Search


Advanced Search
Nenad Bach - Editor in Chief

Sponsored Ads
 »  Home  »  Culture And Arts  »  (H) Ministar Biskupic: "Nenad Bach i hrvatski kulturni proizvod"
(H) Ministar Biskupic: "Nenad Bach i hrvatski kulturni proizvod"
By Nenad N. Bach | Published  12/28/2003 | Culture And Arts | Unrated
(H) Ministar Biskupic: "Nenad Bach i hrvatski kulturni proizvod"

 

Hrvatski kulturni proizvod
 

Biskupic: "Pokušat cemo stvoriti i hrvatski kulturni proizvod, što temeljimo na nekoliko primjera mladih glazbenika, kao što jeNenad Bach u Americi, koji pokušava napraviti prodor etnoglazbe u svijet", rekao je Biškupi, dodavši da tu ubraja i sjajan nastup Tamare Obrovac s jazz glazbom izraslom iz istarske glazbene baštine.''

"Dužnost je Ministarstva kulture procijeniti sadašnje stanje i stvarati pozitivno ozracje za kulturu, a posebno omoguciti proboj hrvatske kulture prema svijetu", izjavio je novi ministar kulture.


Biškupic: Pokušat emo stvoriti hrvatski kulturni proizvod Objavljeno prije 2 sata NOVI ministar kulture Božo Biškupic izjavio je da e njegovo ministarstvo nastaviti provoditi strateške projekte koje je poela bivša vlada, ali i projekte koji su zapoeti u vrijeme vladavine HDZ-a.

Božo Biškupic, koji je bio ministar kulture i od 1995. do 2000., meu glavne zadae ubraja gradnju velikih kulturnih objekata - muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, arheološkoga muzeja u Naroni i muzeja arheološkoga pracovjeka u Krapini. Dodao je da ce Ministarstvo nastaviti provoditi zapoete projekte u izdavaštvu, glazbi, kazalištu i filmu. Vrlo važnim Biškupi smatra otvaranje novih arheoloških parkova, te povezivanje turizma s projektima koji su ve odavno zacrtani, kao što su gradovi kulture te drugi slini važni projekti koji e pomoi razvoju hrvatskoga kulturnog identiteta. Nova ce se Vlada preko Ministarstva kulture, kako je rekao, znatnije skrbiti i za kulturu manjina, što je potpuno novo podruje. Biškupic drži važnim i program za poboljšanje statusa samostalnih umjetnika te materijalnog položaja zaposlenika u kulturi kojih ima oko 35.000.

Ministarstvo se skrbi i za nacionalne parkove i parkove prirode, obnovu i zaštitu spomenika kulture i zaštitu nematerijalne kulturne baštine, primjerice tradicijske glazbe, obicaja i predstava, što je pod posebnom zaštitom UNESCO-a.

Biškupic ce se zauzeti i za decentralizaciju iz koje proizlazi ravnomjerna razvijenost kulturne infrastrukture te pristupanost kulture svima, a najavljuje i jau meunarodnu kulturnu suradnju.

Kulturna vijea, napominje Biškupi, moraju djelovati na osnovi svojih kreativnih prijedloga, a ne tako da se inovniki prebrojavaju programi, kako je bilo do sada. Za taj dio posla placeni su djelatnici Ministarstva, rekao je, najavivši kao novost osnivanje županijskih vijeca, kako bi ojacala decentralizacija u kulturi, što je jedna od važnih nakana Ministarstva.

Glede odgovornosti drži da je ona u prvom redu na prvom covjeku Ministarstva te stoga dosadašnja kulturna vijeca mogu biti korisna kad se izrauju strateški projekti i osmišljavaju prioriteti u pojedinim dijelovima kulture ili u cjelini.

