Hrvojka Mihanović Salopek, PhD, of the Croatian Academy of Sciences and Arts, is the director of important cultural project Stella Maris Croatiae, the aim of which is to present the most important examples of the veneration of the Blessed Virgin Mary in Croatia, including noted Marian shrines and an anthological selection of Marian works from the theological, artistic and musical heritage. Dr. Mihanović Salopek and her team deserve our deep gratitude for her project and for their fantastic achievement, this time concentrated on the Southern Croatian islands and on Slavonian wheat fields. |
Abstract. Hrvojka Mihanović Salopek, PhD, of the Croatian Academy of Sciences and Arts, is the director of important cultural project Stella Maris Croatiae, the aim of which is to present the most important examples of the veneration of the Blessed Virgin Mary in Croatia, including noted Marian shrines and an anthological selection of Marian works from the theological, artistic and musical heritage. Dr. Mihanović Salopek and her team deserve our deep gratitude for their project and for their fantastic achievement, this time concentrated on the Southern Croatian islands and on Slavonian wheat fields on the North of Croatia. |
Director & Script: Hrvojka Mihanović Salopek, PhD Producers: Krešimir Renzo Prosoli & Alojzije Prosoli Production companies: Real grupa & Udruga Prosoli - Sveta Glazba Translation from Croatian: Margaret Casman Vuko Language: Croatian with English Subtitles Duration: for Southern Islands 40 min., for Slavonian Wheat Fields 50 min. Contact: sveta_glazba@yahoo.com (Alojzije Prosoli) |
Matica hrvatska Dubrovnik predstavila "Stella Maris južnih otoka" Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku održao je u srijedu, 27. kolovoza 2015. projekciju dokumentarnog filma pod nazivom „Stella maris južnih otoka“ nakladnika Udruge Prosoli – Sveta glazba i Real grupe u dvorani Ivana Pavla II. u Samostanu sv. Klare. Prije samog prikazivanja filma prisutnima se u ime dubrovačkog ogranka Matice hrvatske obratila Slavica Stojan, objasnivši ukratko značenje mariologije, posebno u kontekstu hrvatske kulture. – Mariologija je dio bogoslovne znanosti koja je posvećena životu Blažene Djevice Marije i radovima o njoj. Prvi put se spominje prvih godina 17. stoljeća u Španjolskoj, ali mi u to vrijeme već imamo čuvenog mariologa Bartola Kašića, koji je svoje najzrelije godine proveo u Dubrovniku – rekla je Stojan. Nabrojala je brojna Marijina svetišta na dubrovačkom području, od Katedrale, Gospe od Karmena i Gospe od Milosrđa do nekoliko crkvi Gospe od Nuncijate, Gospe od Snijega u Cavtatu, Gospe od Anđela u Slanom, Male Gospe u Zatonu, Velike Gospe u Vrbici, Gospe od Šunja, Gospe od vodica na Petrovu selu, crkve Uzašašća Marijina u Rožatu i mnoge druge. – Ovaj film o Mariji zvijezdi mora donosi brojna Gospina svetišta s Korčule, Pelješca i Mljeta. Sažimlje vjekovitu postojanu vezu hrvatskog naroda sa svetom Marijom. Umjetnički je relevantan i moćan poticaj za sve nas da taj odnos pun oduševljenja ispunjen čistom emocijom, radošću i toplinom održavamo i dalje. Da ga ne krijemo ni od koga. Potiče nas da ga s ponosom pokazujemo svima koji nas posjećuju, sa željom da upoznaju našu povijest i sadašnjost te da u tu vezu utkamo i našu budućnost – rekla je o filmu Stojan. Scenaristica i redateljica filma Hrvojka Mihanović-Salopek voditeljica je projekta „Digitalno snimanje hrvatske mariološke baštine“, u sklopu kojeg je snimljena serija filmova mariološke tematike, a ovaj je osmi po redu. – Vrlo nam je teško. Kriza je, film je strahovito skup i teško bismo opstali da nema biskupija. Skupili smo ekipu koja radi s puno ljubavi, jer film ‘proguta’ novac i svaki put smo na rubu bankrota, ali ipak uspijemo ići dalje – rekla je Mihanović-Salopek, dodavši kako projekt cilja obuhvatiti sve hrvatske biskupije, ali i hrvatsku mariološku baštinu BiH te Kotora. – Filmovi su nastali na poticaj pokojnog Pavla Melade, predsjednika Međunarodne mariološke akademije u Rimu. Film je kao medij dostupan širokim krugovima ljudi, dostupan i drugim narodima, pa se njim može lakše predstaviti presjek baštine – dodala je Mihanović-Salopek. – Film je multidisciplinaran. Objedinjuje crkvenu povijest, povijest književnosti, umjetnosti, glazbe, etnologije. Rađen je antologijski pregled, ali ističemo i neke manje poznate autore. Ne možemo obuhvatiti sve i uvijek biramo udarna razdoblja – kazala je Mihanović-Salopek. Producent filma i ujedno direktor izdavačke kuće „Udruga Prosoli – Sveta glazba“ Alojzije Prosoli kazao je kako je Gospa ‘sveopća zagovornica i pomoćnica kršćana’. – Kao takva Gospa je prisutna u prošlosti i sadašnjosti hrvatskog naroda, u kulturi, znanosti. Prije svega je u srcima svog ljubljenog naroda koji je za pomoć moli i zaziva – rekao je Prosoli. Prisutne je prigodnim riječima u ime biskupa dubrovačkog msgr. Mate Uzinića pozdravio i don Ivica Pervan. Izvor www.dulist.hr |
The above portrait of Katarina Kosaca, Bosnian Queen, was made by Giovanni Bellini, held in the Capitol Gallery of paintings in Rome.
