Search


Advanced Search
Nenad Bach - Editor in Chief

Sponsored Ads
 »  Home  »  Tourism  »  Mrgari flower-shaped dry stone sheepfolds on the island of Krk in Croatia studied by Dr. Berislav Horvatic
 »  Home  »  Science  »  Mrgari flower-shaped dry stone sheepfolds on the island of Krk in Croatia studied by Dr. Berislav Horvatic
 »  Home  »  Environment  »  Mrgari flower-shaped dry stone sheepfolds on the island of Krk in Croatia studied by Dr. Berislav Horvatic
 »  Home  »  Education  »  Mrgari flower-shaped dry stone sheepfolds on the island of Krk in Croatia studied by Dr. Berislav Horvatic
 »  Home  »  Culture And Arts  »  Mrgari flower-shaped dry stone sheepfolds on the island of Krk in Croatia studied by Dr. Berislav Horvatic
Mrgari flower-shaped dry stone sheepfolds on the island of Krk in Croatia studied by Dr. Berislav Horvatic
By Darko Žubrinić | Published  10/15/2012 | Tourism , Science , Environment , Education , Culture And Arts | Unrated
Unique and beautiful stone flowers on Croatian islands of Krk and Prvić - handmade art seen from sky, part 1


Dr. Berislav Horvatić, Zagreb, Croatian physicist

Multicellular sheepfolds (mrgari) on the plateaus near the town of Baška, one of the most famous tourist resorts on the island of Krk, Croatia

Photos by Mr. Denis Lešić


Drawing by Dr. Berislav Horvatić

 
Mrgari suhozidne višeprostorne ovčare u obliku cvijeta na otoku Krku

Prastara građevinska tehnika suhozida (gromače), tj. gradnja slaganjem kamena bez ikakva vezivnog materijala, još je uvijek očuvana u pučkoj tradicijskoj arhitekturi ovoga kraja. Njezin su najdojmljiviji i najrjeđi primjer mrgari, kompleksne višeprostorne ovčare od suhozida, s tlocrtom u obliku cvijeta, koje se koriste za razvrstavanje ovaca različitih vlasnika. Ti ogromni suhozidni cvjetovi, desecima metara u promjeru, ukrašavaju općinska pasišta (komunade) svega triju mjesta (Baška, Jurandvor i Batomalj) na najjužnijem dijelu otoka Krka, u kojima se još održava tradicijski običaj kolektivnog spravljanja ovaca. Na Krku mrgara ima deset, od čega su troji napušteni, a sedmori se još koriste, dok ih na susjednom nenastanjenom otoku Prviću ima još pet. Najveći od njih mogu primiti i do 1500 ovaca, sakupljenih po krševitim visoravnima kojima poludivlje lutaju u ljetnoj polovini godine. Stado se utjera u središnju prostoriju (sala) i zatim razvrstava (trka) u periferne odjeljke (mrgariće) što je okružuju poput latica, kroz otvore (škulje) ili prolaze (lazi).

Građeni su pretežito od jednostrukog suhozida (unjulice), pa su dosta krhki i traže redovito održavanje, što obavljaju njihovi graditelji, vlasnici i korisnici, domaći pastiri. Oni im i mijenjaju oblik, pa i tlocrt, prema svojem nahođenju i trenutnim potrebama. Cvjetovi kameni, ali ne i okamenjeni!

Mrgari su jedinstveni, rijetki i lijepi, a njihova krhka ljepota svakako zaslužuje zaštitu i očuvanje, ali ne i konzervaciju. Jer konzervacija bi značila napuštanje, a ti golemi cvjetovi venu i propadaju ako se za njih ne brinu. Mogu preživjeti samo ako ostanu u aktivnoj uporabi, što ujedno znači i prihvaćanje njihovog stalnog mijenjanja. Koliko je (za sada) poznato, osim na krajnjem jugu otoka Krka i na susjednom otoku Prviću, takvih mrgara u obliku cvijeta ima na jos dva otoka u svijetu: u Walesu na otoku Velika Britanija, te na Islandu. Ako netko sazna za još koji primjer, neka se oglasi.

