![]() | Croatian general Slobodan Praljak, exceptionally educated person, has diplomas of three faculties: Faculty of Arts, Electrical Engineering and Film Academy, all from the University of Zagreb. He elaborates about: The training and equipping of entire BH Army units in Croatia; The taking up of hundreds of thousands of Muslim refugees in Croatia; The organisation of ex-territorial education and schooling for Muslim refugees in the Republic of Croatia; About low blows of Carla del Ponte and a Canadian general plus many other issues. |
U našem pismu povodom rasističkih Haaških presuda od 15. travnja 2011. napisali smo vam kako “znamo da je za vas braniti svoj Dom, svoj Narod i svoju Državu samo PLANIRANI UROTNIČKI ZLOČIN!“ To se odnosi i na Hrvate u BiH, a i njima se sudi i sudilo se u vašemu Den Haagu na isti sramotni način. Ovih dana smo svjedoci kako se i Vatikan pribojava da bi katolici u Bosni i Hercegovini za koje desetljeće mogli posve nestati. Od oko 800.000 katolika u 1991. godini danas ih je ostalo 440.000. Eliminiranje Hrvata iz BiH, što vojnim što nevojnim sredstvima, zapravo je eklatantan primjer genocida. Za čiji račun želite očistiti BiH od Hrvata? U što namjeravate pretvoriti tu državu? Hrvatski narod se ponosi i uvijek će se ponositi onima kojima vaš „Sud“ određuje drakonske kazne pa čak i zbog spašavanja stotinjak tisuća ljudi – samo zato što su muslimani. Jedan od onih koji ce zauvijek biti među ponajboljim sinovima hrvatskog naroda, haaški optuženik, ovako govori o ratu između žrtava velikosrpske agresije, muslimana i Hrvata BiH: | In our letter, following The Hague’s racist judgement brought down on 15 April 2011, we stated that “we know that for you defending of our Homeland, our People and our Nation is just a PLANNED CRIMINAL CONSPIRACY!”. This also applies to the Croatians from Bosnia-Herzegovina, who have been, and are being, judged in your Hague in the same, shameful manner. Recently we have seen the Vatican express its concerns about the Catholic population of Bosnia-Herzegovina which may disappear in the upcoming decades. Of the 800,000 Catholics in 1991, today only 440,000 remain in Bosnia-Herzegovina. The elimination of Croatians from Bosnia-Herzegovina, through military and non-military means, is for all intents and purposes a blatant example of genocide. For whose benefit do you intend to cleanse Bosnia-Herzegovina of its Croatian people? What do you intend to convert this State into? The Croatian people are proud, and will always be proud, of those to whom your “Court” has handed down draconian sentences, even those responsible for the saviour of one hundred thousand or so civilians in Bihać – only because they were Muslims. One of those accused, awaiting sentencing in The Hague, who will forever remain one of the finest sons of the Croatian people, thus describes the war between the victims of Greater Serbian aggression, the Muslims and Croatians of Bosnia-Herzegovina: |
Završni govor generala Slobodana Praljka Haag, 21. veljače 2012. I. Obuka policajaca iz BIH u Hrvatskoj, a koje šalje SDA još 1991. god. Obuka pilota A BIH u Republici Hrvatskoj. Obuka i opremanje čitavih postrojba A BIH u Hrvatskoj. Zbrinjavanje stotina tisuća muslimanskih izbjeglica u RH. Organiziranje eksteritorijalnog školstva za muslimane izbjeglice u RH i to na, tada još nepostojećem, bosanskom jeziku. Vremenski neprekinuto naoružavanje A BIH. Municija, nafta, lijekovi, hrana i ostala potrebna logistika A BIH za vođenje rata. Liječenje više od 10 000 ranjenih boraca A BIH u hrvatskim bolnicama. Omogućavanje dolaska više tisuća mudžahedina u A BIH. Regularni logistički centri A BIH u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Samoboru, tijekom cijelog rata. Itd., itd. I sve to besplatno. Nikada u povijesti ratovanja jedan narod – (Hrvati) – nije tako i toliko pomogao drugi narod – (Bošnjaci-Muslimani) – i onda kada su potonji okrenuli svoju vojsku – (A BIH) – protiv Hrvata – (HVO) – u BIH. Nikada u povijesti ratovanja zapovjednik jedne vojske (HVO-a) nije propuštao konvoje oružja (i ostalog) drugoj vojsci (A BIH) i onda kada je ta vojska ( A BIH) to oružje (i ostalo) koristila za napade na one koji su joj to propustili. a) A što je s referendumom Hrvata za BIH, koji je preduvjet za postojanje te države. b) Priznanje BIH od RH. c) Imenovanje veleposlanika RH u BIH. d) Potpisivanje svih prijedloga međunarodne zajednice o unutarnjem uređenju BIH a prvi koji su potpisivali bili su predstavnici HZ HB i RH. To je bila politika dr. Franje Tuđmana, predsjednika RH, to je bila politika Vlade RH i Sabora RH i MORH-a, to je bila politika HVO-a. To su za tužiteljstvo ovog suda elementi UZP-a. Takva optužnica služi se logikom koja je uvredljiva i za kognitivni sustav patogenog virusa. I-1. Kakvo mišljenje i koji stavovi prethode ovakvoj optužnici? 1. Simon Leach, bivsi kvartovski policajac u Velikoj Britaniji, član tužiteljskog tima koji je istraživao zločine Hrvata u Lašvanskoj dolini, na jednom sastanku u tužiteljstvu 1996. godine izvadio je papir na kojem su pisala imena: Franjo Tuđman, Gojko Šušak, Vice Vukojević. Tumačio je i objašnjavao da su to ciljevi do kojih će dovesti njegova istraga. 2. Citiram iz knjige Williama Montgomeryja „Kad ovacije utihnu“. (Struggling with democratic transition; After the cheering stops, 2010), stranica 114. „Specijalni ambasador SAD-a za ratne zločine Pierre Prosper pozvao je trojicu američkih ambasadora iz regiona (iz Srbije, Hrvatske i Bosne) da dođu u Haag kako bi se sastali s predstavnicima MKSJ. Dvije uspomene naročito su upečatljive. Prva se odnosi na to da smo direktno od Carle del Ponte čuli da se zvaničan pristup njene kancelarije temelji na stavu da su svi ratni lideri svih strana krivi za ratne zločine, a da zatim razmatra koji su to određeni zločini i kako da dokaže njihovu krivicu. Takvo gledište tada mi se učinilo – i još mi se čini – pogrešnim po mnogim osnovama.“ Je li gospodin Montgomery vjerodostojan svjedok? Kakva je reakcija ostale trojice? Stavovi Carle del Ponte nisu „pogrešni po mnogim osnovama“, to je imperijalna bahatost, degradacija prava na komunističke čistke i nacističke pogrome. 3. U svojoj knjizi La Caccia – Io E I Criminali di Guerra, u 10. poglavlju “Zagabria, dal 1999 al 2001“, na stranici 254. piše: Jedan od tužitelja Suda, Kanađanin dobro poznat u krugu po svojoj duhovitosti i dosjetkama, služio se aforizmom kojim je dobro isticao razliku između Srba i Hrvata koji su pokušavali ometati rad Suda: “Srbi su kopilad,” govorio je, “dok su Hrvati podmukla kopilad.” 1. Taj tužitelj suda, Kanađanin, služi se govorom mržnje. 1.1. Del Ponte upotrebljava trajni glagol „služiti“ (upotrebljavati). To znači da to nije bila „dosjetka“ jednom upotrjebljena, već uobičajeni način šovinističkog i rasističkog karakteriziranja HRVATA – „podmukla kopilad“. 1.2. Carla del Ponte prenosi riječi jednog od tužitelja suda bez ikakvih ograda, a to znači da se ona s takvim mišljenjem u cijelosti slaže. I to trajno u skladu sa značenjem glagola „služiti“ (upotrebljavati). 2. Potpuno mi je nejasan izostanak bilo kakve reakcije na takav profašistički način govora o jednom narodu. Mene interesira da li je u ozračju takvog mišljenja napisana optužnica protiv mene. Da sam, kojim slučajem, ja, Slobodan Praljak, napisao ili izrekao takvu kvalifikaciju bilo kada, u bilo kojoj formi prema bilo kom narodu ili skupini u vrijeme rata na prostorima bivše Jugoslavije, dobio bih samo zbog toga 5 godina zatvora. Želim saznati da li na sudu u Haagu vrijedi: „Quid licet Iovi, non licet bovi.“ Želim saznati da li međunarodne organizacije koje su osnovale sud i koje se brinu o njegovoj pravičnosti, podržavaju taj stav, izrečen u spomenutoj knjizi. | Closing address of General Slobodan Praljak The Hague, 21 February 2011 I The training of police officers Bosnia-Herzegovina in Croatia, who were sent by the Party of Democratic Action (SDA) as early as 1991. The training of pilots of the Bosnia-Herzegovina Army (BH Army) in the Republic of Croatia. The training and equipping of entire BH Army units in Croatia. The taking up of hundreds of thousands of Muslim refugees in Croatia The organisation of ex-territorial education and schooling for Muslim refugees in the Republic of Croatia, in the Bosnian language, which didn't even exist at the time. The uninterrupted supply of weapons to the BH Army. Ammunition, oil, medication, food, and other necessary logistics for the BH Army in order to wage a war The medical treatment of more than 10.000 wounded BH Army combatants in Croatian hospitals. Enabling thousands of Mujahedin to come and join the BH Army. Logistic bases for the BH Army located in the Croatian towns Zagreb, Rijeka, Split, and Samobor throughout the war. And so on and so forth. And all of this for free! Never in the history of war have one people, the Croats, provided so much help to another people, the Bosnian Muslims, even when the latter turned their army, the BH Army, against the Croats, the Croatian Defence Council (HVO), in Bosnia - Herzegovina. Never in the history of war has the commander of one army, the HVO, let convoys with armaments and other equipment pass through to another army, the BH Army, even when that army, the BH Army, used those armaments and all the rest to attack those who let them receive it. a) And what about the referendum of Croats for Bosnia-Herzegovina, which was a precondition for the existence of that state; b) the recognition of Bosnia and Herzegovina by the Republic of Croatia; c) the appointment of the Ambassador of the Republic Croatia to Bosnia-Herzegovina; d) the signing of all propositions made by the international community on the internal structure of Bosnia-Herzegovina, and the first ones to sign were the representatives of the Croatian Community of Herceg-Bosna (HZ-HB) and the Republic of Croatia. That was the policy of Dr. Franjo Tudjman, president of the Republic of Croatia. It was the policy of the Government of the Republic of Croatia, the Parliament of the Republic of Croatia and the Ministry of Defence of the Republic of Croatia. It was the policy of the HVO. To the Prosecution of this Tribunal, all these are elements of a joint criminal enterprise. Such an indictment uses logic that is offensive even to the cognitive system of a pathogenic virus. I - 1 What kind of opinion and which positions precede such an indictment? 