BILTEN I. SABORA HRVATSKE DIJASPORE I. bilten

Porec, hotel Parentium, 21.-23. svibnja 2002. god.


SABOR POCEO S RADOM

Porec, 21. svibnja 2002. god. Danas u 1,00 sati svecanim intoniranjem hrvatske himne ŤLijepa Nasať otpoceo je I. Sabor hrvatske dijaspore. Na ovome skupu eminentnih predstavnika iseljene i domovinske Hrvatske koji ce se tri dana odrzavati u hotelu Parentium u Porecu, a organizator kojeg je Internacionalni klub hrvatskih iseljenika, povratnika i investitora iz dijaspore sa sjedistem u Porecu. Odraditi ce se izuzetno bogati program sustinski pitanja hrvatske dijaspore, kao velikog nali nedovoljno iskoristenog potencijala Republike Hrvatske i hrvatskog naroda u cjelini. Na ovome skupu na kojem se za ovu prigodu okupilo tridesetak strucnjaka iz velikog broja Europski zemalja te sjeverne Amerike nastojati ce se odgovoriti sto je dijaspora, gdje je danas njeno mjesto te posebice sto dijaspora moze ucini da sebe ucini aktivnim subjektom odlucivanja. Kao predlozak za rad Sabora sacinjeni su radni materijali koji na velikom broju stranica slikovito pokazuju koliko je problematika dijaspore velika. Skup je otvorio pocasni clan dr. Srdjan Bill koji je sa zaljenjem konstatirao da zbog objektivnih razloga pocasni predsjednik akademik Ivan Supek te njegov kolega pocasni clan kluba dr. Zarko Dolinar, zbog objektivnih okolnosti nisu nazocni Saboru. Dok je za gosp. Supeka da nije u mogucnosti doci na Sabor, a dolazaka profesora Dolinara se ocekuje, buduci da je isti imao poteskoca s vezom prema Zagrebu iz Londona. Ali bogatstvo tema te posebice neprijeporni znanstveni autoriteti koji su nazocni Saboru te drugi sudionici mogu biti garancija uspjesnog rada Sabora. Nakon trodnevnog rada ocekuju se zakljucci Sabora koji ce biti upuceni nadleznim institucijama Hrvatske drzave, ali i brojnom iseljenistvu diljem svijeta koji s nadom ocekuje da se konacno izgrade pravi mostovi izmedju dva dijela istog bica, izmedju domovinske i iseljene hrvatske.



Iako mu je upucen poziv prije vise od dva mjeseca dana
MINISTAR PICULA SE ISPRICAO FAKSOM
Premda je bio pozvan, Saboru hrvatske dijaspore nije bio nazocan Ministar vanjski poslova Tonino Picula, a umjesto njegovom zamjenika ili odgovarajuce osobe iz Ministarstva vanjski poslova organizatoru je dosao tek - faks isprike. U njemu se je Ministar osobno ispricao zbog svoga nedolaska na Sabor jer ima Ťneodgodive obveze” prema ranije utvrdjenom kalendaru

NIKO SOLJAK, predsjednik Kluba, obratio se je nazocnim sudionicima, gostima Sabora te predstavnicima sredstava javnog priopcavanja
DIJASPORU SE ZELI OTPISATI!
U domovini i u inozemstvu biti ce tesko objediniti podjeljene, razdjeljene pripadnike hrvatskog naroda. Moramo prestati optuzivati jedni druge, traziti krivce I gubiti energiju za istjerivanje pravde. Vlastima u RH-oj pogoduje djeljenje I medjusobne optuzbe. Vjerujemo da ce ovaj Sabor biti pocetak kraja razjedinjenosti pripadnika hrvatskog naroda, da smo shvatili I prihvatili zajednistvo kao osnovni preduvijet ocuvanja suvereniteta RH-e—zakljucio je. Ukidaju se prava povratnika, ukidaju se saborski zastupnici za dijasporu, zeli se dijaspora otudjito od Hrvatske I od hrvatskog naroda koji zivi i radi u Hrvatskoj. Nama je cilj da takve tendencije sprijecimo—naveo je pozdravljajuci sve nazocne i zazelivsi im uspjesan I plodonosan rad.

DANASNJI PROGRAM RADA SABORA PO SATIMA I TEMAMA:

Fundamentalna pitanja dijaspore11,00
Uloga dijaspore u hrvatskoj vanjskoj politici12,00
PAUZA:13,00
Promidzba hrvatskog identiteta u svijetu15,00
Hrvatska u procesu globalizacije15,45

STO JE DIJASPORA?
Temu o samom odredjenju pojma dijaspore otvorio je prof. dr. Zvonimir Baletic napomenuvsi kako taj pojam ne sadrzi prava odredjenja biti sto dijaspora jeste

