Search


Advanced Search
Nenad Bach - Editor in Chief

Sponsored Ads
 »  Home  »  Politics  »  (H) Dr.Marko Tarle: Izborni sustav - 2
(H) Dr.Marko Tarle: Izborni sustav - 2
By Nenad N. Bach | Published  07/11/2002 | Politics | Unrated
(H) Dr.Marko Tarle: Izborni sustav - 2

Veliki Tin Ujevic rece: »Mi smo išli putem, put je bio dug/ kasno opazismo, da je taj put krug«.

Izborni sustav - Drugi dio

MARKO TARLE
Iz neslužbenih izjava politickih vrhovnika i objavljenih stranackih priopcenja, prilicno se jasnim cini stav današnje politicke pozicije u odnosu na izborni zakon za predstojece, izgleda prijevremene, parlamentarne izbore.
Raspravljat ce se samo o broju izbornih jedinica i stupnju otvorenosti izbornih lista. Razmjerni izborni sustav, sa znacajkama i rezultatima koji su ga u nas dosad pratili, ostat ce, cini se, neizmijenjen.
Poziciji se, dakle, svida model koji je potvrdio još predsjednik Tudman, ona bježi od zakona prema kojem se pred narodom mora potvrdivati pojedinac, a ne kolektivitet stranke. Jedino HSS koketira s vecinskim sustavom i to, izgleda, zbog velikog broja istaknutih lokalnih dužnosnika. Ni oporba nije digla glas protiv razmjernih lista.
Treba sagledati što to zaista znaci, kakav se parlament može konstituirati slijedom takvog izbornog zakona, kakva se vlada iz takvog Sabora može izvesti, kako može djelovati tako izabrana vlast. Grcevito držanje noktima za proporcionalne liste odaje koliko vecinski sustav ugrožava pozicije svih današnjih politicara.
Nije teško pretpostaviti kako ce izgledati strukture vlasti nakon novih izbora razmjernim sustavom. Bit ce samo poneko novo ime, no »princip je isti, sve su ostalo nijanse«. Dobro nam poznati stranacki vode, pozicijski i opozicijski, kreirat ce »društvene igre« uz malo promiješane karte.
Sve smo to vec iskušali, kako u prvih deset, tako i u ove dvije i pol godine. Živjeli smo iz godine u godinu sve lošije, uz mnoštvo obecanja o izlasku iz krize. Zašto bi nepromijenjen izborni sustav dao bitno razlicit ishod: odgovorniji parlament, kreativniju vladu i nekorumpirano društvo? Najava visokog postotka apstinencije najbolji je odgovor na to pitanje.
Nova igracka i zamka za lakovjerne su »otvorene izborne liste«. Zanemarimo li nesnalaženje mnogih biraca u tim izbornim novostima, manipulacije s preskocima u zaokruživanju kandidata nece biti jedina politicka igra. Prijelazi iz parlamentarne u izvršnu vlast bit ce, prema dosadašnjim iskustvima, široko korišteni za politikantske smicalice i osobnu korist, te za promjenu sastava Sabora prema nahodenju politickih celnika.
Ukratko, ne vjerujem da ce nas nedace, do kojih su dovele razmjerne liste, sutra mimoici zbog otvorenih izbornihlista. Dosta nam je »Gulivera rijeci i Liliputanaca djela« 
Svima nam je dosta rijeci iza kojih ne stoji akcija ili, citirajuci našeg velikog publicista, dosta nam je »Gulivera rijeci i Liliputanaca djela«. Zar nismo citali i culi kako se Stjepan Radic suprotstavio svima u Saboru, ostavši u manjini, no i kako se uskoro pokazalo da je bio potpuno u pravu! Ima li danas u vlasti takvih ljudi?
Nažalost, nema ih, a trebamo ih više no ikad. Ne zamijeni li podosta današnjih politicara mjesta s protagonistima nove civilizacije, nema poboljšanja u našim životima još dugo, dugo vremena.
Kakav izborni sustav može donijeti nove ljude i istinske promjene?
Vecinski, bar u udjelu kojim je bio zastupljen na izborima 1990. Uz polovicu zastupnika na listama stranaka, recimo sljedbenike politickih ideologija, socijalno-demokratske, populisticke, seljacke, liberalne i tako dalje, biracko tijelo treba birati i pojedince, iza kojih stoji osobni životopis, profesionalni i politicki uspjesi ili neuspjesi, društveni ugled i neokaljano ime.
Kandidat, ali i njegov zamjenik, stajat ce pred biracima, slušati njihova pitanja, izlagati im osobne stavove, obrazlagati im što i kako kani poduzeti, reci im kako ga pozvati na odgovornost, pa i smijeniti, ako iznevjeri obecanja. Takav pojedinacni kandidat ne mora biti clan neke politicke stranke, nego pojedinac, pripadnik društvene udruge, koja, ako to izborni zakon zahtijeva, preraste u politicku stranku.
Vecinski kandidat mora osobno steci povjerenje biraca i njima biti izravno odgovoran, za razliku od onoga s liste koji ulazak u Sabor zahvaljuje najužem stranackom vodstvu, pa se nužno mora ponašati poslušnicki. 
