|
Grupa 100 - prvi Tisak nakon Clevelanda
http://www.index.hr/clanak.aspx?id=209832
Najbogatiji iseljeni Hrvati danas se sastaju u Clevelandu
petak, 25.6.2004 11:56
NA SKUPU hrvatskih poslovnih ljudi iz cijeloga svijeta koji u petak pocinje u Clevelandu o mogucnostima za ulaganje i poslovanje u Hrvatskoj, govorit ce više hrvatskih ministara. Ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar Cobankovic, ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelic, te ministar financija Ivan Šuker, sudjeluju od 25. do 27. lipnja na sastanku organiziranom kako bi se potaknulo ulaganje dijaspore u hrvatsko gospodarstvo i poslovanje s hrvatskim poduzetnicima.
Skupu nekoliko stotina najbogatijih Hrvata iz inozemstva nazocit ce i predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidoševic i državni tajnik u Središnjem državnom uredu za razvojnu strategiju Ante Babic.
Cilj susreta bogatih Hrvata iz iseljeništva jest formiranje Grupe 100 koja bi trebala olakšati investiranje dijaspore u hrvatsko gospodarstvo i poslovanje prvenstveno s malim i srednjim poduzetništvom u Hrvatskoj.
Ocekuje se da ce na skup doci i neki najbogatiji Hrvati iz dijaspore, Androniko Lukšic, Anthony Maglica, Steve Bubalo i drugi. Prema navodima organizacijskog odbora, uspješni hrvatski poslovni ljudi u svijetu vec sada imaju obujam poslovanja koji premašuje cijelu hrvatsku nacionalnu ekonomiju što svjedoci o njihovim mogucnostima za ulaganje i poslovanje u Hrvatskoj.
Nakon formiranja Grupa namjerava osnovati ured u Zagrebu, koji bi olakšavao administrativne i ostale postupke za ulaganje u poslove u Hrvatskoj presijecajuci postojece birokratske prepreke, te investicijsku banku koja bi pratila ulaganja.
http://www.index.hr/clanak.aspx?id=209941
Summit hrvatskih gospodarstvenika iz dijaspore u Clevelandu
petak, 25.6.2004 21:54
NEKOLIKO stotina najuspješnijih hrvatskih gospodarstvenika iz iseljeništva sastalo se u petak u americkom gradu Clevelandu kako bi iskazali svoj interes za ulaganja u Hrvatsku i culi od predstavnika hrvatske vlade što ce ona uciniti da privuce njihove investicije.
Summit, koji se održava od 25. do 27. lipnja, rezultirat ce službenim formiranjem Grupe 100, skupine iseljenika iz svih krajeva svijeta zainteresiranih za ulaganja u Hrvatsku i poslovanje s hrvatskim tvrtkama, prvenstveno malim i srednjim.Grupa 100 trebala bi okupiti oko 240 poduzetnika iz dijaspore od kojih je više od stotinu dolarskih milijunaša, medu kojima su i multimilijunaši Jure Šola, Steve Bubalo i Anthony Maglica iz SAD-a te Androniko Lukšic iz Cilea.
Prema anketi koju su proveli inicijatori summita u Clevelendu, više od 400 najbogatijih Hrvata iz iseljeništva od kojih su mnogi nazocni skupu, vec je izrazila spremnost za ulaganje 1,5 milijardi dolara u projekte u Hrvatskoj. Hoce li doci do snažnijeg ulaganja, ovisit ce o tome hoce li hrvatska Vlada poboljšati uvjete za investicije i poslovanje.
Hrvatski gospodarstvenici iz iseljeništva kao najvece prepreke isticu korupciju, birokraciju, skupu radnu snagu, Zakon o radu koji previše opterecuje poslodavca i neuredenost zemljišnih knjiga.
Obracajuci se najuspješnijim Hrvatima iz dijaspore, hrvatski ministar gospodarstva Branko Vukelic kazao je kako Hrvatska treba njihove investicije, posebice kako bi ojacala proizvodnju robe koju ce moci izvoziti i tako smanjiti sadašnju visoku nepokrivenost uvoza izvozom.
Vukelic je istaknuo kako sada ulagaci u Hrvatskoj nailaze na prepreke koje nova hrvatska Vlada želi ukloniti osiguravajuci brzo dobivanje dozvola za poslove te jacajuci sigurnost kapitala.
Vukelic je najavio izmjene Zakona o poticanju ulaganja koje bi svim tvrtkama omogucile da iskoriste te poticaje, što sada mogu samo strani investitori. Najmanji iznos ulaganja za korištenje poticaja trebao bi se smanjiti sa sadašnjih 4 na 2 milijuna kuna.
Ministar financija Ivan Šuker je, govoreci o makroekonomskim projekcijama, rekao kako Vlada namjerava rješavati dva najveca problema: vanjski dug i deficit. Šuker je kazao kako se ekonomski rast u Hrvatskoj u 2002. i 2003. temeljio na vanjskom zaduživanju, uzrokujuci rast vanjskog duga, a da nije uspio riješiti dva velika problema: visok deficit u platnoj bilanci
i visoku nezaposlenost. Medu tranzicijskim zemljama, kazao je, samo je Bugarska zaduženija od Hrvatske.
Hrvatska Vlada planira, rekao je Šuker, smanjiti deficit u 2004. godini na 4,5 posto, a u 2005. na 3,7 posto te vanjski dug u 2004. zadržati na 74 do 75 posto bruto domaceg proizvoda, a u 2005. poceti smanjivati.