Zvonimir Baletic, profesor ekonomije na Fakultetu politicki znanosti Sveucilista u Zagrebu naveo je kako se je dosta vremena bavio pitanjem dijaspore. Premda—kako navodi, dijaspora nije, sto se hrvatske tice, noviji pojam buduci da se cijeli narod sa time susrece intezivnije u posljednjih 150 godina. Pri tome je dijasporu podjelio na tri kljucna segmenta a to su djelovi hrvatskog naroda sa statusom naroda ili nacionalne manjine. Pri tome je posebice, kako kaze, imao u vidu hrvatski nacionalni korpus u Bosni I Hercegovini i drugim zemljama nastalih raspadom bivse drzave. Drugi segment je hrvatsko starije prekomorsko iseljenistvo koje uglavnom danas predstavljaju potomci tih hrvata I treci segment najnovije hrvatsko iseljenistvo. Premda se—kako kaze, hrvate koji zive u inozemstvu do sada nazivalo raznoraznim imenima, isti smatra da bi najprimjereniji naziv bio Hrvatska izvandomovinska zajednica. Naime—istice—dijaspora znaci rasprsenost sto hrvati, objektivno gledaju i jesu. Pri tome je elaborirao ekonomske aspekte dijaspore navodeci da je hrvatska dozivjela cak tri vala iseljavanja, a takve tendencije u posljednje vrijeme imaju jednog od najznacajnijih uzroka upravo u velikoj nezaposlenosti u zemlji, ali I u zemljama gdje se tradicionalno odlazilo. Ustavna je obveza da hrvatska drzava brine prema svim pripadnicima svoga naroda. Zajednica domovinske i iseljene Hrvatske vrlo je vazna, jer predstavlja nezaobilazan faktor 

RADNA GRUPA
Fundamentalna pitanja dijaspore:
Prof. dr. Zvonimir Baletic
Dr. Ante Lausic
Vesna Jelinek

MEdjUNARODNI ODNOSI 
REPUBLIKE HRVATSKE

Na prijepodnevnom, a djelomicno I na poslijepodnevnom djelu obradjivana je tema medjunarodnog polozaja Republike Hrvatske te stime u svezi polozaja dijaspore kao segmenta koji sasvim sigurno moze medjunarodni polozaj RH dodatno ucvrstiti. Naime, jake iseljenicke zajednice u svijetu lobiranjem I na druge nacine mogu mnogo pomoci RH-oj u ucvrscivanju njenog medjunarodnog polozaja. Na zalost, hrvatska dijaspora u tome djelu od strane nositelja drzavne vlasti RH-e se zaobilazi, a dijalog izmedju Ministarstva vanjski poslova RH-e s jedne strane te predstavnika raznih udruga hrvata u svijetu vodi se vaninstitucionalno. Sasvim sigurno postoji spremnost da se hrvatska izvandomovinska zajednica ukljuci kroz razne vidove pomoci. Na zalost, sustavno zaobilazenje tog mosta povezivanja steti medjunarodnom polozaju hrvatske, a dijaspora se dovodi na nivo prigodnog folklore umjesto da postane poluga istinskog razvoja. Hrvatsku izvandomovinsku zajednica svojoj domovini i narodu I dalje je, kao sto je uvijek i bila, na raspolaganju

Dr. Ante Lausic
HRVATI U BIH NISU DIJASPORA!!!

Hrvati u BiH nisu dijaspora. Hrvati su naseljavali podrucja BiH u isto vrijeme kada su hrvati naseljavali podrucje Hrvatske. Kroz povijest su se mijenjali samo drzavni okviri. Dakle, hrvati u BiH su konstitutivni narod. Ali, time ne prestaje obveza RH da se staraju i o njima kao i o drugim pripadnici hrvatskog naroda.

Mr. Mario Viskovich—New York
CIVILNO DRUSTVO 
Stvaranje samostalne hrvatske drzave otvorilo je mogucnost slobodnog izrazavanja pripadnosti hrvatskom narodu i hrvatskoj drzavi. Medjutim, organiziranje i djelovanje hrvatske izvandomovinske zajednice (dijaspore) tesko se moze ostvariti kroz institucije sustava buduci da su te institucije nerjetko odbojne prema bilo kakvoj inicijativi povezivanja. Zbog toga je jedini logicni potez povezivanje sa nevladinim udrugama. Nevladine udruge cesto su blize pojedincima I zajednicama nego sto su vlade, slobodniji su latiti se problema, mogu privuci i uloziti dobrovoljan napor. Upravo su te nevladine udruge sredstvo i nacin da preko njih hrvatska izvandomovinska zajednica ukljuci u javni I politicki zivot u domovini. Sto su jace nevladine udruge u zemlji, jaca I njihov znacaj na institucije politickog sustava odnosno sustav vlasti. Stoga, jacajuci i neposredno djelujuci kroz institucije civilnog drustva postici cemo to da se i nase potrebe pocnu uvazavati i adekvatno cijeniti. Treba samo doci do akdekvatnog modela ukljucivanja. Brojne udruge ovakvog tipa clanovi su UN-a. Koliko mi je poznato—navodi Viskovich—jedino je od hrvatski nevladinih udruga Hrvatski svjetski kongres clan UN-a. Hrvatske nevladine udruge trebaju biti put institucionalnom povezivanju sa Europom i svijetom. Naime, kroz sve vidove suradnje sa nevladinim udrugam u drugim zemljama postici ce se da ce te udruge na nekin nacin lobirati za interese hrvatske drzave na putu prema europskim integracijama. Odbojan stav hrvatske diplomacije prema hrvatima u dijaspori je neopravdan i stetan, jer upravo dijaspora svojim utjecajem moze postici vise nego profesionalna institucije drzave. Vjerujem da ce vrijeme raditi za nas—zavrsio je gosp. Mario Viskovich.

