Search


Advanced Search
Nenad Bach - Editor in Chief

Sponsored Ads
 »  Home  »  Opinions  »  Treba hitro, energično, jasno, nedvosmisleno i glasno, argumentirano i nesvađalački pokrenuti široku akciju za proglašenje gospodarskog pojasa
 »  Home  »  Politics  »  Treba hitro, energično, jasno, nedvosmisleno i glasno, argumentirano i nesvađalački pokrenuti široku akciju za proglašenje gospodarskog pojasa
Treba hitro, energično, jasno, nedvosmisleno i glasno, argumentirano i nesvađalački pokrenuti široku akciju za proglašenje gospodarskog pojasa
By Prof.Dr. Ante Simonić | Published  10/26/2006 | Opinions , Politics | Unrated
O gospodarskom pojasu Republike Hrvatske u Jadranskome moru

Ante Simonić                                                                             
Predsjednik Ravnateljstva za međunarodne odnose HSS-a 
Predsjednik Stručnog vijeća HSS-a        


 - G.Josipu Friščiću, Predsjedniku HSS-a
             - Predsjedništvu HSS-a                                    

  O gospodarskom pojasu Republike Hrvatske u Jadranskome moru                  

 Štovani,

Na zamolbu gospodina Predsjednika Josipa Friščića da pripremim kratko izvješće glede Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske, podastirem ovaj materijal.
Ne dovodeći u pitanje našu želju i nastojanje da budemo dio EU i mnogih drugih svjetskih integracija (posebno istićemo našu privrženost EPP-u te podupiremo ŤRimski manifestť iz ožujka 2006.) (1), HSS se energično zalaže za očuvanje svih vitalnih nacionalnih intersa RH. U to neprijeporno ubrajamo dobrobit svih građana Lijepe naše. Pod time podrazumijevamo neprihvatljivim (i stoga će se HSS tome najenergičnije suprostavljati), bilo kakvo trgovanje nacionalanim teritorijem ili mlitavo (ne)branjenje državnih granica, te rasprodaju vitalnih nacionalnih bogatstava ili njihovo neštićenje. U Europu (i druge asocijacije) se ulazi glavom (i argumentima koji štite interse RH) a ne na koljenima dodvornički.
RH treba biti dio najnaprednijih i nama kulturalno najbližih civilizacijskih integracija, ali se pri tome Hrvatska ne smije izgubiti, niti se može dozvoliti ugroza temeljnih nacionalnih interesa. To nesmije nitko očekivati od RH, niti naša država ima pravo druge dovoditi u okolnosti da se ugroze njihovi vitalni interesi. Zato prihvaćamo proklamaciju EPP-a da je EU Ť...projekt nade i prosperiteta cijelog kontinenta.ť, da EU treba poticati Ťpolitiku susjednih zemalja u kreiranju i širenju zajedničkih područja mira, stabilnosti, sigurnosti, poštivanja ljudskih prava, demokracije, zakonitosti i prosperitetať, da EU treba štititi i unaprijeđivati Ť... dignitet ljudske osobe, slobodu i odgovornost, temeljnu jednakost, pravdu, subsidijarnost i solidarnost..., te da mora poticati suradnju u području zaštote okoliša...ť (1).
Nezadovoljan postojećim načinom čuvanja Hrvatskih nacionalnih interesa u Jadranskome moru, HSS traži hitnu opće nacionalnu mobilizaciju. Ne samo političku i diplomatsku, već i pravničku, gospodarsku (od svega što je vezano za ribarstvo, do  naftne industrije, turizma, graditeljstva i bankarstva), ekološku, sigurnosnu, medijsku, znanstvenu, istraživačko-razvojnu... Naime, tema je od esencijalnog značenja za svih nas kao i za pokoljenja koja dolaze iza nas u Lijepoj našoj.
Sa ciljem da se uspješno sačuvaju te i unaprijede vitalni nacionalni interesi RH u području Jadranskog mora (i njegovih granica), podmorja i prostora iznad njega, a potpuno u skladu s međunarodno definiranim pravilima (i u suglasju s ŤKonvencijom UN-a o pravu morať od 10. prosinca 1982.)(2), HSS već godinama čini goleme napore. Spomenuti ću među najsvježijima samo najvažnije:
  - HSS odbacuje nacrt štetnog ŤUgovora između Republike Hrvatske i Republike Slovenije o zajedničkoj državnoj graniciť koji je bio pripremljen u doba vlada Račan-Drnovšek (3).
 - HSS je inicirao, a Hrvatski Sabor donio ŤOdluku o proširenju jurisdikcije Republike Hrvatske na Jadranskom moruť 3. listopada 2003. Nažalost, Sabor je odredio da je početka njene primjene tek 3. listopada 2004. (4). Istićem da do danas ta odluka nije sprovedena.