Šuker je naveo kako su prepreke povecanim ulaganjima u Hrvatsku pitanja pravne sigurnosti i administrativne prepreke što
Vlada mora ukloniti. Kao jednu od mogucnosti za ulaganja hrvatskih iseljenika naveo je i privatizaciju, rekavši da ce Hrvatska
do sredine 2005. privatizirati najveci državnog portfelja.
Uskoro ce, najavio je Šuker, otpoceti s radom radna skupina za izmjene zakona o porezima na dohodak i na dobit.
Spominjuci neke od ideja za izmjene rekao je da bi se porez na dobit mogao slijevati u lokalnu samoupravu umjesto u
proracun te da se dugorocno razmišlja o mogucnosti ukidanja poreza na dividendu.
Ministar Šuker je, govoreci o problemu visoke cijene rada u Hrvatskoj, rekao kako na nju najviše utjecu visoki doprinosi.
Nije kazao namjerava li Hrvatska nešto poduzeti kako bi riješila taj problem koji hrvatski iseljenici isticu kao jednu od
prepreka za veca ulaganja.
Grupa 100 najavila je da nakon službenog formiranja namjerava u Zagrebu osnovati ured koji bi olakšavao administrativne
postupke za ulaganja u Hrvatsku te investicijsku banku koja bi pratila ulaganja.
http://www.vecernji-list.hr/newsroom/economics/28816/index.do
Gospodarstvo 25.06.2004 18:49
NA KOGRESU U CLEVELANDU 350 HRVATSKIH PODUZETNIKA IZ DIJASPORE
Iseljenici razocarani jer Sanader nije došao
Autor CLEVELAND JOSIP BOHUTINSKI
Dugo najavljivani svjetski kongres hrvatskih poduzetnika iseljenika jucer je poceo u Clevelandu. Oko 350 sudionika kongresa
iz dijaspore i Hrvatske u sljedeca tri dana raspravljat ce i pokušati se dogovoriti o ulaganju iseljenickog novca u domovini.
Prvog dana kongresa iseljenicima su se obratili ministri Branko Vukelic, Ivan Šuker, Božidar Kalmeta i Petar Cobankovic te
predsjednik HFP-a Damir Ostovic.
Iseljenici su vec spremni uložiti oko 1,5 milijardi dolara u Hrvatsku i to uglavnom u turizam, ali i u, primjerice, komunalnu
infrastrukturu. Na skup dijaspore nije došao premijer Ivo Sanader, kojega su mnogi iseljenici ipak ocekivali. Neki, stoga, ne
kriju razocaranje što predsjednik Vlade nije došao. Naime, mnogi iseljenici ne poznaju premijera Sanadera pa su kongres
smatrali prilikom da ga upoznaju. Stoga su, nagada se u kuloarima, svoj dolazak u Cleveland otkazali neki od najbogatijih
Hrvata iz dijaspore, primjerice Anthonio Maglica i Andronico Lukšic.
Na kongres je došlo 50-ak predstavnika hrvatskih tvrtki koji ce iseljenicima prezentirati mogucnosti ulaganja u Hrvatsku.
Došli su i neki od najbogatijih iseljenika poduzetnika, poput Jure Šole iz SAD-a, koji zapošljava više od 45.000 radnika. Na
kongresu ce sudjelovati i poduzetnici iseljenici iz Južne Amerike, Australije, Južne Afrike i Kanade.
http://www.index.hr/clanak.aspx?id=209964
Iseljeni Hrvati ocekuju reforme da bi ulagali u Hrvatsku
HRVATSKI gospodarstvenici u iseljeništvu su spremni na pojacana ulaganja u Hrvatsku, ali ocekuju da hrvatska Vlada
provede reforme kako bi stvorila pogodnije uvjete za poslovanje, rekli su u petak sudionici svjetskog summita hrvatskih
poslovnih ljudi u americkom Clevelandu.
Nekoliko stotina najuspješnijih hrvatskih gospodarstvenika iz cijeloga svijeta zapocelo je u petak trodnevni skup koji ce
rezultirati formiranjem Grupe 100, skupine iseljenika zainteresiranih za ulaganje u Hrvatsku i poslovanje s hrvatskim tvrtkama,
prvenstveno malim i srednjim.
Hrvatski poslovni ljudi iz Sjedinjenih Država, Kanade, Australije, Južne Afrike, Argentine i drugih zemalja, naglasili su
spremnost za investiranje u hrvatsko gospodarstvo i povezivanje s hrvatskim tvrtkama, ali i naglasili da ce to ovisiti o tom hoce
li hrvatska Vlada poboljšati uvjete za investicije i poslovanje.
Predsjednik Organizacijskog odbora Grupe 100 Pero Novak rekao je kako vlada Ive Sanadera pokazuje otvorenost prema
hrvatskom iseljeništvu i volju da provede reforme.
On je naglasio kako Hrvatska mora ukloniti birokratske prepreke ulaganju i poslovanju, reformirati zakon o radu kako bi se
smanjila opterecenja poslodavaca, smanjiti poreze i doprinose za radnu snagu, stvoriti ucinkovito sudstvo slobodno od
korupcije, te srediti zemljišne knjige.
Za provedbu tih reformi, nastavlja Novak, bit ce potrebno 5 do7 godina, ali hrvatska Vlada ih mora zapoceti što prije.