1 - Simon Leach, a former police constable in Great Britain, a member of the Office of the Prosecutor (OTP) who investigated crimes committed by Croats in the Lasva Valley, at a meeting of the Prosecution in 1996, produced a piece of paper with names of Franjo Tudjman, Gojko Susak and Vice Vukojevic. He interpreted and explained that these were the goals that his investigation was leading to. 2 - I quote from William Montgomery's book, “Struggling with democratic transition; After the cheering stops”, page 114: "The US special ambassador for war crimes, Pierre Prosper, invited three American ambassadors from the region; from Serbia, Croatia and Bosnia-Herzegovina to come to The Hague in order to meet with the representatives of the ICTY. Two particularly distinct observations remain. The first one refers to the fact that we heard directly from Carla Del Ponte that the official approach of her office is based on the premise that the war leaders of each of the parties are guilty of war crimes, and, thereafter she considers which specific crimes can be used to prove their guilt. At that moment, it seemed, and it still seems to me, that such a viewpoint is false for several reasons." Is Mr. Montgomery a credible witness? What was the reaction of the other three? The viewpoints of Carla Del Ponte are not “false for several reasons”. Her position is that of imperial arrogance and a degradation of law and its reduction to Communist purges and Nazi pogroms. 3 - In her book "La Caccia: Io e Il Criminali Di Guerra," Carla Del Ponte says, on page 254: One of the Prosecutors of the Tribunal, a Canadian, well known in his circle for his wit and anecdotes, had an aphorism that did a good job capturing the difference between the Serbs and the Croats who attempted to obstruct the work of the Tribunal. “The Serbs are bastards, he used to say. In contrast, the Croats are perfidious bastards." 1 This Prosecutor of the Tribunal, the Canadian, is using the language of hate. 1.1 Carla Del Ponte uses the phrase "he used to say", which means that it was not a one-off witty remark, but a habitual, chauvinistic and racist characterisation of the Croats as “perfidious bastards”. 1.2 Carla Del Ponte relays the words of one of the Prosecutors of the Tribunal without any restrictions, which means that she completely agrees with that opinion; on an ongoing basis, too, which we can infer from the language and the phrase “he used to say”. 2 The lack of any reaction to such a pro-fascist manner of speech about one nation is something I cannot comprehend. I'm interested in knowing whether the indictment against me may have been drafted under the impression of such an opinion. If, by any chance, I, Slobodan Praljak, had written or said anything like that, anywhere, at any time, about any people or nation or group during the war in the territories of the former Yugoslavia, for that alone I would have been sentenced to five years of imprisonment. I really would like to know whether the saying "quod licet Iovi, non licet bovi" is something that is a valid rule here in this Tribunal. I really would like to know whether the international organisations, which established the Tribunal and which ensure that it is fair, support the viewpoint mentioned in the said book. |
II. Tužiteljstvo me uspoređuje s nacistima a moje djelovanje s holokaustom. Pa da opišem ulogu Goeringa s kojim likom bi, po tužiteljstvu, ja trebao biti sukladan. - Taj je Goering smjestio svoje Židove (Muslimane) u svoju vikendicu i brinuo se o njima. - Smjestio je svoje Židove u stan u Zagrebu, hranio ih i liječio. - Išao je na snajpersku vatru kod vojarne JNA u Grabovini kako bi spasio žene svojih neprijatelja. - Tijelom zaštitio zarobljene vojnike JNA i brinuo se da sretno stignu svojim kućama. - Izvukao zarobljene civile Srbe iz logora u Dretelju prijetnjom oružja. Ne sam.Logor su držali pripadnici HOS-a – pretežito Muslimani. - Izvlačio ranjene Židove – Muslimane iz bolnice u istočnom Mostaru. Ne sam. - Organizirao izvlačenje, prebacivanje i smještaj 15 000 Židova – Muslimana iz Stoca i Dubravske Visoravni splavom preko Neretve + 3 000 automobila. Ne sam. - Prevezao ranjenu Muslimanku – Židovku helikopterom iz istočnog Mostara u Split. Ne sam. - Židovsku (muslimansku) obitelj s djetetom oboljelim od leukemije preuzeo kod Uskoplja i prebacio u Split na liječenje. Omogućio im stjecanje hrvatskog državljanstva kako bi na teret hrvatskog proračuna mogli otputovati u Švicarsku na liječenje. Ne sam. - Organizira gradnju ceste spasa za Židove – Muslimane kako bi mogli otići u drugu domovinu. Goeringovu, u Hrvatsku. Ne sam. - Vodio ih i borio se sa Židovima – Muslimanima braneći i oslobađajući Mostar, Čapljinu, Travnik i Konjic, itd. Ne sam. - Pustio na svoju ruku zarobljene Židove – Muslimane, zarobljene poslije sukoba u Rami – Prozoru. - Spriječio osvetu nakon što su Židovi – Muslimani počinili zločin u Uzdolu. Ne sam. - Isto to vrijedi i za Doljane i Grabovicu. Ne sam. - Kad je trebalo i osobno provodio konvoje s hranom za Muslimane – Židove i konvoje s oružjem i onda kada su 3. K A BIH i 4. K A BIH i 6. K A BIH i dijelovi K A BIH krenuli protiv Goeringa na zapadne granice BIH i u luku Ploče. Nakon što su potpisali primirje sa Srbima. Ne sam. - Itd. Itd. - Goering – Praljkovo ponašanje u Sunji ću preskočiti. - Takvim se ponašanjem postaje ratni zločinac sukladno logici tužiteljstva. Tužitelj citira Goetheova „Fausta“ – o zrcalu u koje se moramo pogledati. Moji su actus reus moje ogledalo, moj smisao i moja bit, jer proizlaze iz mens rea onoga što nazivamo Slobodan Praljak. Nažalost, suci Prandler i Trechsel odbili su prihvatiti mojih 150 svjedoka, koji svjedoče o činu i aktu i djelu optuženog Praljka, svjedoče istodobno i o općoj situaciji u kojoj su takva djela nužna, nažalost ne uvijek i dovoljna. A nikako ne razumijem pravnu proceduru koja mi zabranjuje svjedočiti o Mladićevim dnevnicima. | II The Prosecution has compared me to the Nazis and my activity to the Holocaust. Well, let me then describe the role of Goering, the character which, according to the Prosecution, I am the equivalent. - This Goering placed his Jews (in this case Muslims) in his country cottage and took care of them. - He put his Jews in his apartment in Zagreb. He fed them and gave them medical treatment. - He exposed himself to sniper fire in front of the Yugoslav National Army (JNA) barracks at Grabovina in order to save the wives of his enemies. - He protected the captured JNA soldiers with his own body and saw to it that they made it to their homes safe and sound. - He pulled out captured Serb civilians from the Dretelj Camp, although he was being threatened with weapons; not alone, though. The camp was held by Croatian Defence Forces (HOS) members, who were mostly Muslims. - He evacuated wounded Jews (in this case Muslims) from the hospital in East Mostar; not alone, of course. - He organised the evacuation and accommodation of 15,000 Jews (in this case Muslims) from Stolac and the Dubrava Plateau, across the Neretva, and 3,000 of their cars. He didn't do that alone, either. - He transported a wounded Jewish women (in this case a Muslim woman) by helicopter from East Mostar to Split; not alone. - He received a Jewish (in this case Muslim) family with a child suffering from leukaemia near Uskoplje and transported them to Split to be treated. He helped them get citizenship for the Republic of Croatia in order to travel to Switzerland and get medical treatment at the expense of the Republic of; not alone, though. - He organised that the Salvation Road for Jews (in this case Muslims) be built in order to be able to leave to another country, Goering's country, the Republic of Croatia. He didn't do it alone, though. - He guided them and fought with the Jews (in this case Muslims) defending and liberating Mostar, Capljina, Travnik, Konjic and other places. He didn't do that alone either. - He, of his own accord, let go the captured Jews (in this case Muslims) who were captured after the conflict in Rama or Prozor, and he prevented retaliation after the Jews (in this case Muslims) committed crimes in Uzdol. - He didn't do that alone, and the same applies to Doljani and Grabovica. When necessary, he personally let through convoys transporting food for the Jews (in this case Muslims) as well as convoys with armaments, even when the 3rd Corps of the BH Army, the 4th Corps of the BH Army, the 6th Corps of the BH Army and parts of the 1st Corps of the BH Army launched an attack against Goering, against the western borders of Bosnia-Herzegovina, at the port of Ploce, after they had signed a truce with the Serbs. He didn't do that alone either, and so on and so forth. - I'll skip Goering's - that is Praljak's - behaviour in the courtroom’ - But, all of this behaviour makes one a war criminal, according to the logic applied by the OTP. The Prosecutor quoted Goethe's Faust, about the mirror that we should use to look at ourselves. My actus reus is my mirror, my reason for being and my very essence, because they follow from the mens rea of the one that we call Slobodan Praljak. Unfortunately, Judges Prandler and Trechsel refused to accept my 150 witnesses who were supposed to testify about the acts and deeds of the accused Praljak, and about the general situation in which such deeds were necessary, but, unfortunately, not always sufficient. But what I really fail to comprehend is the legal procedure that forbids me to testify about Mladic's diaries. |
