IZBORIJADE
U vrijeme priprema novog, Hrvatski Svjetski Sabor podsjeca Vladu i gradjanstvo na niz upucenih primjedaba na racun starog Izbornog Zakona.
Prica pocinje u lipnju 2002. godine kada su Vladi i Saboru RH doznacene 'Odluke, zahtjevi i preporuke dijaspore' ( dijaspora tada jos nije bio tako ozloglasen pojam) u kojima se reagira na brisanje iseljenickog izbornog prava iz Ustava RH (Za vrijeme Tudjmana je dijaspora imala 12 zastupnika koje je predlagao Predsjednik drzave. Zbog nepravednosti je izmijenjen na nacin da je i dalje bilo osigurano 12 mjesta samo sto je taj broj bio ogranicen brojem glasova koje zastupnik treba dobiti da bi bio izabran. Kasnije se s 12 preslo na sest, pa na cetiri Zastupnika ) Sami sebi dovoljni, tadasnji vlastodrsci nisu se udostojali ni odgovoriti na dopis. HSSD je ponovo reagirao 2004 ali stvari se, ocito, ni najmanje nisu promijenile jer 'od sto glasa, glasa cuti bilo nije'. Sto ima tako opasno u zelji da se iseljenicki Saborski zastupnici biraju u nekoliko izbornih jedinica ( prijedlog: SAD- 2 zastupnika; Kanada-1; Australija i NZ-2; Njemacka-1; Svicarska i Austrija-1; GB, Francuska, Italija i Spanjolska-1; istocne zemlje-1; BiH-2; ostale zemlje bivse SFRJ-1 zastupnik )?
Uvodeci vise izbornih jedinica od jedne (kako sada stoje stvari) izbjeglo bi se naturanje vlasti podobnih kadrova iz krajeva koji se vrlo tesko mogu ubrojiti u iseljenu Hrvatsku ( jer stoljecima zive na svom ognjistu koji je danas, spletom okolnosti, na teritoriju druge drzave ). Takodjer bi se uspjelo vise animirati domace ljude, srcem vezane uz djedovinu, da uloze ponesto u domovinu i pomognu njen razvoj i oporavak u ovim teskim vremenima. Medjutim, narodu se plasira ideja da samo oni koji pune hrvatski proracun mogu odlucivati o namjeni tih sredstava. Istovremeno se presucuje podatak o milijardi dolara iseljenickog novca koji se svake godine slije u RH – za uzdrzavanje familija, odrzavanja objekata, za humanitarnu pomoc, izgradnju… Ispada da novac koji ne prodje kroz ruke profesionalnih rodoljuba ( dolazi direktno u dzep domacem korisniku ) nije narodni. Naravno, tako oblikovana argumentacija stavlja biracko pravo iseljene Hrvatske na marginu hrvatskih interesa te dozvoljava svakakve manipulacije njenim glasovima. Danas emigraciju predstavljaju cetiri zastupnika i to svi redom iz BiH. Aktualni prijedlog novog izbornog zakona predvidja dopisno glasovanje koje apsolutno nista ne mijenja na stvari osim sto ce broj bosansko-hercegovackih, hrvatskih Sabornika eventualno porasti na pet.
Molimo ovlastene osobe iz Vlade da se bar ocituju o nasem prijedlogu. Zanima nas postoji li u njihovoj viziji RH ikoje slobodno, odgovorno mjesto namijenjeno iseljenoj Hrvatskoj ili se na nju samo racuna kao na donacijsku ekspozituru domacih stranaka i dobrodoslu podrsku u vremenima svjetskog lobiranja?!
S vjerom u bolju obostranu suradnju,
www.hssd.hr
Porec,13.7.2005.g.
HRVATSKI SVJETSKI SABOR
Koordinator Niko Soljak prof.
