The moment of the publication of the Declaration was the true beginning of the Croatian Spring
Exhibition on the occasion of the 40th Anniversary of the
Declaration on the Name and Position of the Croatian Literary Language
15 March - 20 May 2007
Croatian State Archives
Marulićev trg 21, Zagreb
ZAGREB, 15 March 2007. On the occasion of the 40th Anniversary of the Declaration on the Name and Position of the Croatian Literary Language, Mr Božo Biškupić, Minister of Culture of the Republic of Croatia, opened an exhibition in the presence of many distinguished people from public and cultural life as well as witnesses to the historical event.
The Declaration on the Name and Position of the Croatian Literary Language was published on 17 March 1967 in the "Telegram, the Yugoslav Newspapers on Social and Cultural Issues". The text of the Declaration was written by Matica hrvatska (Central Croatian Cultural and Publishing Society) and was signed by many Croatian scientific and cultural institutions as well as distinguished people.
The principle of the national sovereignty and full equality include also the right of each of our [Yugoslav] nations to preserve all the attributes of its national existence and to develop maximally not only its economical, but also its cultural activities. Under these attributes, the most important role has the national name of the language, which the Croatian people use, because it is the inalienable right of each nation to name its language by its own name, no matter if it is about a philological phenomenon, which in form of a separate linguistic variant or even fully belongs also to another nation. (Quote from the Declaration)
The author of the exhibition, Ms Marina Škalić, follows the fierce reactions in March and April 1967 against the Declaration, against its message and its meaning using original documents issued by different authorities, social and political organizations as well as records of their discussions, conclusions and decisions.
The moment of the publication of the Declaration, which was an impetus not only to Croatian linguistics, but also to Croatian political, cultural and public life, can by seen as the true beginning of the Croatian Spring movement (Hrvatsko proljeće).
This exhibition shows for the first time excerpts from the documents by the Central Committee of the Communist Party of Croatia, the Parliament of the Socialist Republic of Croatia. Moreover, this exhibition shows for the first time excerpts from the original documents by the Croatian State Archives, which actually keeps the documents by Matica hrvatska.
The exhibition is opened till 20 May 2007.
(Melita Matijević)
Slijeva na desno: Deana Kovačec - odnosi s javnošću HDA, Marina Škalić - autorica izložbe, mr.sc.Božo Biškupić, ministar kulture - svečano otvara izložbu, Igor Zidić - predsjednik Matice hrvatske, dr.sc. Stjepan Ćosić - ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva, Maja Bejdić - postav izložbe
Brojni posjetitelji na otvorenju izložbe u povodu 40. obljetnice donošenja Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika
Slijeva na desno: Marina Škalić - autorica izložbe govori na otvorenju, mr.sc. Božo Biškupić - ministar kulture, Igor Zidić - predsjednik Matice hrvatske
Posjetitelj razgleda izvorne dokumente, prvi puta javnosti predstavljene na izložbi
VISIT CROATIAN STATE ARCHIVES
GENERAL DATA
CROATIAN STATE ARCHIVES
Marulić square 21
10 000 Zagreb
Croatia
telephone +385 1 4801 999
numbers +385 1 4801 244
reference +385 1 4801 921
service
fax: +385 1 4829 921
e-mail: hda@arhiv.hr
OPENING HOURS - professional guide: Monday - Friday 12 a.m. - 2 p.m.
and second Saturday in Month with advance notification
on telephone +385 1 4801 981
Croatian State Archives is closed on national holidays.
ENTRANCE FEES - 20 Kn
10 Kn - school children, students, pensioners, military personnel.
At the Reference Service Croatian State Archives brochure (croatian/english) can be bought.
Napisala: Melita Matijević
IZLOŽBA U POVODU 40. OBLJETNICE DONOŠENJA DEKLARACIJE O NAZIVU I POLOŽAJU HRVATSKOG KNJIŽEVNOG JEZIKA
Hrvatski državni arhiv, Marulićev trg 21, Zagreb
15. ožujka 20. svibnja 2007.
U Atriju Hrvatskog državnog arhiva 15. ožujka 2007. godine svečano je otvorena izložba u povodu 40. obljetnice donošenja Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. Izložbu je otvorio mr.sc. Božo Biskupić, ministar kulture uz nazočnost uglednika iz javnog i kulturnog života te brojnih posjetitelja.