III. ŽALIM LI ŽRTVE? Da, žalim sve nevine žrtve svih ratova. Posebno žalim žrtve onih petstotinjak ratova poslije 1945. a dogodili su se i događaju se usprkos svim moralističkim filipikama koje svakodnevno slušamo. Posebno žalim za svakim onim djetetom koje umre od gladi svake 4 sekunde ovoga našeg realnog vremena. Mir u diktaturi je priprema za rat. Što duža i gora diktatura, to je više akumulirane negativne energije, to je više krvi i zla poslije. Radilo se o Titu ili Sadamu, isto je. I nisu krivi oni koji sruše diktatora i poslije se trude umanjiti zlo koje se javlja snagom fizičkih zakona, nego oni koji su omogućili i šutnjom produžili trajnost diktatoru. Isto vrijedi i za Jugoslaviju poslije Tita i za Irak poslije Sadama. Ono sto tužitelj naziva nacionalizmom, kod Hrvata je bila potreba za slobodom, i nacionalnom i građanskom. U tom smislu ja sam hrvatski nacionalist. Ne odričem se nacionalne politike dr. Franje Tuđmana jer je ta politika stvorila RH I omogućila opstanak BIH kao države. Ne odričem se smisla i pravnog utemeljenja HZ-HB, izraza volje Hrvata u BIH, suverenog i konstitutivnog naroda u toj državi. HZ HB, krhkom organiziranošću, omogućila je stvaranje HVO-a koji je 1992. obranio BIH i jug Hrvatske, a 1993. spriječio ostvarenje agresivnih planova A BIH. A) Muslimanska politika i A BIH, nemoćni da vrate od JNA i VRS-a zauzete teritorije (dobrim dijelom i zbog moralnom ljudskom umu neshvatljivog embarga na oružje) krenula je u ofenzivu prema HVO-u. Oslobađajući BIH od Hrvata počinili su zločine – Konjic, Čapljina, Doljani, Bugojno, Grabovica, Uzdol, itd., itd. Činjenice su na raspolaganju i za ubijene i za protjerane i za zatvorene Hrvate. Društveni su odnosi uzročno-posljedični a pokrenuta spirala zla ne opravdava zločin, ali bitno smanjuje mogućnost provedbe prava. Ma tko god, na papiru, bio zadužen to raditi. Svugdje i uvijek je tako. HVO se branio od agresije i 1992. i 1993. i 1994. a dužnost zapovjednika je ne izgubiti rat. Moja savjest je čista. | III DO I REGRET THE VICTIMS? Yes, I regret all innocent victims of all wars. I especially regret the victims of those 500 wars or so after 1945 that have taken place and still go on, despite all moralists' speeches that we hear daily. I especially regret every child that, in reality, dies of hunger every four seconds. Peace in dictatorship is a preparation for war. The longer and the worst the dictatorship, the more negative energy builds up and the more blood and evil will follow later. It doesn't matter whether we're talking about Tito or Saddam. And those who bring down a dictator and who later try to diminish the evil that occurs according to the force of the laws of physics, but those who made possible the dictatorship and by their silence made it last longer. The same applies to Yugoslavia after Tito as well as to Iraq after Saddam. What the Prosecutor calls nationalism is something the Croats felt a necessity for freedom, both the freedom of the people and citizens' freedom. In this sense, I am a Croatian nationalist. I do not renounce the policy of Dr. Franjo Tudjman because that policy created the Republic of Croatia and made possible the survival of Bosnia-Herzegovina as a state. I do not renounce the inherent sense and point in the legal establishment of the HZ-HB, the expression of the will of the Croats in Bosnia-Herzegovina to become and remain a sovereign and constitutive people in that state. The HZ-HB, by its frail organisational structure, made possible the creation of the HVO, which in 1992 was able to defend Bosnia-Herzegovina and the south of the Republic of Croatia in 1993, prevented the implementation of the aggressive plans of the BH Army. Bosnian Muslim politics and the BH Army, unable to regain the territories that were occupied by the JNA and the Bosnian Serb Army (VRS) – largely due to the weapons embargo implemented by the United Nations, which is incomprehensible to an ethical human mind – moved to launch a counter-offensive against the HVO. By liberating areas from Croats, they committed crimes at Konjic, Capljina, Doljani, Bugojno, Grabovica, Uzdol, and elsewhere. The facts are plain to see for the killed, expelled and detained Croats. Social relations are an area where the laws of cause and consequence apply, whereas the spiral of evil, once initiated, does not justify crime, but it does significantly reduce the possibility to implement the law. No matter whose task, on paper, it may be. It is like that, everywhere and always. The HVO defended itself from an aggression in 1992, in 1993, and 1994, and a commander's duty is not to lose the war. My conscience is clear. |
IV. Sudski je proces tumačenje zakona i interpretacija činjenica. Sudski proces je retorički i kao takav ne traži apsolutnu istinu, već istinu koja je vrlo vjerojatna (van svake razumne sumnje), kojoj se teško ili nikako ne može proturječiti. U iznalaženju takve istine nije dovoljno znanje, već je potrebno umovanje, potreban je logos – racionalno i logično argumentiranje. Podatci i činjenice, izjave, statistike…u argumentaciji ne znače ništa ako nisu logičnim zaključivanjem dovedeni u vezu s tvrdnjama. Tek povezivanjem različitih znanja možemo se približiti istini. U ovom procesu potrebna su znanja iz sociologije, sociologije rata, znanja o društvima u kojima je potpuno razorena i državna i društvena struktura, u kojima se pojedinci vraćaju u prirodno stanje, potrebna su znanja iz ratne psihologije, znanja ratnih vještina, oruđa, stvarnog sadržaja pojma vojske, itd., itd. Moguće pogreške u interpretaciji činjenica su i vjerojatne i kobne. a) Pretjerana i kriva redukcija pojmovnog aparata i logične povezanosti. b) Zaključivanje na osnovu krivih pretpostavki. c) Izbjegavanje usporedbe sličnih sustava i fenomena. d) Lagodno (intelektualcima tako drago) izjednačavanje pojma „moći“ i pojma „htjeti“ „željeti“, i e) Lagodno upiranje prstom u krivce što svijet nije skladan njihovoj volji i predodžbi. Sve su to polja logičkih mogućih grešaka u konačnoj prosudbi. Nadati je se da će se časni suci pridržavati strogih znanstvenih metoda i spoznaja. IV. -1 U prošlom stoljeću, da ne spominjem daleku prošlost, u sudskim je procesima osuđeno više desetina milijuna ljudi. Po zakonima rasnim (SAD, Pretorija), diktatorskim, vjerskim, nacističkim (Njemačka, Srbija, Slovačka, NDH), fašističkim (Italija), komunističkim (SSSR, Jugoslavija, Mađarska, Kina) itd i tome slično. Sudska retorika predugo je bila pod utjecajem nerazumnih društvenih i političkih sila i zbog toga je i sama osuđivana. Nažalost, nedovoljno. Kako ne bi završila u moralnom beznađu, krajnje je vrijeme da postane ono što mora biti – razuman i uman proces. Imam li se prava nadati? IV-2 Kakvi god da jesu zakoni ovog suda, oni ne vrijede za Amerikance. Za ostale narode vrijede zakoni stalnog suda (ICC – Međunarodni krivični sud) a ti se opet zakoni razlikuju od ovih ovdje (ICTY – Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju), po kojima se meni sudi. Time je ukinut važan uvjet sudske retorike a taj jest „Princip ravnopravnosti sudionika u sudskom procesu“. Citiram PERELMANA: „U odnosu u kojem je nejednakost bitno obilježje odnosa među ljudima, nema osnove za razuman i uman proces“. | IV Legal proceedings are the interpretation of laws and facts. Trial proceedings are rhetorical, and, as such, do not seek to find the absolute truth. It seeks to find a probable truth (beyond all reasonable doubt) which can be hardly contradicted or not at all. In an attempt to discover such truth, knowledge is not enough. One needs to ponder, one needs to apply logic, one needs to apply rational and logical argumentation. Data, facts, statements, and statistics do not mean a thing if they are not in a logical relationship with assertions. Through connecting various types of knowledge, we can get closer to the truth. In these proceedings, one requires knowledge from the field of sociology, sociology of war, knowledge about societies in which state and social structures are completely destroyed, in which individuals return to their natural state. One needs to apply knowledge from the field of war psychology as well as the knowledge of war skills, armament, and the understanding of the real purpose of the military, and