Berislav Horvatić

Source www.dragodid.org


 
Mrgari flower-shaped dry stone multicellular sheepfolds on the island of Krk

The ancient building technique of dry stone walling, i. e., using only stones and no binding material, no mortar or concrete, has still been preserved in the traditional vernacular architecture of this region. Its most impressive and rarest example is provided by mrgari, complex multicellular dry stone sheepfolds, flower-shaped in ground plan, used for sorting out the sheep of various owners. These giant dry stone flowers, tens of meters in diameter, ornate the common pasture (komunada) of only three settlements (Baška, Jurandvor, and Batomalj) on the southernmost tip of the island of Krk, still maintaining the traditional custom of communal sheep round-up. There are ten of them on the island of Krk, out of which three have been abandoned and seven are still in use, while five more can be found on the neighbouring uninhabited island of Prvić. The largest of them can accommodate as many as 1500 sheep, collected from the barren plateaus they wander for the summer half of the year in a semi-wild state. The flock is herded into the central enclosure (sala) and then sorted out into the surrounding peripheral folds (mrgarić) through lunkies (škulja) or gaps (laz).

Being built predominantly in single dry walling (unjulica), they are rather fragile and require regular maintenance by their builders, owners and users - local shepherds. This also brings about changes in their shape, even in the ground plans, as the shepherds see fit and according to their momentary needs. Flowers of stone, but not petrified!

Mrgari are unique, rare and beautiful, and their fragile beauty certainly deserves protection and preservation, but not conservation! Since conservation would mean abandonment, and these giant flowers wilt and perish if not looked after. They can survive only if they remain in active use, which also means accepting their constant changing. To the best of our (present) knowledge, in addition to the southernmost tip of the island of Krk and the nearby island of Prvić, flower-shaped multicellular sheepfolds like that can be found on two more islands in the world: in Wales, on the island of Great Britain, and on Iceland. If anyone knows of a further example, please let us know.

Berislav Horvatić


Source www.dragodid.org



Multicellular sheepfolds (mrgari) on the plateaus near the town of Baška on the island of Krk






The nearby village of Jurandvor near the town of Baška is the cradle of one of the most important monuments
of Croatian Glagolitic Culture: The Baška Tablet







It has been estimated that Croatia has over 200,000 km (two hundred thousand kilometers)
of dry-stone walls (suhozidi, gromače), especially on the islands.

 
Dragocjena pučka arhitektura Bašćanske doline

Golemi mozaik na izblijedjelim kamenim visoravnima satkan je od lokava i bunara, pašnjaka i dolaca, hramaca i mrgara

Dvije vapnenačke gorske kose Mali i Veli Treskavac iznad Bašćanske doline prostor je na kojem stoje sačuvani objekti intenzivnog ovčarenja i ratarske proizvodnje stanovnika u njihovu podnožju: Ba{ke, Batomlja, Jurandvora i Drage Bašćanske. Riječ je o nesvakidašnjim i u Hrvatskoj jedinstvenim oblicima pučke arhitekture interesantnih oblika i čudnovate funkcionalnosti. Golemi mozaik na izblijedjelim kamenim visoravnima satkan od lokava i bunara, pa{njaka i dolaca, hramaca i mrgara, složen je na nadmorskoj visini od 350 do gotovo 500 metara. Njegovu ljepotu teško je prepoznati iz pješačke perspektive. Iz zraka je doživljaj jedinstven.


Ljepotu pučke arhitekture teško je prepoznati iz pješačke perspektive, no iz zraka je doživljaj jedinstven

Nastajanje tih kamenih, jednostavno građenih zdanja potaknula je nužda, oskudica, ali i osjećaj za sklad oblika u njegovih graditelja. Upravo tom graditeljskom vještinom stanovnici Bašćanske doline izdvajali su se od ostalih stanovnika otoka Krka. Prostor i oblici omeđivanja gromačama ovisili su o mogućnostima, obiteljskim sudbinama i životnoj snazi svakoga graditelja ponaosob. Ipak, oni najljepši primjerci kamenih samostojećih zdanja rezultat su i plod zajedništva, otočanima suđene upućenosti jednih na druge i običaja kolektivnog ovčarenja. Da bi se spomen na življenje djedova sklonio od zaborava, a kamene rukotvorine sačuvale, velik entuzijazam i trud ulažu članovi Društva za kulturu, ekologiju i tradiciju “Sinjali” iz Baške. Udruga je osnovana u veljači 2006. godine, ali već je, kaže nam predsjednica društva Branka Polonijo, uspjela provesti prve zamisli.

