Search


Advanced Search
Nenad Bach - Editor in Chief

Sponsored Ads
 »  Home  »  Culture And Arts  »  (H) Kultura za izvoz
(H) Kultura za izvoz
By Nenad N. Bach | Published  01/29/2004 | Culture And Arts | Unrated
(H) Kultura za izvoz

 

Kultura za izvoz


Intervju Bozidar Biškupic

Kultura za izvoz

Hoce li se vaša kulturna strategija kao ministra bitno razlikovati od one koju ste zastupali 1995. Jesu li se stvari bitno promijenile u kulturi od tada? Sad najavljujete stimuliranje kulture manjina i spominjete Nenada Bacha, Dunju Knebl i Tamaru Obrovac kao hrvatske izvozne projekte, dok su prije kulturni prioriteti ipak bili nešto drugaciji.
Razlikovat ce se jer ne zivimo u isto vrijeme. Kad sam 1995. preuzeo duznost, upravo je završio Domovinski rat. Zemlja je bila razorena i prioriteti su bili drugi. Stimulirat cemo i kulturu manjina, a jucer sam telefonom razgovarao s gospodinom Nenadom Bachom, koji se ovih dana nalazi u New Yorku, o njegovim projektima. Sastat cemo se cim se vrati u domovinu. Bilo bi mi drago kad bi njegov projekt zazivio. Glazba, film i izdavaštvo sastavnice su naše kulture, ciju promociju u inozemstvu moramo pojacati. Jedna od mogucnosti je poticanje “kulturnih industrija” te u tom smislu razmišljamo o kreditima kojima bi se izdavacima i umjetnicima osigurala sredstva uz minimalnu kamatu, tako da bi dio kamate podmirivalo Ministarstvo. Na ovaj nacin bismo pokrenuli kulturno poduzetništvo, kao što se to sada radi i u turizmu.  Znaci, opet prica o okretanju kulture trzištu?
Da, bio bi to pravi iskorak. Nigdje kultura ne moze zivjeti samo od proracuna, kao što ne smije biti samo prepuštena trzištu. zelite Europi prezentirati “ono najkvalitetnije” u hrvatskoj kulturi, mozete li mi imenovati nekoliko projekata i umjetnika koji su po Vama najkvalitetniji i relevantni u europskim okvirima?
Spomenuo sam vec prijevode hrvatske literature, glazbu i likovne umjetnosti. Tako npr. 7. travnja u Parizu otvaramo izlozbu “Renesansa u Hrvatskoj”. Nisam sudjelovao u pripremama te izlozbe, ali mislim da ju treba preseliti i u Berlin, London ili Moskvu. Ovako velike projekte moramo prezentirati u više velikih europskih gradova. zelimo li u Europu 2007., onda moramo nastupiti s velikim projektima koji moraju biti potpomognuti vecim sredstvima nego do sada, kako bi bili prepoznati kao dio zajednice. Nisu samo izlozbe naš izvozni projekt, to je i glazba, npr. Zagrebacka filharmonija neki je dan imala vrlo uspješan koncert u Becu, a tako nešto ocekujemo i od kazališta. Razgovarali smo o toj temi s intendantima nacionalnih kuca, a Rijeka i Split clanovi su Međunarodne kazališne konvencije, što ce im lakše osigurati međunarodna gostovanja. Kazališta, da bi gostovala u inozemstvu, trebaju ipak napraviti prije relevantne europske predstave, nije valjda cilj bilo kakvo gostovanje? Slazem se i vjerujem da intendanti poznaju svoju programsku politiku i da mogu napraviti predstave koje se mogu postaviti na svjetske pozornice, u cemo cemo im svesrdno pomoci. Siguran sam da ce u toj ponudi biti zastupljena i baština i suvremena djela. Bivši ministar Antun Vujic je, citiram po njegovoj izjavi, povecao proracun u 4 godine s 373 na 660 milijuna kuna. Kakva je Vaša projekcija kretanja kulturnog proracuna u sljedece cetiri godine? Koliki postotak iz ukupnog drzavnog proracuna zasluzuje hrvatska kultura?
U vecini europskih zemalja te se velicine krecu oko 1 % od ukupnog proracuna i vecina europskih ministara kulture prizeljkuje takav udjel. Kada je taj udjel veci, u kulturi se “lakše diše”. Dobro je da se moj prethodnik uspio izboriti za proracunska sredstva oko 1 %. Premda je gospodarska situacija teška, nadam se da ce kultura zadrzati dosegnuti standard.
Kakve su Vaše ambicije vezane uz kapitalne kulturne projekte?
Nastavit cemo kapitalne projekte od kojih su neki zapoceti još u devedesetima ili u mandatu mog prethodnika. S celnim ljudima za kulturu iz cetiri velika hrvatska grada razgovarali smo o zapocetim projektima kao što su Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu, Muzej krapinskog pracovjeka, koji je tek u prvoj fazi izgradnje, o Muzeju suvremene umjetnosti i novoj Gradskoj knjiznici u Rijeci, te o razdvajanju Gradske od Sveucilišne knjiznice u Osijeku, kao i o pomoci Ministarstva kulture u ostvarenju zapocetoga ili zeljenoga.
Imate neke konkretnije datume kad bi recimo zagrebacki Muzej suvremene umjetnosti mogao biti završen?
Imam obecanje izvođaca radova - ako Ministarstvo kulture i Grad Zagreb osiguraju potrebna sredstva, Muzej ce biti završen za manje od tri godine.