so on and so forth. Potential mistakes in the interpretation of facts are probable and disastrous: a) exaggerated and false summation of concepts and logical connections; b) conclusions made on the basis of false presumptions; c) the avoidance of comparing similar regimes and phenomena; d) arbitrary (so dear to intellectuals) equalisation of the concept of ‘able to’ and the concepts of ‘want to’ and ‘desire to’; e) arbitrarily identifying culprits because the world is not how one wishes or conceives it to be. These are all fields of possible logical errors in the final assessment of facts. I sincerely hope that the honourable Trial Chamber will strictly adhere to scientific methods and knowledge. IV - 1 In the last century, never mind history prior to that, tens of millions of people have been convicted in trial proceedings. Pursuant to racial laws (USA and RSA), dictatorial, religious and Nazi laws (Germany, Serbia, Slovakia, the Independent State of Croatia), fascist laws (Italy), communist laws (USSR, Yugoslavia, Hungary, China) and so on and so forth. Court rhetoric has been under the influence of unreasonable social and political powers for too long, which is why it has been criticised. Unfortunately, not enough. So that it does not end up in moral despair, it is high time for court rhetoric to become what it has to be – a reasonable and rational process. Do I have the right to hope? IV - 2 Laws of this Tribunal may be what they are; however, they do not apply to the Americans. For other peoples, laws of the Permanent Court apply, and those laws again differ from the laws applied here at the ICTY, the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia, laws which are applied to me. This abolishes a significant condition of the court rhetoric, which is the “principle of the equality of arms among the participants in the trial proceedings”. And now I paraphrase Perelman: “In a relationship where inequality significantly characterises the relationship between humans, there is no foundation for a reasonable and judicious process.” |
V. Nisam kriv! I ne mislim pritom na osjećaj krivnje. Hladno, racionalno, logikom koja je kritički provjeravana desetine puta – znam da nisam kriv. Časni suče Antonetti; ako vaša presuda bude suprotna mom zaključku, ja ću, poštujući opće načelo opovrgljivosti svakog mišljenja, zaključka ili stava, otvoreno i hrabro preispitati svoj stav o vlastitoj odgovornosti. Ako spoznam pogrešku, izdržavat ću kaznu jer ste vi pravični. Znat ću što sam mogao bolje, kako sam mogao bolje, gdje sam mogao bolje i kada sam mogao bolje; i to mišlju, riječju, djelom i propustom. Ako me ne uvjerite, ako vaše tumačenje činjenica bude nedovoljno dobra ili pogrešno primijenjena spoznaja neke od društvenih znanosti: Pa postane moguće ono što nije bilo moguće, Pa postane jednostavno ono što nije jednostavno, Pa moć da se nešto učini postane prosta zamjena za želju ili htijenje, Onda ću ja biti u zatvoru samo zato jer je sud sila. A to zbilja ne bi bilo ništa novo. Mojih pola sata je isteklo. *** | V I am not guilty! And I'm not referring here to the feeling of guilt. Coldly, rationally, with a logical analysis that has been critically examined dozens of times. I know I am not guilty! Your Honour, Judge Antonetti, if your judgement is the opposite of my conclusion, I will respect the general principle of challenging every opinion, conclusion, or attitude. I shall reconsider my position on my own responsibility openly and courageously. If I recognise a mistake after that, I shall serve my time because you are righteous. I will know what I could have done better, how I could have done it better, where I could have done it better, and when I could have done things better, in my thoughts and in my words, in what I did and in what I failed to do. If, however, you do not convince me and if your interpretation of facts is not a good-enough, or a false, application of the social sciences: What is not possible, thus becomes possible, What is not simple, thus becomes simple, The ability to do something becomes a crude substitute for a desire or a wish, Then I will only be in jail because the Tribunal is almighty. And, in all truth, this wouldn't be anything new. My half hour is up. *** |
Zato mi ponovno tražimo od vas: Vratite nam naše branitelje i iz Bosne i Hercegovine, koje ste vi zatočili ili već i osudili bez dokazane krivnje! Oslobodite i generala Praljka i njegove suborce Jadranka Prljića, Bruna Stojića, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića, jer njihovom presudom samo pokazujete želju za definitivnim eleminiranjem Hrvata iz BiH. Tako ćete spasiti svoju čast i čast svih vas, jer po tome koliko ste bili pravedni i časni sudit će vam povijest. Mi, Hrvati, samo to od vas tražimo... | So, once again, we ask of you: Return us our soldiers and our fellow Croatians from Bosnia-Herzegovina, who you are holding captive and have sentenced without proving their guilt! Also, absolve General Praljak and his fellow soldiers, because through their sentencing you are simply expressing your desire to eliminate the Croatian people from Bosnia-Herzegovina. By doing what we ask, you will restore your collective honour, as history will judge you based on how just and honourable your actions have been. That is all that we, Croatians, ask of you... |
akademik Smiljko Ašperger akademik Slaven Barišić akademik Andrej Dujella dr. sc. Zvonimir Janko, Prof. Emeritus der Universitaet Heidelberg, dopisni član HAZU-a akademik Dubravko Jelčić dr. sc. Henrik Heger Juričan, Sveučilište Pariz-Sorbona, dopisni član HAZU Ante Jurić, nadbiskup (+ 20. 03. 2012.) akademik Andrija Kaštelan akademik Josip Pečarić akademik Stanko Popović prof. dr. Valentin Pozaić, pomoćni biskup zagrebački akademik Dario Vretenar dr. sc. Zvonimir Šeparović, profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, član Europske akademije znanosti i umjetnosti prof. dr. sc. Miroslav Akmadža, povjesničar dr. sc. Mato Artuković prof. dr. cc. Vanda Babić prof. dr. sc. Ivan Bakran doc. dr. sc. Josipa Barić, Split dr. sc. Osor Barišić doc. dr. sc. Zlatko Begonja dr. sc. Ivana Benzon dr. Charles Billich, umjetnik prof. dr. sc. Mihovil Biočić dr. sc. Vjekoslav Boban, prof., Zagreb dr.sc. Srećko Botrić, Sveučilište u Splitu prof. dr. sc. Zdravka Božikov dr. sc. Miljenko Buljac, profesor i književnik prof. dr. sc. Zvonko Čapko, Rijeka doc. dr. Ivica Čatić, Katolički Bogoslovni Fakultet, Đakovo prof. dr. sc. Marin Čikeš dr. sc. Ambroz Čivljak prof. dr. sc. don Josip Čorić prof. dr. sc. Vera Čuljak prof. dr. sc. Ante Čuvalo prof. dr. sc. Vladimir Ćepulić, Zagreb prof. dr. sc. Vlado Dadić prof. dr. dr. h. c. Nikola Debelić doc. dr. sc. Antun-Ante Delić, dragovoljac Domovinskog rata, Grubišno Polje prof. dr. Josip Delić, umirovljeni professor KB fakulteta Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Slavica Dodig prof. dr. Serđo Dokoza dr. sc. Žarko Domljan, prvi predsjednik Hrvatskog sabora doc. dr. sc. Pero Draganić, dr.med. prof. don Ilija Drmić, Vinica prof. dr. sc. Boris Dželalija, infektolog, Medicinski fakultet Split prof. dr. sc. Danica Galešić Ljubanović dr. sc. Nikša Glavić prof. dr. sc. Vinko Grubišić dr. sc. Željko Hanjš dr. sc. Zdeslav Hrepić, izv. prof. dr. sc. Julije Jakšetić dr. sc. Domagoj Jamičić, znanstv. savjet. dr. sc. Zvonimir Janović, redoviti sveučilišni profesor u mirovini prof. dr. sc. Branko Jeren prof. dr. sc. Vlado Jukić dr. sc. Držislav Kalafatić prof. dr. sc. Damir Kalpić prof,. dr. sc. Duško Kardum prof. dr. sc. Ivan Karlić, KBF Sveučilišta u Zagrebu Vladimir Katović, Professor of Chemistry, Wright State University, Dayton, OH prof. dr. sc. Milica Klaričić Bakula prof. dr. sc. Ivan Kordić dr. sc. Mirna Koscec prof. dr. sc. Srećko Kovač, Zagreb prof. dr. Slavko Kovačić, Split dr. sc. Goran Kozina, Varaždin dr. sc. fra Smiljan - Dragan Kožul, Duhovni ravnatelj Pokreta krunice za obraćenje i mir prof. dr. sc. Šimun Križanac, Sesvete prof. dr. sc. Mario Krnić dr. sc. Nikša Krstulović prof. dr. sc. Stipe Kutleša, Zagreb prof. dr. sc. Ante Lauc doc. dr.sc. Inga Lisac prof. dr. sc. Branimir Lukšić Marko Magdalenić, prof., dirigent - Katolički bogoslovni fakultet, Zagreb prof. dr. sc. Ivan Malčić,predstojnik Klinike za pedijatriju Medicinskog fakulteta Zvonimir Marić, profesor u trajnom zvanju na Građevinskom fakultetu u Osijeku, bivši generalni konzul RH u Pečuhu dr. sc. Ivan Marcelić, Split prof. dr. Jozo Marević dr. sc. Ivica Martinjak, Zagreb prof. dr. sc. Marko Matić, Sveučiliste u Splitu prof. dr. sc. Božidar Matijević dr. sc. Miroslav Međimorec, redatelj, hrvatski branitelj, diplomat prof. dr. sc. Vine Mihaljević dr. sc. Mario Mikolić, veleposlanik u m. prof. dr. sc. Vladimir Mikuličić, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb prof. dr. fra Andrija Nikić, predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak u Mostaru u ime 1275 mostarskih Napretkovaca prof. dr. sc. Milan Nosić prof. dr. Dubravka Oraić Tolić doc. dr. sc. Tado Oršolić dr. ing. Marijan Papich, Vancouver, Canada prof. dr. Mladen Parlov, redoviti profesor na KBF- u u Splitu prof. dr. sc. Davor Pavelić dr. sc. Ivan Perić, red. prof. prof. dr. sc. Nedjeljko Perić prof. dr. sc. Marijana Peruzović prof. dr. sc. Ivan Petrović prof. dr. sc. Franjo Plavšić prof. dr. sc. Ružica Pšihistal, Filozofski fakultet u Osijeku dr. sc. Stjepan Razum, arhivist i povjesničar prof. dr. Adalbert Rebić, sveučilišni profesor u mirovini Prim. dr. sc. Darko Richter, Zagreb dr. sc. Mirko Ruščić, Split prof. dr. sc. Dubravka Sesar, FFZG prof. dr. sc. Sven Seiwerth dr. sc. Ivo Soljačić, prof. emeritus dr. sc. vlč. Mirko Šimić,, ravnatelj, Caritas Vrhbosanske Nadbiskupije, Sarajevo prim. dr. sc. Tatjana Šimurina, dr. med., anesteziolog, Zadar prof. dr. sc. Marija Šiško Kuliš, dipl. ing. str. Đuro Tikvica, profesor Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Zdravko Tomac prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, saborski zastupnik prof. dr. sc. Kosta Urumović dr. sc. Trpimir Vedriš, viši asist., FFZG dr. Mile Vidović, svećenik, Split dr. sc. Zlatko Vučić prof. dr. sc. Tomislav Živković dr. sc. Darko Žubrinić, red. prof. dr. Edward Slavko Yambrušić, Washington, D.C. USA |
