CROWN - Croatian World Network - http://www.croatia.org/crown
Hrvojka Mihanovic Salopek and her Stella Maris Croatiae project
http://www.croatia.org/crown/articles/10678/1/Hrvojka-Mihanovic-Salopek-and-her-Stella-Maris-Croatiae-project.html
By Nenad N. Bach and Darko Žubrinić
Published on 04/25/2015
 
Hrvojka Mihanović Salopek, PhD, of the Croatian Academy of Sciences and Arts, is the director of important cultural project Stella Maris Croatiae, the aim of which is to present the most important examples of the veneration of the Blessed Virgin Mary in Croatia, including noted Marian shrines and an anthological selection of Marian works from the theological, artistic and musical heritage. Dr. Mihanović Salopek and her team deserve our deep gratitude for her project and for their fantastic achievement, this time concentrated on the Southern Croatian islands and on Slavonian wheat fields.

Stella Maris of Southern Islands in Croatia, part 1


Dr. Hrvojka Mihanović Salopek, of the Croatian Academy of Sciences and Arts, distinguished expert in Croatian sacral art and music,
author of significant project Stella Maris Croatiae.

Mr. Alojzije Prosoli, agile founder and director important Musica Sacra society in Croatia's capital Zagreb,
as well as of the Dvigrad Festival of Early Music in Istrian penisula.

Stella Maris (Sea Star) of Southern Islands in Croatia, fantastic film project

Dr. Vinicije Lupis, distinguished Croatian historian, employed at the Ivo Pilar Insitute in Dubrovnik,
participated in the realization of the Southern Islands sub-project of Stella Maris Croatiae.

 
Abstract. Hrvojka Mihanović Salopek, PhD, of the Croatian Academy of Sciences and Arts, is the director of important cultural project Stella Maris Croatiae, the aim of which is to present the most important examples of the veneration of the Blessed Virgin Mary in Croatia, including noted Marian shrines and an anthological selection of Marian works from the theological, artistic and musical heritage. Dr. Mihanović Salopek and her team deserve our deep gratitude for their project and for their fantastic achievement, this time concentrated on the Southern Croatian islands and on Slavonian wheat fields on the North of Croatia.


 
Director & Script: Hrvojka Mihanović Salopek, PhD
Producers: Krešimir Renzo Prosoli & Alojzije Prosoli
Production companies: Real grupa & Udruga Prosoli - Sveta Glazba
Translation from Croatian: Margaret Casman Vuko
Language: Croatian with English Subtitles
Duration: for Southern Islands 40 min., for Slavonian Wheat Fields 50 min.

Contact: sveta_glazba@yahoo.com (Alojzije Prosoli)



Veli Škoj, Badija, Gospa od Otoka (Lady of the Island)
Badija is the largest islet near the island of Korčula, not far from the City of Dubrovnik.

Gospa od Otoka (Lady of the Island) on the island of Veli Škoj (Badija)

Digitalized a part of Croatian top cultural heritage and its promotion in the City of Dubrovnik.
Dr. Hrvojka Mihanović Salopek, Mr. Alojzije Prosoli and Mrs. Slavica Stojan representing Matrix Croatica in Dubrovnik.

 
Matica hrvatska Dubrovnik predstavila "Stella Maris južnih otoka"

Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku održao je u srijedu, 27. kolovoza 2015. projekciju dokumentarnog filma pod nazivom „Stella maris južnih otoka“ nakladnika Udruge Prosoli – Sveta glazba i Real grupe u dvorani Ivana Pavla II. u Samostanu sv. Klare.

Prije samog prikazivanja filma prisutnima se u ime dubrovačkog ogranka Matice hrvatske obratila Slavica Stojan, objasnivši ukratko značenje mariologije, posebno u kontekstu hrvatske kulture.

– Mariologija je dio bogoslovne znanosti koja je posvećena životu Blažene Djevice Marije i radovima o njoj. Prvi put se spominje prvih godina 17. stoljeća u Španjolskoj, ali mi u to vrijeme već imamo čuvenog mariologa Bartola Kašića, koji je svoje najzrelije godine proveo u Dubrovniku – rekla je Stojan.

