Hrvatska i HrvatiuBiH
Neki kritičari, politici vlade premijera Sanadera zamjeraju kako u ispunjavanju obveza prema EU ne poklanja dovoljno pozornosti pitanjima koja se odnose na porast životnog standarda. Također, prema njima i briga o Hrvatima u BiH je u drugom planu. Ja ne mislim tako. Sanader slijedi svoj put. Na tom se putu susreće sa brojnim (već postojećim) poteškoćama. Njegov pristup problemu je aktivan: ne dopušta da mu problemi zasjene cilj kojem se približava. Poznato mu je kako su gospodarski zaostale zemlje, ulaskom u EU ostvarile znatan porast životnog standarda i unaprijedile socijalnu sigurnost. Ustavna je obveza Hrvatske praćenje stanja i pomoć Hrvatima ma gdje se u svijetu nalazi. To podrazumijeva i pomoć Hrvatima u BiH kako bi ostvarili punu jednakopravnost s druga dva naroda. Hrvatska na svom putu u Europu lobira za to - kao i za dobrobit BiH u cijelosti. Nemoguće je odjeliti prostor koji se kao lego kocka uklapa u Europu. Istovremeno, svjedoci smo žive diplomatske i svake druge aktivnosti hrvatskih predstavnika vlasti prema BiH. U proteklih mjesec dana posjetili su nas: Hebrang, Primorac i Šeks. Potpredsjednik vlade Andrija Hebrang otvorio je radove na KB Mostar, obišao sveučilište, dao potporu Aluminiju - najuspješnijem poduzeću u BiH koje može biti dobar primjer gospodarske suradnje Hrvatske i BiH. Ministar znanosti obrazovanja i športa Dragan Primorac se u Sarajevu susreo sa Federalnim ministrom obrazovanja Halilovićem kako bi podupro ostvarenje jednakopravnosti Hrvata na svoj jezik; obišao je Mostarsko sveučilište te dao potporu jedinom sveučilištu na službenom hrvatskom jeziku. Prošlotjedna posjeta predsjednika Sabora Vladimira Šeksa je od osobite važnosti. Sa Šeksom su u delegaciji osim saborskih zastupnika (Ćosić i Bagarić) bili nazočni i potpredsjednici Sabora Luka Bebić i Mato Arlović. Delegacija Hrvatskog Sabora je u dva dana posjetila Parlament, Vladu i Predsjedništvo BiH, kardinala Puljića, provincijala Miju Džolana, hrvatske kulturne institucije Maticu Hrvatsku i Napredak, gradsku upravu Mostara, Aluminij, Mostarsko sveučilište, Kliničku bolnicu i biskupski ordinarijat.
Šeks je vodio razgovore o svim pitanjima važnim za obje zemlje. Ostvarenje jednakopravnosti Hrvatskog naroda je pitanje svih pitanja. Nitko ne može kršiti ustavna prava Hrvata u BiH a sa druge strane očekivati ustupke Hrvatske. Kako se ponekad odnosimo (vlast BiH) prema Hrvatskoj najbolje govore neka iskustva na polju privatizacije javnih poduzeća u BiH. Ostaje dilema radi li se samo o tržišnoj utakmici ili netko priječi ulaz hrvatskog kapitla u BiH? Mi u BiH kažemo kako luka Ploče ne bi imala smisla da nije na usluzi gospodarstvu BiH, isto tako vrijedi: što bi bilo sa gospodarstvom BiH da nije luke Ploče? Zbog svih ovih i drugih pitanja potrebno je voditi dijalog. Hrvatska pokazuje otvorenost za svaku vrst razgovora a osobito za ostvarenje prava Hrvata u BiH - koja moraju biti «ni manja ni veća» od druga dva naroda.
Diplomatska aktivnost Hrvatske, novčana pomoć Hrvatske vlade Hrvatskim institucijama u BiH te skoro potpisivanja međudržavnog sporazuma o sudjelovanju Hrvatske u zbrinjavanju stradalnika HVO su sustavna i očita potpora opstanku Hrvata na prostoru BiH. Ova potpora sama po sebi nije dovoljna, ona mora biti u službi poticaja u usklađenom naporu kojeg mi u BiH svakodnevno ulažemo. Za vrijeme posjete provincijalu Miji Džolanu ostala mi je u ušima zvoniti njegova poruka: «radimo sve što možemo i radimo na najbolji način».
Dr Ivan Bagarić
