Doživjeti Zagreb 30-ih: Đuro Janeković Fotografije

U Muzeju za umjetnost i obrt u utorak 10. 3. 2009. otvorena je izložba Doživjeti Zagreb 1930-ih: Đuro Janeković Fotografije.

Izložba predstavlja ostavštinu jednog od prvih fotoreportera u Hrvatskoj, koju su Muzeju za umjetnost i obrt darovali njegova udovica Zorica Janeković, sin Đuro Janeković i unuka Andrea Božić. 

Ovaj opus najznačajnije je otkriće poslije izložbe Fotografija u Hrvatskoj 1848 - 1950 i nadopunjava  stilsku panoramu tridesetih. 

Izložba predstavlja cjelokupno sačuvano djelo kroz originale, printove načinjene iz originalnih negativa i dokumentarni materijal o autoru. Kako ostavština sadrži oko 1700 fotografija, a na izložbi će biti izloženo 213 eksponata, izložba uključuje i prezentaciju ostalog dijela u digitalnom obliku. 

U sklopu izložbe bit će prikazivan i film o Đuri Janekoviću iz serijala Fotografija u Hrvatskoj, nastao u suradnji Muzeja za umjetnost i obrt s HTV-om.

Đuro Janeković (Zagreb, 1912. - Osijek, 1989.) tridesetih godina prošlog stoljeća bio je poznati zagrebački atletičar, kroskontrist u HAŠK-u, klizač i planinar. Rodni grad, bavljenje športom i nadasve flanerski duh zacrtali su raspon njegovih fotografskih tema. Od 1. svibnja 1933. do 27. rujna 1935. bio je zaposlen kao stalni fotoreporter kod Jugoslavenske štampe u Zagrebu u čijem su izdanju izlazile Novosti, Kulisa, Koprive… Ne postoji niti jedan aspekt života Zagreba koji on u vrijeme svog fotoreporterskog rada nije zabilježio.

Osjetljivost za ljude s margine karakterizira njegove fotografije socijalne tematike. Naglašena je sklonost detalju i istraživanju igre svjetla, kojom se možda najviše od svih hrvatskih fotografa približio estetici Nove objektivnosti. Jedinstvene su  njegove noćne snimke Zagreba, vrlo često izrađene dugom ili dvostrukom ekspozicijom. Bio je blizak s Tošom Dabcem; neko vrijeme su čak zajednički radili, što dokazuje pronađeni žig s oba imena.

Kao član Fotokluba Zagreb izlagao je prije Drugog svjetskog rata na izložbama umjetničke fotografije u Beču, Münchenu, Buenos Airesu, Londonu, Oslu, Stockholmu, Amsterdamu, Debrecinu, Pragu, Varšavi, Sofiji i na izložbama umjetničke fotografije u Zagrebu. Više puta je nagrađivan za svoje radove, a na prvom mjestu treba istaknuti nagradu Camera Crafta 1935. godine. Među prvima se počeo baviti i kolor fotografijom.

Poslije II. svj. rata više nije izlagao, već se posvetio stručnoj i znanstvenoj karijeri na području agronomije, ali je zabilježeno da su njegova predavanja uvijek bila popraćena izvrsnim dijapozitivima. Umro je u Osijeku 1989. godine. Ovo je njegovo prvo monografsko predstavljanje zagrebačkoj i hrvatskoj javnosti.

Izložba ostaje otvorena do 12. travnja 2009. godine.