollegija: B. Arapovic, ...], Moskva : Inst. perevoda Biblii, 1996. - 225 s. - ISBN 5-89116-035-8 (Inst. perevoda Biblii, Moskva) ; 91-88794-64-4 (Inst. perevoda Biblii, Stokgolm)

Barnbibeln : [bibliska berättelser i bilder] / [Borislav Arapovičs och Vera Mattelmäki]. - Stockholm : Institutet för bibelöversättning, 2010. - 542 s. : färgill., kartor i färg. - ISBN:978-91-978176-5-3

Source www.immi.se



Borislav Arapović: Gog i magog hrvatski, DHK HB Mostar, 2004.

 
Borislav Arapović, Gog i Magog hrvatski, Naklada DHK HB, Mostar 2004.

Pročitao sam dosta toga od dobrih napisanih knjiga o Domovinskom ratu. No, nigdje nisam naišao na tako žestoko izraženu hrvatsku muku kao u Arapovićevoj knjizi Gog i Magog hrvatski. Ponekada ju je zbog toga teško čitati, želudac jednostavno ne može podnijeti sav taj užas. Ipak, nije to na način današnjeg pisanja gdje je muka, izlijevanje zla svrha sama po sebi. Arapović kao da svjetlom svoje svjetiljke obasjava zlo da bi bilo manje strašno, da bi zbog pokazane rugobe privlačilo manje ljudi.

Ovakvom dojmu pridonosi poseban Arapovićev način pisanja u većini novela u knjizi. Ne zna se gdje rečenice počinju, a gdje završavaju, riječi teku kao slijed misli, bremenite sadržajem, neuhvatljive poput vremena. Počesto svojim izgovorom oponašaju neku sliku. Na taj način čitatelj je i nehotice uvučen u samu srž zbivanja. Ne osjeća, naime, da zajedno s piscem stoji negdje po strani, već se i sam pretvara u žrtvu. Najbolji primjer za ovo je prva novela u knjizi pod naslovom Bršljan. Slijedi je zacijelo Gimnazijalka Ivana. U jednome trenutku nađemo se u razmišljanju da trebamo uletjeti i jednostavno rasprpati svo to događanje. A pred nama je samo bijeli list papira s crnim slovima!

Radnja novela zbiva se u Bosni i Hercegovini, u Hrvatskoj i po još nekim krajevima u bijelom svijetu kamo su rat, komunizam i drugi povijesni usudi rastjerali Hrvate. Ne govori se mnogo o drugima, nego se samo kuša pobijediti tu povijesnu crnu hrvatsku muku. Arapović kao da je uzima na dlan i provjerava joj snagu, oštrinu. Postupa na način filmova Zrinka Ogreste. Čini ti se sve je crno, sve je propalo, a ono se negdje tamo ukazuje nada. Hrvatska je muka pobijeđena, može se uzdignute glave naprijed.

U tom hrvanju s mukom neprijatelj ipak nije ocrtan bojama mržnje. To je ona zanimljiva nit koja se proteže iz hrvatske knjige u knjigu o Domovinskom ratu. Na trenutak nam bude žao tih neprijatelja, čudimo se kako su mogli pasti tako nisko. Arapović to, za razliku od nekih drugih, ne istražuje, zadovoljava se time da nam pokaže njihovu zloću. To je njegov odgovor o muci njegova naroda. Postupa potpuno iskreno i potpuno zauzeto. Njegov je narod napadnut i on ne može stajati po strani. Čak ponegdje govori kako ga je stid što sve samo zapisuje, a ne bori se zajedno s drugima. Uzalud opravdan razlog. Muka naroda vrišti do neba i ne može je se ne čuti.

O čemu ja ovo? O piscu koji vjeruje u domovinu, u sebe, u svoje. Čitam u novinama pohvalu jednome drugome piscu. Kažu da je dobro da je ono što je pisao po novinama skupio u knjigu. Još se bolje može vidjeti njegova oštrina, njegova britkost, njegovo hrvanje sa svakodnevnim lošim pojavama u društvu. Još sam jedanput pročitao ime: ne, oči me ne varaju, to je onaj pisac kojega poznajem, ali drugačije nego Arapovića. Ukratko, nikada nije napisao nešto ovakvo kao Arapović, nikada nije progovorio o onome što on opisuje. Rekao bih, još jedna muka hrvatskome narodu. Ponovno se bojevi biju, ali sada nekim drugim sredstvima. Hrvatski narod ne smije uzmaći, budući da će teško dobiti drugu priliku.

