Danas smo suočeni s dva ključna problema zaštite okoliša: uništavanjem ozonskog omotača i klimatskim promjenama.
Problem klimatskih promjena vezan je uz učinak staklenika, odnosno povećanu koncentraciju stakleničkih plinova u atmosferi. Najznačajniji staklenički plin je ugljični dioksid (CO2), koji nastaje kao posljedica izgaranja fosilnih goriva. Povećana koncentracija stakleničkih plinova uzrokuje povećanu apsorpciju topline u atmosferi, što dovodi do promjena temperature zraka, količine oborina i ostalih klimatoloških elemenata.
Porast godišnjih prosječnih temperatura zraka možemo osjetiti i u Hrvatskoj. Ova je jesen pravi primjer za to. Dnevne temperature u kontinentalnom dijelu su se držale na dvadesetak stupnjeva Celzijusa do sredine studenog, na što je reagirala i sama priroda.
Na Petrovoj gori su ovih dana prolistale bukve. Stabla su u tjeranje lista ubacila dio uskladištenih hranjivih tvari i energije, ali ovako neuobičajeno dugačko toplo vrijeme sigurno je uzrokovalo kolanje sokova i tamo gdje ne vidimo lišće. Njezinim je senzorima jasno da dan sada traje jednako dugo kao i krajem veljače, a i sunce je jednakog intenziteta, pa valja požuriti, probuditi se, a ne spavati zimski san. Vjerojatno je da će kod prvog jačeg mraza ovo lišće otpasti.
Dokaz tome da se toplinska granica pomiče sve više prema sjeveru je i mogućnost uzgoja tipičnih mediteranskih i tropskih biljaka na samom sjeveru Hrvatske. U okolici Bjelovara je počeo komercijalni uzgoj lavande, dok u Osijeku možemo naći vrlo rodna stabla smokava i kivija, pa čak i palme banane koje stoje vani, na zavjetrenom mjestu.
Kivi (aktinidija) i nije naša domaća voćka već mu je pradomovina Kina, a u naše je krajeve stigao tek prije dvadesetak godina. Kako je iz Kine prvo prenesen na Novi Zeland pa tek nakon toga u druge zemlje, prozvali su ga kivi prema istoimenoj ptici s ovog otočja. Kivi još zovu i biljkom vječne mladosti i zdravlja jer sadrži mnogo vitamina, minerala i dosta drugih tvari koje blagotvorno djeluju na ljudski organizam. Tako u 100 grama kivija ima i do 300 miligrama C vitamina, 174 miligrama A vitamina, a tu su i znatne količine vitamina iz grupe B. Osim toga, kivi sadrži i dosta kalcija, željeza, fosfora, magnezija i drugih minerala, a uz to je i vrlo ukusan te ima miris koji podsjeća na jagodu, bananu, trešnju i ananas zajedno. Kivi može izdržati do -10 stupnjeva Celzija, a u mirovanju može preživjeti i na -15 stupnjeva, ali u zavjetrini. Valja također znati da je kivi dvodomna biljka, odnosno da postoje ženske biljke koje daju plod i muške koje ih oprašuju. Stoga na svakih 5-6 posađenih ženskih biljki moramo posaditi jednu mušku biljku. Na jednom ovakvom kompletu moguće je u kontinentalnim uvjetima dobiti 25-30 kilograma zdravih, krupnih plodova. Berba se vrši početkom studenoga, odnosno prije pojave jačih mrazeva.