- na velikom skupu u Zadru 2006. godine, HSS je opet glasno i javno zagrmio o nužnosti proglašenja ekološko-ribolovnog pojasa na Jadranu. Najavili smo i organiziranje referenduma ako Vlada RH ne bude Ťmirno i dostojanstveno, ali čvrsto i nepopustljivo, u daljnjim pregovorima zagovarala i štitila hrvatski interesť. O tome svjedoči i javni proglas HSS-a (5).
- u srpnju 2006. su predsednik Josip Frišćić i Ante Simonić sa skupinom najeminentnijih pravnih eksperata iz RH raspravljali o hrvatskom gospodarskom pojasu u Jadranu. Stavovi eksperata izneseni na skupu u potpunosti se slažu s mišljenjem mr.sc.Marine Vokić Žužul u poglavlju ŤZaključna razmatranjať (6) iz knjige ŤRepublika Hrvatska i isključivi gospodarski pojasť, te s izvadcima iz spomenute knjige čije citiranje slijedi (7), a dopunjuje ih elaborat prof dr. Vladimira Đure Degana pripremljen za spomenutu raspravu u HSS-u (8). Marina Vokić Žužul piše (U Predgovoru):Ť....Iako je RH svojim geografskim položajem, tradicijom i kulturnim naslijeđem nedvojbeno pomorska zemlja koja se može ponositi i s više od tisuću godina od prvog pisanog spomena ribarstva u Hrvata (9), danas je jedna od malobrojnih obalnih država u svijetu koja još nije proglasila svoj gospodarski pojas. Prostranstva Jadrana koja bi, u skladu s međunarodnim pravom mogla iskorištavati samo i isključivo Hrvatska, još su uvijek pod režimom otvorenog mora, prepuštena bezobzirnom osiromašivanju.
Neproglašavanje gospodarskog pojasa Republika Hrvatska se svojevoljno odriče ne samo tih prirodnih bogatstava, nego i niza važnih suverenih prava i jurisdikcijskih ovlaštenja koja joj u tom pojasu daje međunarodno pravo mora. S obzirom da je riječ o zaštiti mnogih dalekosežnih interesa Hrvatske, upozorava se i na veliku odgovornost onih koji će o tome pitanju u ime svih nas odlučivati.
Knjiga je posvećena što hitnijem donošenju odluke o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa RH u Jadranu, koju ni jedna susjedna zemlja niti bilo koja druga država u svijetu pravnim argumentima ne može osporiti.
Ta iznimno važna odluka trebala bi značiti i prekretnicu u odnosu naše države prema moru i bogatstvima koja imamo pred našim obalama, a koja smo dužni sačuvati i za buduće hrvatske naraštaje.ť
Na str. 10 o gospodarskom  pojasu dodaje: Ť... do danas ga je proglasilo 113 država sa svih kontinenata.... Tome broju valja pridodati i podatke o 14 država koje su uspostavile ribolovni pojas... te još 9 država koje su... protegnule svoja teritorijalna mora do velikih udaljenosti od obale.ť  Na str. 122. citira V. Iblera: ŤUkupan političko-gospodarski potencijal obalne države kojoj zemljopisne činjenice omogućuju proglašenje EEZ-a od takvog je značenja i takvih posljedica da obalna država koja može, ali ne proglašuje svoj EEZ mora za to svoje neproglašavanje imati vrlo jake i savjesno provjerene razloge.ť
Na str 126. dodaje: Ť..krajem 2002. godine pokrenut je niz reformskih mjera u okviru zajedničke ribarske politike koju je usvojila Europska komisija. Među njima je i inicijativa za uspostavljanje tzv. zaštitinih ribolovnih zona država članica koje imaju morsku obalu u Sredozemlju. Uništavanje ribljih naselja prekomjernim ribarenjem, kao i sve veće ekološke opasnosti postavljaju... zahtjeve za hitnim i koordiniranim djelovanjem za zaštitu mora pred obalama svih mediteranskih država, a ne samo onih koje su članice Europske unije.ť te na slijedećoj stranici Vokić Žužul piše:Ť...odluka Hrvatske o uspostavljanju gospodarskog pojasa mogla bi se smatrati dijelom tih nastojanja, odnosno doprinosom novoj ribarskoj politici EU.
...nakon primanja Republike Hrvatske u članstvo EU i prostor njezina isključivog gospodarskog pojasa postaje dijelom tzv. ribarskih voda Zajednice. U tom pogledu hrvatski gospodarski pojas bi mogao biti i poticaj nekim zainteresiranim državama da priželjkuju što brže priključenje Hrvatske Europskoj uniji.ť       