Spomenuo sam novelu Bršljan. Opisuje hod u mimohodu ljudi stjeranih kao stoka. Progonitelji ih tako i doživljavaju. Oni, pak, samo gledaju kako preživjeti, nadajući se da se ipak ne će dogoditi ono što im se čini da će biti. Povijest je na kraju zabilježila da su ih jednoga dana, njih 88, našli zakopane na smetlištu. Pobili su ih bez razlike. Tu je i dječak koji prodaje igračke da bi preživio on i tko zna tko još. Granate svakodnevno padaju, pokapanja se vrše kao na tekućoj vrpci u svako vrijeme i na svakom mjestu. Došao je jednoga dana red i na dječaka. Prodavač oružja jednako dobro trguje s obje strane. One koji se brane opskrbljuje neprobojnim sredstvima, a one koji napadaju sredstvima koja mogu probiti ona neprobojna. Posao je posao, kažu trgovci koji su bezdušni. U tuđem dalekom svijetu gdje se ne ratuje ljudi jednako umiru nesretno i sami. Razlog: otuđenost koja vlada. Ni slavlja Božića ne protječu mirno. Granate padaju i na crkvu i ubijaju sve što stignu. Bojovnici se pokapaju, drugi prekaljeni vojnici na svoj izvoran način raspravljaju o ratu, svijetu, svemu. Njima je sve ravno, mišlju prodiru do u dubinu. Izbjeglica u liku djevojčice zavedena je u tuđem svijetu, bez svoje krivnje. Hrvati su se još davno tukli po Europi, ali za tuđe probitke. Profesor historije ne dopušta gimnazijalki Ivani studirati povijest. Šalje je u grob. Nakon obavljena zadatka na poznatu mjestu, prolupaš, izgubiš se barem na trenutak. On je otišao dragovoljno u rat, ranjen je, sveli ga na prosjački štap; on je, naprotiv, dragovoljno otišao u tuđinu, obogatio se, sveli ga na uzor u društvu.

Oponašajući u blijedim crtama Arapovićevo pismo kušao sam iznijeti ono o čemu se u knjizi radi. Dotaknuti su mnogi vidovi hrvatske suvremene muke. Arapović nije pisac koji do u beskraj slijedi samo jednu misao vodilju. Kuša tražiti istinu na raznim stranama. Fukare ga zanimaju samo utoliko da im može reći da su fukare i ništa više. Ne želi u društvu s njima zaboravljati na sve ono što se zadnjih godina događalo s njegovim narodom. Dok ide tuđim dalekim svijetom, sjeća se tko je i što je. Ne će zbog toga dobiti neku od razvikanih nagrada, ali hoće dobiti priznanje svoga naroda. Zar je to malo ili bezvrijedno?

Arapović naglašava da su susjedi oni koji čine sva nabrojana zla. Odmetnuli su se u napadače preko noći, skrivećki. To znači da su već odavno nešto takvo spremali. Odatle mu namisao da knjizi dadne naslov Gog i Magog hrvatski. Sve je to za njega bijedno i jadno. Ne ide mu u glavu kako se te usijane glave ne mogu već jedanput dosjetiti da moramo živjeti kao dobri, istinski susjedi. Svi oni koji nas huškaju jedni na druge samo su naši zatornici i ništa više.

Uz novele u knjizi su navedene i pjesme koje se odnose na događaje iz Domovinskog rata. Unatoč tome što progovaraju o istome i u istom tonu, nisam pristalica da se ovako miješaju književne vrste. Bolje je imati jednu knjigu novela i jednu knjigu pjesama, a ne neki križanac između toga. Ipak, ovo ne umanjuje snagu Arapovićeva pisanja. Riječ je samo o prilazu književnoj tvari.

