Search


Advanced Search
Nenad Bach - Editor in Chief

Sponsored Ads
 »  Home  »  Opinions  »  (H) Saboru, HRT-u: Sad spasimo Jadran i HR buducnost
(H) Saboru, HRT-u: Sad spasimo Jadran i HR buducnost
By Nenad N. Bach | Published  04/18/2004 | Opinions | Unrated
(H) Saboru, HRT-u: Sad spasimo Jadran i HR buducnost

 

Mare Adriatico

 

"De Michelis, kojeg dobro poznajem iz vremena kad mi je bio ljut protivnik dok sam se borio za medjunarodno priznanje nase Republike Hrvatske, nedavno je izjavio kako Hrvatsku treba cim prije primiti u Europu pa ce Mare Adriatico postati opce, dakle prije svega njihovo s njihovom velikom ribarskom flotom u Jadranu. Nazdravlje!"

 

Zvonimir Separovic, prof. dr.

 

Dame i gospodo,

Ako ne reagramo - nemojmo plakati u 2010 + !
Znamo da ste upoznati sa situacijom i da nikom nije (politicki) lako,
ali ako MI svi zajedno ne reagiramo, pa TKO ce ?
Kao fizicar garantiram: nema 'formule' protiv havarije tankera ...
a dalje razmislimo svatko za sebe, pa regirajmo po savjesti ...
Srdacan pozdrav svima uz najbolje zelje,

Davor Pavuna
http://ipmc.epfl.ch/page31440.html

Dr Mike Papic <mpapic@uniserve.com> wrote:

Potaknut jucherashnjim potpisivanjem ugovora sa Ukrajinom o plovidbi na nashim unutrashnjim plovnim putovima i razgovarom o projektu Druzhba Adria zhelim istachi slijedeche:

Omishalj nije u Kvarneru kako mnogi pishu, nego u Rijechkom zaljevu od kojega se produzhuje i Bakarski zaljev. Poznatija mjesta/ljetovalishta na obalama Zaljeva su Moshchenichka Draga, Medveja, Lovran, Ichichi, Opatija, Rijeka, Kostrena, Bakar, Kraljevica, Omishalj, Njivice i Malinska, s ukupnim puchanstvom od oko 200,000. U svim tim mjestima more je vech zagadjeno do te mjere da je lani u nekima (Opatiji i Bakru npr.) kupanje bilo zabranjeno. Povrh toga, obala okolo Omishlja, Kostrene i Bakra je vech opustoshena i razorena (devastirana).

Neki tvrde da je tankerski transport nafte morem operacija niskog rizika, ali svi se slazhu da postoje opasnosti od veche ili manje havarije. Sjetimo se nedavnih havarija i ogromne shtete u Aljaskanskom i Biskajskom zaljevu, koji su daleko vecha i otvorenija mora od Jadrana (Rijechki zaljev je Liliputanac u usporedbi) i obale su im puno slabije naseljene. Koliki rizik je prihvatljiv i profitabilan za gusto naseljeni Rijechki zaljev? Jedna havarija u 100, 150 ili 200 godina? Shto znache "veche i manje kolichine" nafte? Zar manje kolichine nisu shtetne i mogu se slobodno izlijevati u more? Za Rijechki zaljev mali izljevi nafte prilikom pretakanja su dovoljni da ga zagade. On je vech zagadjen. Zato bi bilo uputnije razmishljati o tome kako ochistiti zagadje! ni Rijechki zaljev i obnoviti obalu, nego o okolnostima pod kojima bi se moglo tolerirati dodatno razaranje obale i dodatno zagadjivanje, i koliki rizik bi bio prihvatljiv.

Vech postojechi rizik havarije na Jadranu zbog talijanskih operacija ne mozhe biti opravdanje za njegovo povechanje proshirenjem hrvatskih. To je kriva logika. Jednako tako, izlijevanje balastnih voda u drugim lukama ne opravdava nova izlijevanja u Omishlju.

Takozvane balastne vode su prava prijetnja i realna opasnost za nashe more. Bez obzira jesu li zauljene ili nezauljene, one smrde. Osim toga, balastnim vodama iz dalekih luka moguche je donijeti strane organizme koji mogu shtetno promijeniti floru i faunu nashega mora. Kako bi se npr. sprijechilo shirenje agresivnih zebrastih shkoljki koje su zagadile dijelove mnogih obala u svijetu i stvaraju nepremostive i jako skupe probleme. Treba znati kakva bi bila obrada balastnih voda prije ispushtanja u more i gdje bi se ona provodila. Takodjer, izmjene balastnih voda na ulazu u Jadran ne rjeshavaju nishta, jer gdje se vrshi izmjena tu se stvara problem koji che kad-tad stichi u Jadran, pogotovo kad ne postoje medjunarodni propisi ili upute za manipulaciju balastnim vodama.

Postavlja se pitanje kolika bi bila materijalna shteta zbog unishtenja turizma, ribarstva i okolisha u Rijechkom zaljevu u usporedbi sa profitom od JANAF-a, a kolika tek socijalna shteta puchanstvu toga kraja. Industrija izgradjena u tom kraju za vrijeme Jugoslavije (rafinerija, termoelektrana, DINA, koksara, chadjara) ne samo da nije donijela vishi materijalni standard, vech je srozala kvalitet zhivota i zdravlje puchanstva u kraju, a da o estetskom izgledu obale i ne govorimo. Vinogradi su propali, tunere su nestale, kampovi se zatvorili, ljudi su ostali bez posla, kvalitet zraka se pogorshao, bolesti dishnih organa se proshirile, duhovno raspolozhenje naroda se pokvarilo, ljudi samo "njurgaju".