"Pokušat cemo stvoriti i hrvatski kulturni proizvod, što temeljimo na nekoliko primjera mladih glazbenika, kao što je Nenad Bach u Americi, koji pokušava napraviti prodor etnoglazbe u svijet", rekao je Biškupi, dodavši da tu ubraja i sjajan nastup Tamare Obrovac s jazz glazbom izraslom iz istarske glazbene baštine.

Ministarstvo e se pobrinuti i za niske kamate za zajmove u knjižniarstvu i izdavaštvu te u onim dijelovima koji se nazivaju kulturnom industrijom, rekao je.

Po Biškupicevim rijeima donijet ce se rješenja za casopise u Hrvatskoj, odnosno za njihovo subvencioniranje.

"Dužnost je Ministarstva kulture procijeniti sadašnje stanje i stvarati pozitivno ozracje za kulturu, a posebno omoguciti proboj hrvatske kulture prema svijetu", izjavio je novi ministar kulture.


--

Vecernji List

Hoce li upravo kultura postati naš izvozni proizvod? Trebamo li se ipak okrenuti novom vremenu i tržišno osmisliti kulturu?
- Slažem se, hrvatska kultura može biti naš izvozni proizvod. Na primjer, ovih se mjeseci priprema velika izložba "Renesansa u Hrvatskoj", koja ce biti postavljena u Parizu. Sigurni smo da ce postici dobar odjek i ako tako bude, pobrinut cemo se da tu izložbu vide i drugi veliki europski gradovi. Poticat cemo tzv. kulturne industrije, a želja nam je i da se stvori hrvatski kulturni proizvod. Mislim da je to moguce najprije u glazbi. Svojedobno sam u tisku procitao da hrvatski glazbenik gospodin Bach, koji živi u SAD-u, pokušava okupiti etnoglazbenike i plasirati ih na inozemno tržište. Kao sjajan primjer takve mogucnosti spominjem i istarsku glazbenicu Tamaru Obrovac.
Hocete li dati novac za to?
- Hocemo. Takve cemo projekte sigurno pomoci.

http://www.vecernji-list.hr/OBZOR/2003/12/27/Pages/zavrsit.html

BOŽO BISKUPIC, NOVI MINISTAR KULTURE, GOVORI O KULTURNIM PROJEKTIMA SANADEROVE VLADE, STATUSU UMJETNIKA I PREDSTAVLJANJU HRVATSKE KULTURE U SVIJETU
Završit cemo Muzej suvremene umjetnosti
NATO, EU, PDV, rodiljske naknade..., sve su to prioriteti Vlade. A gdje je kultura? Na repu dogadaja i interesa i ove vlade?
- Nije, niti ce biti! Vec je u predizborno vrijeme HDZ dao jasno na znanje u svom programu, ali i u predizbornim govorima, da kulturi pridaje veliko znacenje. Kultura je važna za Hrvatsku, a za Hrvatsku demokratsku zajednicu jedan je od prioriteta. Hrvatska Vlada našu ce kulturu pomagati i promicati u zemlji i svijetu.
Hocete li raditi velike rezove u samom ministarstvu, strukturi, nacinu rada? Mislim prije svega na kadrove.
- Nekih ce promjena biti. Prije svega, u Ministarstvo kulture vracena je zaštita prirodne baštine i hrvatski ured UNESCO-a, koji je sada u vanjskim poslovima. Znaci, promijenila se struktura ministarstva i neke ce službe trebati spojiti, a neke možda zahtijevaju nove ljude. Promislit cemo, u Ministarstvu ima dovoljno strucnih i iskusnih ljudi, koji ce uz ministra osmisliti i izgraditi sustav što efikasnijeg djelovanja. Premijer je u nastupnom govoru u Hrvatskom saboru govorio o potrebi smanjenja državne uprave i ministri ce slijediti primjer i ispuniti obecano. Naravno, ništa nece biti na štetu djelatnosti.
Hoce li Ministarstvo kulture biti rame za plakanje, odnosno, mjesto gdje ce balerine, glumci, slikari, pisci, galeristi i mnogi drugi dolaziti po još koju kunu?
PDV na knjigu smo ukinuli
Vas su neki optužili da ste kulturi na vrat natovarili PDV za knjigu?
- Na žalost, cini se da neki vaši mladi kolege nisu upucni u tu problematiku pa su pisali da je u vrijeme ministra Biškupica uveden PDV na knjigu. Tocno je, PDV je uveden u vrijeme premijera Valentica, a stupio je na snagu godinu dana poslije, kad je došla vlada premijera Mateše. Mi smo se u Ministarstvu kulture gotovo tri godine trudili oko tadašnjeg ministra financija i 1999. postigli da se PDV na knjigu ukine.