Podrzat cemo Split za kredit Svjetske banke

Ministarstvo kulture je ispravno reagiralo i u mom prethodnome mandatu davši preporuku Vladi da garantira Gradu Splitu za podizanje kredita koji je za obnovu povijesne jezgre nudila Svjetska banka. Na zalost, unatoc našoj preporuci garancija je izostala. Svoje smo mišljenje zadrzali i, bude li trebalo, ponovit cemo ga
“U svom kabinetu rado bih vidio Krlezu”, rekao je novi (stari) hrvatski ministar kulture u razgovoru koji je s njim vodio JASEN BOKONovi ministar kulture mr. Bozo Biškupic vec je u istoj ministarskoj fotelji sjedio u razdoblju od 1995.-2000. Fotelja je mozda ista, ali su se osim zgrade Ministarstva bitno promijenile i okolnosti pa smo s ministrom porazgovarali o planovima i potencijalnim problemima s kojima se moze susresti hrvatska kultura i njezin ministar u sljedecem razdoblju, ali smo razgovor morali poceti kratkim izletom u prošlost.
Znam da je jedna od popularnih recenica u predizbornoj kampanji bila “dosta zagledanja u prošlost, okrenimo se buducnosti”, ali ja bih se, prije nego što se buducnosti okrenemo, volio prisjetiti vašeg odbijanja Šnajdera kao intendanta u rijeckom HNK, što je bio sigurno vaš “najozloglašeniji” potez u prošlome mandatu. Što o tome mislite šest godina poslije, stojite li i danas iza svoje odluke ili Vam je ona bila nametnuta?
Rekao sam na samom pocetku mandata da se necemo vracati u prošlost. Šnajdera izuzetno cijenim kao dramskog autora i vjerujem da mu to nije nepoznato, a događaj otprije šest godina ostaje iza nas. Gledam u buducnost i zelim zajedništvo ljudi koji se bave kulturom u Hrvatskoj. Takvu buducnost ne treba opterecivati prošlošcu.
Znaci li to da cete onda ovaj put potvrditi sve intendante koje gradovi izaberu u Vašemu mandatu?
Naravno, ali novi ce zakon na drugi nacin tretirati izbor intendanata te se nece više govoriti o izboru osoba, nego ce se govoriti o izboru programa. Kandidati koji su cesto ugledni znalci struke, morat ce ponuditi svoje vizije kroz programe.
Današnji premijer nekad je bio intendant HNK - hoce li se konacno nešto napraviti da se razriješi ova smiješna kazališna organizacija naslijeđena još iz Austro-Ugarske? Mislim prije svega na Operu, Balet i Dramu u istoj kuci, koji dijele jednu pozornicu. To u svijetu postoji još u Srbiji i Bosni i Hercegovini, s kojima, cini se, cinimo posljednje K&K provincije. Da ne zaboravimo i taj nesretni kazališni zakon koji se osmišljava vec 13 godina, a za koji svaki cas slušamo “evo tek što nije”... Imate neka konkretna rješenja?
Ne bih rekao da je ovaj put Zakon “evo tek što nije”. Mi smo u mandatu tek mjesec dana, ali se vec ozbiljno bavimo tim pitanjem. Razgovarao sam i danas s intendantima hrvatskih narodnih kazališta o novom Zakonu. Tocno je da smo kazališnu strukturu naslijedili iz austrougarskih vremena, svjesni smo da zivimo u 21. stoljecu, premda nisam protivnik tradicije, promjene su nuzne. U Zagrebu cemo pokušati rješavati ovaj problem gradnjom nove zgrade Nacionalne Drame u Novom Zagrebu, nadam se u blizini novog Muzeja suvremene umjetnosti. Za gradnju nove Opere, kao što je najavljivao bivši ministar, nema novca, a mislim ni potrebe. Opera treba ostati tradicionalno u zgradi HNK.
Koliko su takve najave zaista i realne?
Gradnja Muzeja suvremene umjetnosti koja je zapoceta u prošloj godini sigurno ce opteretiti proracun Ministarstva kulture te stoga nije realno ocekivati da odmah pocnemo izgradnju nove Drame, ali ako se gradnja Muzeja na vrijeme završi, za manje od tri godine otvara se mogucnost za ovaj veliki projekt.