- Programski smo fokusirani na revitalizaciju, zaštitu i valorizaciju suhozidne arhitekture u turističke svrhe. S time u vezi početne naše akcije bile su izložbe fotografi ja primjeraka suhozidne arhitekture u našem kraju.

Nakon toga - ističe gospođa Polonijo - uspjeli smo dogovoriti s pastirima obnovu mrgara na lokalitetu Lipica iznad Batomlja, napuštenog prema pričanju pastira još 1958. godine. Jedino je taj mrgar moguće promatrati a da se ne vozite avionom. Smješten je na nadmorskoj visini od 400 metara, međutim, postoji litica iznad njega, do koje će, za turiste i pješake, prije ovog ljeta Udruga postaviti putokaze. Mrgari - građevine ovčara Projekt zaštite mrgara Udruga “Sinjali” kandidirala je pri Primorsko-goranskoj županiji te joj je Upravni odjel za turizam, poduzetništvo i poljoprivredu dodijelio 20.000 kuna čime su pokrili troškove obnove mrgara na Lipici. Prvi koji je na čudnovatu ljepotu suhozidne arhitekture u bašćanskom kraju ukazao i istaknuo potrebu njezine zaštite jest dr. sc. Berislav Horvatić.

Prije devet godina vidio je mrgare na fotografi ji u knjizi Petra Trinajstića - oni su spominju i u knjizi “Terra incognita” dr. Branka Fučića - a najviše je o mrgarima saznao u razgovoru s pastirima. Kad ih je prvi put obišao, spoznao je i sam njihovu vrijednost te povukao za sobom entuzijaste iz Baške. Danas je član udruge koji s još nekolicinom doktora znanosti pomaže misiju “Sinjala”, a zajedno s fotografom i dizajnerom Denisom Lešićem priprema knjigu o mrgarima, bunarima i ostalim kamenim spomenicima Baćčanske doline. Cvjetni suhozidni tlocrti mrgara na jugozapadnoj i sjeveroistočnoj visoravni djela su Bašćana, Batomaljaca i Jurandvoraca. Sa zajedničkih općinskih pašnjaka “komunada” nakon ljetnog razdoblja tijekom kojeg bi ovce poludivlje lutale, pastiri bi ih sakupili u te kamene “ovčare”. U najširem središnjem dijelu mrgara “sali”, prema “sinjalu” kojim je svaki pastir imao označene svoje ovce,



Da bi se spomen na življenje djedova sklonio od zaborava, a kamene rukotvorine sačuvale, velik entuzijazam i trud ulažu članovi Društva za kulturu, ekologiju i tradiciju “Sinjali” iz Baške. Županija je prepoznala vrijednost suhozidne arhitekture i pomogla u obnovi mrgara na Lipici prepoznavali bi ih i odvajali u manje suhozidom ograđene prostore “mrgariće”.

Svaki je pastir imao svoj mrgarić. U njemu bi pregledao stado, cijepio ovce, “sinjao” janjce koje bi ostavio u stadu i ponovo ih kroz “škuju” sve puštao na pašnjak. Mrgari su građeni od jednostrukog suhozida zvanog “unjulica”, a u one najveće znalo je stati i preko 1500 ovaca. Od ukupno deset koliko ih je izgrađeno na Krku, pastiri danas koriste sedam, a na otoku Prviću ima ih još pet.