Rizik katastrofe se mozhe smanjiti, ali shto nam vrijedi manji rizik, ako riskiramo unishtenje nashe najveche nacionalne vrijednosti? I nije u pitanju samo more, vech svo puchanstvo i sva flora i fauna toga kraja.

Postoji vishe teorija donoshenja odluka i razlichti modeli koji se rabe kod odluchivanja. Pojednostavljeno recheno, u odluchivanju treba provesti kompletnu analizu situacije i istovremeno razmotriti sve aspekate problema (eng. system analysis). Tako, kad se donose odluke o velikim, znachajnim i skupim projektima treba provesti analizu rizika i procijeniti ochekivanu vrijednost operacije (eng. risk analysis and expected value calculation), u shto ulaze razmatranja i dobiti i gubitaka od projekta. Zatim se donose odluke koje ne trebaju biti bazirane na ochekivanoj novchanoj vrijednosti, nego na ochekivanom zadovoljstvu i koristnosti. Dakle, donose se odluke koje imaju pozitivno ochekivano zadovoljstvo i koristnost, a ne bezuvjetno pozitivnu novchanu vrijednost. Time se bavi teorija koristnosti (eng. utility theory) i za takve analize treba zaposliti specijaliste koji to znadu raditi. Manageri onda donose odluke bazirane na dobivenim savjetima i vlastitom iskustvu.

Rizik (vjerovatnost) havarije sam po sebi nije zadovoljavajucha mjera prihvatljivosti projekta - treba razmotriti i posljedice udesa. Treba znati ochekivanu frekvenciju udesa, velichinu udesa, kolika je cijena chishchenja nakon havarije, vrijeme oporavka, trajni gubitci, stalno popratno zagadjivanje, cijena kontrole zagadjivanja i odrzhavanja okolisha, itd. Treba ocijeniti shto se dobiva, a shto gubi u konachnoj liniji, na dugu prugu. Za to treba detaljna provedbena studija (eng. feasibility study) s analizom troshkova, beneficija i gubitaka (eng. cost/benefit/loss analysis), i studija utjecaja na prirodni okolish i drushtvo (eng. environmental/social ipact study) sa ocjenom rizika vs. posljedica za sve faktore. Koji bi utjeca! j bio na, recimo, kvalitet zhivota puchanstva ili na u Europi jedinstvenu Cresku koloniju bjeloglavih supova? Ljudi koji tamo zhive moraju bezuvjetno biti ukljucheni u proces odluchivanja.

Rijechki zaljev je mali, gusto naseljeni zatvoreni zaljev, u velikoj mjeri vech zagadjen. U Zaljevu vishe nema tunera (Martinjshcica, Srshchica, Bakar, Bakarac, Kavranich, Carovo, Grabrova, Omishalj). Vinogradi su nestali (Bakarska vodica). More je osiromasheno. Obala u Omishlju, Kostreni i Bakru je odbojna. Turizam je opao (Opatija je nekad bila ravna Dubrovniku). I to su samo neki faktori. Nasha je srecha shto je kapacitet JANAF-a korishten manje od 30%, inache bi bilo josh gore. Odluka o Druzhbi Adriji se ne smije donijeti olako - idemo, profitirat chemo. Pitajmo se, u chemu i za koju cijenu.

Dr. Ing. Marijan Papich (Doktor prirodnih znanosti, manager i konzultant)

Dragi Dr Papic,

Imate potpuno pravo.

- Druzba Adria je najopasniji projekt koji nam se pokusava podvaliti. Svi Vasi argumenti stoje. Devastacija Kvarnera je vec poodmakla. Ovo bi nam htjeli uvaliti Mesic i njegovi.Racan i Granic pokusali su prodati hrvatsko more Slovencima. Poslusajte Rupela kako se poziva na neostvareni Racan-Drnovsekov sporazum izdaje hrvatskih nacionalnih interesa. Nadam se da ce premijer Sanader, ministar Kalmeta i Hrvatski Sabor znati donijeti prave odluke. More je jedna od nasih najvecih vrijednosti - od Tomislava do nasih dana. Moramo sacuvati cistim nas hrvatski Jadran. Inace nam prijeti veliki gubitak. Zloglasni de Michelis, kojeg dobro poznajem iz vremena kad mi je bio ljut protivnik dok sam se borio za medjunarodno priznanje nase Republike Hrvatske, nedavno je izjavio kako Hrvatsku treba cim prije primiti u Europu pa ce Mare Adriatico postati opce, dakle prije svega njihovo s njihovom velikom ribarskom flotom u Jadranu. Nazdravlje! A mi srljamo u Europu glavom bez obzira ...

Zvonimir Separovic


autor DEKLARACIJE O MORU HRVATSKOM koju su potpisali gotovo svi akademici, profesori, strucnjaci za more, pomorsko pravo i zastitu okolisa.
Jos jednom HVALA Vama i svima koji ce ovo barem htjeti procitati.

 

How would you rate the quality of this article?

Verification:
Enter the security code shown below:
imgRegenerate Image


Add comment
Article Options
Croatian Constellation



Popular Articles
  1. (E) 100 Years Old Hotel Therapia reopens in Crikvenica
  2. Dr. Andrija Puharich: parapsychologist, medical researcher, and inventor
  3. Europe 2007: Zagreb the Continent's new star
  4. Violi Calvert: Nenad Bach in China to be interviewed by China Radio International
  5. Potres u Zagrebu - Earthquake in Zagreb, Croatia 28 listopad 2006 u 16:15 3.7 on a Richter
No popular articles found.