Što ce biti s vijecima

Vec ste skoro mjesec dana u ministarskoj fotelji, imate li sad neke konkretne zamisli i imena; zamjenik odnosno drzavni tajnik postao je Jadran Antolovic, što je s pomocnicima za kljucne segmente?
Novi pomocnici ce biti imenovani ovih dana, za knjigu i nakladništvo cedomir Višnjic, za zaštitu kulturne baštine dr. sc. Krešimir Filipec. Vjerujem da cemo s novim suradnicima uciniti više nego što je to do sada bilo u spomenutim djelatnostima. O kazalištu, glazbi i filmu nisam još donio odluku i nema potrebe za ishitrenim rješenjima.
Mozete li malo konkretnije reci što ce biti s vijecima, pogotovo onim njihovim clanovima koji su u njih vrlo hitro izabrani cim su se pokazali prvi rezultati izbora? Što znaci njihova najavljena “savjetodavna funkcija”, alibi za ministrove odluke?
cetiri zakona o arhivima, muzejima, knjiznicama i zaštiti kulturnih dobara definiraju sastav i djelokrug vijeca pa bi svaka promjena zahtijevala promjenu tih zakona. Mozemo, dakle, razgovarati o ostalim vijecima, među kojima neka od njih nisu ispunila svoju svrhu, a neka su se sastala u više od dvije godine samo jedanput, kao što je bio slucaj s Nacionalnim vijecem, dok je na razini zupanije i grada osnivanje vijeca samo mogucnost. Rad ovih vijeca trebalo bi zanoviti.
Zanoviti na koji nacin - kroz ljude koji ih cine ili nacinom rada?
Prije svega nacinom rada i djelokrugom vijeca koja bi prvotno trebala promišljati strategiju.
Stalno se spominju potencijalne promjene sastava vijeca, takvih promjena znaci nece biti?
Vijeca trebaju imati manje clanova kako bi bila što ucinkovitija, naime, pokazalo se da su postojeca preglomazna, odnosno ovakva kakva su sada nisu ni savjetodavna ni obvezujuca. Pomocnik i savjetnici za pojedina podrucja i dalje ce imati suradnike koji ce im pomagati u pripremi odluka, ali ono što bi trebala biti vazna uloga vijeca, jest strateško odlucivanje, koje ce biti obvezujuce za ministra.
Pokušavam dobiti konkretan odgovor: hoce li, kako je bilo najavljeno, biti uklanjanja nekih ljudi iz vijeca, posebno mislim na one koji su u njih izabrani nakon izbora, a o cemu se puno govorilo.
Poznat mi je sastav vijeca i znam da njih cine strucni ljudi iz kulture. Vjerujem u korektnost prijedloga ministra Vujica i ne zelim podgrijavati nikakve tenzije te vrste. Dođe li do promjene zakona, mijenjat ce se i Vijeca. Sigurno nikoga necu mijenjati, osim što sam mišljenja da u Vijecu za knjigu ne trebaju biti izdavaci jer se u protivnom ne moze izbjeci sukob interesa. U tom vijecu trebali bi biti ljudi koji knjigu stvaraju, pisci, i oni koji su uz nju izravno vezani, poput prevoditelja i knjiznicara.

