Medicina je ljubav

Razgovarao: Valerije Vr ek

O medicini razgovaramo s Matkom Marusiem, sveu ilisnim profesorom fiziologije i imunologije na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.

Predstavite svoju knjigu 'Medicina iznutra'. Kakva je medicina izvana?
Ja sam lije nik, istraziva i nastavnik u medicini i moja knjiga o tim stvarima govori 'iznutra'. Govori o ozbiljnim i vaznim stvarima, ali na smijesan na in, pa se svia i nemedicinarima. Prepri ava konkretne dogaaje. Smije se slabostima lije nika, bolesnika, studenata, profesora i istraziva a. Ne stedi korupciju, ali nije zla i gorka, nego vesela i optimisti na.
'Medicina izvana' bila bi medicina koju vidi i dozivljava bolesnik. Bolesnik voli svojega lije nika i ezne da on bude sto u eniji i moniji i da mu posveti sto vise vremena i pozornosti. I lije nik voli i treba bolesnika, jer je lije enje posao kojemu je posvetio svoj zivot. Bolesnikovo priznanje i ljubav smisao su njegova rada i zivota. I onda se te dvije ljubavi traze i susreu u razli itim uvjetima. Nesporazumi su prirodni, a mogli bi se opisati i na smijesan na in. No treba znati da se radi o ljubavi, i da je ljubav dar Bozji. Zato bi taj dar i u slu aju medicine trebalo marljivije traziti i vise postovati.
Zasto dio znanstvene javnosti prigovara da su medicinski asopisi produzena ruka industrije?
Te je prigovore iznio glasoviti 'New York Times', ali oni nisu na mjestu. Prvo treba rei da farmaceutska industrija uvelike financira tzv. klini ka ispitivanja lijekova. Ona se provode na bolesnicima i vrlo su skupa. Potom istraziva i zele dobiveni rezultat objaviti u uglednom znanstvenom asopisu, jer je to na in prijenosa informacije iz pokusa u prakti nu medicinu. Znanstveni asopisi prije objavljivanja provode strogu provjeru valjanosti i vrijednosti podastrtih rezultata, pa njihovim vijestima medicina vjeruje i po njima se ravna. Drugim rije ima, nema prodaje lijeka bez objavljivanja rezultata o njemu u uglednom asopisu.
Nas se asopis zove 'Croatian Medical Journal'. lan je Meunarodne udruge urednika medicinskih asopisa, koja odreuje sva pravila publiciranja u medicini. Ta skupina, u kojoj su i najugledniji medicinski asopisi na svijetu, kao ameri ki 'New England Journal of Medicine' i 'JAMA', te engleski 'British Medical Journal' i 'The Lancet', donijela je 2005. u Cavtatu iznimno vaznu odluku - da asopisi nee objavljivati lanke o rezultatima klini kih pokusa ako ti pokusi nisu prije po etka istrazivanja registrirani u nekoj javnoj pismohrani. Propisali su 20 klju nih podataka o planu pokusa koji se moraju pohraniti u pismohranu i poslije pokazati - zajedno s dobivenim rezultatima. Tako registracija plana rada na po etku omoguuje kontrolu rezultata koji se dobiju na kraju i rezultati klini kih istrazivanja sada ne mogu 'uljepsavati' sliku o lijeku.
O odgovornosti urednika za neke pogreske i prijevare koje su se otkrile, moja supruga i ja, kao urednici, napisali smo raspravu za 'Medical Journal of Australia'. Drzimo da se urednike napada samo zbog toga sto su njihovi asopisi mjesto gdje se nalazi osnovni javni dokument o u incima lijekova. Objavljeni znanstveni lanak glavni je oblik komunikacije u znanosti i mjerilo znanstvene valjanosti, ali vrlo vjeste varalice kadsto izmaknu i najstru nijim provjerama. Takve probleme najbolje mogu suzbiti preventivne i obrazovne mjere cijele istraziva ke zajednice! Uvoenje obveze prethodne registracije plana klini kog istrazivanja u inkovit je potez, ali bez promicanja morala ipak se moze provui kakva poluistina ili prijevara.
Mozete li komentirati prigovore da se zbog financijskih interesa 'izmisljaju bolesti'?
U posljednje se vrijeme puno govori o nekim novim bolestima i mnogi sumnjaju da su one 'izmisljene' zbog financijskih interesa farmaceutskih tvrtka, zbog prodaje novih lijekova. Primjeri su 'sindrom kroni nog umora', razli ite nijanse neuroze i depresije, ili grani ni slu ajevi posttraumatskog stresnog sindroma. Odgovor na takve dvojbe mogu dati samo sustavna znanstvena istrazivanja.
Ina e je izmisljanje bolesti poznato otkad je svijeta i vijeka. Kad bolesnik izmislja bolest, onda je to ve samo po sebi bolest! Kadsto moze i lije nik, suosjeajui s bolesnikom, svjesno ili nesvjesno - sudjelovati u izmisljanju. I za to bi trebalo imati razumijevanja. No, kad se upletu izravni materijalni dobici, napose na strani lije nika, prekrsaj treba prokazati i kazniti.
Poseban je problem izmisljanje novih postupka lije enja i lijekova. To je ona prijevara koja se krije pod imenima alternativne medicine, narodne medicine ili 'otkria' koja ne postuju pravila istraziva kog rada. Ljudima treba jasno rei da je znanstvena medicina jedini put do boljega zdravlja. Nazalost, paramedicina se sve vise siri. Vjera suvremenoga ovjeka sve vise slabi, a zivot postaje sve ugodniji i ljepsi. Danasnji ovjek sve vise vjeruje u svjetovne uzitke, a sve manje u zagrobni zivot i - postaje mu sve teze ostarjeti i umrijeti. Znanstvena medicina zapravo ne daje nadu, nego ovozemaljsko olaksanje. Nadu daje samo vjera. Na kraju ispada da vjera, obi na ljudska, svakodnevna vjera, ja a i nase povjerenje u znanost! Bez vjere nema ni ovostranog ni onostranog zivota! Nego samo strah od smrti i privremeni i nemirni zaborav.

Glas Koncila, broj 25 (1669), 18.6.2006.

http://www.glas-koncila.hr/rubrike_prigovor_znanosti.html?broj_ID=7526 

Matko Marusic
Editor-in-Chief
Croatian Medical Journal
Zagreb University School of Medicine
Salata 3, 10000 Zagreb, Croatia
Phone: + 385 1 4566 782; fax: ++ 4590 222
mmarusic@mef.hr 
www.cmj.hr
 
Visit the web site of the Croatian Medical Journal - www.cmj.hr  for the free full text of all articles.
Croatian Medical Journal is the window to the best health research in developing and newly emerging countries.