Search


Advanced Search
Nenad Bach - Editor in Chief

Sponsored Ads
 »  Home  »  Environment  »  (H) Danas pocinje proizvodnja biodizela u Ozlju
(H) Danas pocinje proizvodnja biodizela u Ozlju
By Nenad N. Bach | Published  05/16/2006 | Environment | Unrated
(H) Danas pocinje proizvodnja biodizela u Ozlju

 

Danas počinje proizvodnja biodizela u Ozlju

 

HRVATSKA KASNI U OKRETANJU ALTERNATIVNIM GORIVIMA

STO GA NAMEĆE SKUPA NAFTA

 

 Vlado Rozić, vlasnik pogona kapaciteta 30.000 tona, kaze da će se gorivo izvoziti u Austriju i Italiju, a sličan pogon planira se i u Sisačkoj zupaniji Rekordne cijene nafte i mračna perspektiva za postojeće izvore goriva sve vise nameću potrebu okretanja alternativnim gorivima. Europska regulativa nalaze da zemlje članice EU do 2020. godine trebaju 20 posto tradicionlanih fosilnih goriva u prometu zamijeniti biogorivima poput biodizela, bioetanola, bioplina, biovodika, a to je obveza i za zemlje kandidate za prijam u EU, među kojima je i Hrvatska.

Od uljarica i masti Do 2005. biogorivo u EU trebalo je sudjelovati s barem dva posto u ukupnom udjelu goriva, a zatim bi se udio u svakoj članici povećavao i do 2010. godine dosegnuo 5,75 posto. Vladinom Uredbom o kakvoći biogoriva i Hrvatska je postavila cilj da do kraja 2010. rabi 5,75 posto biogoriva u ukupnoj potrosnji goriva. Iako se već duze vrijeme u poslovnoj javnosti govori o uporabi biodizela, u Hrvatskoj je za sada samo jedan pogon za proizvodnju biodizela, i to u Ozlju, kapaciteta 30.000 tona. Vlasnik pogona Vlado Rozić izjavio je za agenciju Hinu da bi danas trebala početi proizvodnja te da će se proizvedeni biodizel izvoziti u Austriju i Italiju. Biodizel se dobiva od otpadnoga jestivog ulja, dobivenog od uljarica (uljane repice, soje, suncokreta, kukuruza, palme) i od zivotinjskih masti. Posebno je vazno sto se dobiva od otpadnih jestivih ulja koja nastaju u pripremi hrane u hotelima, ugostiteljstvu i kućanstvima. Ta ulja inače zavrsavaju u kanalizaciji, a njihovim primjerenim skupljanjem uvelike bi se ustedjelo na pročisćavanju otpadnih voda. Biogorivo zamjenjuje fosilna goriva i tako znatno smanjuje nastanak stakleničkog plina ugljičnog dioksida, ali i drugih onečisćivača poput sumpornog dioksida, čestica i hlapivih organskih spojeva koji onečisćuju zrak. Zagrebačka tvrtka Ekonerg - Institut za energetiku i zastitu okolisa već neko vrijeme provodi projekt "Uvođenje biodizela u javni gradski prijevoz grada Zagreba". Studija izvodljivosti trebala bi biti zavrsena potkraj ovog mjeseca, a trenutno je revidiraju austrijski stručnjaci, kako je nedavno objasnila voditeljica projekta Snjezana Fijan-Parlov. Istrazivanja pokazuju da Zagreb na godinu "proizvede" vise od 1,400.000 litara otpadnoga jestivog ulja samo iz hotela, restorana i ostalih poslovnih subjekata te oko 1,600.000 iz kućanstava. Količina biodizela proizvedena od toga otpadnog jestivog ulja dostatna je za voznju 80 gradskih autobusa cijele godine. Neobrađena zemlja Potporu biodizelu daje i politika, pa tako zamjenica sisačke zupanice Marijana Petir (HSS) kaze da je proizvodnja biodizela bila sastavni dio predizbornog programa HSS-a koji je prihvatila i koalicija u toj zupaniji. Dok se ne izgradi pogon u Sisačko-moslavačkoj zupaniji, sva bi ulja, od uljane repice i otpadna jestiva ulja, otkupljivao vlasnik pogona u Ozlju, dodala je, podsjetivsi da je u proljeće prosle godine sa Zagrebom dogovorena suradnja. Osim preradbe svojih otpadnih jestivih ulja, zupanija je spremna proizvoditi i uljanu repicu jer ima mnogo neobrađene zemlje. Obje sirovine obrađivale bi se u tvornici biodizela koju bi trebalo izgraditi na području Sisačke zupanije. Studija izvodljivosti i Studija utjecaja na okolis bit će presudne u odabiru lokacije u Sisačkoj zupaniji, a financirale bi se iz zupanijskog proračuna i Fonda za zastitu okolisa i energetsku učinkovitost, rekla je dozupanica Petir. To bi omogućilo zaposljavanje većeg broja ljudi i potaknulo razvoj poljoprivrede u zupaniji u kojoj je od 185.455 hektara obradive zemlje neobrađeno 72.268 hektara, odnosno oko 40 posto. Drzava proizvođačima isplaćuje 2250 kuna poticaja po hektaru za uzgoj uljane repice, ali, naglasava Petir, zupanija je spremna uvesti i dodatne poticaje. Za proizvodnju biodizela zainteresirane su IPK Tvornica ulja Čepin i Ina koje su prosle godine i potpisale sporazum.

 

Svi autobusi u Grazu na biodizel

Ako bi projekt uvođenja biodizela u ZET bio prihvaćen, ostatak ulja potrebnog za biodizel dobivao bi se od uljane repice, a za njezin uzgoj velike su mogućnosti u Sisačko-moslavačkoj, Zagrebačkoj i ostalim zupanijama. Gradonačelnik Milan Bandić izjavio je da se čekaju rezultati studije pa će se tada odlučiti hoće li ZET-ovi autobusi prijeći na biodizel. Blagonaklono na alternativno gorivo gleda i direktor zagrebačkog Holdinga Slobodan Ljubičić koji kaze da podupire uvođenje biodizela. U Ekonergu objasnjavaju kako u austrijskom gradu Grazu svi autobusi javnog prijevoza, njih oko 140, voze na biodizel koji se počeo uvoditi 1994. godine.

 

 Izvor:http://www.poslovni.hr/12748.aspx

 

How would you rate the quality of this article?

Verification:
Enter the security code shown below:
imgRegenerate Image


Add comment
Comments


Article Options
Croatian Constellation



Popular Articles
  1. (E) 100 Years Old Hotel Therapia reopens in Crikvenica
  2. Dr. Andrija Puharich: parapsychologist, medical researcher, and inventor
  3. Europe 2007: Zagreb the Continent's new star
  4. Violi Calvert: Nenad Bach in China to be interviewed by China Radio International
  5. Potres u Zagrebu - Earthquake in Zagreb, Croatia 28 listopad 2006 u 16:15 3.7 on a Richter
No popular articles found.