Novac za splitsku baštinu

Hoce li nova Vlada, a ta bi odluka trebala ovisiti i o Vama, dati jamstva za kredit Svjetske banke za obnovu povijesne jezgre Splita? Kako vaše ministarstvo kani reagirati u ovom slucaju? Da ne ostane sve na “mi cemo se zalagati” i “trebalo bi”!
Ministarstvo kulture je ispravno reagiralo i u mom prethodnome mandatu davši preporuku Vladi da da garanciju Gradu Splitu za podizanje kredita koji je nudila Svjetska banka. Kredit je bio namijenjen uređenju povijesne splitske gradske jezgre, na zalost unatoc našoj preporuci, garancija je izostala. U razgovorima s predstavnicima Svjetske banke naši su strucnjaci konzervatori iz Splita ponudili vrlo kvalitetna rješenja ozivljavanja povijesne jezgre u kojoj bi bujao zivot, a ostala sacuvana baština. Bio bi to lijep primjer - baština u funkciji građana i građani cuvari baštine. To smo mišljenje zadrzali i, bude li trebalo, ponovit cemo ga. Odnosno, bude li Split trazio kredit Svjetske banke, mi cemo ta nastojanja podrzati!
Spominjete Vladu koja nije dala jamstva kao da je strano tijelo, pa i vi ste clan Vlade, hocete li tamo nešto konkretno pokušati napraviti, osim davanja pozitivnog mišljenja?
Ne spominjem Vladu kao strano tijelo, bio sam njen clan i cinio sam sve što sam mogao u korist kulture. Bila su druga vremena, nije bilo dovoljno sluha za ovakve projekte, nadam se da ce takvi projekti ovoga puta naici na puno više razumijevanja, jer Split je nakon Zagreba najveci hrvatski grad i jedan od najznacajnijih gradova na Mediteranu sa spomenicima svjetskog znacaja i povijesnom jezgrom upisanom na UNESCO-ovu listu zašticene svjetske baštine.
Ima li istine u najavama splitskih konzervatora da ce navodno Ministarstvo kulture uzeti kredit kod Svjetske banke za obnovu splitske baštine?
Ministarstvo kulture ne moze uzimati kredite za takve projekte, cini mi se da je došlo do nesporazuma, mi naime nismo investitor. Investitor je Grad i ako Splicani donesu takvu odluku, treba ju podrzati.
Najavili ste ispravak “nepravde i revanšizma” prema “Hrvatskom slovu”, drzite li da je u redu da se tjednik koji se određuje kao kulturni i koji ce sad opet dobivati novac od Ministarstva kulture, bavi politikom u tolikoj mjeri?
“Hrvatskom slovu” kao jedinom tjedniku za kulturu data je nedostatna potpora, pa cak jedne godine i potpuna uskrata potpore od Ministarstva, a i Grad Zagreb macehinski se odnosio prema ovome tjedniku. Razumljivo je, izdavac je bio prisiljen osloniti se jedino na pretplatnike i potporu izvan sustava u kojem se do tada nalazio. Morao je prezivjeti, a to je izgleda mogao, kao što je praksa pokazala, povecanjem stranica posvecenih politici, a na uštrb stranica kulture. Nadam da ce se uz uobicajenu podršku Ministarstva i Grada vratiti ranijoj programskoj orijentaciji. Pomagat cemo od tjednika i polumjesecnika za kulturu i “Hrvatsko slovo” i “Vijenac” i “Zarez” kao i sve relevantne casopise za kulturu. Nema u tome nikakve senzacije, nego je rijec o uobicajenom pristupu financiranja glasila za kulturu.