Marko Abram, student, Split Ankica Abramović, USA Duško Abramović, Toronto, Canada Ivica Abramović, USA Nevena Abramović, Toronto, Canada Dražen Adam, dipl. ing. mr. sc. Goranka Adam, dip. ing. Zvonimir Ajduk, dipl. ing. građ., Split Marko Alagić, dragovoljac Domovinskog rata, Dugo Selo Ivan Alpeza Katica Amidžić Peročević, Zagreb Jozo Andrić, service manager s. Marija Slavomira (Kata) Andrijević Viktor Arbanas, Osijek / Baden Stjepan Asić, dizajner, predsjednik AHK Marko Aščić, dipl. ing. el. don Miljenko Babaić, kat. svećenik., ratni vojni kapelan Ante Babić, Canbera Damir Babić Ivan Babić, književnik Ivana Babić, prof. Kati Babić, Canbera Ankica Babin, prof., Kaštel Stari Ante Babin, dipl. ing. brodogradnje, Kaštel Stari Rade Bacelić mr. sc. Zlatko Bacinger, predsjednik Bratovštine Petra Zrinskog - Časni stol Čakovec Petar Bačić, Rijeka Ivona Baća Lucija Baća Niko Baća Miljenko Bađun, ing. Dragutin Balaško, USA Ante Balić,veteran Domovinskog rata 1992.-1995., Split Ivan Balić, Split Mara Balić Stipan Balić Ana Ban Miro Banović, student Vicko Baraban, Švicarska Lucija Barac, Adelaide, Australija Mladen Barać, prof., Slavonski Brod Tomislav Baranjek Ana Maria Barbir Marko Barbir Milenko Barbir Steven Miro Barbir Josip Barić, Wickliffe, SAD Vladimir Barišić Marica Barišić, nastavnica, Austrija dr. Željko Barišić, stomatolog i književnik Krešimir Barković, muzejski radnik, Paris, Francuska Mate Barun, Melbourne, Australia Mate Barun, Zaprešić Đurđica Bastjančić, prof., Zagreb Iva Bastjančić, stud., Zagreb Ivan Bastjančić, dipl. ing., Zagreb Anita Bašić Bernarda Bašić Daran Bašić Đivo Bašić, Dubrovnik Ivan Bašić Ivanka Bašić Janja Bašić Kristina Bašić Ljubica Bašić Nada Bašić MIlan Bašić, Zagreb Nikola Bašić, pisac, Vis Stanko Bašić Tomislav Bašić Tomo Bašić Pero Baternik, Australia Dinko Batur, umirovljeni bojnik HV i HRVI, Zagreb Dragutin Bauman, ing kem., član Predsjedništva Hrvatskog žrtvoslovnog društva Mate Bekavac, geodet, Zagreb Suzana Bekavac, pravnica, Zagreb Tatjana Bekić. dr.med., Zagreb Ante Belas, Trogir Darko Belović, kap., Rijeka Ivan Beljan, Split Mislav Benčević, dipl. krim. u inv. mirovini , Samobor Tomislav Benčik, Pula Tea Benzon, Split Zdenka Benzon, dr.med. Joan Beram, Sydney, Australia Katica Beram, Toronto, Kanada Marijana Beram, Melbourne, Australia Marko Beram, Melbourne, Australia Mile Beram, Sydney, Australija Šime Beram, knjigovodja Sydney Australija Šime Beram, moler, Melbourne Australija Šime Beram, umirovljenik Sydney Australija Simon Beram, Sydney, Australia Tomislav Beram, Tajnik HOP-a za Australiju i Novi Zeland Tomislav Beram, Predsjednik Hrvatskog međudruštvenog odbora za zajednicku suradnju, Sydney, Australia Viktor Beram ,Toronto, Kanada Natalija Bernardić Slavonski Brod Krešo Bešlić, Zagreb Petar Bezjak, ekonomist, bivši predsjednik Hrvatskog studentskog zbora Ivan Bićanić, ing., Zagreb Marija Bićanić, umirovljenica, Zagreb mr.sc. Nikola Bićanić, profesor filozofije i publicist, Zagreb Mario Bijelić, Petrinja Pero Bijelić, Petrinja Ana Bilas, umirovljenica, Split Vitomir Bilas, umirovljenik, Split Ante Bilić, Canberra, Australia Branimir Bilić, umirovljenik, Zagreb Franc Bilić Ivanka Bilić, umirovljenica, Zagreb Mario Bilić, visoka str. spr. Stanislav Bilić, strojarski tehničar, Krško, Slovenija Tomislav Bilić, stroj. teh., Zagreb Vicko Bilić, umir. Branimir Bilić, umirovljenik, Zagreb Ivanka Bilić, umirovljenica, Zagreb Tomislav Bilić, stroj.tehn., Zagreb Vlatko Bilić, dipl. ing. arh, Zagreb Margarita Biškup Igor Bjelik, dipl. ing. Mirta Bjelik Marija Bjelik Blaženka Blaženović-Franjić, dipl. oec., Bjelovar Goran Blažević, dragovoljac DR Stoja Blažević, Dubrovnik Vide Blažević, Dubrovnik Ivan Blažić, Melbourne Mile Boban, Austin, Texas Gordana Bogdanović, Sydney, Australia Josip Bogdanović, Sydney, Australia Mirjana Bojanić, umirovljenica, Pariz Jago Bojcić, Australia Ante Bokanović, student povijesti i zemljopisa Petra Bolanča, dipl. tur. kom., Zadar Tomislav Bolanča, dipl. oec., Zadar Franjo Boras Kate Boras Tomislav Boras Vanda Boras Podravac, B.A.Soc.Sc., Canberra, Australija Damir Borovčak, dipl. ing., publicist Slavica Bors, ugostiteljstvo, Australia Drago Boščić, ing. el.teh. Slavica Boščić Nevenko Bošković, Samobor Dragan Bošnjak, razvojaceni branitelj, Mostar Marjan Bošnjak, glavni tajnik stranke Jedino Hrvatska Marko Bošnjak, umirovljenik Mostar, otac poginulog branitelja Mirko Bošnjak, Split Zdravko Bošnjak, dipl. inž., Zagreb Josip Božičević, Osijek Ivan Bradvica, dipl. ing. građ., pjesnik Dinko Bradvica Ane Brajević Pero Brajević Ivan Brdar, umirovljenik, USA Slavica Brdar, USA Ante Brekalo, USA Dragica Brekalo Ivan Brekalo Ivanka Brekalo, USA Klaudia Brekalo Mario Brekalo Tomislav Brekalo Ivan Brkić, Slavonski Brod Žarko Brkić, odvjetnik, Zagreb Kristijan Brkljačić, dipl. ing. brodog., K. Stari Ivan Brozović, Bjelovar Ana Bruketa, USA Anton Bruketa, gospodarstvenik, USA Karlo Bruketa, USA Marijan Bruketa, USA Mile Bublić, USA Vesna Bublić, Bjelovar Janko Bučar, književnik Hrvoje Budimir Mirjana Budimir Ljiljana Budimir Rogić Siniša Budimlić, poduzetnik Slavica Budimlić, trgovkinja Vlado Budimlić, hrvatski branitelj Ivan Bukovac, Županja mr. sc. Barbara Bulat Andrija Bulj Jadranka Burazin, prof., Split Jozo Burazin, kap., Split Branko Butković, poduzetnik, Zagreb Jasna Butković, Velika Gorica Kristina Butužin, Bjelovar Marija Buzdon, USA Hrvoje Caha, Zagreb Kristijan Cerovski, Velika Gorica Vinko Cerovski Čedomil Cesarec, dipl. ing., Varaždin Lisa Ciaravalotti - Galić, Woodbridge Juraj Cigler, dipl. inž. građ., Čakovec Milan Ciliga, dipl. ing. elektrotehnike Joso Cindrić, USA Danica Cirjak, Canbera Šime Cirjak, Canbera Ante Cogelja, New York, SAD Darinka Colak, Offenburg Ferdo Colak, filozof i publicist, Njemačka Rafael Corluka, Stuttart Višnja Corluka, Stuttgart Maja Crgonja, Melbourne Nikola Crgonja, Melbourne Ivanka Crkvenac, Bjelovar Ante Crnjac, student, Široki Brijeg Pavao Crnjac Zeljko Crnjac Mate Cule, Australia Tomislav Culjaga Lovro Cunjak, Sydney, Australia Nada Cunjak, Opatija mr.sc. Vjekoslav Cunjak, Opatija Marko Curać, novinar Ivo Curić, ugost. Josip Curić Niko Curić, ugost. Darko Cuvaj, Bjelovar Marija Cvelbar, dipl. inž. Ivanica Cvijanović, USA Nikola Cvijanović, gospodarstvenik, USA Veronika Cvitković, profesorica engleskog jezika, Buenos Aires Mladen Cvitan, branitelj, Tribunj Toni Cvitan, umirovljenik, Tribunj Milica Čačić, USA Zvonko Čačić, gospodarstvenik, USA Ante Čarapina, dipl. economist Marija Čatlak, oec. Joško Čelan, novinar, Split Dubravka Čepelak Žeželj, prof. logopedije Marijan Čepelak, ing. geologije Pejo Čičak Tomislav Čiček, dipl. ing., Kaštel Stari Duško Čikan Rijeka Zoran Čikan Rijeka Ante Čizmić, prof., Zadvarje Katica Čizmić, prof., Zadvarje Marija Čokljat, prof. Davorka Čović, dipl. iur. Geard Čujić, referent marketinga, München, Njemačka Marina Čujić, prodaja, München, Njemačka Ivanka Čuljak, prof. Srećko Čuljak, dipl. oec., Zagreb Marijo Ćukušić, Vranjic Dušan Čugura Franko Čugura Marija Čugura Domagoj Čunko, ing. Berislav Čuvalo, hrvatski radio sat USA Ikica Čuvalo, prof. Mate Ćavar, pjesnik i publicist, Zagreb Ružica Ćavar, dr. stom. i dr. med., Zagreb, predsjednica Hrvatskog pokreta za život i obitelj Ružica Ćavar, oec., Tomislavgrad Tomislav Ćorić Marko Ćubelić, svećenik, Split Alojz Ivan Ćuk, Student sveučilište Victoria, Melbourne Ante Marko Ćuk, područni upravitelj Honda, Australia Jela Ćuk, upravitelj puničke tvrtke Jozo Ćuk, Melbourne, javni hrvatski djelatnik preko 50 godina Kate Jelena Ćuk, student sveučiiste Victoria, Melbourne Anto Ćurić, dipl. ing. el. u mirovini, Zagreb Anto Ćurić, liječnik, Split Ante Ćutić, dipl. ing., Buenos Aires Ema Ćutić, profesorica, Buenos Aires Marija Dadić, nastavnica Ruža Daničić Tomislav Domagoj Ćuk, student sveučiliste RMIT Melbourne Aleksandar Debenjak, dipl.ing.sumarstva u mirovini, Pariz, Francuska Ivanka-Janka Debenjak-Magas, dr.med.internist u mirovini, Pariz, Francuska Monika Degmečić Nikola Degmečić Mile Dejanović, Sydney, Australia Dubravko Deletis, Zagreb Mladen Deletis Dragica Deletis Inga Depolo Bučan, dr. med. dent. Ivana Derek, Njemačka Zlata Derossi, prof., Zadar Josip Deškin, dipl. ing. stroj. Željka Devaj Katica Devčić, umirovljenica, Buenos Aires Mirko Dijanek Miroslava Dodig (r. Hefter) Dragi Ante Doljanin, Hrvace Franjo Dragaš, Petrinja, Hrvatska Jakov Dragušica,, svećenik, Split Ilija Dražetić, USA John Dražetić, gospodarstvenik, USA Ljubica Dražetić, USA Ante Drmić, Švicarska Anka Drnasin, dipl. oec, Split Mirica Dubčić Nikola Dubčić Marija