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika objavljena je 17. ožujka 1967. godine u tjedniku Telegram. Tekst Deklaracije oblikovan je u Matici hrvatskoj te potpisan od mnogih hrvatskih znanstvenih i kulturnih ustanova i pojedinaca.
Načelo nacionalnog suvereniteta i potpune ravnopravnosti obuhvaća i pravo svakoga od naših naroda da čuva sve atribute svoga nacionalnog postojanja i da maksimalno razvija ne samo svoju privrednu, nego i kulturnu djelatnost. Među tim atributima odsudno važnu ulogu ima vlastito nacionalno ime jezika kojim se hrvatski narod služi, jer je neotuđivo pravo svakoga naroda da svoj jezik naziva vlastitim imenom, bez obzira radi li se o filološkom fenomenu koji u obliku zasebne jezične varijante ili čak u cijelosti pripada i nekom drugom narodu. (citat iz Deklaracije)
Autorica izložbe, Marina Škalić, kroz stotinjak izvornih dokumenata političkih i republičkih vlasti, kao i tadašnjih društveno-političkih organizacija, kroz rasprave, zaključke i odluke zabilježene u službenim zapisnicima tih tijela, prati silovitu reakciju koja je uslijedila protiv Deklaracije, njenog duha i značenja tijekom ožujka i travnja 1967. godine na svim republičkim razinama. Stoga se pojava Deklaracije kao poticaja, ne samo na području jezika, nego i cjelovitog kulturnog, javnog i političkog života, može označiti kao stvarni početak Hrvatskog proljeća.
Izložbom je obuhvaćen i prvi put javnosti predstavljen dio izvornih dokumenata iz fondova Hrvatskoga državnoga arhiva većinom Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske, Sabora SRH i Matice hrvatske.
Izložba će se moći razgledati do 20. svibnja 2007. godine.
POSJET HRVATSKOM DRŽAVNOM ARHIVU
Hrvatski državni arhiv
Marulićev trg 21, Zagreb, Hrvatska
Telefon: +385 1 4801 999
+385 1 4801 244
+385 1 4801 921
Fax: +3850 1 4829 000
e-mai: hda@arhiv.hr
Obilazak zgrade - stručno vođeni posjeti: ponedjeljak - petak od 12 - 14 sati i
druga subota u mjesecu uz prethodnu najavu na broj telefona
+385 1 4801 981
Državnim praznicima i blagdanima Arhiv je zatvoren.
Cijena ulaznice - 20 kuna
10 kuna đaci, studenti, vojnici, umirovljenici
U Korisničkoj službi moguće je kupiti brošuru Hrvatski državni
arhiv (hrvatski/engleski).
The building of the CSA is one of the most beautiful sites of the art nouveau architecture in Croatia, built in 1913 by the architect Rudolf Lubynski The construction of the Royal University Library and Royal State Archives began on February 21st 1911 based on the competition winning project by the architect Rudolf Lubynski. The building was delivered to use on November 29th 1913. Rudolf Lubynski (1873-1935) was a student of the well-known architect J. Durm on the High Technical School in Karlsruhe, and his co-operator on the construction of the University Library in Heidelberg. He worked in Offenberg, Köln and Freiburg, and was one of the most productive Zagreb architects. This, to the present day leading mansion of the Croatian art nouveau, a successful junction of the early Viennese art nouveau and modern European, especially German architecture from the beginning of the 20th century. It was planned as a substantive building in the park (80 m long and 46 m wide, of reinforced concrete and iron construction), well incorporated in the town-planning model of the Lower city (Zagreb green horseshoe). The high dome above the central large reading room in the axis of the mansion, with four pillars where four owls carrying globes are situated, perfectly presents library identity. The facades with allegories of four collegiate sciences (philosophy, medicine, law and theology) by Robert Frangeš and the pediment of the south façade with bookselling allegory by Rudolf Valdec, are harmoniously integrated in complete, though simple, and at the same time monumental vision of architecture. On the south wall of the main reading-room (above the gallery where, since 1997, some of the oldest library holdings from CSA Library have been placed) is a