Prijede li vecinski izabrani kandidat u izvršnu vlast, u Saboru ga zamjenjuje neposredno izabrani zamjenik. Nad kandidatima izabranim vecinskim sustavom stranacki mocnici nemaju ingerencija sve dok izabranik poštuje gradanski moral i lojalnost svojoj zajednici, a posebno svojim biracima.
Uvodenje vecinskog sustava u izborni zakon jedini je nacin da u Sabor, a potom i u vladu, udu ljudi sposobni oduprijeti se politikantskim smicalicama stranackih vodstava, glasovati po savjesti, a ne za probitke pojedinaca ili interesnih skupina, boriti se za prosperitet, a ne za održanje dotadašnjeg stanja. Sve to stranacka stega onemogucava izabraniku s liste.
To je ujedno i društveni ispit zrelosti za hrvatsko biracko tijelo, jer se jedino tako briše jadikovka »nemamo pravog izbora, svi su oni jednako loši, nema poštenih politicara«. Uz vecinski izborni sustav pred biracko ce tijelo, siguran sam, izaci stotine danas malo poznatih pojedinaca sa svježim idejama o duhovnom i gospodarskom ozdravljenju naroda i države.Nema uopce sumnje da bi odziv biraca bio mnogo veci no u slucaju razmjernog izbornog sustava. Tek bi tako na glasacima bila puna odgovornost za sastav Sabora ivlade.U svibnju 1990. glasali smo prema izbornom zakonu koji su nam skrojili reformirani komunisti, smatrajuci da samo tako izbjegavaju prigovore o namještenim izborima, da samo tako izbori imaju atribuciju potpune demokraticnosti. Zar su ova vlada, ovaj Sabor i današnji politicari manje vjerni demokraciji no ona komunisticko-jugoslavenska vlast iz 1990. godine?
Nemajmo iluzija, petorka bi nas sve neizmjerno iznenadila pristankom na vecinski izborni sustav, jer on znaci ne samo rastanak s apsolutnom kontrolom vlasti, nego i pomak prema novom, modernijem putu društvenog razvoja. Mnogi su od njih ljudi starog kova, starih navika i zasada, bez dovoljno znanja potrebnih za izgradnju informatickog društva. 
Pa kako onda doci do izbornog zakona koji je preduvjet za poštenije pravosude, procesuiranje korupcije i kriminala, rast gospodarstva i zapošljavanja, za svjetlo na kraju tunela?
Prije tridesetak godina americki je predsjednik Nixon morao, želeci se riješiti upornog istražitelja u aferi Watergate, otpustiti cetiri celnika ministarstva pravosuda, jer nisu htjeli provesti neprihvatljiv predsjednikov nalog. Javnost je pobjesnjela pa su Bijelu kucu i Kongres tog vikenda preplavila tri milijuna pisama, brzojava i telefonskih poziva s jednom rijecju: »Odlazi«!Tek su tada politicari predsjedniku okrenuli leda, pa je Richard Nixon dao ostavku. Javnost je smijenila najmocnijeg covjekasvijeta. Mislim da i u nas javnost mora odigrati presudnu ulogu, jer je rijec o sudbini cijelog naroda.
Referenduma o izbornom zakonu zacijelo nece biti. Zato bi svaki gradanin koji smatra da se sljedeci izbori trebaju održati na vecinski nacin morao to priopciti celnicima Sabora, vlade, pa i dnevnom tisku, i to elektronickom poštom, telefaks-porukom, pismom ili brzojavom. Pa cak i osobno, licem u lice.
Vjerujte, prema starim Latinima, glas naroda je i glas boga.
Izborni zakon iz 1990. doveo je na scenu ljude koji su zadatak tog doba uspješno proveli. Zakon iz 2000. nije uspio dovesti na površinu politicare za uspješno provodenje društvenih promjena. Ne izborimo li se sada za vecinski sustav bit cemo, bojim se, osudeni na ponavljanje društvene lekcije od 1990. do danas.
Veliki Tin Ujevic rece: »Mi smo išli putem, put je bio dug/ kasno opazismo, da je taj put krug«.Želimo li nastaviti to nesretno kruženje?

Autor je doktor znanosti, znanstveni konzultant, publicist iz Zagreba

How would you rate the quality of this article?

Verification:
Enter the security code shown below:
imgRegenerate Image


Add comment
Comments


Article Options
Croatian Constellation



Popular Articles
  1. (E) 100 Years Old Hotel Therapia reopens in Crikvenica
  2. Dr. Andrija Puharich: parapsychologist, medical researcher, and inventor
  3. Europe 2007: Zagreb the Continent's new star
  4. Violi Calvert: Nenad Bach in China to be interviewed by China Radio International
  5. Potres u Zagrebu - Earthquake in Zagreb, Croatia 28 listopad 2006 u 16:15 3.7 on a Richter
No popular articles found.