Godine 2013. je u Gradskoj knjižnici u Slavonskom Brodu dr. Hrvojka Mihanović-Salopek, znanstvena savjetnica HAZU, voditeljica projekta "Digitalno snimanje hrvatske mariološke baštine" i scenaristica filma, predstavila film "Stella maris slavonskih žitnih polja" (štovanje Bogorodice u crkveno-povijesnoj, povijesno-umjetničkoj, književnoj, etnološkoj, glazbenoj baštini na području Đakovačko-osječke nadbiskupije).Snimio g. Borislav Stipić.
Hrvojka Mihanović - Salopek (rođ. 1961. u Zagrebu) diplomirala je 1984. hrvatsku književnost i jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomski rad pod mentorstvom dr. Franje Grčevića Karakteristike pripovjednog diskursa Andrićeve “Proklete avlije” objavljen je u cjelini u časopisu Revija, Osijek, 1988. Na Filozofskom fakultetu je magistrirala 1990. temom Hrvatska himnodija od srednjeg vijeka do preporoda, a godine 1998. je doktorirala temom Hrvatska crkvena himnodija 19. st. (mentor: akademik Josip Bratulić). Godine 1986. primljena je kao asistent pripravnik u Odsjek za književnost, Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU gdje je stalno zaposlena. Od 2002. u zvanju je znanstvenog suradnika, a od 2008. u zvanju višeg znanstvenog suradnika, od 2013. u zvanju znanstvenog savjetnika. Predavala je na Ljetnom studentskom seminaru Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u semestru 2008., a u akademskoj godini 2009./10. honorarno je predavala kolegij Himnologija na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Predavala je na Ljetnom studentskom seminaru Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u semestru 2008. U akademskoj godini 2009./10. honorarno je predavala predmet Himnologija na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Kao znanstveni djelatnik sudjelovala je na više znanstvenih projekata. Od 1986. do 1989. radila je na znanstvenom projektu Sabrana djela Ante Kovačića. Od 1991. do 2001. radi na znanstvenom projektu Sabrana djela Milana Begovića u 24 sveska. Sada radi na znanstvenim projektima HAZU: Hrvatski književni povjesničari kao suradnica te kao voditeljica projekta Doprinos hrvatskih i bugarskih intelektualaca duhovnoj raznovrsnosti Europe. Od 1997. postaje počasni, dopisni član međunarodne Mariološke akademije u Rimu (Pontificia Academia Mariana Internationalis), a od 2001. redovni je član i predstavnik Vijeća Hrvatskog mariološkog instituta pri KBF-u Sveučilišta u Zagrebu. Voditeljica je i urednica znanstvenih skupova u okviru manifestacije "Dvigrad – međunarodni festival rane glazbe" u Istri koji je pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike i Istarske županije. Do sada je napisala sedam autorskih knjiga znanstvenih rasprava: Hrvatska himnodija (od srednjeg vijeka do preporoda), (167 strana) Književni krug, Split, 1992.; Hrvatska crkvena himnodija 19. stoljeća, Biblioteka “Scientiae et Artes”, “ALFA”, Zagreb, 2000. (339 stranica); Tihi pregaoci visovačko-skradinskog područja (Doprinos franjevaca hrvatskoj himnodiji i duhovnoj književnosti), izdanje Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja, Biblioteka „Ravnokotarski Cvit“, knj. br.15, Split, 2004. ( 96 str.); Iz duhovnog perivoja, Biblioteka „Posebna izdanja“, „Ljevak“ – Zagreb, 2006. (293 str.); Doprinos Petra Kanavelića hrvatskoj pasionskoj baštini, (u suautorstvu s dr. Vinicijem Lupisom) Ogranak Matice hrvatske Split, Split, 2009., (303 str.); Željezni duh. Doprinos Jakete Palmotića Dionorića hrvatskoj književnoj baštini. (u suautorstvu s dr. Vinicijem