Dubravac, pjesnikinja, Australia Marko Dubravac, Australia Dražen Dugan, Sesvete Kristina Dugan, Sesvete Nikola Dugandžić, svećenik Pero Dugandžić, Sydney, Australia Malkica Dugeč, prof., hrvatska pjesnikinja mr. sc. Danijel Dugonjić, dr. vet. med. Josip Dukić, USA Stipe Ćipa Dukić, kat. Svećenik Viktor Dukić, Košute - Trilj Hrvoje Duvnjak, strojarski tehničar, Zagreb Krešimir Duvnjak, dipl. ing., apsolv. filoz i relig. kulture, Zagreb Davorin Dužević, dipl. oecc., Makarska Ivica Dužević, oecc., Makarska Ivo Dužević, psihijatar, Makarska-Split Dragutin Dvojković, univ. mag. med. dent., Zagreb Tomislav Đonlić, prof. dr. Tomislav Djurasović, München s. Klaudija (Ana) Đuran, OSU Andro Đurović Katica Đurović Zvonko Erceg, Zagreb Niko Eres, član Predsjednišva Hrvatskog svijetskog kongresa Njemačke Suzana Fanjek, umirovljenica, Melbourne, Australija Vanja Fazlić Vesna Fazlić Ecija Fijamengo, Melbourne, Australia Mario Filipi, politolog, novinar, pisac i publicist, teško stradali dragovoljac Domovinskog rata Gordana Filipović, Mostar Ivan Filipović, pomorac Mirna Filipović-Koscec, dipl. ing. kem. u mirovini Damir Findrik, dipl. ek. Stjepan Fiolić, Argentina Tomislav Fleković student Bjelovar Katica Franjić, Canbera Sime Franjić, Canbera Dubravka Frković, Buenos Aires Francisco Frković, student, Buenos Aires Hrvoje Frković, Buenos Aires Tomas Frković, ravnatelj Katoličke škole, Buenos Aires Stjepan Furdek, Sydney, Australia Marko Gabrić Dragan Galić, hrvatski branitelj, Široki Brijeg Gordana Galić, razvojačeni dragovoljac HVO-a Ivan Galić, Toronto Ivanka Galić, Australia Janja Galić, USA Josip Galić fra Klement Galić, Tomislavgrad Marija Galić, Toronto Marijan Galić, Toronto Marinko Galić Marko Galić, USA Mira Galić Mladen Galić, umirovljeni dragovoljac Domovinskog rata mr. sc. Željko Galić, dipl. iur. Tadija Galić, Woodbridge Marijana Galinović, umirovljenica, Buenos Aires Slavko Galiot, profesor povijesti, doktorant arheoloških znanosti Dino Ganić Milan Gašparović, Stuttgart Drago Gavran, Canbera Ante Gavranić, Sydney, Australia Ante Gelo, USA Ivan Gelo, USA Petar Gelo, urednik i voditelj Hrvatskog radio programa Melbourne Stana Gelo, USA Danica Glavaš Vlado Glavaš Edi Glavić pomorac dr. Mato Glavić, liječnik u mirov. Nane Gleđ Ante Gotovac, Zagreb Josip Gotovac, Zagreb Marica Gotovac, Zagreb Tanja Gotovac, Zagreb David Gradinjan Ante Grasić, Melbourne, Australia Cecilija Grbac, USA Ivan Grbac, USA Mate Grbac, Merrylands, Australia Vanja Grbac Gredelj, dr. med. Frano Grbavac, poduzetnik, Zagreb Mate Grbavac, student, Zagreb Josip Grbavac, student, Zagreb Jadranka Grbić Stanka Grbić-Vušić visoka str. spr. Joško Grenc Matija Grgat, prof. hrvatskoga jezika Domagoj Grgić, Zagreb Drago Grgić, Canbera Elza Grgić, Canbera Hrvoje Grgić, Zagreb Ivan Grgić, Zagreb Ljubo Grgić, Canbera Maria Grgić, Kanada mr. sc. Marijan Grgić, Zagreb Matija Grgić, Kanada Milka Grgić, Kanada Nicole Grgić, Kanada Stjepan Grgić, Kanada Vinko Grgić, prof., ravnatelj, dragovoljac Domovinskog rata, bosanski Hrvat Vinko Grgić, dipl. ekonomista, Kanada Zorka Grgić, Zagreb Andrija Grgurević, umirovljenik, Geelong, Australia Josip Grilec Iva Grisogono, Zagreb Ivana Grković, dipl. iur. Damir Grošinić mr.sc. Marko Grubišić,predsjednik Hrv. Drustva politickih zatvorenika (podr.Zagreb) Jelena Guć Ante Gunjača, magistar financijske matematike, Omiš-Zagreb Borko Gunjača, graf. ing., Omiš Ivana Gunjača, Omiš Josip Gunjača Josip Gunjača, fotograf, Omiš Lola Gunjača r. Simunić, Omiš Ljiljana Gunjača r. Hrkać, majka petoro djece, Omiš Pero Gunjina, Zagreb Marija Ruža Habunek Fiolić, Argentina Elvira Hafner, domać. Marija Hafner P. Vatroslav Halambek, SJ, Radio Vatikan Branko Haubrich, iur., Mostar Ivan Haubrich, Mostar Ivanka Haubrich, Mostar Manda Haubrich, Vinkovci Marta Haubrich, Mostar Ivana Haubrich - Mihovilović, Bol na Braču mr.sc. Dragan Hazler, predsjednik Hrv. akademije u diaspori, CH-Basel Petar Hinić, član Časnog suda Hrvatskog svjetskog kongresa Njemačke Brankica Hodak, Zagreb Ljiljana Hodak, Sesvete Marko Hodak, Zagreb Martina Hodak, Sesvete Mateja Hodak, Sesvete Nenad Hodak, Zagreb Stjepan Hodak, Sesvete Anđela Hodžić, profesor Elamer Hodžić, student Damir Horvat, Bjelovar Branko Hrkač, samostalni likovni umjetnik, dragovoljac Domovinskog rata Dora Hrkač Rade Hrkač mr.sci. Karino Hromin Sturm logoraš, diplomat, prof. ekonomist, politolog, član Znanstvenog društva ekonomista RH i više institute Sanjin Hublin, Rijeka Alojzije Hude, Bjelovar Kristijan Hude, Bjelovar Marija Hude, studentica Bjelovar Jozo Hrsto, Gold Coast, Australia Stanko Hrubi, Stuttgart, Deutschland Mladen Ibler, dr. med. Ante Ilić, Sydney, Australia Katarina Iskra, medicinska sestra Frane Ivanisević, umir. pukovnik HV-e Darija Ivanković Nevenka Ivanković, Stuttgart Mira Ivanković, Sydney, Australia Stanko Ivanković, Sydney, Australia Alan Ivčec Marija Ivček Kata Ivezić, Stuttgart Petar Ivezić, Stuttgart Petar Ivizić, umirovljenik, Stuttgart Kornelija Ivoš Laura=Katarina Jagodić Šime Jakelić, inženjer elektrotehnike, Zageb Anto Jakovljević August Janeković Branka Janeković Vesna Janes, specijlist med. biokemije, mag, sc., Pittsburgh, USA Branko Jazić, Sydney, Australia Marija Jelak, Đurđevac Zlatko Jelinić, voditelj-urednik radio programa contact@radiovrh.ca Andjelka Jelović, USA Cvetko Jelović, USA Marko Jerčinović, dipl. inž. fizike, Zagreb Vanja Jeren, dip. iur. u mirovini Marija Jeshke (Sesar), Frankfurt na Maini-pri njemačkojoj državnoj željeznici Antonija Jolić, dipl. teolog Stipe Jolić, dipl. teolog Ana Jović, dipl. ing. građ., Umag Josip Jović, novinar Marija Jozanović, Canbera Pava Jukić Pero Jukić, Melbourne, Australia Petra Jurčević, Varaždin Tomislav Jurčević, predstavnik FUJIFILM-a za sjeverozapadnu Hrvatsku Ante Juričev-Sudac, dipl. ing. Josipa Juričev-Sudac, dipl. ing. Mirjana Juričić Andrija Jurić Radoslav Jurić, Melbourne Branko Jurisić, Toronto Marija Jurisić, Toronto Ilija Jurković, Melbourne, Australia Ivan Juroš, dipl. ing. elektro., Zagreb Vlade Juroš, stroj. inž., umirovljenik Andelko Jurun, Buenos Aires Mladen Kadoić, Bjelovar Marijan Kajmak Damir Kalafatić, dipl. ing. kemije, u m. Marija Kalafatić, dipl. ing. kemije, u m. Hrvoje Kalinić, dipl. ing. Ilija Kapetanović, Leonay, Australia Lela Kapetanović, Leonay, Australia Nediljko Karadža, Stuttgart Iva Karamatić Jure Karamatić Stipe Karaula, USA Zora Karaula, USA Mira Kasumović, Buenos Aires Ljiljana Katičić, dipl.ing. MLD, Zagreb Ivan Katić, industrijalac, USA Slavko Katić, industrijalac, USA Douglas Kezele, Toronto Dragica Kipre Katarina Kipre Niko Kipre Pavo Kipre Ana Kirchmayer-Wonnemann, Osnabrücker Symphonieorchesterm, Njemačka mr. art. Eva Kirchmayer Bilić, Muzička akademija Zagreb Sonja Kirin, Toronto Antun Kljunak Teica Kljunak Matko Klaić, Varaždin Ivan Klarić, dipl. ing. građ. u mirovini Miroslav Klarić Tereza Klier, službenica u uredu za mirovine, Njemačka Domagoj Knez, Nuštar Nikola Knez, President, iFilms LLC Vanja Knez, Nuštar Jure Knezović Mate Knezović, odvjetnik, predsjednik Obitejske stranke mr. sc. Bože Kokan, muzejski kustos, Split Mile Mijo Kokan, ing. Josip Kokić Alojzije Kokorić, ing., Tribunj Ante Kokotović, Penrith, Australia Stipe Kokotović, Penrith, Australia Frane Kolak, Zagreb Nada Kolak, dr., Australia Darko Kolić, Švicarska Ante Kolobarić, Grude, BIH Marija Komar Nikša Koncani, dipl. ing, Vodice, Srima Albina Konjevod, dipl. ing. Marijan Kopljarević, Virje Mladen Kostić, Stuttgart, Njemačka Ivan Kostrenčić JP, Perth, W.A. Australija Ante Kovač, dipl. ing. geod. Dominik Kovač, Canberra, Australia Marija Kovač, umirovljenica, Zagreb Stjepan Kovač, prevoditelj, Njemačka Tomo Kovač Kata Kovačević, Australia Mladen Kovačić, umirovljenik, Pašman Jozo Krajinović, Australia Kata Krajinović, Australia Milica Krakan, Švicarska Sanaj Kralik, Bjelovar Ante Kraljević, književnik, Zagreb Jozo Kraljević, profesor u mirovini, Mostar Radoslav Kraljević, dipl. ing. stroj. Dino Kramer, dipl.ing. strojarstva Marija Kramer, prof Ante Krišto, Split Ante Krišto, Zagreb-Toronto Vesna Krizmanić, Australia Mato Križanac, pukovnik Vesna Križanac, umirovljenica, Sesvete Doma Križić Gerhard Križić Marijana Križić Mate Križić Milan Krnjajić, umirovljenik, Novo Mesto Petar Krnjajić, umirovljenik, Stuttgart Petar Krnjajić, Medulin Marija Kruhek, Zagreb Mladen Krulić, USA Dr. Petar Kružić, Stuttgart Zvonimir Kuharić, dipl. ing. strojarstva, Zagreb fra Ante Kukavica ofmCap Stipe Kulaš, Penrith, Australia Ante Kunek, dr. vet., Australija Ivan Kunek, Melbourne Miroslav Kušek, dipl. iur. Mirjana Kutle, Marčana Ana Kuzman Joško Kuzman Maja Kuzman |