Slavko Marovic
Hrvatsko Gradjansko drustvo

Hrvati iz Crne Gore spadaju u nacionalne manjine u Crnoj Gori. “Zaljev hrvatskih svetaca” odnosno Boka Kotorska odakle dolazi gosp. Marovic ima brojnu hrvatsku zajednicu sto je stvar povijesnog naslijedja. Sto se tice pojma Ťdijaspora” drzi taj pojam uskim i nedovoljno odredivim.. Medjutim, i hrvati u Boki dijele sudbinu ostalih Hrvata koji zive na podrucju nekadasnje Jugoslavije i njihovom polozaju i ocuvanju nacionalnog identiteta treba se posvetiti posebna pozornost

KAKO FINANCIRATI NEVLADINE UDRUGE ?

Iz izlaganja prof. dr. Zvonimira Baletica:

Doista, i s malo sredstava mogu se poluciti veliki ucinci. Postoje mnoge fundacije u svijetu, pa se cak i iz fondova stranih drzava mogu financirati te nevladine udruge. Ovo se prvenstveno misli na programe koje tu drzavu interesiraju.. Ali, prvenstveno treba naci veze.. Moraju postojati aktivnosti, a iz same aktivnosti nastati ce odgovarajuci projekti.. Naravno, same projekte nije lako napraviti buduci da trazi angaziranje veceg broja ljudi i poglavito strucnjaka. Hrvati iz dijaspore trebaju da se organiziraju u razne vidove udruga te da za svoj rad traze pomoc kako od drzave gdje djeluju tako i od Republike Hrvatske. 

ZNACAJ I ULOGA DIJASPORE U HRV. VANJSKOJ POLITICI (radna grupa)
Mr. Mario Viskovich
Dr. Juraj Plenkovic
Dr. Srdjan Bill


Dr. Petar Kruzic
JEDNOSMJERNA ULICA!
Suradnja dijaspore i Vlade, tj. Ministarstva vanjski poslova nije zadovoljavajuca. Taj odnos doista lici na jednosmjernu ulicu. Nema nikakve povratne informacije. Time trpi i dijaspora, a i sama hrvatska drzava. Taj se odnos pod hitno mora poboljsati.

Mario Viskovich:
Gotovo smijesno i neozbiljno zvuci primjedba sluzbenika u konzulatu ili Veleposlanstvu RH-e koji kazu kako im je dovoljno da podignu slusalicu te nazovu State Departmant kako bi dogovorili sastanak. Za te sastanke, kazu, nije im potrebna dijaspora. Takve tvrdnje da nisu smijesne bile bi tragicne. Zar sluzbenik konzulata ili veleposlanstva moze i misliti da ce neko u instituacijama vlasti USA vise drzati do njihovog telefona nego do glasova, politickog i gospodarskog utjecaja brojnih Hrvata koji zive u Americi?

KAKO BITI PREPOZNATLJIV?

Tko krsi kvalitetnu i znalacku promociju hrvatskog turizama i hrvatski proizvoda u svijetu

Vrlo malo se cini na promociji hrvatskog turizma I proizvoda. Kako ce nas gost prepoznati ako ne budemo razliciti od drugih? Tesko! U hrvatskoj dijaspori ima veliki broj hrvata koji imaju svoje restorane. Indikativno je da rijetko koji nosi hrvatsko ime ili im je jelovnik na hrvatskom jeziku. Kod drugih je slucaj obrnut. Treba pogledati samo primjer Talijana, Turaka, Libanesa, Spanjolaca I Grka. Medjutim, I mi se imamo cime podiciti. Tu je npr. paski sir, janjetina ispod peke, punjene lignje, brudet od susene hobotnice I dr. Kada strane kuhare pitate da nabroje neka hrvatska jela isti ce prvenstveno nabrojiti cevape, raznjice, sarmu I dr. Naravo, zna se cija su to jela. O hrvatskim proizvodima se malo toga moze reci jer ih—nema! Doduse, ima nesto zestoki pica, vegetinih proizvoda te vina—dok kod ostale stvari kao i da ne postoje. U svakom vecem gradu postoje privatne turisticke agencije, ale se one samo koncentriraju za nudjenje usluga hrvatskoj zajednici. Malo tko je od njih pokusao prezentirati jedan paket ponuda za Hrvatsku. cega se oni boje, cega se srame? Hrvatska, njeni ugostitelji I voditelji turizma moraju promijeniti svoj stav prema hrvatskom turizmu, jer kad se gost jednom “orobi”, on se vise na “mjesto zlocina” ne vraca.