Mediji, festivali, skandali

S medijima u prošlome mandatu niste imali posla, nisu vam spadali u resor, sad se situacija promijenila. Problema ima, ne cini li Vam se primjerice da je u Zakonu o medijima isuviše ograniceno širenje medija, nije li strah od monopola prenaglašen?
Postoji strah od monopola, to je tocno, je li opravdan ili ne, ne znam. Zakon o medijima svojim sadrzajem štiti od devijacija. Poznati su nam primjeri medijskog monopola iz nekih europskih zemalja. Hrvatski Zakon jamci potpunu slobodu medija, no postoji problem vezan uz njegovo donošenje. Nije izglasan u Hrvatskom saboru kvalificiranom vecinom. U tijeku je postupak kod Ustavnog suda, mislim da bi Vlada trebala sama predloziti ponovno upucivanje Zakona u Sabor.
Isti kakav je vec jednom izglasan?
Sad je prilika da se cak i poboljša ako je potrebno.
I Zakon o HRT-u se cini problematicnim u dijelu o izboru clanova Vijeca HRT-a. Naime, politika se moze dogovoriti oko tih clanova umjesto da udruge izravno biraju predstavnike i tako Vijece bude izraz javnog interesa. Na to imaju primjedbe i civilne udruge i međunarodna zajednica i novinarsko društvo. Moze li se tu nešto mijenjati?
Zakon je izglasan i Vijece pokušava sukladno Zakonu i funkcionirati. Prema pisanju tiska ovih dana izgleda s velikim teškocama. Zapeli su vec pri prvom pokušaju izglasavanja statuta. Ne prigovara samo Vijece, vec i udruge, a i građani. Neuspješan pocetak primjene jednoga zakona. Mislim da cemo se morati prihvatiti ponovno posla i pripremiti takav zakon koji ce biti primjenjiv i kojim ce biti zadovoljna vecina.
Kakav ce biti odnos prema festivalima, HDZ im je u devedesetima bio vrlo sklon. Konkretno, Festival svjetskog kazališta potrazuje od ministarstva u ovoj godini milijun kuna, lani im nije odobrena ni kuna. Imaju li bolje izglede ovaj put?
Nastojat cemo pomoci Festivalu svjetskog kazališta u ovoj godini prema mogucnostima. Veliki festivali svugdje su u svijetu i u funkciji turisticke ponude, turisticke promidzbe i pridonose gospodarskom boljitku turisticke djelatnosti. Kako je u svijetu, tako je i u Hrvatskoj. Samo što u Hrvatskoj turisticki djelatnici nazalost to još uvijek nisu prihvatili. Najteze je to objasniti turistickim zajednicama i to baš onima od kojih ocekujemo da to razumiju i sufinanciraju. Ugledajmo se na primjer Italije u kojoj je Ministarstvo turizma izravno vezano uz festivale, jer su svjesni turisticke promidzbe koju im oni donose.
Mi, cini se, nemamo toliko turista koliko imamo festivala…
Vjerojatno se šalite. Ja sam ovdje u prvom redu mislio na renomirane hrvatske festivale od kojih vecina ima i odraz izvan granica naše zemlje, kao npr. Dubrovnik, Split, Zagreb ili Pula.
Izraziti ste zagovarac “netalasanja” u kulturi, protiv ste polemika, galame koja se dize oko nekih skandaloznih postupaka. Mislite da se stvari trebaju rješavati tiho i bez upozorenja javnosti o tome što se događa?
Nisam protiv argumentiranih rasprava, jer one pokrecu novo, najcešce nabolje. Protiv sam afera, jer one ne koriste nikome, pa ni kulturi. Skandalima nitko nikad nije ništa unaprijedio. Uvjeren sam da porezni obveznici, cijim novcem financiramo kulturu, ne podrzavaju skandale. U kulturi ima više senzibiliteta, temperamenta i brzih reakcija. Ne treba zbog toga sve što je sporno pretvarati u skandal. A spomenuli ste da sam zagovarac “netalasanja”, mozda je to dio moje prirode, pristaša sam razgovora, razgovora i razgovora.
cujem da ste jucer zvali kiparicu Mariju Ujevic da biste joj se ispricali zbog one izjave kako cete ukloniti njezinu skulpturu iz kabineta?
Jesam, ispricao sam se. To je sjajna skulptura i ništa joj ne fali, bila je prepoznatljiv znak mog prethodnika. Gospođi Ujevic sam kazao da bih na tome mjestu kao svoj prepoznatljiv znak, a u stilu mog prethodnika, vidio radije veliku Krlezinu figuru koju je umjetnica davnih godina sacinila i danas se nalazi u prelijepom osjeckom parku, a gipsani odljev mogao bi krasiti moj kabinet.

© Sva prava pridrzana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2004.

http://ad.netmedia.hr/banman.asp?ZoneID=58&Task=Get&Mode=HTML&SiteID=8&PageID=98751 

How would you rate the quality of this article?

Verification:
Enter the security code shown below:
imgRegenerate Image


Add comment
Comments


Article Options
Croatian Constellation



Popular Articles
  1. (E) 100 Years Old Hotel Therapia reopens in Crikvenica
  2. Dr. Andrija Puharich: parapsychologist, medical researcher, and inventor
  3. Europe 2007: Zagreb the Continent's new star
  4. Violi Calvert: Nenad Bach in China to be interviewed by China Radio International
  5. Potres u Zagrebu - Earthquake in Zagreb, Croatia 28 listopad 2006 u 16:15 3.7 on a Richter
No popular articles found.