- Ministarstvo ce zasigurno biti mjesto susreta. Umjetnici ce dolaziti kao što su to cinili i u mom prijašnjem mandatu. Iznosit ce svoja videnja, osvrtati se na probleme i nuditi rješenja. Vrata ce im uvijek biti širom otvorena. Obici cemo uskoro Hrvatsku i razgovarati s umjetnicima i djelatnicima u kulturi te se najprije suociti s problemima i s njihovim rješenjima. Vec sam obavio razgovore s nekoliko procelnika za kulturu u pojedinim velikim gradovima. Oni ce biti medu prvima s kojima cu u Ministarstvu sa svojim suradnicima razgovarati o suradnji na velikim projektima, a isto tako želim da medu prvim sugovornicima budu i intendanti svih nacionalnih kazališta. Jedan od naših prvih zadataka je ispunjenje obecanja poboljšanja materijalnog statusa samostalnih umjetnika. Vratit cemo ih za pocetak u status koji su imali i 2000. godine, a nakon toga nastojati, ovisno o gospodarskoj situaciji, taj status i poboljšati. Vama je poznato da im je Ministarstvo financija u prošloj Vladi smanjilo prava 50 posto, tako da su nakon 35 i više godina rada odlazili u mirovinu sa 800 kuna.
Što cete tu konkretno napraviti?
- Vratit cemo doprinose na razinu na kojoj su bili! To znaci iste mirovine kakve su bile i prije smanjenja, a s vremenom i poboljšanje. To, naravno, ovisi o boljim proracunskim mogucnostima.
Ostali prioritetni potezi?
- U kulturi ima oko 35.000 zaposlenih djelatnika, o cijem materijalnom položaju i statusu skrbi i Ministarstvo kulture. Ovih je dana potpisan sporazum sa sindikatima djelatnika u kulturi. Nisam ga još vidio, tek sam drugi dan u Ministarstvu, ali mislim da su neke obveze u korist djelatnika u kulturi ucinjene. Nastavit cemo sve dobre programe, a posebno važne kapitalne strateške projekte, od kojih su neki zapoceti još u vrijeme bivše HDZ-ove vlade.
Da bi netko mogao uspješno kormilariti brodom punom slikara, pisaca, balerina, pjevaca..., potrebno je da ih razumije u dušu, ali i da poznaje sve tajne politike. Jer kulturnjaci svih profila vrlo su osjetljivi ljudi, veliki zaljubljenici u ono što rade, te cesto idealisti kojima je svijet politike sasvim nerazumljiv. Zbog svega toga Božo Biškupic po mnogima je gotovo idealan ministar je odlicno poznaje i snalazi se u osjetljivom svijetu kulture, ali i u interesnim politickim vodama. A to je i te kako važno, jer za kulturu je potreban i novac za koji ce se Biškupic boriti na sjednicama Vlade, ali i vladajucoj stranci. Možda ce tom vrsnom poznavatelju likovne umjetnosti, te zaljubljeniku u glazbu, koji ima vrlo važna poznanstva u vrhovima europske politike i kulture, uspjeti da pokrene naše kulturu što oni koji od nje i za nju žive željno ocekuju..