Lupisom), Institut ŤIvo Pilarť u Dubrovniku, Zagreb - Dubrovnik, 2010; U ogledalu kritike, „Udruga Prosoli“, Zagreb, 2012./13. Pored toga priredila je dvadeset i devet knjiga izabranih djela, antologijskih izbora književnosti, monografija i zbornika radova. Objavila je više od 80 znanstvenih radova i preko 200 stručnih. Sa znanstvenim predavanjima sudjelovala je na više međunarodnih skupova: na mariološkom kongresu u Kevelaeru (Njemačka) 1987.; u Huelvi kod Seville (Španjolska) 1992.; u Čenstohovi-Poljska, 1996.; u Rimu, 2000. i 2004.; u Lourdesu (Francuska, 2008.), na Međunarodnom slavističkom kongresu ("American Association for the Advancement of Slavic Studies") u Bostonu- SAD, 1996.; na Međunarodnom kroatističkom skupu Katedre za slavističku filologiju Filozof. fakulteta Sveučilišta „Lorand Eötvös“ u Budimpešti 2003.; na slavističkom skupu u Pečuhu 2002.; na Međunarodnoj bugarsko-hrvatskoj konferenciji u Sofiji 2008. i 2011.; na Međunarodnom simpoziju u Čiprovcu, 2009.; na Međunarodnom simpoziju o Ivi Frangešu u Trstu, 2012. Također često sudjeluje i na brojnim domaćim međunarodnim, slavističkim i kroatističkim znanstvenim skupovima, npr.:“Dani hvarskog kazališta“; Isusovci u vjerskom, znanstvenom i kulturnom životu Hrvata; Recepcija Milana Begovića; Religijske teme u književnosti; Hrvatski književni barok i slavonska književnost 18. stoljeća; Književnost u Osijeku i o Osijeku od početaka do danas;“Pasionska baština“, Skup o Andriji Kačiću – Miošiću, Strossmayerovi dani, "Hrvatski književni povjesničari" (znanstveni skupovi o Franji Fancevu, Tomi Matiću, Albertu Haleru, Branku Drechsleru Vodniku, Ivanu Milčetiću, Milanu Rešetaru, Šimi Ljubiću, Ivi Frangešu), na simpozijima o Tomi Babiću, Petru Kneževiću, Josipu Banovcu, Petru Bačiću, Ivanu Ančiću, Emeriku Paviću, "Nazorovi dani" (Postire, 1996. i 1999.); te na stručnim skupovima "Dani Josipa i Ivana Kozarca", Vinkovci, "Đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara", književni susreti „Dobrojutro more“ (Podstrana kod Splita),“Kačićevi dani“, „Croatia rediviva“ (Brač) itd. Dosad je objavila 80 znanstvenih i oko 200 stručnih radova u raznim zbornicima i časopisima (Zbornik radova Hrvatskog povijesnog instituta u Beču, Acta Congressus Mariologici-Mariani Internationalis u Rimu, Zbornik "Dani hvarskog kazališta"; zbornici Hrvatskog mariološkog instituta, zbornici iz edicije Hrvatski književni povjesničari, Forum, Rad HAZU, Građa HAZU, Gazophylacium, Kačić, Republika, Kronika HAZU, Studia etnologica croatica, Kolo, Mogućnosti, Zadarska smotra, Hum, Umjetnost i dijete, Revija, Obnovljeni život, Marulić, Vijenac, Godišnji ljetopis Velike Gorice, Mosorska vila, Poljica, Sveta Cecilija, Marijin Trsat, Musica sacra i dr.) Popratila je predgovorom više od 90 knjiga propisane lektire i novoobjavljene beletristike za sljedeće izdavačke kuće: "Ljevak", "Školska knjiga", "Mladost", "Znanje", "ABC - naklada", "Mozaik", "Laus", „Albatros“ „Nova stvarnost“, „Neretva“, “Alfa”, Naklada Bošković i dr. Za izdavačku kuću "Mozaik" priredila je za biblioteku "Zlatna lađa" dva priručnika za nastavnike (lektirna djela I.B. Mažuranić i V. Nazora). Priredila je kao vanjski suradnik više stručnih jedinica za Hrvatski biografski leksikon, za Opću enciklopediju i Književnu enciklopediju Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža", te za Leksikon hrvatskih pisaca -"Školske knjige"2000. Od 1988. do 1998. bila je član uredničko-redakcijskog odbora časopisa Umjetnost i dijete, a od 2003. urednica je i suradnica