HRVATSKA U DOBA GLOBALIZACIJE

Profesor Zvonimir Baletic govoreci o temi globalizacije navodi kako globalizaciju determiniraju sile iz vana. MI smo vec u postupku globalizacije– istice. Na nase trziste, u banke I dr. usli su drugo pod uvijetima koji su njih interesirali. Danas u globalizaciji ima I pobjednika I gubitnika.
Mi nismo uspijeli da stran interes iskoristimo za vlastiti razvoj, ne ulaze se u novo. Strani kapital kod nas ne dolazi te mogu utvrditi kako je nas model globalizacije najpogubniji model globalizacije. Mi moramo u toj suradnji nesto uciniti I u vlastitu korist, a ne samo trpjeti stetu. 
Sasvim sigurno sa ovakvom politikom spasti cemo u kolonijalni sustav I ljudi ce se iseljavati iz zemlje. Koliko god danas ima veliki pritisak za poslom, nema libaralnog trzista rada vani, jer I vani ima dosta nezaposlenosti. Mi nemamo smisljeni odgovor na takvu situaciju. Te sile globalizacije nisu dobrocudne, vec sile trzista, konkurencije. To su “osvajacke” sile. Kazu—navodi prof. Baletic—moramo biti liberalni, prilagodjeni. Moramo se zapitati sto mi svijetu dajemo da nas private kao ravnopravnog clana.Nemamo sposobne ljude u produktivnom sektoru da mogu biti ravnopravni suradnici sa onima koji bi eventualno dosli. Ja sam—navodi ovaj eminentni ekonomski strucnjak—predlagao a I predlazem I sada devalvaciju kune za najmanje 30 % kako bi potakli razvoj, te domaci novac moramo afirmirati te izbjegavati da ga precijenimo. Ako to napravilo—izgubili smo mogucnost djelovanja—zakljucio je na kraju izlaganja prof. Baletic. 

Iz teme dr. Valcicha

ROBINSON CRUSOE U HRVATSKOM TURIZMU

Turisti ne dolaze vise samo za cisto more. Sve mora da stima, moraju se graditi novi moderni hoteli sa idejom da budu i skupi za one koji mogu i umjereni za one koji visoku cijenu ne mogu sebi dopustiti. Danasnji hoteli su prije Marije Terezije, imaju brodske krevete, namjestaj i poslugu. 
Hrvatska vlada mora ohrabriti hrvate iz dijaspore da grade male boutiqe hotele, mora im dati izvjesne popuste da bi donijeli svoj kapital, jer on ce uvijek ostati u Hrvatskoj.

Prof. dr. Plenkovic

BRAK IZ NUZDE

Moramo stvoriti uvijete za demokraciju. Brak Hrvatske sa Europom nije brak iz ljubavi nego—brak iz nuzde. Nisam protiv globalizacije, ali cinjenica je da globalna globalizacija stiti jaceg—a mi to nismo. Problem lezi u “faktoru kraja vrijednosti”.
Hrvatskoj u ovome trenutku treba jedinstvo gospodarskog pluralizma kojega na zalost nema jer je sve rasprodano. Misljenja je da dijaspora treba pod hitno djelovati te svojim ulaganjem pokusati zadrzati barem dio Ťobiteljskog srebra” u Hrvatskoj. Gospodarske vrijednosti trebaju biti zadrzane tu, u Hrvatskoj, i tu jedino moze pomoci u ovome trenutku dijaspora—predlozio je.

Srdjan Bill
STO RADITI?

Sudeci prema do sada iznijetom stanje u Hrvatskoj nije dobro. Hrvatska je postala ovisnik gore nego o drogi. Sto mi imamo u Hrvatskoj—hrvatskog? Sto se moze uciniti? Izuzetno mi se je dopalo - naveo je— izlaganje gosp. Baletica koji mora biti u komisiji te predloziti kako dalje. Jer, ne mozemo prihvatiti cinjenicu da usprkos teskog stanje—ne moze se dalje. 
Naime, navodi, jedan od najvecih americki predsjednika Roosevelt napravio je doista gospodarsko cudo. Pobijedio je na listi demokrata, a u svojoj vladi nije imao niti jednog demokrata. To je mozda nacin i na koji nacin situaciju u Hrvatskoj popraviti, barem kako je vidim iz perspektive zemlje gdje zivim. Nama, u Hrvatskoj, doista trebaju sposobni strucnjaci, a ne podobni, koji ce zbog sitnih politicki interesa trenutke politike zrtvovati hrvatsku, njeno gospodarstvo i buducnost za duze vrijeme—zakljucio je.

Dr. Petar Kruzic
DIJASPORA KAO POLITICKA I GOSPODARSKA SNAGA
Postoje ljudi koji imaju lijeka za ove bolesti. 
Na zalost—navodi—nemamo bas mnogo ljudi koji nas slusaju, i razumiju. Govor dijaspore je isti tako hrvatski govor. Ako je Roosevelt mogao izvuci zemlju iz krize, onda to moze i hrvatska. Svi danas pitaju gdje je mjesto dijaspore, svi se na neki nacin zaklinju da su za jedinstvo domovinske i iseljene hrvatske, ali se na terenu Ťdeklaratornost” ne ozivotvoruje. Mozda je razlog i politicka podobnost koja je prisutna i predstavlja kocnicu razvoja. Mi moramo imati ljude koji ce razumjeti, koji ce znati i koji ce htjeti promijeniti stvari na bolje. Ne trebamo vrsiti nikakvu Ťrevoluciju”, hrvatska dijaspora je politicka i gospodarska snaga koja svojim utjecajem moze izbaciti na povrsinu ljude koji imaju znanje, zelju i volju da hrvatsku pretvore u drzavu blagostanja sto ovaj kroz povijest napaceni narod—doista zasluzuje.