Na primjer?
- Muzej suvremene umjetnosti. Natjecaj je bio završen, izabran projekt, 1999. godine, a šest dana uoci ovih izbora zakopan je i kamen temeljac. Sve je to išlo malo presporo, dobro je da je temeljac postavljen i projekt cemo nastaviti. Nastavit cemo i radove na muzeju krapinskog pracovjeka i što skorije ih dovršiti. To je svjetsko nalazište i bit ce to jedan od iznimno znacajnih muzeja u ovom dijelu Europe. Treci veliki kapitalni projekt jest arheološko nalazište u Naroni, u Svetom Vidu. Muzej smo poceli kao projekt i dovršit cemo ga.
Ali osim tih kapitalnih projekata, postoji niz malih sitnih apetita i problema s kojima se ljudi iz kulture svakodnevno susrecu, koji ih lupaju po glavi i koji su za njih nerješivi. Znate li zapravo što ljude najviše tišti? Hocete li im pomoci?
- Najcešce ljude tišti materijalni položaj i mi cmo im ga nastojati olakšati.
Hocte li imati malo više novca s obzirom na vaš osobni vrlo utjecajan položaj u Vladi i HDZ-u? Hocete li malo više lobirati za svoju struku?
- Naravno da cu lobirati za svoje ministarstvo i za sve djelatnosti koje ono pokriva, mislim da je to legalno i legitimno. Premijer dr. Ivo Sanader je covjek koji razumije problematiku kulture i od njega ocekujem podršku.
Znaci, imate vezu kod premijera?
- Mislim da vezu, po prirodi posla, imaju svi ministri. Važno je da imamo podršku premijera, ali i razumijevanje i suradnju s ministrom financija, posebno jer namjeravamo pojacati medunarodnu kulturnu suradnju.
Mislite li samo na medudržavnu razmjenu?
- Ne samo na to. Mislim, primjerice, na prijevode hrvatskih autora na svjetske jezike. Važno je pomoci prevodenju hrvatskih autora i tiskanju njihovih djela u svijetu, kako bi se i novija, ali i starija hrvatska književnost prepoznala kao relevantan cimbenik europskoga kulturnog prostora. Mislim, na primjer, i na glazbu kojom uz likovnu umjetnost najlakše promicemo hrvatsku kulturu. Nastupi hrvatskih glazbenika na svjetskim pozornicama ili hrvatskih umjetnika u svjetskim muzejima naš su prioritet. No necemo samo nuditi svoje, prihvatit cemo isto tako programe kulture iz drugih zemalja.
Hoce li upravo kultura postati naš izvozni proizvod? Trebamo li se ipak okrenuti novom vremenu i tržišno osmisliti kulturu?
- Slažem se, hrvatska kultura može biti naš izvozni proizvod. Na primjer, ovih se mjeseci priprema velika izložba "Renesansa u Hrvatskoj", koja ce biti postavljena u Parizu. Sigurni smo da ce postici dobar odjek i ako tako bude, pobrinut cemo se da tu izložbu vide i drugi veliki europski gradovi. Poticat cemo tzv. kulturne industrije, a želja nam je i da se stvori hrvatski kulturni proizvod. Mislim da je to moguce najprije u glazbi. Svojedobno sam u tisku procitao da hrvatski glazbenik gospodin Bach, koji živi u SAD-u, pokušava okupiti etnoglazbenike i plasirati ih na inozemno tržište. Kao sjajan primjer takve mogucnosti spominjem i istarsku glazbenicu Tamaru Obrovac.
Hocete li dati novac za to?
- Hocemo. Takve cemo projekte sigurno pomoci.
Hocete li se zauzimati za elitizam u kulturi?
- Zauzimat cu se za vrhunsku kvalitetu, ali i za decentralizirano upravljanje kulturom. Za manje sredine pojedini su programi vrlo važni, a odlucivanje iz centra ne bi im dalo šansu. Stoga im treba pružiti mogucnost na drugi nacin. Nema podjele na elitizam-neelitizam, nego na kvalitetu i specificnosti u pojedinim sredinama.