stručnog časopisa „Musica sacra“ u Zagrebu. Od 1995. član je Nacionalnog odbora za dječju knjigu RH. Od 2011. članica je Savjeta ŤŠkolskog vjesnikať pedagoškog časopisa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Od 1999. članica je Društva hrvatskih intelektualki (koje je punopravni član međunarodne organizacije International Federation of University Women sa sjedištem u Genevi). Od 2005. do 2008. sudjeluje kao suradnica u radu Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije “Tkalčić”. Od 2006. počasna je članica Matice slovačke u Zagrebu, te od 2007. sudjeluje u radu kulturnih tribina Hrvatske paneuropske unije. Usporedo s književnošću završila je 1984. studij orgulja na Institutu za crkvenu glazbu pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Član je Hrvatskog udruženja glazbenih umjetnika od 1986. godine. Dosad se istakla nizom zapaženih koncerata u domovini kao i u inozemstvu (Austrija, Francuska, Mađarska, Njemačka, Španjolska, Poljska, Češka, Argentina i SAD). Ostvarila je četiri CD-snimke u izdanju kuće HRT-"Orfej" i „Sveta glazba“d.o.o. Suradnik je Znanstveno-obrazovnog programa HRTV na kojem je kao scenaristica realizirala sljedeće TV-emisije: Klanjam ti se kraljiću - hrvatske božićne pjesme; U smrti se sniva - hrvatske pjesme o smrti, Krkom uzvodno -književni portret Nikole Pulića, Plemenita nit paučine - književni portret Višnje Stahuljak, Stella maris Hrvatskog zagorja (duhovno pjesništvo o Bogorodici), Stella maris sjevernog Jadrana (duhovno pjesništvo o Bogorodici). Od 2005. je scenaristica, redateljica i voditeljica projekta "Digitalno snimanje hrvatske mariološke baštine" pod pokroviteljstvom Odbora za obrazovanje znanost i kulturu Hrvatskog sabora i Vijeća za kulturu Hrvatske biskupske konferencije, te je u produkciji “Udruge Prosoli Sveta glazba d.o.o.” dosad ostvarila sljedeće znanstveno-obrazovne mariološke filmove: Dubrovačka velika proteturica (štovanje Bogorodice u Dubrovniku) Stella maris Dalmacije, 1. dio (štovanje Bogorodice u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji), Stella maris Dalmacije, 2. dio (štovanje Bogorodice u Šibenskoj biskupiji) Stella maris Dalmacije, 3. dio (štovanje Bogorodice u Zadarskoj nadbiskupiji, Stella maris slavonskih žitnih polja - Đakovačko-oskečka nadbiskupija). Film Stella maris Hrvatskog zagorja preveden je i na njemački, te je projiciran 23. i 24. travnja, 2004. na „Danima kulture Hrvata“ u Freiburgu gdje je doživio zapažen uspjeh. Film Dubrovačka velika proteturica prikazana je u Kulturnom klubu RH u Buenos Airesu u Argentini, 2006., a Stella maris Dalmacije II. dio u Rimu 2012. Filmovi o hrvatskoj mariološkoj baštini pohranjeni su u Fonoteci u sklopu biblioteke Pontificia Academia Mariana Internationalis u Rimu. Dobitnica je Srebrne povelje Matice hrvatske za knjigu o Petru Kanaveliću, realiziranu u suautorstvu s dr. sc. Vinicijem Lupisom. Kao znanstvenik i reproduktivni djelatnik autorica je uvrštena u leksikon Who is who in Croatia, 1993. str. 480 i u Književnu enciklopediju Leksikografskog zavoda, sv. III, str. 79. Izvor info.hazu.hr |
Formated for CROWN by Darko Žubrinić
Distributed by www.Croatia.org . This message is intended for Croatian Associations/Institutions and their Friends in Croatia and in the World. The opinions/articles expressed on this list do not reflect personal opinions of the moderator. If the reader of this message is not the intended recipient, please delete or destroy all copies of this communication and please, let us know!