Nabrojala je brojna Marijina svetišta na dubrovačkom području, od Katedrale, Gospe od Karmena i Gospe od Milosrđa do nekoliko crkvi Gospe od Nuncijate, Gospe od Snijega u Cavtatu, Gospe od Anđela u Slanom, Male Gospe u Zatonu, Velike Gospe u Vrbici, Gospe od Šunja, Gospe od vodica na Petrovu selu, crkve Uzašašća Marijina u Rožatu i mnoge druge.

– Ovaj film o Mariji zvijezdi mora donosi brojna Gospina svetišta s Korčule, Pelješca i Mljeta. Sažimlje vjekovitu postojanu vezu hrvatskog naroda sa svetom Marijom. Umjetnički je relevantan i moćan poticaj za sve nas da taj odnos pun oduševljenja ispunjen čistom emocijom, radošću i toplinom održavamo i dalje. Da ga ne krijemo ni od koga. Potiče nas da ga s ponosom pokazujemo svima koji nas posjećuju, sa željom da upoznaju našu povijest i sadašnjost te da u tu vezu utkamo i našu budućnost – rekla je o filmu Stojan.

Scenaristica i redateljica filma Hrvojka Mihanović-Salopek voditeljica je projekta „Digitalno snimanje hrvatske mariološke baštine“, u sklopu kojeg je snimljena serija filmova mariološke tematike, a ovaj je osmi po redu.

– Vrlo nam je teško. Kriza je, film je strahovito skup i teško bismo opstali da nema biskupija. Skupili smo ekipu koja radi s puno ljubavi, jer film ‘proguta’ novac i svaki put smo na rubu bankrota, ali ipak uspijemo ići dalje – rekla je Mihanović-Salopek, dodavši kako projekt cilja obuhvatiti sve hrvatske biskupije, ali i hrvatsku mariološku baštinu BiH te Kotora.

– Filmovi su nastali na poticaj pokojnog Pavla Melade, predsjednika Međunarodne mariološke akademije u Rimu. Film je kao medij dostupan širokim krugovima ljudi, dostupan i drugim narodima, pa se njim može lakše predstaviti presjek baštine – dodala je Mihanović-Salopek.

– Film je multidisciplinaran. Objedinjuje crkvenu povijest, povijest književnosti, umjetnosti, glazbe, etnologije. Rađen je antologijski pregled, ali ističemo i neke manje poznate autore. Ne možemo obuhvatiti sve i uvijek biramo udarna razdoblja – kazala je Mihanović-Salopek.

Producent filma i ujedno direktor izdavačke kuće „Udruga Prosoli – Sveta glazba“ Alojzije Prosoli kazao je kako je Gospa ‘sveopća zagovornica i pomoćnica kršćana’.

– Kao takva Gospa je prisutna u prošlosti i sadašnjosti hrvatskog naroda, u kulturi, znanosti. Prije svega je u srcima svog ljubljenog naroda koji je za pomoć moli i zaziva – rekao je Prosoli.

Prisutne je prigodnim riječima u ime biskupa dubrovačkog msgr. Mate Uzinića pozdravio i don Ivica Pervan.

Izvor www.dulist.hr





A member of an old confraternity on the island of Korčula

The church of All Saints in the town of Blato on the island of Korčula.

A beautiful figure of Madonna with the Child in the church of All Saints in the town of Blato.

A confraternity in the town of Blato on the island of Kročula, during a procession.



The figure of Madonna in the town of Čara on the island of Korčula.


Please, go to the next page below.



Stella Maris of Southern Islands in Croatia, part 2


Lady of Čara, a town on the island of Korčula.

The town of Račišće on the island of Korčula.

Lavishly decorated portal in the town of Korčula, on the island bearing the same name.

The town of Korčula.



Madonna of Korčula painted by Blaž Jurjev Trogiranin, Croatian Renaissance painter from the town of Trogir near the city of Split.

Richly decorated ceiling in the town of Korčula.