Znaci li ta decentralizacija i prebacivanje financiranja u te manje sredine?
- Treba pripremiti zakone kako bi dio sredstava od kojih se financira kultura došao i u lokalne sredine, da mogu same odlucivati o raspodjeli. Dobar je primjer ovakva nacina raspodjele sustav financiranja uz pomoc spomenicke baštine - 60 posto prikupljenih sredstava ostaje lokalnoj samoupravi, a 40 posto ide u fond solidarnosti pri Ministarstvu financija, iz kojega se obnavljaju i drugi spomenici kulture.
Koristi li Zagreb uopce dovoljno svoje kulturne potencijale?
- Hrvatska je zemlja na raskržju Mediterana i srednje Europe, a Zagreb je njezina središnja tocka. Tu se može uciniti puno više.
Primjer?
- Dobar je primjer Muzej za umjetnost i obrt, koji radi kvalitetne i velike izložbe, ali njih još treba plasirati barem u velike gradove susjednih država, npr. u Bec, Budimpeštu, Ljubljanu ili Milano. Veliki zagrebacki izložbeni prostor Klovicevi dvori sjajno su mjesto za ugošcivanje medunarodnih izložbi. Jedini je problem osiguranje, koje je vrlo skupo za izložbe poput Van Gogha ili D?rera. Kad bismo taj problem mogli riješiti, vjerujem da bi redovi za takve izložbe, kakve vidamo u Parizu, bili i u Zagrebu.
Sponzori kao rješenje?
- Vec sam poceo razgovore s vodecim ljudima velikih hrvatskih tvrtki o sponzoriranju kulture. Ima odjeka, i to mi daje nadu da cemo s njima potpisati ugovore.
Kada?
- Po mogucnosti uskoro.
Zbog festivala bilo je puno tenzija. Hoce li tu biti nekih promjena?
- Festivali imaju znacajnu ulogu u kulturi i turistickom gospodarstvu. Turizam to, na žalost, nije dovoljno prepoznao. U Italiji ministarstvo turizma cak upravlja velikim festivalima. Razgovarat cemo s ministrom zaduženim za turizam i nadamo se da ce više ulagati u programe kulture nego dosad. Za bolje prepoznavanje objekata spomenicke baštine Ministarstvo je dužno izraditi registar spomenika kulture. To je dug službe zaštite iz prošlih godina. Dat cemo im rok od šest mjeseci u kojem su ga dužni završiti i objaviti.
Hoce li biti novih festivala?
- Vec sam prije pet godina predlagao, a za to cu se zauzimati i dalje, da Osijek osnuje festival operete. Veliki centri, Bec, Zagreb i Budimpešta, koji njeguju taj žanr, na zajednickoj su zemljopisnoj i kulturološkoj razini s tim istocnoslavonskim središtem i verujem da ce rado suradivati.
Hocete li se izboriti za dodatne olakšice za kulturu?
- To ovisi o cjelokupnoj gospodarskoj situaciji, ali ima jedan problem koji želim riješiti s ministrom financija. Rijec je o opterecenjima - PDV-u i carini - koja, kad hrvatske institucije kupuju nacionalnu spomenicku gradu u inozemstvu, opterecuju državni proracun.
Darko Ðuretek

How would you rate the quality of this article?

Verification:
Enter the security code shown below:
imgRegenerate Image


Add comment
Comments


Article Options
Croatian Constellation



Popular Articles
  1. (E) 100 Years Old Hotel Therapia reopens in Crikvenica
  2. Dr. Andrija Puharich: parapsychologist, medical researcher, and inventor
  3. Europe 2007: Zagreb the Continent's new star
  4. Violi Calvert: Nenad Bach in China to be interviewed by China Radio International
  5. Potres u Zagrebu - Earthquake in Zagreb, Croatia 28 listopad 2006 u 16:15 3.7 on a Richter
No popular articles found.