"Vlada treba prestati govoriti o reformama i poceti ih provoditi", naglasio je on sudionicima medu kojima su bila i cetiri ministra
u hrvatskoj Vladi.
Novak, uspješni poslovni covjek iz Ohioa i predsjednik ogranka HDZ-a "Franjo Tudman" iz Clevelanda, upozorio je da
Grupa 100 mora biti nepoliticka skupina. Na pitanja mnogih, da li je Grupa 100 HDZ-ova, ja odgovaram da nije i da želimo
ostati nepoliticka skupina, rekao je Novak.
"Ljudi se pribojavaju politike. Ako želimo uspjeti moramo ostati nepoliticka organizacija za sve politicke sustave", rekao je
Novak.
Neki sudionici su govorili i o negativnim iskustvima koja su imali u poslovanju s Hrvatskom što može obeshrabriti iseljene
Hrvate da ulažu u hrvatsko gospodarstvo.
Slavo Dobrovic je govorio o kontroverznoj privatizaciji hotela Split u Splitu u kojem je njegova supruga izgubila milijune
maraka. Vec deset godina, kaže on, ne možemo dobiti pravdu na hrvatskom sudu i upozorio nazocne da imaju na pameti
njegovo iskustvo kako ne bi upali u zamku "labirinta bezakonja u Hrvatskoj".
http://www.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A285E2863285E2863285A28582858285C2863289628972
89E2863286328592858285B285F285E285D28632863286328592863X
HRVATI IZ ISELJENIŠTVA OKUPILI SE NA GRANICI SAD-a I KANADE – MILIJARDA I POL DOLARA CEKA
NA ULAGANJE U HRVATSKU
Iseljenike zabrinjava korupcija i birokracija
Iz Clevelanda Slavoljub Leko (Hina)
CLEVELAND – Hrvatski gospodarstvenici iz cijeloga svijeta sastaju se od 25. do 27. lipnja u americkom gradu Clevelandu
kako bi izrazili svoj interes za ulaganje u hrvatsko gospodarstvo i poslovno povezivanje s hrvatskim tvrtkama. Preko 400
najbogatijih Hrvata iz iseljeništva vec je izrazilo spremnost za ulaganje 1,5 mil. dolara u konkretne projekte u Hrvatskoj. Hoce
li i stvarno doci do ulaganja ovisit ce o odgovoru koji ce im hrvatska vlada dati na nekoliko pitanja koja sada vide kao
smetnju investicijama. Njih brine korupcija, birokracija, porezi na radnu snagu, zakon o radu i neuredenost zemljišnih knjiga u
Hrvatskoj.
– Hrvati iz iseljeništva su spremni za ulaganje u Hrvatsku pitanje je dali ce Hrvatska biti spremna za njih, rekao je Frank
Bilaver iz Clevelanda, jedan od inicijatora prvog svjetskog skupa, okupljanja hrvatskih gospodarstvenika koji je zapoceo u
petak.
Frank Bilaver, te Marin Jurcev iz Kanade i Jure Francetic iz Argentine proveli su 2003. anketu medu vodecim poslovnih
ljudima hrvatskog iseljeništva u SAD, Kanadi, Argentini, Boliviji, Cileu, Njemackoj, Južnoj Africi, Australiji i Novom Zelandu
i utvrdili da raspolažu s 30 milijardi dolara kapitala i zapošljavaju oko 378 tisuca radnika . Njihov kapital veci je od
prošlogodišnjeg bruto domaceg proizvoda cijele Hrvatske koji je iznosio 29 milijardi dolara i predstavlja ogroman potencijal
za nova ulaganja u Hrvatsku.
Samit ce rezultirati službenim formiranjem grupe 100, okupljanjem iseljenika zainteresiranim za ulaganjem u Hrvatsku i
poslovanje s hrvatskim tvrtkama. Grupa 100 koja ce okupiti nekih 240 poduzetnika iz dijaspore od kojih je preko 100
dolarskih milijunaša, trebala bi olakšati investiranje iseljenika u hrvatsko gospodarstvo i povezati ih prvenstveno s malim i
srednjim poduzetništvom u Hrvatskoj. Medu njima su i multimilijuneri poput Jure Šola cija kompjuterska tvrtka iz Kalifornije
zapošljava 45 tisuca radnika kao i Steve Bubalo i Anthony Maglica takoder iz SAD te Androniko Lukšic iz Cilea.
Bilaver drži da i Hrvati iz dijaspore mogu podici ekonomiju svoje domovine kako su to vec ucinili iseljenici Irske, Izraela i
Indije. Nakon formiranja grupa 100 planira osnovati svoj ured u Zagrebu koji bi olakšavao administrativne i druge postupke
za ulaganje u Hrvatskoj presjecajuci postojece birokratske prepreke te formirati investicijsku banku koja bi pratila ulaganja.
Na summitu u Clevelandu predstavnici Gavrilovica ce pokušati naci partnere koji ce distribuirati proizvode u SAD, a IPK iz
Osijeka investitora koji ce uložiti kapital za podizanje proizvodnje šunki sa 100 tisuca na jedan milijun godišnje.
Hoce li hrvatski gospodarstenici više ulagati u Hrvatsku i snažnije se povezati s tvrtkama ovisit ce o tome hoce li hrvatska
Vlada zato stvoriti uvjete.
– Nova vlada je otvorenija za iseljeništvo i želi olakšati ulaganja ali još nije napravila potrebne pomake, istice Pero Novak,
poslovni covjek iz Ohia, koji je suorgqanizator skupa. On naglašava problem korupcije i birokracije koji koce ulaganja.