Ivica Gamber
NEMA STRATESKE VIZIJE RAZVOJA

Globalizacija je vec pocela pokazivati negativne ucinke na Hrvatsku, a jasan je prikaz nemoci da se u te procese ukljuci na kvalitetan nacin. Dijaspora, ukoliko doista zeli utjecati na procese u drustvu, mora postati i politicka sila. Kako pomoci Hrvatskoj? Izlaz iz hrvatske situacije nije moguc na politicki, vec prvenstveno na gospodarski nacin. A da bi se to moglo kvalitetno odraditi potrebno je imati stratesku viziju hrvatskog razvoja. Ona ne postoji tako da se luta u bitnim stvarima. Doslo je do raslojavanja na veliki broj sirotinje i mali broj bogatih. Srednji sloj u hrvatskoj je nestao. A zna se da je upravo srednji sloj poluga razvoja. Problemi se ne mogu rjesavati ustavnim promjenama, a cinjenica je da se ustavne promjene provode u cilju dnevne politike. Treba preuzeti Irski model gdje se ustavne promjene izrade, a pocnu se provoditi za deset godina. Taj svojevrsni Ťvacatio legis” potreban je poradi prilagodbe promjenama koje slijede.

Radovan Smokvina, dipl. ing.
TKO PRODAJE HRVATSKE OTOKE?
Desavaju se smijesne stvari. Eto, npr. na internetu na portalu www.monitor.hr ima jedan Ťlondonski mail” pod naslovom ŤSjebavanje jedne sjebane drzave”. Ispricavajuci se prisutnima za prost naslov navodi kako se u tome tekstu opisuje jedan oglas u novinama u ŤFinancial Time” gdje hrvatske firme prodavaju hrvatske otoke. Danas vec imate privatnike koji su vlasnici hrvatski otoka—naveo je. Ova konstatacija izazvala je nevjericu i zaprepastenje sudionika.

Dr. Ante Lausic
KOLIKO HRVATA IMA U DIJASPORI?
Ovdje se govori o dijaspori, a ne zna se tocno koliko Hrvata uopce ima u svijetu! Predsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa, gosp. Simun Sito coric—inace moj dobar prijatelj—rekao je da Hrvata ima vani otprilike koliko ih ima u Hrvatskoj. Mislim da je ta brojka pretjerana i da ih ima znatno manje. 

PRVI SABOR HRVATSKE DIJASPORE
BILTEN RADA SABORA (II. radni dan)

INFORMIRANJE U FUNKCIJI RAZVOJA RH

Porec, 22. svibnja 2002. god.
Drugi dan Sabora poceo je u 09,00 sati uvodnom rijecju Predsjednika kluba, gosp. Nike Soljka. U uvodnom djelu gosp. Soljak je naveo kako je informatizacija jedan od bitnih preduvijeta suvremene komunikacije. Dijaspora u svome sustinskom odredjenju simbolizira rasprsenost, dok nasuprot tih tendencija moraju postojati cimbenici kohezije I povezivanja. Tu dolaze razni mediji medju kojima je gosp. Soljak posebno naveo tiskane I elektronske medije. Pri tome se posebno osvrnuo na list “Dijaspora” u cijem uredjivanju I neposredno sudjeluje. Taj list je—naveo je, jos jedan pokusaj da se problematika dijaspore odnosno hrvatske izvandomovinske zajednice sto zornije prikaze. Naravno—naveo je gosp. Soljak, to nije jedini list koji je namjenjen dijaspori I njihovoj problematici. Trenutno ima vise listova koje povremeno ili nestu cesce izlaze. Govoreci o drugim listovima posebno se osvrnuo na list “Libra”. Poznata je stvar—naveo je gosp. Soljak, da onaj tko drzi sredstva informiranja pod kontrolom—drzi moc. Mi moramo uciniti sve da imamo vlastita sredstva javnog priopcavanja koja ce biti neovisna od drzavne kontrole ili censure I koja ce na jedan objektivan nacin govoriti o dijaspori. Tada cemo imati stvarnu moc te necemo doci pod utjecaj onih koji bi htjeli dijasporu instrumentalizirati I koristiti je u dnevno-politicke svrhe bez stvarne namjere da bilo sto promjene u sada—kako kaze—zalosnom stanju informiranja u domovini, ali i u drugim drzavama gdje zive i rade hrvati.

TELEGRAMI
Medju mnostvom pristiglih telegrama izdvajaju se pozdravni telegrami Udruge hrvatskih iseljenika i povratnika iz Zagreba te Predsjednika Zupanijske skupstine Primorsko-Goranske iz Rijeke. U telegramu su cestitke i zelje za uspjesan rad na povezivanju i ucvrscenju veza domovinske i iseljene hrvatske.


