Zeljko Ivezic, Ph. D.

 Zeljko Ivezic: Curriculum Vitae

Address:
Department of Astrophysical Sciences
Peyton Hall, Princeton University
Princeton, NJ 08544-1001
e-mail: ivezic@astro.princeton.edu
tel: (609) 258-1692

Positions:
2003- Assistant Professor, University of Washington
2002-04 H.N. Russell Research Fellow, Princeton University
1999-02 Research Staff, Princeton University
1998-02 Adjunct Assistant Professor, CUNY, York College
1997-99 Postdoctoral Researcher, Princeton University
1995-96 Postdoctoral Scholar, University of Kentucky
1991-95 Teaching & Research Assistant, University of Kentucky
1990-91 Teaching & Research Assistant, University of Zagreb

Education:
1995 Ph.D., Physics & Astronomy, University of Kentucky
1991 B.Sc., Physics, University of Zagreb
1990 B.Sc., Mechanical Engineering, University of Zagreb
--------------------------------------------------------------------------------

What is the Sloan Digital Sky Survey?

Simply put, the Sloan Digital Sky Survey is the most ambitious astronomical survey project ever undertaken. The survey will map in detail one-quarter of the entire sky, determining the positions and absolute brightness's of more than 100 million celestial objects. It will also measure the distances to more than a million galaxies and quasars. Apache Point Observatory, site of the SDSS telescopes, is operated by the Astrophysical Research Consortium (ARC).
The SDSS addresses fascinating, fundamental questions about the universe. With the survey, astronomers will be able to see the large-scale patterns of galactic sheets and voids in the universe. Scientists have varying ideas about the evolution of the universe, and different patterns of large-scale structure point to different theories of how the universe evolved. The Sloan Digital Sky Survey will tell us which theories are right -- or whether we have to come up with entirely new ideas.
The Sloan Digital Sky Survey (SDSS) is a joint project of The University of Chicago, Fermilab, the Institute for Advanced Study, the Japan Participation Group, The Johns Hopkins University, the Los Alamos National Laboratory, the Max-Planck-Institute for Astronomy (MPIA), the Max-Planck-Institute for Astrophysics (MPA), New Mexico State University, University of Pittsburgh, Princeton University, the United States Naval Observatory, and the University of Washington.
Funding for the project has been provided by the Alfred P. Sloan Foundation, the Participating Institutions, the National Aeronautics and Space Administration, the National Science Foundation, the U.S. Department of Energy, the Japanese Monbukagakusho, and the Max Planck Society.

http://www.sdss.org/
http://www.astro.princeton.edu/
 

NGC 2068 (M78), a star forming region in Orion

Bok Nenad,
 

Evo par odgovora na Tvoja pitanja:

> * Postoje li mogucnosti suradnje sa astronomima u Hrvatskoj?

Gdje ima volje i sposobnosti, uvijek se pronadju mogucnosti.
Posebno sam ponosan i sretan sto sam uspio uspostaviti jaku
suradnju izmedju nase SDSS grupe na Princetonu i istrazivacke
grupe na celu s prof. Kresimirom Pavlovskim na PMFu u Zagrebu.
U poslijednje dvije godine u istrazivacke posjete nam je doslo
pet apsolutno izvanrednih studenata (Mario Juric, Branimir Sesar,
Vernesa Smolcic, Marko Gacesa, Mirela Obric). Svi su postigli
vrhunske rezultate koristeci SDSS promatranja. Premda je
Princeton prema mnogim istrazivanjima najbolje americko sveuciliste,
a astrofizicki odjel se posebno istice, nasim studentima nije dugo
trebalo da se dokazu cak i u tako prestiznoj okolini. Cesto me
pitaju kako je moguce da tako mala zemlja moze proizvesti toliko
talentiranih mladih astrofizicara u samo dvije godine. Ta iskustva
su naravno prekrasan dokaz kvalitete astrofizickog programa
u Zagrebu.


> O SDSS-u
> * Sto je Sloan Digital Sky Survey ?

Sloan-ov Digitalni Pregled Neba je jedan od do sada najambicioznijih
astronomskih poduhvata. Cilj projekta je napraviti dvo-dimenzionalnu
mapu neba koja ce ukljuciti oko 100 milijuna zvijezda i oko 100 milijuna
galaksija, i tri-dimenzionalnu mapu dijela svemira sa oko milijun galaksija.
Osim sto ce te mape biti od deset do sto puta vece od dosadasnjih, imati
ce daleko vecu tocnost i detaljnost informacija. Glavni razlog tako velikog
napretka je koristenje CCD osjetnika (ista tehnologija kao u video kamerama
i digitalnim fotoaparatima), umjesto starih mapa koje se bile bazirane na
fotografskom filmu. Jos jedna velika prednost digitalnih slika je sto su
vrlo pogodne za koristenje racunala u analizi, sto omogucava efikasnu analizu
tako velikoga broja objekata.

Projekt ukljucuje stotinjak ljudi sa nekoliko sveucilista i znanstvenih instituta
iz SAD, Japana i Njemacke. Ukupni trosak ce biti oko sto milijuna dolara, uglavnom
finaciranih od NASA-e i americke National Science Foundation. Prvih desetak milijuna
je dala Sloan fondacija, po kojoj je projekt nazvan.