Bašćanska dolina, zalegla između gorskih kosina, bogata je izvorima vode. Kroz nju protječe i jedna rijeka s dva imena, Vela rika ili Suha ričina. Po svemu sudeći u jedno doba godine zove se Velom, a u drugo Suhom. Zadnji su u dolinu, navodno iz Like, stigli starosjedioci Drage Bašćanske. Kako je plodna dolina već bila zauzeta, oni su na sjeveroistočnoj visoravni morali pronaći prostor ne samo za ovčarstvo nego i za ratarstvo.

Dražani se ne mogu pohvaliti mrgarima oblika cvjetnih latica. Gradili su ih jednostavno uz “hramce”, ovčarske i težačke stanove uz koje su u ograđenom prostoru boravile i ovce. Njihova su graditeljska specijalnost bili bunari.

Obrađujući zemlju i sadeći žito, povrće, uzgajajući vinovu lozu u dolcima na sušnoj visoravni, trebalo je sakupiti i sačuvati vodu, kišnicu. Iz te potrebe nastali su “komunski” veliki bunari. Bunari su sagrađeni od gromače, duboko ukopani u tlo. Oko podzemnog spremnika izgrađen je suhozid, koji vodu štiti od sunca i prljavštine, a povrh vode i suhozida posložen je pokrov, također od gromača, bez ikakvog umjetnog veziva. Kako Horvatić objašnjava, pokrov se gradio na način da se kamenje slagalo u prstene koji su se sužavali dok nisu potpno natkrili bunar. No, za razliku od kamenih samonosivih pokrova čija je svrha uvijek bila ne propustiti vodu, draški su bili sagrađeni na način da vodu propuste. Površina pokrova bila je prekrivena sitnijim kamenjem niz koje se kišnica cijedila ravno u spremnik.

Bunari su čuvali vodu za ljude i ulaz u njih bio je uzak da ovce ne mogu ući. Od ulaza u predvorje bunara pružale su se skale u blagom luku sve do spremnika vode. Prilaz spremniku bio je namjerno zakošen u odnosu na ulaz kako vjetar ne bi nanosio prljavštinu u vodu, a niti sunčeve zrake dopirale do vode i grijale je.

Većina takvih bunara na sjeveroistočnoj visoravni iznad Bašćanske doline još služe svrsi. Berislav Horvatić pronašao ih je na 16 lokaliteta. Većina ih je sagrađena u godinama svjetskog ekonomskog sloma, krajem 20-ih i početkom 30-ih godina prošlog stoljeća. Udruga “Sinjali” i tim građevinama posvetit će svu pažnju kako bi ih sačuvali od propadanja, pokazali ih i afirmirali kao neprocjenjivo vrijedne spomenike pučke arhitekture južnog dijela otoka Krka.

Zdravko Kleva

Izvor Zeleno i plavo, magazin Primorsko-Goranske županije, br. 9, srpanj 2007., Rijeka [PDF]



An islet of Košljun within the Punat bay on the island of Krk, with a famous Franciscan monastary, former Benedictine abbey.
The town of Punat is a few kilometers away from the nearest mrgars.






The arial view of the huge enclosed pasture (drmun) Habdene with its dry-stone walls (gromače).

I express my deep gratitude to Blandina and Ante Marković- Randić for their first information about mrgari, to Mrs. Branka Polonijo - president of the "Sinjali" society in Baška, and to Dr. Berislav Horvatić for his kind help during the preparation of this article.


Please, go to the next page below.


Comments
  • Comment #1 (Posted by Sergio GNESDA)

    Fantastic!! Bravo dc.Berislav Horvatic'
     
  • Comment #2 (Posted by Sergio GNESDA)

    Fantastic. Bravo Berislav !!
     
Submit Comment


Article Options
Croatian Constellation



Popular Articles
  1. Dr. Andrija Puharich: parapsychologist, medical researcher, and inventor
  2. (E) Croatian Book Club-Mike Celizic
  3. Europe 2007: Zagreb the Continent's new star
  4. (E) 100 Years Old Hotel Therapia reopens in Crikvenica
  5. Nenad Bach & Miro Gavran hosted by Branimir Bilic on Croatian TV 2010
No popular articles found.