Dobro je pročitati Arapovićevu knjigu. Ne bi se samo u njoj trebalo tražiti razloga za napad na onu drugu stranu. Radije u njoj treba tražiti razloge da od toga odustanemo. Netko mora biti nositelj drugačijega ponašanja. Naravno da to ne će isključivati njegovu spremnost na sve. Hrvatski pisci imaju zadaću pomoći svome narodu u tome, a ne još mu se rugati i tako doprinositi muci kroz koju je prošao i kroz koju prolazi. Književnost je zrcalo ličnosti i stvarnosti. Arapović to dobro zna.

Miljenko Stojić

Radiopostaja "Mir" Međugorje, Riječ po riječ, Međugorje, 2. kolovoza 2004., 21.00 – 21.45



Borislav Arapović: Prolomom, DHK HB Mostar, 2005.

 
KRIK U NOĆ
Borislav Arapović: Prolomom, Naklada DHK HB, Mostar, 2005.

Mimo nametnutih pravila igre, u skromnosti i tišini, trenutno se u hrvatskom narodu rađa velika književnost. Sudionici su pisci iz svih krajeva svijeta koji njeguju pripadnost hrvatskoj književnosti. Dogodio se, naime, veliki obrat. Jedan narod, silom moćnika ostavljen bez države i bez prava koja mu kao narodu pripadaju, devedesetih godina prošlog stoljeća uspio je pobjeći iz ropstva. Počeo se objedinjavati, ma gdje da se nalazio. Tamničari su se dali na posao i nastala je velika, nesmiljena hajka. Pisci su se našli usred nje. Kojim putem krenuti? Odlučili su krenuti svojim, hrvatskim putom. Na suvremen način progovorili su kao subjekt u ovom uzburkanom svijetu.

Borislav Arapović jedan je od onih koji je znao što mu je činiti. Živeći na Zapadu upio je u sebe osjećaj za slobodu i sačuvao ga unatoč sirenskog zova licemjerja. Netko će reći da nije zaboravio svoj narod, ja bih rekao da nije zaboravio one koji su ugnjeteni. Dokazuje to i njegov životopis. Još dok je komunizam carevao u SSSR-u na svoj način borio se protiv njega. KGB mu je bio za petama. Tzv. 'pametni' okanili bi se takvog posla, ali ne on. Naravno da nije zaboravljao ni svoj narod. Njemu je između ostaloga prije koju godinu podario knjigu 'Gog i magog hrvatski', sada mu podaruje zbirku 'Prolomom'. Ustrajno gradi pjesništvo bez uzmaka, pjesništvo koje nema ništa s lažnim čovjekoljubljem. Kriči za izgubljenom ljudskošću, kriči u noć oko sebe. Nikoga ne štedi. Jednako napada prevrtljivce na Zapadu, kao i one u svome narodu i u matičnoj državi. Takvi su doprinijeli da se nema kamo vratiti u kraju u kojem se rodio. Zatiranje jednoga naroda, ili etničko čišćenje kako se to licemjerno danas kaže, dovedeno je do svoga kraja. Gospodari događanja budno paze da se nitko ne uznemiri. Uzalud povici svećenika, redovništva, biskupa, vjernika. Sve je dogovoreno za zelenim stolom, u miru, i nije dopušteno remetiti dogovor. A dogovorili su se 'oni'. Arapović o tomu naročito pjeva u ciklusu Eurobaalske bakanalije. Bože, koliko je muke zbijeno u tih nekoliko pjesama! Da ne povjerujemo da se to događa na ovim prostorima, u stoljeće koje se naziva 21.