large painting Evolution of the Croatian culture by Vlaho Bukovac (Prague 1913). Above the main exit after the renovation there will be reposted paintings by Mirko Rački (which were put away during the Croatian War of Independence) Science in Antiquity, Science in the Middle Ages and Science in the Modern age. Thirty-two ornamental decanted relieves by Mila Vodsedalekova in wooden lining with motive variation of a boy with a book and four images of philosophers. Alongside with 51 art nouveau chandeliers in the line below the gallery and 130 desks lamps, two central magnificent art nouveau chandeliers dominate the room, each about 3 m wide, with 16 small chandeliers. The Hall is glazed with 25 bigger and 10 smaller windows with stained-glass windows in the north, west and east sides and with stained-glass windows on the ceiling. The professors reading room is ornamented with metallic lockets with vignette, mosaic on the walls by Koch and Marinković, ornamental metallic trellis on the radiators, stained-glass windows (C. Geyling from Vienna) and oval glazed ceiling (the stained-glass wings are currently taken off). It is worth to point out 4 art nouveau chandeliers and 8 desk lamps as well as two cloths by I. Tišov Scientiae Naturales/Scientiae Scholasticae, (Paris 1913) and Artes Liberales (Paris 1914) and also one cloth by R. Auer Pallas Athena (Zagreb 1913). It is necessary to restore the vestibules and the atrium of the building which ennoble the six wing festal gate glazed in flint-glass, 9 large and 14 small abundantly ornamented ornamental copper flower-stands and also the artistic pictures of cities, which are now stored and wait for the restoration and to be reinstalled: Menci Klement Crnčić Sen (above the entrance in the small reading-room), Oton Iveković Dubrovnik (above the entrance in the big reading-room), Oton Iveković Dubrovnik, Ferdo Kovačić Đakovo (above the entrance in the room for issuing books) and Gabrijel Jurkić Jajce (above the entrance in the catalogue room). Until 1996 the Croatian State Archives has been located in the eastern wing of the building. By executing the Law on transfer of ownership and founders privileges over the National and University Library in Zagreb to Republic of Croatia (NN 21/1995) the whole building was given to the Archives until the construction of the new building for the CSA . According to the experts estimation, the residence of the Croatian State Archives is an inspired and unique example of the permeation of creative architecture, decorative symbolism and functionality. In recent survey by magazine Man and space several respectable architects proclaimed this very building the realization of the 20th century in Croatia. It is often a subject of expertly visits by architects, building constructors and art historians from all over Europe. It is also a great responsibility to protect the building as a part of Croatian cultural heritage. By systematic actions (restoration, preservation and renovation as well a promotion pf public users roles) its former shine will completely be restore and a humanistic message will be kept for further generations.
|
Zgrada HDA jedno je od najljepših zdanja secesijske arhitekture u Hrvatskoj, sagrađeno 1913. prema nacrtima arhitekta Rudolfa Lubynskog Gradnja Kraljevske sveučilištne biblioteke i Kraljevskog zemaljskog arhiva prema nacrtima prvonagrađenoga natječajnog rada arhitekta Rudolfa Lubynskog započela je 21. veljače 1911., a zgrada je na korištenje predana 29. studenoga 1913. Rudolf Lubynski (1873-1935) bio je učenik poznatog arhitekta J. Durma na Visokoj tehničkoj školi u Karlsruheu, a s njim je surađivao i na izgradnji Sveučilišne knjižnice u Heidelbergu. Djelovao je u Offenbergu, Kőlnu i Freiburgu, a bio je i jedan od najproduktivnijih zagrebačkih arhitekata. Ova danas najznačajnija palača hrvatske secesije, uspjeli spoj rane bečke secesije i moderne europske, poglavito njemačke arhitekture s početka 20. stoljeća, zamišljena