A confraternity from the town of Korčula during their procession.

Confraternity of All Saints in the town of Korčula.



Confraternity of All Saints in the town of Korčula, connected the distant past with the future.



A famous and venerable icon of Hodigithria in the town of Korčula.

Stella Maris Lady of Korčula.

The town of Korčula (on the island of Korčula) with a view to Pelješac peninsula.

St. Nicholas on the island of Korčula.

Benedictine Monastery dedicated to the Ascenssion of Mary, on the island of Mljet, ancient Melita.
On that island, the shipwreck of St. Paul occured, described in the Bible in the Acts of the Apostles (27,28).

A very rare, but valuable remain of Madonna in the Benedictine Monastary on the island of Mljet.
In the period of the 1945-1990 communist regime of ex-Yugoslavia, the monks were expelled from the island.





The last Bosnian queen Katarina Kosača visited the Bendictine Monastery on the island of Mljet in the 15th century.
Katarina Vukcic-Kosaca (1424-1478), the last Queen of Bosnia, ardent Catholic, wife of the Bosnian King Stjepan Tomasevic (1461-1463),
is still one of the most beloved personalities among the Croats living in Bosnia. When Bosnia fell under the Ottoman rule in 1463,
her two children (a boy and a girl) had been taken to slavery and educated in the spirit of Islam,
her husband decapitated. She managed to escape to Dubrovnik, and then to Rome, where she had been deeply involved
in the humanitarian activity of the Franciscan community (Aracoeli)
becoming Franciscan Tertiary herself, to help Bosnian Croats under the Turkish rule.

The above portrait of Katarina Kosaca, Bosnian Queen, was made by Giovanni Bellini, held in the Capitol Gallery of paintings in Rome.


Island of Korčula on the left with its ilets, and the Pelješac peninsula on the right.

The town of Orebić on the Pelješac peninsula is known for its maritime tradition and its sea captains.

Franciscan monastery of Gospa od Anđela (Lady of Angels) above the town of Orebić.

An old sailboat carved on a stone pillar in the Franciscan Monastery of Gospa od Anđela
near the town of Orebić on the Pelješac peninsula.

Franciscan monastery of Gospa od Anđela (Lady of the Angels) above the town of Orebić.

A Greek icon, saved from the Turks during the Lepanto battle, now in the Franciscan Monastery above Orebić.

It is known that numerous Croatian mariners and captains participated in important sea battles against the Ottoman Turkish Empire.





A magnificent view to the mainland from the town of Trpanj on the Pelješac peninsula. Madonna greeting bypassers, boats and ships.

Madonna in the town of Žuljana on the Pelješac peninsula, painted by Marin Lovro Dobričević
from the town Kotor in Boka kotorska, South-East of Dubrovnik.

Magnificant view to the mainland from the town of Žuljana on the Pelješac peninsula.



Stone walls of the city of Ston on the Pelješac peninsula.



An icon Andrea Ricos of Crete, kept in the town of Ston.


Please, go to the next page below.



Stella Maris of Slavonian Wheat Fields, part 3




Josip Juraj Strossmayer, distinguished Croatian Archbishop from the 19th century, a founder of the Croatian Academy of Sciences and Arts.

Croatian Coat of Arms in a document from the 19th century.







Hrvojka Mihanović Salopek participated in the Stella Maris project not only as the author of the project and writer of texts,
but also as an actress and organist.


Godine 2013. je u Gradskoj knjižnici u Slavonskom Brodu dr. Hrvojka Mihanović-Salopek, znanstvena savjetnica HAZU, voditeljica projekta "Digitalno snimanje hrvatske mariološke baštine" i scenaristica filma, predstavila film "Stella maris slavonskih žitnih polja" (štovanje Bogorodice u crkveno-povijesnoj, povijesno-umjetničkoj, književnoj, etnološkoj, glazbenoj baštini na području Đakovačko-osječke nadbiskupije).Snimio g. Borislav Stipić.