Davanja za radnu snagu se moraju smanjiti za 26 posto s prosjecnih 56 posto na 30 posto, jer je danas hrvatski radnik zbog
tih davanja tri puta skuplji nego u Rumunjskoj i Bugarskoj. Zakon o radu s pretjeranim opterecenjima poslodavca za
bolovanja otpremnine i minuli rad se takoder mora mjenjati, smatra on.
Teška zadaca odgovoranja na ta pitanja ceka predstavnike hrvatske vlade koji sudjeluju na samitu, ministre Božidara
Kalmetu, Petra Cobankovica, Branka Vukelica, te Ivana Šukera kao i predsjednika HGK Nadana Vidoševica.
Istaknuti hrvatski gospodarstvenici iz dijaspore su na summitu što se tijekom vikenda održava u americkom gradu Clevelandu
izrazili želju za ulaganjem u Hrvatsku, ali i potrebu da hrvatska Vlada stvori uvjete koji ce privuci njihove investicije i olakšati
poslovanje s hrvatskim tvrtkama.
CLEVELAND - Nekoliko stotina uspješnih hrvatskih poslovnih ljudi iz cijeloga svijeta sastalo se u Clevelandu kako bi
formirali Grupu 100, skupinu zainteresiranih za pojacano ulaganje u hrvatsko gospodarstvo i poslovno povezivanje s hrvatskim
tvrtkama utemeljeno na obostranoj ekonomskoj koristi.
Predsjednik Organizacijskog odbora Grupe 100 Pero Novak naglasio je u subotu kako je skup u Clevelandu tek pocetak i
da hrvatski gospodarstvenici moraju nastaviti kontaktirati kako bi polucili željeno ulaganje u Hrvatsku i povezivanje s
hrvatskim tvrtkama.
Skup ce u nedjelju završiti službenim formiranjem Grupe 100. Grupa namjerava uspostaviti svoj ured u Zagrebu koji bi
olakšao administrativne postupke za ulaganja Hrvata iz dijaspore u Hrvatsku te investicijsku banku s uredom u Hrvatskoj koja
bi vodila bankarske poslove za clanove Grupe i investirala u male i srednje hrvatske tvrtke koje sada teško dolaze do kapitala
na hrvatskom financijskom tržištu.
Iseljeni Hrvati su cetiri nazocna hrvatska ministra rekli kako Vlada za privlacenje njihovih investicija mora uklanjati prepreke
poput korupcije, birokracije, skupe radne snage, mijenjati zakon o radu koji opterecuje poslodavce i urediti zemljišne knjige.
Oni su s predstavnicima hrvatske Vlade razgovorali i o podrucjima koja su im privlacna za ulaganje. Ministar financija Ivan
Šuker kazao je kako su hrvatski gospodarstvenici najviše interesa pokazali za ulaganje u poljoprivredu i turizam.
Na skupu se pojavio i Miroslav Radman, poznati geneticar i molekularni biolog, koji u Parizu vodi istraživacki laboratorij.
Radman, savjetnik premijera Ive Sanadera za znanost, u Hrvatskoj namjerava uskoro otvoriti medunarodni institut na kojem
bi mladi znanstvenici iz svijeta radili originalna istraživanja na podrucju mikrobiologije, evolucije i istraživanja mozga.
Potporu projektu pružilo je vec desetak nobelovaca koji bi dolazili u Split i radili s mladim istraživacima.
Radman je na primjeru svoga instituta pokazao s cime se još uvijek suocavaju iseljeni Hrvati koji nastoje ulagati u Hrvatsku ili
zapoceti originalni projekt.
Za svoj institut dobio je vilu Dalmacija kraj Splita, ali njezino uredenje zapinje jer se na zgradi vec šest mjeseci nije ništa
uradilo. To se dogada, kaže Radman, zbog želje nekih u Hrvatskoj da taj medunarodni, neovisni institut pretvore u hrvatski za
što on nije zainteresiran.
Razloge tome Radman vidi u "psihologiji siromaštva" koja ljude u Hrvatskoj navodi na potrebu da sve kontroliraju i vodi u
korupciju. Tog nasljeda Balkana Hrvati se, kaže, moraju brzo otresti ako žele napredovati.
Sve to ide sporije nego što bih ja želio i vec se jako dugo ceka, kaže Radman.
Temeljem svojeg iskustva ulaganja u Hrvatsku Radman smatra da je najvažnije odabrati prave ljude, jer ce s krivim ljudima i
najbolji projekt propasti. Za otpocinjanje projekta treba najmanje pola milijuna dolara, a na skup u Clevelandu došao je kako
bi pokušao prikupiti taj pocetni iznos.
Jure Šola, bogati i uspješni Hrvat iz Kalifornije gdje vodi tvrtku Sanmina-SCI, kao jedan od problema ulaganja u Hrvatsku
navodi birokraciju.
Njegova tvrtka proizvodi od kompjutora do telekomunikacijskih sustava, druga je po velicini na svijetu na tom polju i posluje
u 22 zemlje svijeta. Prije tri godine i Hrvatska je razmatrana kao zemlja u kojoj bi Sanmina-SCI, koja zapošljava 48.000
radnika, mogla zapoceti proizvodnju. Ipak, pobijedila je Madarska jer je Hrvatska zbog birokracije bila "komplicirana" za
pocinjanje posla.