Radovan Smokvina, dipl. ing.
MEDIJI SU STUB DEMOKRATSKE DRZAVE.
Mediji su stub demokratske drzave. Tu su tiskani i elektronski mediji. Naglasio bih, medjutim, vaznost interneta. Pokazatelji vezani za ovaj medij posebno su porazavajuci kad se ima u vidu da u RH tek 10% ljudi prati Internet, od cega 9 % mladih. U Svicarskoj postoji Internet portal www.croatia.ch. koji se odrzava volonterski, a ima svoje clanove i sponzore. Pojedinci moraju zrtvovati svoj trud i rad jer bez toga se jednostavno ne moze. Upravo ovaj medij /Internet/ dijaspora bi trebala koristiti. Drugi dio medija—tisak (tiskovine) kao sto su tromjesecnici i Ťdrustvene obavijesti” koji su 70-tiho godina izlazili u Svicarskoj. Te tiskovine je ugasila Vlada RH-e. Nakon toga se je rodila nova Udruga. ŤLibra” je novi broj te Udruge. Inace—kako navodi gosp. Smokvina, situacija u medijima je vise nego zalosna. Ako se ima u vidu cinjenica da bez vlastitih medija nije lako postici subjektivitet onda je nuzno razmisliti o pokretanju i izdavanju lista koji bi pokrio sve zemlje. Na takav nacin bi uz kvalitetnu uredjivacku politiku, politicku i gospodarsku neovisnost bilo moguce kohezirati ipak sada razjedinjenu dijasporu da ona postane stvarna, a ne prividna snaga i cimbenik ciji se glas i misljenje uvazava.
Nema istinske demokracije bez medijski sloboda, a kolike su one sada u domovini mozete i samo zakljuciti—zavrsio je gosp. Smokvina.

dr. Petar Kruzic
JEDINSTVENI PORTAL
Trebao bi jedinstveni portal za cijelu dijasporu. Tako bi se na jednom mjestu nasle adrese iz Amerike, Australije, Njemacke. Sto se tice tiskovina, u njima pisemo sami sebi, jer kad pisemo novinama opet se to objavi u Njemackoj. Nas glas se u domovini i ne cuje... 

Prof. dr. juraj plenkovic

INFORMATIZACIJA KAO PREDUVIJET RAZVOJA

Citirajuci u svom uvodnom djelu glavnog I odgovornog urednika casopisa “Media, culture and public relations”, gosp. Maria Plenkovica naveo je kako postoje mnogobrojne bitne odrednice koje odredjuju covjeka, javnost I komunikacije. Tako je covjek osim kao drustveno I radom, odredjen I kao komunikativno bice /zoon legon ehon/. Citirajuci navode o tome prof. Plenkovic je naveo kako je conditio sine qua non—stavljanje informacija na prvo mjesto. Neophodno je potrebno da se usmjeri nova vlast u RH-oj na potrebu informatizacije svih institucija RH-e. Pa, cak, iduci I dalje, uciniti dostupnim da se cjelokupni znanstveni fundus putem interneta ucini dostupnim svima, a poglavito ljudi ma koji zive u drugim zemljama kako bi I na takav nacin, u jednim za njih nepovoljnim uvjetima (asimilacija) mogli sacuvati svoj nacionalni identitet. Na takav nacin najbolji strucnjaci bi mogli stvoriti jednu globalnu hrvatsku, akumulirati znanje I potencijal hrvatske I staviti ga direkton u funkciju razvoja. Jer, znacaj kvalitetnih I objektivnih informacije nije bitan samo za hrvate van domovine, vec I mnogo sire. 

Ing. Ivan Lackovic
Treba traziti od TV-e da nam daje vise mjesta, jer HRT se gleda i u Europi i u svijetu. Na takav nacin ce iseljena hrvatska biti puno bliza domovinskoj!


NIKO SOLJAK, predsjednik Kluba te urednik lista ŤDijaspora”

UZDAJ SE USE I U SVOJE KLJUSE

Problem je sto nema koordinacije. U potpunosti podrzavam navode gosp. Smokvine i drugih da se napravi zajednicki portal. To je doista od vitalnog interesa sa nas, ali i za cijelu dijasporu . Moramo napraviti portal gdje ce biti moguce dobiti prave i tocne informacije o svemu sto ljudima iz dijaspore treba. Za list ŤDijaspora” napominjem da bi trebao biti list domovinske i iseljene Hrvatske. Konacno, zato smo se tu i nasli. Poslat cemo Matici iseljenika prijedlog i poziv, a zamislite da se oni i ne odazovu. Jedini izlaz ce biti portal u svijetu buduci da sa njima nece biti problema. A sto se tice troskova tiskanja lista ŤDijaspora” tu moramo naci sami rjesenje. Obratili smo se svim institucijama drzave za pomoc, ali nas ocito nitko ne podrzava osim nas samih. Na zalost, to je istina i to znate i sami.

ing. Ivica Lackovic
A MATICA??
Glede cinjenice da je izdavanje bilo kakvih tiskovina izuzetno skupo, ne znam zasto se ova Udruga ne bi javila i zatrazila pomoc od Matice Hrvatske buduci da, sasvim sigurno, ostvaruje preduvjete da se i Matica ukljuci—predlozio je gosp. Ivica Lackovic.

Ante Zovko

JE LI HRVATSKI ZID TVRDJI OD BERLINSKOG?
U vezi TV medija zalosno je sto se dogodilo u ovo vrijeme. Nasa vlast se sama zatvara, neprestano gradi zid izmedju sebe I dijaspore. Sto mi mozemo saznati vani o Hrvatskoj I sto Hrvatska moze saznati o nama? Vrlo malo. Najgora je stvar sto to tako traje vec duze vrijeme. Doslovno su nas iskljucili iz svih vijesti.Ovakvo stanje sa aspekta dijaspore je neprihvatljivo buduci da su hrvati u iseljenistvu, kao pripadnici hrvatskog nacionalnog bica vezani za domovinu. Ovo je sustinsko pitanje. Poglavito kad je u pitanju televizija buduci da je to najgledaniji medij u domovini. 