Hrvatski sabor je 2004. godine donio ŤPomorski zakonikť (10) u kome se definira i hrvatski gospodarski pojas na Jadranu. O tome izričito govore članci od 32 do 42. Ali nažalost u poglavlju ŤOvlaštenja, prijelazne i završne odredbeť (u članku 1018.) do daljnjega se odgađa primjena članaka koji se odnose na gospodarski pojas. I opet Hrvatska nema niti zaštićeni ekološko-ribolovni ni gospodarski pojas. Sramota.
Temeljem svega do sada učinjenjenog te s obzirom na postojeće stanje, HSS treba hitro, energično, jasno, nedvosmisleno i glasno, argumentirano i nesvađalački pokrenuti široku akciju za proglašenje gospodarskog pojasa, tj primjenu ŤPomorskog zakonikať i u području poglavlja ŤGospodarski pojasť, Glava IV.
Kako ne bi doživijeli neuspijeh, te eventualno naškodili interesima Republike Hrvatske (prvenstveno na međunarodnome planu), te kako ne bi učinili štetu HSS-u, nužna je koordinirana i dobro osmišljena akcija golemih razmjera. Treba pokrenuti sve stranačke strukture oko osmišljavanja ali i provođenja velike i strateški važne akcije. U Republici Hrvatskoj i na međunarodnom planu (u EU, među zainteresiranim zemljama...) i to među zainteresiranim lobijima, medijima, širem pučanstvu (naročito u Lijepoj našoj), među ekspertima raznih profila... Jer mnogi će pokušati poteškoće i eventualne neuspjehe Hrvatske na međunarodnom planu prebaciti na teret ove akcije, pa time i HSS-a te našeg rukovodstva. Naime, za očekivati je silovitu reakciju organiziranih i moćnih skupina u RH i na međunarodnome planu koji imaju goleme interese da stanje ostane kakvo je. Stoga je nužno radnoj skupini koju vodi Ante Markov dati maksimalnu svekoliku (političku, organizacijsku...) pomoć u
a) osmišljavanju koncepcije i svih detalja daljnjeg djelovanja,
b) izradi i prezentiranju akcijslog plana, te
c) provođenju goleme i kompleksne akcije.

 

Prilozi:

1. EPP/PPE/EVP: For a Europe of the Citizens. Priorities for a Better Future (ŤRome Manifestoť), Draft document, EPP Congress, Rome, 30-31 March 2006. 
2. Nacrt ŤUgovora između Republike Hrvatske i Republike Slovenije o zajedničkoj državnoj graniciť. 
3. Vokić Žužul M.: ŤKonvencija Ujedinjenih naroda o pravu morať (str 135-276). Iz knjige ŤRepublika Hrvatska i isključivi gospodarski pojasť, Novi informator, Zagreb 2003.
4. Hrvatski sabor: ŤOdluka o proširenju jurisdikcije Republike Hrvatske na Jadranskom moruť, 3. listopada 2003. 
5. Hrvatska seljačka stranka: ŤReferendum o zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu: sad ili nikad. HSS neće čekatiť, Zagreb, 2006.
6. Vokić Žužul M.: ŤZaključna razmatranjať, (str. 132-134). Iz knjige.: ŤRepublika Hrvatska i isključivi gospodarski pojasť, Novi informator, Zagreb 2003.
7. Vokić Žužul M.: ŤRepublika Hrvatska i isključivi gospodarski pojasť, Novi informator, Zagreb, 2003.
8. Degan V.Đ.: ŤPodsjetnik o nekim pitanjima prava morať, Dobrinj na otoku Krku, 3. srpnja 2006.
9. Mimica B.: ŤHrvatsko Talijanski odnosi od srednjeg vijeka do prošlog stoljećať, Rijeka, srpanj, 2006.
10. Hrvatski sabor: ŤPomorski zakonikť, Zagreb, 8. prosinca 2004.


Rijeka, 23. kolovoza 2006.                                           Prof.dr.sc. Ante Simonić


How would you rate the quality of this article?

Verification:
Enter the security code shown below:
imgRegenerate Image


Add comment
Attachments
Comments


Article Options
Croatian Constellation



Popular Articles
  1. (E) 100 Years Old Hotel Therapia reopens in Crikvenica
  2. Dr. Andrija Puharich: parapsychologist, medical researcher, and inventor
  3. Europe 2007: Zagreb the Continent's new star
  4. Violi Calvert: Nenad Bach in China to be interviewed by China Radio International
  5. Potres u Zagrebu - Earthquake in Zagreb, Croatia 28 listopad 2006 u 16:15 3.7 on a Richter
No popular articles found.