Iz dosad iznesenog vidimo da sadašnjost, dnevni događaji, itekako utječu na pjesnika. Kolikogod da ima istančanu lirsku žicu, on je trenutno pjesnik prkosa, bunta, pjesnik društvenih zbivanja. Svako malo to u ovoj zbirci izbija na vidjelo. O čemu god da pjeva on se iznova vraća muci u sebi. Ne prihvaća stvari onako kako idu, kako nam ih žele prikazati, on o njima govori na svoj način. Može nam ponekada zazvučati oporo, ali ta je oporost opravdana. Navedimo njegovu pjesmu 'Ne dolazi, Gospodine...'. Evo nekih stihova. 'Ne dolazi nam i ove godine, Gospodine,/ manje je sada mjesta u našim vilama i hotelima/ nego nekad u betlehemskim straćarama i noćištima .../ Ne dođi nam kao dijete, Gospodine,/ jer kome je kod nas još i do djece? .../ A ako ipak odlučiš doći i ove godine/ u ovu našu lijepu prelijepu, .../ nek Josip pripazi na svoje magare,/ da mu i njeg ne bi naši tajkuni ukrali pa prodali .../ Ne dođi nam, Gospodine, i ove godine kao dijete,/ nego dođi kao onaj koji uvijek jesi,/ svega svijeta Svevladar presveti .../ Očisti taj svoj hram i od eurofarizeja,/ koji cijede naše komarce .../ Oprosti peru ovom drskom, jadnom, nalomljenom,/ Gospodine,/ dođi nam dođi i ove godine ...' Zar nas ne diraju ovi stihovi i zar kompozicija pjesme nije dobro postavljena? Svojom jednostavnom dubinom sliči psalmima koje je u svojoj muci ispjevao židovski narod. Ovoj bih pjesmi pridružio i pjesmu 'Uskrs u Den Haagu'. Počinje ovako: 'pa kad i ovoga Uskrsa ustaneš/ gospodine/ pokaži se i našim/ dreyfusovski žrtvovanim u den haagu/ koje pohvataše/ dok su s jednog tisućgodišnjega groba/ nekog naroda tvoga/ odvaljivali kamen' Hrvatski pjesnik kao bilo, kao duša svoga naroda, kriči zbog nepravde koja se nanosi ne samo hrvatskom narodu, već i svim ljudima kojima je do pravde i istine. Haag je uvrjeda i za njih, prijetnja nad njihovim glavama. Ako se ovako nastavi, pitanje je samo kada će i oni doći na red.

I onda kada ne govori o trenutnim događanjima, Arapović u ovoj zbirci i nadalje svira na sličnim glazbalima. Govori o teškom bivovanju na prostorima gdje se rodio. Samo, taj govor nije tako jasan kao u navedenim pjesmama. Služi se i filozofiranjem da bi izrekao svoju misao (U praskozorju sutona). Ipak, stih mu nije toliko ispunjen mislima koje bi u nama trebale proizvesti određenu sliku, već je ispunjen slikama koje će u nama proizvesti određenu misao. Na taj način svrstava se u postmoderniste, one koji su shvatili da ni u prošlosti nije sve tako crno. Taj pravac u današnjoj književnosti dobiva sve više pristalica pa je za očekivati da će biti sve više onih koji će u javnosti prepoznati Arapovićev govor.

Uspije li hrvatski narod sačuvati svoju državu ovo razdoblje hrvatske književnosti, čiji je Arapović punopravni član, bit će opisivano kao slavno. Govorit će se o njemu kao o književnosti samizdata i sličnih pothvata u vrijeme protuljudskog komunizma. Ovo je književnost razbijanja okova oko tijela i okova oko duše. Ne će je i ne žele određeni razumjeti, čak ni u hrvatskom narodu. Ali ovo je prava nepatvorena književnost, književnost pojedinca i naroda koji je odlučio uspjeti. No, pritom uvijek treba paziti da književnost ostane književnošću kad govori i o trenutnim događajima. Po mom uvjerenju Arapović je uspio u tomu. Očito, pjesnik je u njemu jači od sve boli koja se nakupila. Zbog pjesništva nije prestao biti čovjekom. Koliko to razumiju predstavnici današnje književnosti? Ne ću pitati za narod. On zacijelo razumije. Bilo kako bilo, Arapović nam je podario dobro djelo. Isplati ga se čitati i kao djelo lijepe umjetnosti i kao duhovnu okrjepu.

Miljenko Stojić

Radiopostaja 'Mir' Međugorje, Riječ po riječ, Međugorje, 12. rujna 2005., 21.00 – 21.45; Most (The Bridge), 1-2, Društvo hrvatskih književnika / The Croatian writers’ association, Zagreb, lipanj 2006., str. 74. – 75.; Predstavljanje, Mostar (HNK – Mala scena), 7. studenoga 2006.; Hercegovina franciscana, II, 2, Mostar, 2006., str. 355. – 357.

Izvor www.miljenko.info


 
EUROBAALSKE BAKANALIJE

”Eurobaalske bakanalije” su odjeljak od šest stihoveza iz zbirke Prolomom, Mostar, 2005., nagrađene godišnjom nagradom ”Antun Branko Šimić“ Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne.