Radovan Smokvina
KAKO TISKATI LIST

Sasvim sigurno da tiskanje lista predstavlja veliki problem. Naravno, najjeftiniji je portal, ali treba voditi racuna i o tiskovinama. Tiskanje ŤLibre” kostalo je oko 1700 us$. Tehnicki dio je napravljen amaterski, urednica je Kolic, a samo urednistvo lista volontersko. Kosta distribucija kod novina, a samo tiskanje i nije skupo. Kod Internet izdanja vrlo malo, de facto samo postavljanje i odrzavanje na serveru. Ako bi se tiskala ŤDijaspora” trebalo bi imati vise centara. Sto se tice satelitske TV iskljucila nas je tehnologija. Naime, HRT je digitalizirana i ne ide preko satelita. U Svicarskoj se moze gledati preko dekodera.


dr. Petar Kruzic
POGLED IZ STUTTGARTA
Ukoliko zelite gledati HRT morate to posebno platiti. Rijec je o mjesecnoj pretplati koja je i za njemacke prilike dosta velika. Veliki broj hrvata u Stuttgartu i okolici gleda HRT i mogu ustvrditi da su ogorceni na cinjenicu sto su nabavili opremu za satelitsko pracenje programa (analogno), da bi nakon toga HRT presao na emitiranje programa digitalno. Tako da im je sada ta oprema—prakticni bespotrebna. A i cijena pretplate digitalnog emitiranja je dosta visoka. Kad bi HRT u tome segmentu imao mjere, i gledanost bi bila puno veca.

Mr. Mario Viskovich

HRT—5 SATI DNEVNO
Hrvati u Sjevernoj Americi u prilici su gledati program HRT otprilike 5 sati dnevno i to dva televizijska programa. Cijena pretplate iznosi cca 25 US$. Medjutim, misljenja sam da bi trebalo vise koristiti kratki val koji je prihvatljiv jer je dobra cujnost ali na zalost emitira se samo dva sata dnevno. Interes je brojne populacije Hrvata u Sj. Americi da se program emitira 24 sata za sto postoje tehnicki preduvjeti.


CRVENKAPICA BAJCI NE VJERUJE
Tijekom diskusija , poglavito za pracenje dijaspore na elektronickom medijima kao sto je HTV-e—bilo je i zucnih, reklo bi se—ogorcenih tonova. Posebno su upecatljivi primjeri jednog od sudionika koji je opisujuci svoj polozaj naveo da je po njegovom dolasku u zemlju HRT pohrlio da ga snimi. Ali, receno mu je, pazite sto pricate te savjetovano kako je sve lijepo, kako je sretan i zadovoljan. Bez obzira sto lice nije odavalo takvo ozracje! Mediji sve trpe, pa i one koji eto, i ne sanjajuci, moraju glumiti u vlastitoj tragediji. Ili bajci. Naravno, sluzbeno i nije bilo cenzure. Ona je izbjegnuta na elegantan nacin. Jednostavno je savjetovano sto treba reci. Ovakav istup, koji je na svu srecu bio pojedinacan naisao je na razumijevanje sudionika koji su na takav nacin postali svjesni cinjenice da stvari i nisu bas onako svijetle kakvim se cine, niti toliko crne da nema izgleda da se stvari dovedu na svoje mjesto. Kada demokracija, civilno drustvo i javna televizija profunkcioniraju u cijelosti, stvari ce se sasvim sigurno bitno promijeniti. Dotle, na zalost, crvenkapica bajci na vjeruje. Pa makar bila i njena vlastita bajka.

Dr. Radovan Smokvina

Portal je robna kuca koja ima sve ducane, citav meni je sa strane. Portal obuhvaca sve, prioritetno treba govoriti upravo o portalu I njega mora odrzavati veci krug ljudi. Portal mora zivjeti, rekao bih, u potpunosti.

NIKO SOLJAK: 
List ŤDijaspora” ima sansu da dobije tirazu i do 50.000 primjeraka kada bi tiskanje postalo rentabilno...

Radna skupina za izradu portala:
Ideju portala trebali bi razraditi :
Vesna Jelinek
Jadranka Matosic
Radovan Smokvina

umjesto komentara
Planiranim ukidanjem prava glasovanja dijaspori dovodi se ne samo u pitanje njihovo legitimno pravo, nego i osjecaji prema domovini. A zna se koliko je dijaspora dala, koliko daje i koliko moze dati svojoj domovini. To dijaspora cini i cinila je i to ne iz interesa, nego iz ljubavi prema svojoj domovini i narodu.



BACIC MLADEN BOZO

TURIZAM BEZ PROGRAMA OSUDJEN NA PROPAST

Govoreci o prirodnim ljepotama i uvalama Zadra i okolice Bacic navodi kako te prirodne ljepote nisu stavljene u funkciju visokog elitnog turizma, a ne postoji niti programi koji navjescuju da bi se to moglo u skoroj buducnosti dogoditi..