 
Hrvojka Mihanović - Salopek (rođ. 1961. u Zagrebu) diplomirala je 1984. hrvatsku književnost i jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomski rad pod mentorstvom dr. Franje Grčevića Karakteristike pripovjednog diskursa Andrićeve “Proklete avlije” objavljen je u cjelini u časopisu Revija, Osijek, 1988. Na Filozofskom fakultetu je magistrirala 1990. temom Hrvatska himnodija od srednjeg vijeka do preporoda, a godine 1998. je doktorirala temom Hrvatska crkvena himnodija 19. st. (mentor: akademik Josip Bratulić). Godine 1986. primljena je kao asistent pripravnik u Odsjek za književnost, Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU gdje je stalno zaposlena. Od 2002. u zvanju je  znanstvenog suradnika, a od 2008. u zvanju višeg znanstvenog suradnika, od 2013. u zvanju znanstvenog savjetnika. Predavala je na Ljetnom studentskom seminaru Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u  semestru 2008., a  u akademskoj godini 2009./10.  honorarno je predavala kolegij Himnologija na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Predavala je na Ljetnom studentskom seminaru Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u  semestru 2008. U akademskoj godini 2009./10.  honorarno je predavala predmet Himnologija na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.



Kao znanstveni djelatnik sudjelovala je na više znanstvenih projekata. Od 1986. do 1989. radila je na  znanstvenom projektu Sabrana djela Ante Kovačića. Od 1991. do 2001. radi na znanstvenom projektu Sabrana djela Milana Begovića u 24 sveska. Sada radi na znanstvenim projektima HAZU: Hrvatski književni povjesničari kao suradnica te kao voditeljica  projekta Doprinos hrvatskih i bugarskih intelektualaca duhovnoj raznovrsnosti Europe.

Od 1997. postaje počasni, dopisni član međunarodne Mariološke akademije u Rimu (Pontificia Academia Mariana Internationalis), a od 2001. redovni je član i predstavnik Vijeća Hrvatskog mariološkog instituta pri KBF-u Sveučilišta u Zagrebu. Voditeljica je i urednica znanstvenih skupova u okviru manifestacije "Dvigrad – međunarodni festival rane glazbe" u Istri koji je pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike i Istarske županije. 

Do sada je napisala sedam autorskih knjiga znanstvenih rasprava: Hrvatska himnodija (od srednjeg vijeka do preporoda),  (167 strana) Književni krug, Split, 1992.; Hrvatska crkvena himnodija 19. stoljeća,  Biblioteka “Scientiae et Artes”, “ALFA”, Zagreb, 2000. (339 stranica); Tihi pregaoci visovačko-skradinskog područja (Doprinos franjevaca hrvatskoj himnodiji i duhovnoj književnosti), izdanje Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja, Biblioteka „Ravnokotarski Cvit“, knj. br.15, Split, 2004. ( 96 str.);  Iz duhovnog perivoja,  Biblioteka „Posebna izdanja“, „Ljevak“ – Zagreb, 2006. (293 str.);  Doprinos Petra Kanavelića hrvatskoj pasionskoj baštini,  (u suautorstvu s dr. Vinicijem Lupisom) Ogranak Matice hrvatske Split, Split, 2009., (303 str.);  Željezni duh. Doprinos Jakete Palmotića Dionorića hrvatskoj književnoj baštini. (u suautorstvu s dr. Vinicijem Lupisom), Institut ŤIvo Pilarť u Dubrovniku, Zagreb - Dubrovnik, 2010; U ogledalu kritike, „Udruga Prosoli“, Zagreb, 2012./13.

Pored toga priredila je dvadeset i devet knjiga izabranih djela, antologijskih izbora književnosti, monografija i zbornika radova.  Objavila je više od 80 znanstvenih radova i preko 200 stručnih.    