Ocekuje da ce hrvatska Vlada ukloniti tu prepreku investiranju.
Kao i Radman kljucnim za novo ulaganje vidi odabir pravih ljudi u Hrvatskoj. "Novac ne pravi posao nego kvalitetni ljudi",
kaže Šola.
http://www.slobodnadalmacija.hr/20040627/novosti01.asp
GRUPA 100 U CLEVELANDU NASTAVLJEN SKUP POSLOVNIH LJUDI
HRVATSKOG PODRIJETLA POSVECEN ULAGANJU U DOMOVINU
Iseljenici upozoravaju na labirint bezakonja
Slavo Dobrovic je kontroverznom nazvao privatizaciju hotela "Split" tvrdeci da je njegova supruga u tome slucaju izgubila
milijune maraka
CLEVELAND - Hrvatski gospodarstvenici u iseljeništvu spremni su na pojacana ulaganja u Hrvatsku, ali ocekuju da hrvatska
Vlada provede reforme kako bi stvorila pogodnije uvjete za poslovanje, rekli su sudionici svjetskog summita hrvatskih
poslovnih ljudi u americkom Clevelandu.
Nekoliko stotina najuspješnijih hrvatskih gospodarstvenika iz cijeloga svijeta zapocelo je u petak trodnevni skup koji ce
rezultirati formiranjem Grupe 100, skupine iseljenika zainteresiranih za ulaganje u Hrvatsku i poslovanje s hrvatskim tvrtkama,
prije svega malima i srednjima.
Hrvatski poslovni ljudi iz Sjedinjenih Država, Kanade, Australije, Južne Afrike, Argentine i drugih zemalja naglasili su
spremnost za investiranje u hrvatsko gospodarstvo i povezivanje s hrvatskim tvrtkama, ali i naglasili da ce to ovisiti o tom hoce
li hrvatska Vlada poboljšati uvjete za investicije i poslovanje.
Predsjednik Organizacijskog odbora Grupe 100 Pero Novak rekao je kako Vlada Ive Sanadera pokazuje otvorenost prema
hrvatskom iseljeništvu i volju da provede reforme.
On je naglasio kako Hrvatska mora ukloniti birokratske prepreke ulaganju i poslovanju, reformirati Zakon o radu kako bi se
smanjila opterecenja poslodavaca, smanjiti poreze i doprinose za radnu snagu, stvoriti ucinkovito sudstvo slobodno od
korupcije, te srediti zemljišne knjige.
Za provedbu tih reformi, nastavlja Novak, bit ce potrebno od 5 do7 godina, ali hrvatska Vlada ih mora poceti što prije.
- Vlada treba prestati govoriti o reformama i poceti ih provoditi - naglasio je on sudionicima, medu kojima su bila i cetiri
ministra iz hrvatske Vlade.
Novak, uspješni poslovni covjek iz Ohioa i predsjednik ogranka HDZ-a "Franjo Tudman" iz Clevelanda, upozorio je da
Grupa 100 mora biti nepoliticka skupina.
- Na pitanja mnogih je li Grupa 100 HDZ-ova, ja odgovaram da nije i da želimo ostati nepoliticka skupina - rekao je Novak.
- Ljudi se pribojavaju politike. Ako želimo uspjeti, moramo ostati nepoliticka organizacija za sve politicke sustave - kazao je
Novak.
Neki sudionici su govorili i o negativnim iskustvima koja su imali u poslovanju s Hrvatskom, što može obeshrabriti iseljene
Hrvate da ulažu u hrvatsko gospodarstvo.
Slavo Dobrovic je govorio o kontroverznoj privatizaciji hotela "Split" u Splitu u kojem je njegova supruga izgubila milijune
maraka. Vec deset godina, kaže on, ne možemo dobiti pravdu na hrvatskom sudu i upozorio nazocne da imaju na pameti
njegovo iskustvo kako ne bi upali u zamku "labirinta bezakonja u Hrvatskoj".
Nedjelja, 27. lipnja 2004.
Korupcija, birokracija i skupa radna snaga najvece prepreke ulaganju
CLEVELAND - Predstavnici hrvatske Vlade informirali su u subotu u Clevelandu summit hrvatskih gospodarstvenika iz
cijeloga svijeta o mogucim podrucjima za njihova ulaganja i reformama koje hrvatska namjerava poduzeti kako bi ih olakšala.
Summit najuspješnijih hrvatskih gospodarstvenika iz iseljeništva koji se održava od 25. do 27. lipnja završit ce službenim
formiranjem Grupe 100, skupine iseljenika zainteresiranih za ulaganje u RH i poslovanje s hrvatskim tvrtkama.
Hrvatski iseljenici govorili su nazocnim brojnim predstavnicima hrvatske Vlade o preprekama za ulaganje i poslovanje u RH
navodeci korupciju, birokraciju, skupu radnu snagu i neuredenost zemljišnih knjiga.
Pomocnik ministrice pravosuda Boris Koketi rekao je u subotu nazocnima kako RH intenzivno radi na sredivanju zemljišnih
knjiga i katastra za što ce do 2008. potrošiti 40 milijuna eura. On je takoder rekao da ce predstojece izmjene zakona
pojednostaviti i ubzati uknjižbu vlasništva u Hrvatskoj.
Vedrana Carevic iz Hrvatske banke za obnovu i razvitak navela je kako banka ima posebne programe za otpocinjanje i
razvoj malih i srednjih tvrtki za što je Grupa 100 posebno zainteresirana.