HRVATSKA DIJASPORA JUCER, DANAS, SUTRA

Dr. Ante Lausic
ZAKON SUMNJIVIH BROJEVA
Bivsa HDZ-ovska vlast brinula je o iseljenicima, dok ih je ova vlast u potpunosti zanemarila. Vec sam prethodno rekao kako brojke koje su neki predstavnici dijasporski organizacija plasirale—u najmanju ruku sumnjive. Naime, prema mome istrazivanju broj Hrvata vani nije toliko veliki koliko su neki htjeli prikazati sluzeci se umjesto zakona logike—zakonom sumnjivih brojeva. Tako, ilustracije radi, baratalo se je podacima o 12.000 hrvata u Juznoafrickoj Republici dok provedene ankete pokazuju da hrvata nema vise od 6.000. Bio sam 1989. godine u Kanadi kada mi je casni Josip djuran da u Kanadi nema vise od 80.000 hrvata. Treci primjer je Venezuela gdje hrvata nema vise od 1000. Misljenja sam da brojku kojom se je baratalo, a to je, zamislite, 4,5 milijuna moramo umanjiti za najmanje dva milijuna hrvata. Konacno, bitno je i definirati tko je Hrvat—iseljenik. Druga generacija vec govori da nisu hrvati, dok je treca generacija gotovo otpisana zbog asimilacije. Netko je dobro koristio ova cetiri milijuna—zakljucio je na kraju.

Mario Viskovich
HDZ SE USPJESNO POISTOVJETIO SA HRVATSKOM
Dobro je da shvatimo sto se desavalo u Hrvatskoj. HDZ kao politicka stranka uspjesno je sebe u dijaspori poistovjetila sa hrvatskom drzavom i tko je bio protiv HDZ-a, bio je odmah i protiv drzave. Sadasnja vlast nas je takodjer odbacila. Ocito sadasnja vlast nije ni svjesna cinjenice da u dijaspori ima dosta sposobnih ljudi koji bi zajedno sa vladom i drzavom ostvarili uspjesne ciljeve za drzavu i za narod. Trebamo ostvariti utjecaj tamo gdje se zakoni donose, odnosno naci nacina da utjecemo na one koji donose zakone.

Novac iz dijaspore je dolazio u Hrvatsku, a gdje je odlazio sada nitko ne zna. Niti tko ga je trosio i na koje nacine. Sa novcem dijaspore—istice gosp. Smokvina, kupljen je i predsjednicki zrakoplov. O tome se suti iako se to zna—kategorican je on.

IVICA KAMBER
DIJASPORA SUTRA
Dijaspora mora znati sto hoce i kako to sto hoce i ostvariti. Mora misliti dugorocno iako se ona nikada u potpunosti nece vratiti u Hrvatsku. Cilj ovog skupa nije klasicna izmjena informacija. Mislim da bi bilo dobro da dijaspora progovori o mnogim stvarima o kojima se zna.,a o cemu se suti.

NIKO SOLJAK, urednik lista ŤDijaspora”
RAZGOVOR GLUHIH!
Da smo mi dobili novac od Vlade za udrugu, ovaj bi list ŤDijaspore” izasao. Nadam se da ce Vlada jednog dana imati sluha da cuje glas dijaspore. U posljednje dvije godine nama nije ni kune dodijeljeno za rad, a cca 2.500.000 dolara je dodjeljeno drugim udrugama. Stvarno ne znam u cemu je problem. Eto, cuo sam da je cak i Udruga za skupljanje odbjeglih zivotinja dobila od Vlade poticajna sredstva, dok ovaj Klub u tri godine rada nije dobio niti jednu kunu. Da nije tragicno, bilo bi komicno. No, nadam se da ce cjelokupna dijaspora shvatiti znacenje lista i podrzati ovaj Klub jer smo izgleda osudjeni na razgovor gluhih. Stoga nije ni cudo da nas ne cuju. Ali, da nas i ne vide? E, to je stvarno previse!!

U sklopu promidzbene akcije ŤS predsjednikom na kavu” doslo je do promjena kad su predstavnici dijaspore u pitanju

S DIJASPOROM NI NA KAVU!!

Da se politicki pogledi i stranke mijenjaju preko noci—to je opcepoznata praksa na ovim prostorima. Ali, da se mijenja i pice—to je vec malo teze. A kad se stalna navika promjeni zbog osoba s druge strane stola koje bi trebale drzati vrucu salicu espressa—e to je zbilja rijetkost. Takav nesvakidasnji slucaj desio se je kada su sudionici I. Sabora Hrvatske dijaspore saznali da ce se u vrijeme njihovog boravka na Brijunima na tome otocju nalaziti i Predsjednik RH-e g.din Stjepan Mesic. Na zamolbu da i sa njima, kao i sa ostalim gradjanima, Predsjednik popije kavu odgovoreno je—negativno. No comment!

III. DAN
Izlet na Brijune
Svecana podjela zahvalnica
Snimanje radio-emisije za dijasporu (I. program HRT-a) - emitirano 23. 05. 2002. god. od 20,00 - 22,00
_______________
24. svibnja - 09,00 sati PRESS konferencija
______________