Sa znanstvenim predavanjima sudjelovala je na više međunarodnih skupova: na mariološkom kongresu u Kevelaeru (Njemačka) 1987.; u Huelvi kod Seville (Španjolska) 1992.; u Čenstohovi-Poljska, 1996.; u Rimu, 2000. i 2004.; u Lourdesu (Francuska, 2008.), na Međunarodnom slavističkom kongresu ("American Association for the Advancement of Slavic Studies") u Bostonu- SAD, 1996.;  na Međunarodnom kroatističkom skupu Katedre za slavističku filologiju Filozof. fakulteta Sveučilišta „Lorand Eötvös“ u Budimpešti 2003.; na slavističkom skupu u Pečuhu 2002.; na Međunarodnoj bugarsko-hrvatskoj konferenciji u Sofiji 2008. i 2011.; na Međunarodnom simpoziju u Čiprovcu, 2009.; na Međunarodnom simpoziju o Ivi Frangešu u Trstu, 2012.

Također često sudjeluje i na brojnim domaćim međunarodnim, slavističkim i kroatističkim znanstvenim skupovima, npr.:“Dani hvarskog kazališta“; Isusovci u vjerskom, znanstvenom i kulturnom životu Hrvata; Recepcija Milana Begovića; Religijske teme u književnosti; Hrvatski književni barok i slavonska književnost 18. stoljeća; Književnost u Osijeku i o Osijeku od početaka do danas;“Pasionska baština“, Skup o Andriji Kačiću – Miošiću, Strossmayerovi dani, "Hrvatski književni povjesničari" (znanstveni skupovi o Franji Fancevu, Tomi Matiću, Albertu Haleru, Branku Drechsleru Vodniku, Ivanu Milčetiću, Milanu Rešetaru, Šimi Ljubiću, Ivi Frangešu), na simpozijima o Tomi Babiću, Petru Kneževiću, Josipu Banovcu, Petru Bačiću, Ivanu Ančiću, Emeriku Paviću, "Nazorovi dani" (Postire, 1996. i 1999.); te na stručnim skupovima "Dani Josipa i Ivana Kozarca", Vinkovci, "Đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara", književni susreti „Dobrojutro more“ (Podstrana kod Splita),“Kačićevi dani“, „Croatia rediviva“ (Brač) itd.

Dosad je objavila 80 znanstvenih i oko 200 stručnih radova u raznim zbornicima i časopisima (Zbornik radova Hrvatskog povijesnog instituta u Beču, Acta Congressus Mariologici-Mariani Internationalis u Rimu, Zbornik "Dani hvarskog kazališta"; zbornici Hrvatskog mariološkog instituta, zbornici iz edicije Hrvatski književni povjesničari, Forum, Rad HAZU, Građa HAZU, Gazophylacium, Kačić, Republika, Kronika HAZU, Studia etnologica croaticaKolo, Mogućnosti, Zadarska smotra, Hum, Umjetnost i dijete, Revija, Obnovljeni život, Marulić, Vijenac, Godišnji ljetopis Velike GoriceMosorska vilaPoljica, Sveta Cecilija, Marijin Trsat, Musica sacra  i dr.)

Popratila je predgovorom  više od 90 knjiga propisane lektire i novoobjavljene beletristike za sljedeće izdavačke kuće: "Ljevak", "Školska knjiga", "Mladost", "Znanje", "ABC - naklada", "Mozaik", "Laus", „Albatros“ „Nova stvarnost“, „Neretva“, “Alfa”, Naklada Bošković i dr. Za izdavačku kuću "Mozaik" priredila je za biblioteku "Zlatna lađa" dva priručnika za nastavnike (lektirna djela I.B. Mažuranić i V. Nazora).

Priredila je kao vanjski suradnik više stručnih jedinica za Hrvatski biografski leksikon, za Opću enciklopediju i Književnu enciklopediju Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža", te za Leksikon hrvatskih pisaca -"Školske knjige"2000.
  
Od 1988. do 1998. bila je član uredničko-redakcijskog odbora časopisa Umjetnost i dijete, a od 2003. urednica je i suradnica stručnog časopisa „Musica sacra“ u Zagrebu. Od 1995. član je Nacionalnog odbora za dječju knjigu RH. Od 2011. članica je Savjeta ŤŠkolskog vjesnikať pedagoškog časopisa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Od 1999. članica je Društva hrvatskih intelektualki (koje je punopravni član međunarodne organizacije International Federation of University Women sa sjedištem u Genevi). Od 2005.  do 2008. sudjeluje kao suradnica u radu Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije “Tkalčić”. Od 2006. počasna je članica Matice slovačke u Zagrebu, te od 2007. sudjeluje u radu kulturnih tribina Hrvatske paneuropske unije.