je kao samostalna zgrada u perivoju (duga 80 a široka 46 m, od armiranoga betona i željezne konstrukcije), dobro uklopljena u urbanistički model Donjega grada (zagrebačka zelena potkova). Visoka polukupola nad glavnom velikom čitaonicom u središnjem dijelu palače, sa četiri stupa na kojima se nalaze po četiri sove koje nose globuse, savršen su izričaj identiteta knjižnice. Pročelja sa alegorijama četiri sveučilišne znanosti (filozofije, medicine, prava i teologije) Roberta Frangeša i zabat južnoga pročelja s alegorijom knjižarstva Rudolfa Valdeca skladno se uklapaju u cjelovitu i jednostavnu, a istodobno monumentalnu viziju graditeljstva. Na južnome zidu velike čitaonice (iznad galerije na kojoj je od 1997. smješten dio najstarijega knjižnog fonda Knjižnice HDA osnovane 1855.) veliko je platno Razvitak hrvatske kulture Vlahe Bukovca (Prag 1913). Iznad glavnog izlaza iz dvorane te lijevo i desno od izlaza nalaze se platna Mirka Račkog: Znanost u Starom vijeku, Znanost u Srednjem vijeku te Znanost u Novom vijeku. Trideset dva ukrasna odlivena reljefa Mile Vodsedalekove postavljena su u drvenoj oplati s varijacijama motiva dječaka s knjigom te četiri lika filozofa. Velika dvorana je ostakljena s 25 velikih i 10 manjih prozorskih krila s vitrajima na sjeveru, zapadu i istoku te sa stropnim vitrajima. Uz 51 secesijski luster u nizu ispod galerije i 130 stolnih svjetiljki, prostorom dominiraju dva središnja raskošna secesijska lustera širine cca 3 m svaki, sa po 16 malih lustera. Profesorska čitaonica ukrašena je metalnim medaljonima s ornamentom, mozaikom na zidovima u izvedbi Koch i Marinković, ukrasnim metalnim rešetkama na radijatorima, vitrajima na prozorima (C.Geyling iz Beča) i ovalno ostakljenim stropom s kojega su trenutno skinuti vitraji. Vrijedno je istaknuti 4 secesijska lustera i 8 stolnih svjetiljki te dva platna I. Tišova Scientiae Naturales/Scientiae Scholasticae, (Paris 1913) te Artes Liberales (Paris 1914.) i jedno platno R. Auera Pallas Athena ( Zagreb 1913.). Vestibul i atrij zgrade oplemenjuju šestokrilna svečana vrata ostakljena kristalnim brušenim staklom, 9 velikih i 14 manjih bogato ornamentiranih ukrasnih bakrenih žardinjera te umjetničke slike gradova Menci Klement Crnčić, Senj (nad ulazom u malu čitaonicu), Oton Iveković, Dubrovnik (nad ulazom u veliku čitaonicu), Ferdo Kovačić, Đakovo (nad ulazom u prostoriju za izdavanje knjiga) i Gabrijel Jurkić, Jajce (nad ulazom u prostoriju za kataloge). Do 1996. Hrvatski državni arhiv bio je smješten u istočnome krilu zgrade. Zakonom o prenošenju vlasništva i osnivačkih prava nad Nacionalnom i sveučilišnom bibliotekom u Zagrebu na Republiku Hrvatsku (NN 21/1995) Hrvatskome državnom arhivu dodijeljena je na korištenje cijela zgrada do izgradnje nove zgrade za HDA . Prema ocjeni stručnjaka, današnje je sjedište Hrvatskoga državnog arhiva nadahnut i jedinstven primjer prožimanja kreativne arhitekture, dekorativne simbolike i funkcionalnosti. U nedavnoj anketi časopisa Čovjek i prostor nekoliko uvaženih arhitekata i povjesničara umjetnosti upravo je ovu zgradu proglasilo realizacijom 20. stoljeća u Hrvatskoj. Ona je metom stručnih obilazaka arhitekata, građevinara i povjesničara umjetnosti iz cijele Europe i ujedno trajnom obvezom svih odgovornih u Hrvatskoj za očuvanje naše baštine. Sustavnim djelovanjem (restauriranjem, konzerviranjem i obnavljanjem te promicanjem javnih korisničkih funkcija) u cijelosti će se vratiti njezin nekadašnji sjaj i sačuvati humanistička poruka za buduće generacije.
|
Formated for CROWN by prof.dr. Darko Zubrinic and Nenad Bach
Distributed by www.Croatia.org . This message is intended for Croatian Associations/Institutions and their Friends in Croatia and in the World. The opinions/articles expressed on this list do not reflect personal opinions of the moderator. If the reader of this message is not the intended recipient, please delete or destroy all copies of this communication and please, let us know!