Ana Landeka, Vinkovci Ivan Landeka, Vinkovci Krešimir Landeka, Vinkovci Božo Lasić Krešimir Lasić Matija Lasić p. Vjekoslav Lasić Marko Latincić, Rim Ivana Lazo, služb. Luka Lažeta, Zagreb Milan Lažeta, dipl.ing. naftnog rudarstva, u mirovini, Zagreb Mirko Lažeta, Split Silvija Lažeta, dipl. iur., Zagreb Zdravka Leindl, Umag Mladen Leko, Accountant, Canberra Australia Paulina Leko, Event Manager, Canberra Australia mr. sci. Šime Letina, publicist, Washington, DC Ante Lijić, Split Sanja Lipnjak, Zagreb prof. Ive Livljanić, veleposlanik u m. Ankica Lojkić, socijalni radnik Mladen Lojkić, publicist s. Jelena Lončar Nikola Lončar, umirovljenik, Sydney, Australija Želimir Lončar, dipl. ing. strojarstva Barbara Lorković, USA Slavko Lorković, gospodarstvenik, USA Dubravka Lošić, slikarica Fabijan Lovoković JP, publicista, Sydney, Australia Jakov Lozar, student, Berlin Zdravko Lozar, poduzetnik, Berlin Andja Luburić, hnrtv, Australia Ljubo Luburić, Australia Mark Luburić, Australia Ana Lučić, dopisnica Hrvatskog Krugovala Toronto Franjo Lučić, prof. Jadranka Lučić, tajnica Hrvatskog žrtvoslovnog društva Jelena Lučić Ivica Luetić, novinar Agustin Lukanović, Sydney, Australia Željko Lukašević, d.i.g. Andja Lukenda, BiH Branka Lukenda, kućanica, Njemačka Darko Lukenda, BiH Filip Lukenda, BiH Ivan Lukenda, soboslikar & ličilac (Njemačka) Jozo Lukenda, umirovljenik, Zadar Krunoslav Lukenda, diplomirani ekonomist, Zadar Mato Lukenda, BiH Stipan Lukenda, BiH Mate Luketić, USA Ivo Lukić, St Marys, Australia Mira Lukić, USA Petar Lukić, USA Roza Lukić, St Marys, Australia Ana Lukšić, umir. mr. sig. Ivan Lulić Luka Lulić Martin Lulić, Sydney, Australia Zvjezdana Lulić Vlado Lušić, bivši TV novinar – dobitnik nagrade Golden Gavel (Zlatni sudački čekić) Damir Ljubičić, ing. telekomunikacija, Zagreb Davor Ljubičić, poduzetnik, Podstrana, Hrvatska Mijo Ljubičić, Sydney, Australia Vera Ljubičić, Sydney, Australia Ante Ljubić Štefica Madračević, Stuttgart Ivana Madunić, oec., Tomislavgrad Melita Mađer, dipl. oec., Zagreb Blažena Magdić, umirovljenica Ivan Magdić, umirovljeni časnik HV Goran Majić, Munchen Mate Majić, dipl. ing. Mirjana Emina Majić, književnica, Sydney, Australija Marijan Majstorović, novinar, izdavač i publicist Melita Majstorović, prof. Mira Majstorović Ivan Malčić Josip Malović Anka Maljković, umirovljenica Marijan Maljković, student Mijo Maljković, hrvatski izumitelj Radica Maljković, textilni tehničar Ankica Mandarić, dipl. oec. u mirovini, Mostar Gordan Mandarić, el.tehnicar u mirovini, Mostar Luca Mandarić, umirovljenica, Sarajevo Velimir Mandić, dipl. teolog, Zagreb Zorica Mandić, ekonomistica, apsolventica teologije, Zagreb Ante Mandir, Stuttgart Ivo Marčinko, Dubrovnik Ante Marević Antun Margaretić, dipl. ekonomist Kate Margaretić, ugostitelj Niko Margaretić, umirovljenik Sanja Margaretić, službenik u općini Terezija Margaretić, prof. u mirovini Vlaho Margaretić, visoka stručna sprema Željko Margaretić, carinski službenik Ivan Maričić Andrija Marić, gosppodarstvenik, USA Ivan Marić, umirovljenik, Stuttgart Marko Marić, dipl. inž. strojarstva, Njemačka Mijo Marić, Dipl.-Kfm., predsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa u Njemačkoj, Berlin Mila Marić, Stuttgart dr. Radoslav Marić, ABOBGYN Davorka Marić, Bjelovar Mile Marić, Bjelovar Dijana Marinić Bogomir Marinović Vjekoslav Marjanović, iur u mirovini, Pješčana Uvala Dragica Marjanović, radnica u mirovinai, Pješčana Uvala Iva Marjanović, glumica, prvakinja HNK Paula Markač Marijana Markanović, Bjelovar Bobo Markić, P. Eng., Mostar Marinko Markić, Toronto, Canada Renata Markić, Toronto, Canada Mario Marcos Ostojić,, predsjednik Hrvatske republikanske zajednice Anamarija Markulin, dr. med., Zadar Ankica Markulin, prof. Ivo Markulin, kap. d. pl., Preko Hrvoje Maršić, student Josip Maršić Josipa Maršić Slobodan Maršić, dragovoljac Domovinskog rata Tomislav Maršić, Nuštar Zdenka Maršić, Nuštar Željko Maršić, Nuštar, satnik HV u mirovini Anita Martinac, dipl. iur, Mostar Ana - s. Janja Martinović Danica s. Zlatka Martinović Mara s.Ana-Marija Martinović Jagica Marušić, USA Kruno Marušić, USA Stipe Marušić, Split Amelija Maslać, USA Miško Maslać, umirovljenik, USA Gordan Masnjak, Pokret Stop progonu hrvatskih branitelja Krešimir Mašić, Nuštar Tomislav Mašić, Nuštar Ivo Mašina, umirovljenik, USA Dubravka Matanić, dipl. oec., Velika Gorica Antun Mateš, akademski slikar Stanko Matešić, Australia Jelena Matešić, Australia Marko Matić, dipl. pravnik, književnik i publicist Pero Matić, USA Sofija Matić, USA dr. Josip Matjan, die Gojko Matković Margarita Matković, diplomirana učiteljica, Zadar Marij Matulina,sociolog u mirovini, Zadar Pavao Medić, svećenik, Split Mile Medved, USA Milka Medved, USA Lujo Medvidović, odvjetnik i književnik Vjeko Medvidović, ing. građ., Zadar Robert Merlin Snježana Merlin Edvard Meštrović, Split Neva G. Mihalić Suzana Mihaljević, dipl. ing. građ., Split Zdravko Mihaljević, dipl. ing. el., Split Vlasta Mihavec, dipl.oec. (NGO ISTINA) Marko Mikulandra, dramski pisac Paulina Mikulić, PhD Candidate, Monash University, Clayton, VIC Australia Cvjetko Milanović, umirovljenik, Adelaide, Australija Marica Milanović, umirovljenica, Adelaide, Australija Adelka Milat Ante Milat Gojmir Milat Ivan Milat Kristina Milat Iva Miličević, Canbera Jago Miličević, USA Jelena Miličević Mara Miličević, USA Nedjeljko Miličević, industrijalac USA Pavao Miličević, gospodarstvenik USA Stjepan Miličević, Canbera Vinko Miličević Renato Milić mr. sc. Ante Milinović, Zagreb Ilija Miloš Anđelka Milošević,mr. sc., seizmologinja u. m. Josip Miljak, predsjednik HČSP mr. sc. Ivica Mintas, dipl. ing. građ. Ante Mioc, Bregenz, Austria Pero Mioč, književnik, književni prevodilac i kazališni redatelj, Šibenik Mirela Mišić, Mostar, BiH mr. sc. Martin Mišković, dipl. ing. el., Vinkovci Anamarija Mlikota, Zagreb Ante Mlikota, umirovljenik, Zagreb Antonio Mlikota, Zagreb Brigita Mlikota, Dugo Selo Franjo Mlikota, Sjeverna Dakota Gordana Mlikota, Zagreb Ilija Mlikota, umirovljeni dočasnik dragovoljac Domovinskog rata i HRVI, Zagreb Ivan Mlikota, elektroničar, Zagreb Jasna Mlikota, dipl. oec., Zagreb Jure Mlikota, Sjeverna Dakota Ljilja Mlikota, Sjeverna Dakota Matej Mlikota, vatrogasac, Zagreb Mato Mlikota Milivoj Mlikota, Split Pavao Mlikota, umirovljeni dočasnik dragovoljac Domovinskog rata i HRVI, Dugo Selo Ante Mlinarević Anamarija Modrić, dipl. ing. elek. Jure Modrić, dipl. inž. el., Sesvete Mate Mrvica, St Marys, Australia Miro Mucić, oecc., Makarska Nikola Mulanović, Mokošica Domagoj Musa, dipl. ing., magistar Nada Mustapić Niko Mustapić, umir. Mario Mužinić, Sv. Nedjelja Mirjana Mužinić, Sv. Nedjelja Ivan Nađ, Velika Gorica Ankica Nakić, Split Artur Nalis, Melbourne, Australija Katica Nalis, Melbourne, Australija Ivica Nekić Zoran Nevistić, dipl. ing. brodogradnje, Rijeka Roko Nikolić ,Victoria, B.C. Kanada Pero Novak, industrijalac, USA Josefina Novković, USA Alfred Obranić, dipl. ing. geolog., predsjednik Hrvatskog društva političkih zatvorenika, Varaždin Snježana Ocvirk, Bjelovar Darko Omrčen, Osijek Boris Ora, electričar, Sydney, Australija Nicolas Oreb, Buenos Aires Ana Orlović Martina Orlović Mate Orlović Sibijana Oršolić, prof. Marijan Osmak Mario Osmak, Bjelovar Vinko Ostojić, publicist, Zagreb Durdica Ozanić, Canada Ivan Ozanić, Canada Janice Ozanić, Canada Josip Ozanić, Canada Katarina Ozanić, Canada Mato Ozanić, Perth Nikola Ozanić, Canada Sandy Ozanić, Canada Mariana Ozanić-Piroli, Canada Ivica Pacarek, hrvatski branitelj , Toronto Melita Pacarek , Toronto Michael Pack, Engleska Mirta Padovan Nakić, prof. Dragica Palada, St. Louis, MO USA Sebastijan Palić Nikola Pandžić Zvonimir Pandžić, dipl. inž., Zadar Ranko Pandža, umirovljeni časnik HV i HRVI, Omiš Marko Panov Mladen Panjako, kap., Rijeka mr.sci. Josip Papković, dipl. inž. fiz. Marija Papković, dipl. iur. Drago Parancin, Sydney, Australia Davor Parlov, ing., Split Tomislav Pavičić, dipl. inž., Buenos Aires, Argentina Drina Pavković, Canbera Gojko Pavković, Canbera Iva Pavković, prof. Ivan Pavković, Canbera Mara Pavković, Canbera Marko Pavković, dipl. ing. Mladen Pavković, novinar i publicist Davor Parlov, Split Marija Peakić-Mikuljan, književnica Ankica Pečarić, prof. Jakob Pejić, Sydney, Australia Joško Pejković Gustavo M. Peirano Mitoš, Dipl. Civil Engineer, Buenos Aires, Argentina Juraj Peresin, umirovljenik, Port Moody, British Columbia, Canada Nadaja Peresin, umirovljenica, Port Moody, British Columbia, Canada Demokrita Perić, Tomislavgrad Ivan Perić, Tomislavgrad Josip Perić, dipl. ing., Zagreb Marija Perić,dipl. oec., Tomislavgrad Martina Perić, dipl. oec., Tomislavgrad Stipan Perić, dipl. oec., Tomislavgrad Ivo Perišić, Split, dipl. ing. matematike Ante Perković, mr., prof. fizike i vjeronauka, Rakov Potok Marija Perković, dipl. iur., Split Mario Perković, Varaždin Katarina Peročević, mag. iur., Zagreb Frane Peruzovic, dipl. ing. Alojzije Petračić Višnja Petrak, Buenos Aires Branko Petričević, dipl. ing. Kata Petričević, ing. Domagoj Ante Petrić, publicist, novinar, politički analitičar, Zagreb Saša Pilić Marijan Pinhak, dipl. ing. Zlatko Pintarić, dipl. ing. stroj., Courgevaux Miroslav Piplica, predsjednik Austrijsko-Hrvatske zajednice za kulturu i šport, Beč Tomislav Pipunić, Melbourne, Australia Paul Piroli, Canada Dubravko Pižeta, dipl. ing. el. u m., Zagreb Vesna Plazibat, Split Husein Plečić, Melbourne, Australia Ilija Plockinjić, Ludwigsburg, Deutschland Zdenka Plockinjić, Ludwigsburg, Deutschland Tomislav Plockinjić, Ludwigsburg, Deutschland Jasenka Polić Biliško, prof. Ivo Poljak Vesna Poljak Stjepan Poropatić, dipl. inž., Stuttgart mr. sc. Boris Posavec Adriana Premuž, Buenos Aires Ana Premuž, Buenos Aire Mario Premuž, Buenos Aires Pedro Premuž, Buenos Aires Vlasta Premuž, Buenos Aires Ivica Pribanić, pjevač crkvenog zbora Crkve Sv.Duha u Požegi Ivica Primorac, prof, dragovoljac Domovinskog rata i časnik HV-a u miru Marijo Primorac Vera Primorac, hrvatska književnica rođena u Mostaru Josip Primus, hrvatski branitelj Mladen Prkačin, hrvatski branitelj, Solin Mile Prpa, pravnik, slikar, pjesnik i columnist Jelena Pržić, Bjelovar Anton Pucko, Marija Bistrica