HRVATSKU NA KOLJENIMA

guskaju nam tapšu nas i tepaju nam
i uče nas kako ući
pod tovarom uvjeta
i vabe i prijete
ko bajagi priječe
a u svome zacigarenom i parfimiranom klanu
nestrpljivo čekaju
jezikom već mljackaju i ruke trljaju
a kako i ne bi?
gdje u eurogusuniji ima takav raj?
takav bakanalski zalogaj?
pola ga već pokupovali i progutali

i uživaju ko bubrezi u loju
motreći uz cognac i whisky
kako tamo neki bokci
s klobukom u sklopljenim rukama
s repom među drhturećim nogama
i s pognutim gusjim glavama
nižuć neku baalsku krunicu
s usiljenim osmijehom sramežljivim smiješkom
ližuć šape senilnomu lavu
i servilno gladeć napudranu pudlicu
i bubajuć već antikristne paragrafe
za zveketave judoeure
žrtvuju na žrtveniku
eurobaalu
i more i gore i polja i djedovska groblja
i Kristovu krunu i hrvatsku kunu
i sve druge narodne gotovine
usto i Gotovine neke iz posebne im liste kozmetike
za premazivanje crnine dresdena i hirošime

i tako mi bosonogo tapkajuć za petama
njegovanougojenih
izgubljeni ko ubogi pučkoškolci
u njihovim paragrafskim mrežama
i po hodnicima hramova eurokumira
molećivo molimo i skrušeno tražimo
da otškrinu i nama
sad jedna sad druga zatvorena vrata
i uvedu nas pa makar i na lancu
nas plačljive i pokajničke sinove
onih grmećih krabata i kravata
iz stotinu i jednoga rata
da nas saslušaju poslušaju i usliše
i grijehe nam oproste
i unaprijed obećajemo sve nečitajuć potpisat
samo nek nas prime i smjeste ma kud god im drago
zadnja mjesta galerije ili prva vesla galije
tog neofranačkoga eurohrama
obvijenoga euromaglama
novim maglama za naše nove guske
gdje nam ni oči ni mozgovi
eurodopingirani i zamagljeni
više ne će trebati
jer će nas već neki božanski eurokupidi
hramskim labirintima provodit
i preškolovat naše vukove i vučice
u poslušne bakantice
za eurobaalove globalne
bakanalije


IZ JUGOVUČINJAKA U EUROGUSINJAK

i lutasmo maglama devet maglovitih vjekova
a da nismo vidjeli da smo u magli
pa i onaj koji skova ono
”kao guske u maglu”
i sam pođe gusjim tragom
bezglavo u vučinjak na odstrel

guskama se našim uvijek nešto potpisuje
kao i prije
i Budimu i Beču
u Beogradu u Rimu
ono u Bihaću pa opet u Beogradu
nedavno u Daytonu
hoće sada i u Bruxellesu ...
iz jugomraka u euromagle
iz jugovučinjaka u eurogusinjak
stavi i jelovnik pred guske
potpisat će
a tek nakon stogodišnjeg ga-ga i da-da
u gusjim se mozgovima razvedrava
pa se godinama guskaju
da se iz svog gusjeg blata iskoprcaju

tako i sad
okrenusmo se od svog gusinjaka
i pomamno se gegamo k nekom novom kukuruzu
a u svojim zamagljenim mozgovima
ne dokučujemo
da je ovaj gusinjak briselski
samo jedan novi u nizu svih dosadašnjih
iza budimskog i bečkoga i berlinskog i beogradskog
i svih drugih naših bolesnih i be-bedastih
bespuća i beznađa i bezdana i bezglavlja
u koje su gusaci naši guske svoje vjekovima uvodili
nikad se ne pitajući
kako se iz tog novog gusinjaka
ako ustreba
a hoće baš kao i iz jugovučinjaka
kako se i iz njeg iskoprcati?

6. 10. 2000., 7. 4. 2005.


GROB S  PREKRIŽENIM KRIŽEM

pobožno i poslušno mi slušamo i vjerujeno
onom što nam ko guskama propovijeda
euroguru
pa nam je europass spas
utonuće uskrsnuće
a splet krila let
a ne vidimo kroz te guste gusje euromagle
da srljamo u zajednički grob
u svoj unigrob
u svoj samim sebi iskopan
eurogrob eurokulture
grob s prekriženim križem
 
7. 4. 2005.