Igor Maricic iz Hrvatske agencije za promociju investicija kazao je kako Hrvatska posebno potice nova ulaganja davanjem
posebnih pogodnosti u 14 slobodnih zona te na podrucjima od posebne državne skrbi. On je naveo i da Zakon o poticanju
investicija predvida izuzece od poreza na dobit i poticaj za zapošljavanje što može pogodovati ulaganjima Hrvata iz dijaspore.
Nauspješniji Hrvati iz iseljeništva žele ulagati u hrvatsko gospodarstvo, ali ocekuju da hrvatska Vlada pocne provoditi
obecane reforme. Neki od njih pouceni lošim iskustvima u poslovanju s RH oprezno pristupaju eventualnim novim poslovima
ne želeci nova razocaranja.
Steve Bubalo, multimilijunaš iz Kalifornije gdje posjeduje gradevinsku tvrtku, rekao je kako je poslije prvog uspješnog
ulaganja u Dalmatinsku banku uslijedio niz razocaranja. Naveo je kako unatoc najvecoj ponudi nije uspio dobiti kamenolom i
asfaltnu bazu u Karlovcu jer, kako tvrdi, nije želio nikoga potplatiti.
Mislio je odustati od ulaganja u RH, ali se predomislio nakon što je nova hrvatska Vlada obecala da ce se Hrvatska otvoriti za
dijasporu i osigurati korektne natjecaje. Nakon ohrabrujucih signala kupio je poljoprivredno dobro Vrana kod Biograda na
Moru na javnom natjecaju na kojem je ponudio najviše. (Hina)
http://www.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A285F2863285E2863285A28582858285C2863289628972
89E2863286328592858285B2860285F285D28632863286328592863D
HRVATSKI POSLOVNI LJUDI IZ CIJELOGA SVIJETA NA SUMMITU U CLEVELANDU PORUCILI VLADI DA
NE ŽELE VIŠE SLUŠATI OBECANJA
Bubalo: Nisam dobio tvrtku jer nisam htio dati ništa »ispod stola«
Hrvatski multimilijunaš iz Kalifornije naveo je da unatoc najvecoj ponudi koju je dao za kamenolom i asfaltnu bazu u
Karlovcu, nije uspio dobiti tvrtku. Navodi i neuspjeh na natjecaju za Croatia osiguranje za koje je nudio 120 milijuna dolara
Iz Clevelanda Slavoljub LEKO (Hina)
CLEVELAND – Najuspješniji hrvatski poslovni ljudi iz cijeloga svijeta na summitu u americkom gradu Clevelandu isticu
spremnost na ulaganje u Hrvatsku, ali i ocekuju da hrvatska Vlada ispuni obecanja i provede reforme nužne za poboljšanje
investicijske i poslovne klime u zemlji. Trodnevni summit hrvatskih gospodarstvenika iz cijeloga svijeta završit ce službenim
formiranjem Grupe 100, skupine iseljenika zainteresiranih za ulaganje u Hrvatsku i poslovanje prvenstveno s malim i srednjim
hrvatskim tvrtkama.
Iseljeni Hrvati u petak i subotu govorili su nazocnim brojnim predstavnicima hrvatske Vlade o preprekama koje stvaraju
lošu klimu za ulaganje i poslovanje. Najviše ih tišti korupcija, birokracija, skupa radna snaga, Zakon o radu koji opterecuje
poslodavce i neuredenost zemljišnih knjiga.
Predsjednik Organizacijskog odbora Grupe 100 Pero Novak rekao je da Hrvatska mora ukloniti birokratske prepreke
investiranju, reformirati Zakon o radu kako bi se smanjila opterecenja poslodavaca, smanjiti poreze i doprinose za radnu
snagu, stvoriti ucinkovito sudstvo bez korupcije te srediti zemljišne knjige. Iako je imao samo rijeci pohvale za spremnost
Vlade Ive Sanadera da otvori hrvatsko gospodarstvo za iseljenike i njegovu volju za reforme, Novak je naglasio da to nije
dovoljno.
Labirint bezakonja
– Vlada treba prestati govoriti o reformama i poceti ih provoditi, kazao je Novak sudionicima, medu kojima su i cetiri ministra
u hrvatskoj Vladi. Novak se dotaknuo i pitanja moguce politizacije projekta Grupe 100 koje mnogi postavljaju. Iako je sam
predsjednik ogranka HDZ-a »Franjo Tudman« iz Clevelanda, on inzistira da Grupa 100 nije, niti ce biti politicka organizacija
vezana uz HDZ i da je njezin interes iskljucivo ekonomski.
– Ako želimo uspjeti, moramo ostati nepoliticka organizacija za sve politicke sustave, rekao je Novak.
Neki sudionici su govorili i o lošim iskustvima u poslovanju s Hrvatskom, za koje znaju Hrvati iz dijaspore, što ih može
samo obeshrabriti za ulaganja u hrvatsko gospodarstvo. Slavo Dobrovic je govorio o kontroverznoj privatizaciji splitskog
hotela »Split«, u kojem je njegova supruga na kraju zabilježila gubitak od nekoliko milijuna maraka. Ono što ga posebno ljuti
je da vec deset godina ne može istjerati pravdu na hrvatskom sudu. Upozoravajuci na svoje gorko iskustvo, on je pozvao
iseljenike da paze kako ne bi upali u »labirint bezakonja u Hrvatskoj«.