don Vinko Puljić, Siegen mr. sc. Andro Purtić, Beč, Austrija Nada Putica, umir. Mira Radičević, dipl. oec., Zagreb Ivo Radman, dipl. ing. Velika Gorica Katarina Radman, nastavnica, Velika Gorica Pavo Radman, Velika Gorica Slavko Radman, Velika Gorica Jura Radocaj, Sydney, Australia Petar Radoš Katija Radović, prof. Luko Radović, ekon. Ivana Radman, Velika Gorica Hrvoje Raguž, prof. Ilija Raguž, economist Ivana Raguž, umir. Kazimir Raguž, USA Marinko Raguž, dipl. iur., Stolac Mate Raguž, USA Spaso Raguž, pomorac Vid Raguž, umirovljenik, USA Zrinka Raguž, frizerica Dražen Rajić, dipl. oecc. Iva Ramljak, student, Zagreb Petra Ramljak, student, Zagreb Zdravka Ramljak dipl.iur., Zagreb Magda Ranogajec, umirovljenica, Hobart, Tasmania Prim. mr. sc. Miljenko Raos, dr. med. Dražen Raspudić, mag. ing. aedif., projektant Dražen Raspudić, dipl. ing. građ., Grude (BiH) Kata Rašić, Zagreb Stipo Rašić, branitelj, Zagreb Ivica Ravić dr.med.vet., asistent na Poljoprivredno-prehrambeno -tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Mostaru Nedjeljko Ražov, obrtnik USA Branko Reić, d. i. građ., Zagreb August Rizek, Buenos Aires Julie Rocha - Galić, Toronto Ivan Rodin, USA Marica Rodin, USA Marija Rodin, umir. Ivica Roso, München, Njemačka Ivo Roso, Geelong, Australia Ruzica Roso, München, Njemačka Zdravko Roško, Software Architect Nikola Rukavina, Osijek Rebecca Rupert - Sovulj, Alliston Ida Rusan, studentica, Zagreb Vjera Ružević, Zagreb Hrvoje Saban, Zadar Marinko Sabljić, Virovitica Mladen Sadaić, Bjelovar Ljudevit Sakal , dipl. ing., Grubišno Polje Daniel Samardžić, St Marys, Australia Darko Saraga, Melbourne, Australija Željko Sarf, Sisak Tomislav Sarić, dipl. theol., Zagreb Mladen Schwartz, publicist Marija Sekulić, Australija Martin Sekulić, Australia Barbara Selesi, umirovljenik, Stuttgart Ivan Sesar, ing. upp. Vinko Sesar, Zagreb Željko Sever, likovna akademija, Bjelovar Roko Sikiric, zrakoplovni tehničar, Bibinje Karolina Simić - Gelsomino, Toronto Josip Sirić Andrew Skara, Canada Elvira Skelin Jozefina Skelin, dipl. oecc. mag. Jakov Skočibušić Mato Skočko Darko Skokić, dipl. inž., Valpovo Olga, Skretić, Buenos Aires Marija Slišković Miroslav Slišković Dujo Smokrović, Starigrad, Paklenica Renato Smokrović, Zagreb Goran Smolec, teh.informatike, Bjelovar Ljiljana Smolec, dipl. oec., Bjelovar Josip Solić, Melbourne, Australia Andrija Sovulj, Alliston Filip Sovulj, Alliston Mijo Sovulj, Alliston Oliver Sovulj, Alliston Dominik Stamać, dipl. ing. prom., Zagreb Ivan Stančić Josip Stanić Jozo Stanić, Sydney, Australia Marija Starčević, mr. phar. Mirjana Starčević, dipl. oec., Grubišno Polje Slavica Stefulić, Toronto Vladimir Stefulić, Toronto dr.Jadranka I.Stier, pedijatar Ante Stojak, Zagreb Ivana Stojak, Zagreb Emilko Stojić, administrativni tajnik Obiteljske stranke Miljenko Stojić, književnik, teolog i novinar Mirko Strabić Darijo Strehovac, pisac, hrv. branitelj Ana Sučić, dipl. ing., Zagreb Bosiljka Sučić, Zagreb David Sučić, Zagreb Dubravko Sučić, dipl. ing., Zagreb Hrvoje Sučić, dipl.oec., Zagreb Helena Sučić, oec., Zagreb Ivan Sučić, dipl. ing., Zagreb Jozo Sučić, masin. tehnik., Stuttgart Mate Sučić, dipl.ing., Samobor Matea Sučić, Samobor Niko Sučić, Zagreb Stipe Sučić, oec., Zagreb Tomislav Sučić, dipl. ing., Zagreb Miroslav Susilo, Kutina Mate Sušac, prof. Ivica Suton, dipl. ing., Zagreb Božena Svetec Zoran Svetec, Zagreb Matija Šabarić, Bjelovar Dragutin Šafarić, umirovljenik, Velenje, R.Slovenija Bosiljka Šaravanja Drago Šaravanja, prof., književnik Mirko Šaravanja Stanko Šarić, dipl. ing. građ. Oskar Šarunić, novinar snimatelj Liljana Šegedin, prof. Eduard Šegota, ing. el., Split Ivana Šegota, ing. zračnog prometa, Split Zdravko Šegregur Renato Šelj, predsjednik; za Udrugu HVIDR-a Črnomerec Ante Šiljeg, dipl. inž. el. Marko Šimat, dipl. inž., Zadar Božena Šimek-Šuplika, medicinska sestra, časnica HV u mirovini, Varaždin Mijo Šimić, dipl. ing., Mursko Središće Bernard Šimović, Zagreb Ivan Šimundić, dr. med., Split Mirko Šimundić, dipl. iur. Zagreb Elisa Šimunov, Buenos Aires Graciela Šimunov, Buenos Aires Tulio Šimunov, Buenos Aires Jakov Šimunović, Knin Andreja Šipić, dr. med. Ladislav Šipić, dip. ing. elektroth. Željana Škegro, nastavnica hrvatskog jezika i hrvatske književnosti Petar Škorić, mag. novinarstva, Split Karmen Škrinjarić, oec., Pula Iva Šola, Mainz, Njemačka Ivana Šola, Mainz, Njemačka Nina Šola, Mainz, Njemačka Pero Šola, Mainz, Njemačka Robert Šola, Mainz, Njemačka Tomislav Šola, Mainz, Njemačka Anđelka Špančić, dr. med., Pakrac Darko Španić, dipl. oec. u mirovini Gabrijela Španje, Buenos Aires Juan Španje, Buenos Aires Davor Špehar, Sv. Nedjelja Ivana Špehar, Sv. Nedjelja Marko Špiranović, SAD Zlatko Špoljar, procjenitelj kemijsko-tehnoloških šteta Krešimir Štetić, dipl. inž. el. Robert Šubert, Lipik Smiljana Šunde, novinarka i publicistkinja Eta Šurija, Sydney, Australia Magdalenu Šurjan, s. Mirjam, magistra katehetike, Kamerun Marija Ines Šutija, Buenos Aires Davor Švec Ante Nadomir Tadić Šutra, prof., Knin Darinko Tadić, prvi predstojnik Vladinog ureda za prognanike i izbjeglice HZ-HB Jure Tadić, Prozor-Rama Miran Tadić, USA Pero Tadić, književnik, Zagreb Drago Tafra, Nelson Bay, Australia Emilija Tafra, Nelson Bay, Australia Ivana Tanovitski, akademski glazbenik Ratko Tasić, Bjelovar Sanja Timosok, dipl. ing. Kristina Tišljer, Bjelovar Saša Tišljer, Bjelovar Miroslav Todorić, Stuttgart Ante Tokić, poduzetnik, Berlin Danijel Tokić, Berlin Ivan Tokić, Berlin Stjepan Tokić, dopredsjednik Stranke Hrvatskog Zajedništva, Split Benjamin Tolić, prof. Ivan Tomac, Fairfield, Australia Željko Tomašević, mag.iur., član predsjedništva Hrvatskog žrtvoslovnog društva mr. sc. Eduard V. Tomić, franjevac, Vareš Rudi Tomić, potpredsjednik Saveza Hrvata BiH u Kanadi Ruža Tomić, Tomislavgrad Mile Tominac, poduzetnik, Sisak Romano Tripalo, dr. med. mr.sc.Snježana Trojačanec Skopje, Makedonija Zvonimir Trusić, utemeljitelj Dragovoljaca Zvonimir Josip Tumbri, dipl. ing. građ. mr. Gordana Turić, dipl. inž., bivša zastupnica u Hrvatskom državnom saboru Željko Turić, umirovljeni branitelj, Zadar Vera Uglešić, prof., Zadar Ana Uroš umirov. Stijepo Uroš umirov. Svjetlana Uroš služb. Tomislav Uroš služb.. Ivica Ursić, neovisni novinar i publicist, Split Sonja Urumović, dr. med. Ana Uzelac Kristina Uzelac Marija Uzelac Martina Uzelac Tena Uzelac Vladimir Uzelac-Kirby Ivan Vakula, umirovljenik, Zagreb Vera Valčić Belić, prof. mr. sc. Ankica Valenta Ninoslav Valenta, prof. TZK Franjo Valentić, USA Anđela Vancas Antonia Varga, Buenos Aires Đuro Varga, Buenos Aires Danica Varošanac, Sydney, Australia Božidar Veseljak , Stuttgart, Njemačka Ante Veža, umir. Jele Veža, umir. Mario Veža, visoka str. spr. mr. sc. Marija Vidić, Mostar Đuro Vidmarović, književnik Ivan Vidović, Mostar Marija Viro, ugost., Australia Andjelko Vladić, umirovljenik USA Matilda Vladić, USA Ante Vlahović, Buenos Aires Domagoy Vlahović, Buenos Aires Vesna Vlahović, Buenos Aires Zdravko Vlaić, dipl. ing. Ante Vojnović, svećenik, Split Tomislav Vrančić Berto Vranić, Kanada Ante Vranjković Natalija Vrban, dipl. oecc. Ante Vrbatović, svećenik, Split Iva Vrdoljak, Australia Ivan Vrdoljak, svećenik, Zadvarje Denis Vrkasević Lidija Vrkić, Kruševo Stipe Vrkić, Kruševo mgr. sc. Carmen Vrljicak Verlichak, novinarka i spisatelica Branimir Vrnoga Stanko Vrnoga, svećenik Ivana Vrnoga Kosana Vrnoga Vjekoslav Vrnoga Ante Vucić Marija Vucić mr. sc. Jerko Vukas, Ambasador Republike Hrvatske, Bagdad prof. dr. sc. Marija Vukelic-Shutoska, Skopje, Republic of Macedonia Ana Vukić Anka Vukić Grozdana Vukić Ivan Vukić Krešimir Vukić Marija Vukić Mato Vukić Nikša Vukić Pavo Vukić Tome Vukić Blago Vukoja, Mostar Zdravko Vukoja Dušan Vuković, svećenik, Split Pavao Vuković, svećenik, Split Andrea Vuletić, dipl. iur. Anđelko Vuletić, književnik Ani Vuletić, dipl. ing. građ. Lea Vuletić, dr. med. dent. Božo Vuličević Mirela Vuličević Mladen Vuličević Vikica Vuličević Petar Vulić, književnik Miroslav Zemljak Jadranka Zanoški, dipl. oec. Liza Zanoški Milan Zanoški, inž., hrvatski branitelj Petar Zanoški Mladen Zelić, dipl. ing. elektrotehnike,. prof. matematike i fizike Dragica Zeljko Selak, spisateljica Katarina Zeljković, Oshawa Nicholas Zeljković, Oshawa Ana Zeruk, dip. ekonom., Stuttgart Barbara Zeruk, Kontoristin, Stuttgart Darko Zeruk, Sisak Ivo Zeruk, umirovljenik, Stuttgart Marko Zeruk, ing., Stuttgart Stjepan Zetović Ivan Zlopaša Ivana Zlopaša, Široki Brijeg Tonći Zokić, ing. brodostrojarstva Anka Zovko, Clevland OH, USA Blago Zovko, Clevland OH, USA Branko Zovko, USA Ivan Zovko, Clevland OH, USA Jerko Zovko, Clevland OH, USA Ljilja Zovko, Mostar Maria Zovko, Clevland OH, USA Mladen Zovko, Mostar Radoslava Zovko, USA Zoran Zovko, Široki Brijeg Boze Zuro, Sydney, Australija Antonio Zuvela, pravnik, Buenos Aires, Argentina Gordana Zvjerković, dipl.ing. (prof.mentor.) Amela Žaja, upravni pravnik, Zaprešić Ante Žaja, akademski slikar, Zaprešić Franka Žaja, domaćica, Aržano Gordana Žaja, trgovac,Makarska Marko Žaja, umirovljenik,Aržano Ante Žanetić, bivši igrač Hajduka, zlatna kolajna Rim 1960, srebrena kolajna EURO Pariz 1960, Australija Ana Žarko Kata Žarko Marija Žarko Marko Žarko Nediljko Žarko Ivan Žigrović, dipl. ing., Sv. Ivan Zelina Franjo Žgela, dip. ing. arh. Lovre Žuljević, svećenik, Split Anica Watson, Sydney, Australia Valerija Weiss, modni asistent, Njemačka |