U ADVENTU EUROBAALA

vani zimska tama
i bez zvijezda nebo
daleko sjeverno snježno
i blijeda bjelina
osama
sumračna
otvaram božićna pisma

iz jednoga zacvrkuta glasić i daljina
kao s onu stranu žice
zamirisa dunja bajam suha smokva
zazeleni bršljan u pogaču usađen
zazvoni u kamenjaru zvono
zasja pšenica s ravnica
u pšenici tri svijeće tropletne
pali ih suhonjava ruka
i gasi ih kruh u vino umočen

jedna za drugom i one veće omotnice
ponude poruke prijetnje poruge
i druga bljeskavila paradnoperfidna
na jezicima nekim peterozvjezdanim
i raste tu papirni sivi bor
raste diže se
i tone moj ubogi božić trobojni
tone pod tone zlato- i blatotiska
tone pod eurobaalske boje babilonske
 
prosinac 2003.


MINUTU DO PONOĆI

(onima u Den Haagu)

minutu do ponoći
pridići ću s polomljena putokaza
razbitu čašu skamenjena dima
čašu raspršena lišća
iz bezdana u duši i s beskraja pustoši
i okrenuti se k vama
između zemlje i bescilja
otpisanim
uz zvukove lijepe naše
predanim i prodanim
uz bludni bljesak
cinični pljesak
i lihvarski zveket
pod tone paragrafa
pod tone kamena
farizejskog hrama jednooke pravde
s betoniranim nebom
usred okrečena groblja
i nazdraviti
minutu do ponoći
sretan vam još jedan sveti
božić vaš nesretni

krajem prosinca 2002.

Ovaj je stihoverz napisan u prosincu 2002. i u rukopisu priložen B. Arapovićevim pismima od 30. XII. 2002. generalu Tihomiru Blaškiću i pukovniku Dariju Kordiću u zatvoru u Den Haagu.


USKRS U DEN HAAGU

pa kad i ovoga uskrsa ustaneš
Gospodine
pokaži se i našim
dreyfusovski žrtvovanim u den haagu
koje pohvataše
dok su s jednoga tisućgodišnjega groba
nekoga naroda tvoga
odvaljivali kamen

reci im Gospodine da se vremena mijenjaju
jude se više za krv pravednu izdanu
ne kaju
niti si vežu uže oko vrata
da se objese
već da ih ko poslušne pse
po eurohramovima vode

pa i mi njihove $rebrnjake prebrojavamo
i nikako da do tridese dobrojimo
dok im naslijepo potpisujemo priznanice
i ponciju i ponti
i peremo ruke u njihovoj vodi
crnoj od kostiju i kose
dresdena i bleiburga i hirošime

prenesi im i uskrsne čestitke
nas puštenih baraba
i još jednom one našima naše
pri predaji im iskreno predane***
 
 - - - - - - - - - -

P.s. *** poljupce judine

siječanj 2001.

Iz zbirke Prolomom, Mostar, 2005.



Zahvaljujemo akademiku Josipu Pečariću na poslanim stihovima akademika Borislava Arapovića


Formated for CROWN by Darko Žubrinić
Distributed by www.Croatia.org . This message is intended for Croatian Associations/Institutions and their Friends in Croatia and in the World. The opinions/articles expressed on this list do not reflect personal opinions of the moderator. If the reader of this message is not the intended recipient, please delete or destroy all copies of this communication and please, let us know!


How would you rate the quality of this article?

Verification:
Enter the security code shown below:
imgRegenerate Image


Add comment
Article Options
Croatian Constellation



Popular Articles
  1. (E) 100 Years Old Hotel Therapia reopens in Crikvenica
  2. Dr. Andrija Puharich: parapsychologist, medical researcher, and inventor
  3. Europe 2007: Zagreb the Continent's new star
  4. Violi Calvert: Nenad Bach in China to be interviewed by China Radio International
  5. Potres u Zagrebu - Earthquake in Zagreb, Croatia 28 listopad 2006 u 16:15 3.7 on a Richter
No popular articles found.