Hrvatski ministri obecali su da ce hrvatska Vlada prijeci s rijeci na djela i ukloniti prepreke za investiranje u hrvatsko
gospodarstvo. Ministar gospodarstva Branko Vukelic obecao je jacanje pravne sigurnosti kapitala i lakše dobivanje dozvola
za poslovanje. Najavio je izmjene Zakona o poticanju ulaganja, cime ce se omoguciti svim tvrtkama da koriste poticaje što
sada mogu samo strani investitori. Najmanje ulaganje potrebno za korištenje poticaja trebalo bi se smanjiti sa sadašnjih cetiri
na dva milijuna kuna.
Šukerova obecanja
Ministar financija Ivan Šuker rekao je da bi do kraja ove godine trebala proraditi agencija One-stop shop koja bi brzo i na
jednome mjestu izdavala dozvole za zapocinjanje posla u Hrvatskoj. Šuker kao jednu od prigoda za ulaganja hrvatskih
iseljenika vidi privatizaciju najveceg dijela državnog portfelja koja bi se trebala dogoditi do lipnja 2005. godine.
Uskoro ce otpoceti i rad na izmjenama Zakona o porezima na dohodak i na dobit. Šuker je od ideja za izmjene spomenuo
da bi se porez na dobit mogao slijevati u lokalnu samoupravu umjesto u proracun te da se dugorocno razmišlja o ukidanju
poreza na dividendu. Šuker je kazao da je hrvatska Vlada svjesna da visoku cijenu rada u Hrvatskoj diktiraju visoki
doprinosi, ali nije naveo što namjerava poduzeti kako bi riješila taj problem koji slabi konkurentnost Hrvatske u privlacenju
novih investicija.
Ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta kazao je iseljenicima da je sada pravo vrijeme za ulaganje u
turizam u kojem slijedi privatizacija velikog broja tvrtki te da je zanimljivo i podrucje komunikacija gdje tijekom ljeta treba biti
raspisan natjecaj za treceg GSM operatera u Hrvatskoj. Mogucnosti za ulaganje vidi u izgradnji cesta te podizanju novog
putnickog terminala zracne luke Zagreb. Ministar poljoprivrede Petar Cobankovic govorio je o mogucnostima za ulaganje u
hrvatski agrar.
Poziv na razboritost
Uspješni hrvatski poslovni ljudi i pored želje za investiranje u svoju domovinu i unatoc nacionalnom naboju, oprezno pristupaju
novim poslovima u Hrvatskoj, posebice oni koji su imali negativnih iskustava. Steve Stipe Bubalo, hrvatski multimilijunaš iz
Kalifornije gdje posjeduje gradevinsku tvrtku, naveo je da unatoc najvecoj ponudi koju je dao za kamenolom i asfaltnu bazu u
Karlovcu nije uspio dobiti tvrtku jer nije htio ništa dati »ispod stola«. Navodi i neuspjeh na natjecaju za Croatia osiguranje za
koje je nudio 120 milijuna dolara. Ta razocaranja navela su ga da »skoro odustane od ulaganja u Hrvatsku«, ali se
predomislio nakon što je premijer Ivo Sanader obecao da ce se Hrvatska otvoriti za dijasporu i osigurati korektne natjecaje.
Novak je ustvrdio da hrvatski gospodarstvenici nazocni na skupu u Clevelandu imaju spremnu jednu i pol milijardu dolara
za ulaganja u Hrvatsku i da samo traže bolje uvjete za investiranje. Milan Racic, direktor tvrtke Load Factor koja vec godinu i
pol traži gdje ce investirati u Hrvatskoj, upozorio je da se ne treba unaprijed razbacivati velikim brojkama i pozvavši na
razboritost kazao da nije dobro buditi u Hrvatima pretjerana ocekivanja, »cemu smo ionako skloni«.
TRAŽENJE DIJASPORE
– ucinkovitije sudstvo bez korupcije
– uklanjanje birokracije
– pojeftinjenje radne snage
– veca sloboda poslodavcima u Zakonu o radu
– sredivanje zemljišnih knjiga
OBECANJA VLADE
– agencija One-stop shop
– porez na dobit lokalnoj zajednici
– moguce ukidanje poreza na dividendu
– natjecaj za treceg GSM operatera
http://www.vip.hr/sp/d_show?idc=2502&idnews=4874231
Summit hrvatskih gospodarstvenika u Clevelandu
Cleveland, SAD, 26.06.2004. 20:48 (Hina)
Prepreke za ulaganje i poslovanje u RH su korupcija, birokracija, skupa radna snaga i neuredenost zemljišnih knjiga.
Predstavnici hrvatske Vlade informirali su u subotu u Clevelandu summit hrvatskih gospodarstvenika iz cijeloga svijeta o
mogucim podrucjima za njihova ulaganja i reformama koje hrvatska namjerava poduzeti kako bi ih olakšala.
Summit najuspješnijih hrvatskih gospodarstvenika iz iseljeništva koji se održava od 25. do 27. lipnja završit ce službenim
formiranjem Grupe 100, skupine iseljenika zainteresiranih za ulaganje u RH i poslovanje s hrvatskim tvrtkama.
Hrvatski iseljenici govorili su nazocnim brojnim predstavnicima hrvatske Vlade o preprekama za ulaganje i poslovanje u RH
navodeci korupciju, birokraciju, skupu radnu snagu i neuredenost zemljišnih knjiga.