> * Sto vi radite u sklopu SDSS-a, koliko dugo ?

Poceo sam raditi na SDSSu 1997. godine, u sklopu grupe sa Princetona. Mi smo
zaduzeni za konstrukciju kamere i razvijanje softvera za analizu slika. Softver
ukljucuje oko milijun linija koda (C i Tcl), i sposoban je potpuno samostalno
analizirati oko 20 TB podataka koje cemo sakupiti u pet godina snimanja.


> * Koja su dosadasnja postignuca SDSS projekta ?

Do sada najpoznatija postignuca su otkrice desetak kvazara koji su sada najdalji
poznati objekti u svemiru, dokaz da je nasa galaksija Mljecni Put imala
"kanibalsku" proslost jer je "prozdirala" obliznje manje galaksije i tako
rasla - postoji zgodan clanak iz NY Timesa na
http://www.nytimes.com/library/national/science/041100sci-cannibal-galaxies.html
i otkrice da u Suncevom sustavu ima znatno manje asteroida nego sto se mislilo. (vidi  clanke
http://www.er.doe.gov/Science_News/feature_articles_2002/January/Sky_survey/Sky_survey2.htm
http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/1644899.stm )
Uz te "sexy" rezultate, postoji puno znanstveno vrijednih rezultata koji su do sada
objavljeni u oko stotinjak clanaka.


> * Imate li vi (tj. SDSS) jos iznenadjenja za nas u buducnosti ?

Carolija znanosti je sto se rezultat nikada ne zna unaprijed. No, uzevsi u obzir da imamo
oko 10 puta vise podataka nego sto je do sada prikupljeno, i da su novi podaci puno
detaljniji i tocniji, vjerojatno ce biti jos iznenadjenja i uzbudjenja.


> * Zasto je SDSS vazan za Sixpack Joe-a (prosjecnog covjeka)

Ovo je tesko pitanje, pogotovo bez six pack-a pri ruci :)

SDSS je sada najveci projekt u astronomiji, i svojom digitalnom mapom nagovijestava
sto ce sve biti moguce u 21. stoljecu. Vec smo pokazali kako su mnoge teorije bile netocne,
pa se moze realno ocekivati kako ce SDSS znatno unaprijediti nase razumijevanje kako
dalekog, tako i obliznjeg svemira. SDSS je vazan ne samo za astronomiju, nego i za
znanost opcenito. 20 TB podataka koje cemo sakupiti, i obraditi svaki bit, je puno puta
vise informacije nego u cijeloj Library of Congress. Jedini sadasnji projekt koji barata sa
slicnom velicinom podataka je Human Genome Project koji ima za cilj napraviti
detaljnu mapu ljudskih gena.


> O Zeljku Ivezicu ?
> * Vec dugo ste u USA ?

Nakon diplomiranja strojarstva i fizike na zagrebackom sveucilistu, u USA
sam otisao 1991. na postdiplomski studij fizike i astronomije. Nakon doktorata
na University of Kentucky 1995. ostao sam jos godinu dana tamo, a onda presao
u Princeton raditi na SDSS projektu. Jos uvijek sam fizicki u Princetonu, premda
sam od ove godine profesor astronomije na University of Washington u Seattle-u.


> * Princeton je jedno od najboljih sveucilista u USA, kako vam se svidja ?

Mogucnost svakodnevnog suradjivanja sa ovdasnjim znanstvenicima je za astronoma slicno
kao kosarkasu igrati za Chicago Bulls-e. Sveuciliste i gradic su ljepsi nego americki
prosjek, i blizina New Yorka ima svoje ocigledne prednosti.


> * Jednog dana povratak u Hrvatsku ?

Sunce tudjeg neba ne grije kao nase... Salim se, astronomi znaju zasto Sunce ne grije
svugdje jednako. No bez obzira na "toplije" Sunce, svakako bih se zelio vratiti kuci
(u stvari, mama me uvijek podsjeca kako sam obecao vratiti se odmah nakon doktorata).
Recimo, parafrazirajuci moju analogiju sa kosarkom, bilo bi krasno jednog dana procitati
intervju sa nekim americkim znanstvenikom koji kaze kako mu je raditi na zagrebackom
sveucilistu bilo kao nogometasu igrati za novog svjetskog prvaka iz Maksimira...

> * Zasto sam se i kako poceo baviti znanoscu?

Poceo sam u skoli "Sestre Bakovic" gdje je prof. Ana Kovacicek sa puno entuzijazma vodila
astronomsku grupu. Kasnije sam nastavio redovno odlaziti na Zvjezdarnicu na Gornjem
gradu, gdje sam pod utjecajem Dr. Hrvoja Bozica, i drugih zaljubljenika u astronomiju
okupljenih oko Pokreta "Znanost mladima", definitivno odlucio postati astronom.
U stvari, vecina prednosti americkog sistema obrazovanja u usporedbi s nasim se
mogu jednostavno sazeti u cinjenicu da je ovdasnje cjelokupno obrazovanje slicno
idejama naseg, jos uvijek ne dovoljno prosirenog, Pokreta "Znanost mladima".
A to znaci manje strebanja cinjenica i kojekakvih brojeva, te ploca-kreda predavanja,
a vise samostalnog i zabavnog rada.

         Srdacni pozdravi citaocima Crowna,

            Zeljko