Usporedo s književnošću završila je 1984. studij orgulja na Institutu za crkvenu glazbu pri  Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Član je Hrvatskog udruženja glazbenih umjetnika od 1986. godine. Dosad se istakla nizom zapaženih koncerata u domovini kao i u inozemstvu (Austrija, Francuska, Mađarska, Njemačka, Španjolska, Poljska, Češka, Argentina i SAD). Ostvarila je četiri CD-snimke u izdanju kuće HRT-"Orfej" i „Sveta glazba“d.o.o.   

Suradnik je Znanstveno-obrazovnog programa HRTV na kojem je kao scenaristica realizirala sljedeće TV-emisije: Klanjam ti se kraljiću - hrvatske božićne pjesme; U smrti se sniva - hrvatske pjesme o smrti, Krkom uzvodno -književni portret  Nikole Pulića, Plemenita nit paučine - književni portret Višnje Stahuljak, Stella maris Hrvatskog zagorja (duhovno pjesništvo o Bogorodici), Stella maris sjevernog Jadrana  (duhovno pjesništvo o Bogorodici).

Od 2005. je scenaristica, redateljica i voditeljica projekta "Digitalno snimanje hrvatske mariološke baštine" pod pokroviteljstvom Odbora za obrazovanje znanost i kulturu Hrvatskog sabora i Vijeća za kulturu Hrvatske biskupske konferencije, te je u produkciji “Udruge Prosoli Sveta glazba d.o.o.” dosad ostvarila sljedeće znanstveno-obrazovne mariološke filmove: Dubrovačka velika proteturica (štovanje Bogorodice u Dubrovniku) Stella maris Dalmacije, 1. dio (štovanje Bogorodice u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji), Stella maris Dalmacije, 2. dio (štovanje Bogorodice u Šibenskoj biskupiji) Stella maris Dalmacije, 3. dio (štovanje Bogorodice u Zadarskoj nadbiskupiji, Stella maris slavonskih žitnih polja - Đakovačko-oskečka nadbiskupija). Film Stella maris Hrvatskog zagorja preveden je i na njemački, te je projiciran 23. i 24. travnja, 2004. na „Danima kulture Hrvata“ u Freiburgu gdje je doživio zapažen uspjeh. Film Dubrovačka velika proteturica prikazana je u Kulturnom klubu RH u Buenos Airesu u Argentini, 2006., a Stella maris Dalmacije II. dio u Rimu 2012. Filmovi o hrvatskoj mariološkoj baštini pohranjeni su u Fonoteci u sklopu biblioteke  Pontificia Academia Mariana Internationalis u Rimu.

Dobitnica je Srebrne povelje Matice hrvatske za knjigu o Petru Kanaveliću, realiziranu u suautorstvu s dr. sc. Vinicijem Lupisom. Kao znanstvenik i reproduktivni djelatnik autorica je uvrštena u leksikon Who is who in Croatia, 1993. str. 480 i u Književnu enciklopediju Leksikografskog zavoda, sv. III, str. 79.

Izvor info.hazu.hr



Dr. Hrvojka Mihanović Salopek, Zagreb

Dr. Hrvojka Mihanović Salopek is an organ player.

Dr. Hrvojka Mihanović Salopek as an actress in the Stella Maris project.

Many thanks to Dr. Hrvojka Mihanović Salopek for her kind permission to use the photos.

Formated for CROWN by Darko Žubrinić
Distributed by www.Croatia.org . This message is intended for Croatian Associations/Institutions and their Friends in Croatia and in the World. The opinions/articles expressed on this list do not reflect personal opinions of the moderator. If the reader of this message is not the intended recipient, please delete or destroy all copies of this communication and please, let us know!