Pomocnik ministrice pravosuda Boris Koketi rekao je u subotu nazocnima kako RH intenzivno radi na sredivanju zemljišnih
knjiga i katastra za što ce do 2008. potrošiti 40 milijuna eura. On je takoder rekao da ce predstojece izmjene zakona
pojednostaviti i ubzati uknjižbu vlasništva u Hrvatskoj.
Vedrana Carevic iz Hrvatske banke za obnovu i razvitak navela je kako banka ima posebne programe za otpocinjanje i
razvoj malih i srednjih tvrtki za što je Grupa 100 posebno zainteresirana.
Igor Maricic iz Hrvatske agencije za promociju investicija kazao je kako Hrvatska posebno potice nova ulaganja davanjem
posebnih pogodnosti u 14 slobodnih zona te na podrucjima od posebne državne skrbi. On je naveo i da Zakon o poticanju
investicija predvida izuzece od poreza na dobit i poticaj za zapošljavanje što može pogodovati ulaganjima Hrvata iz dijaspore.
Nauspješniji Hrvati iz iseljeništva žele ulagati u hrvatsko gospodarstvo, ali ocekuju da hrvatska Vlada pocne provoditi
obecane reforme. Neki od njih pouceni lošim iskustvima u poslovanju s RH oprezno pristupaju eventualnim novim poslovima
ne želeci nova razocaranja.
Steve Bubalo, multimilijunaš iz Kalifornije gdje posjeduje gradevinsku tvrtku, rekao je kako je poslije prvog uspješnog
ulaganja u Dalmatinsku banku uslijedio niz razocaranja. Naveo je kako unatoc najvecoj ponudi nije uspio dobiti kamenolom i
asfaltnu bazu u Karlovcu jer, kako tvrdi, nije želio nikoga potplatiti. Navodi i neuspjeh u natjecaju za Croatia osiguranje za
koje je nudio 120 milijuna dolara.
Mislio je odustati od ulaganja u RH, ali se predomislio nakon što je nova hrvatska Vlada obecala da ce se Hrvatska otvoriti za
dijasporu i osigurati korektne natjecaje. Nakon ohrabrujucih signala nove hrvatske Vlade Bubalo je kupio poljoprivredno
dobro Vrana kod Biograda na Moru na javnom natjecaju na kojem je ponudio najviše.
Nepoštivanje zakona i birokratsku "papirologiju" Bubalo vidi kao velike probleme za ulagace u Hrvatskoj. "Za istu stvar
morate ici na 50 mjesta", kazao je. Bubalo navodi kako je nakon ohrabrujucih novih iskustava otvoren za nova ulaganja. IPK
Osijek je vec kontaktirao Bubala radi ulaganja u povecanje proizvodnje šunki sa 120.000 komada godišnje na jedan milijun
komada. "Ako je nešto kvalitetno, i ako su kvalitetni ljudi, možemo o tome porazgovarati", kaže on o eventualnom novom
poslu.
http://www.vecernji-list.hr/newsroom/news/croatia/29568/index.do
27.06.2004 18:52
Iseljeništvo: Hrvatski biznismeni ipak spremni na ulaganje u domovinu
Poduzetnici iz dijaspore osnivaju Banku Grupe 100
Autor Cleveland, Josip Bohutinski
Hrvatski su se iseljenici dogovorili oko osnivanja svoje banke u Hrvatskoj. Uz komercijalnu banku s radnim naslovom Banka
Grupe 100, poduzetnici iz dijaspore namjeravaju osnovati i investicijsku banku koja bi ulagala u “equity kapital” odnosno
kupovala poduzeca te podizala njihovu vrijednost i profit.
Vlasnicki ulozi
U odboru direktora i osnivaca banke trenutacno su 23 iseljenika, a prema rijecima Pere Novaka, želja im je da ih bude 35.
Oni ce dati i inicijalni kapital za osnivanje banke, a svaki bi trebao uložiti najmanje 100.000 dolara. Ni jedan suvlasnik ne bi
trebao imati više od 10 posto udjela. Razgovori na summitu pokazali su da su iseljenici najviše zainteresirani za ulaganje u
turizam, poput gradnje turistickih kompleksa i marina, a neki americki investitori zainteresirani su i za uzgoj škampa na
Jadranu. Drugi dan summita u Cleveland je stigao i znanstvenik Miroslav Radman, i to ljutit jer su ga pozvali u zadnji tren, pa
je tako avionsku kartu za SAD, žali se, platio cak 1.500 eura.
- Organizacija kongresa nije dobra, govorio sam samo petnaestak minuta, i nisam mogao ništa ni pokazati. Osim toga, morao
sam govoriti cim sam stigao iako sam prvo želio vidjeti profil ljudi, da vidim na kojoj cu razini pricati - žali se Radman, koji je
došao kako bi našao donatore za svoj institut u Splitu.
Radman našao donatore
Radman se nakon razgovora s najbogatijim iseljenicima ipak smirio, a za financiranje instituta zainteresirano je njih desetak,
medu ostalim i Steve Bubalo te Jure Sola.
- Oni mogu odluciti da to bude njihov institut i da se zove njihovim imenom, poput Rockefellerova. Važno je senzibilizirati
ljude za donacije. Nama je trenutacno potrebno oko 500.000 dolara, kako bismo mogli napraviti dobre web stranice, izraditi
promotivni CD i knjižicu te platiti putovanja - objašnjava Radman. Osim Radmana, u Cleveland je stigla još jedna hrvatska
znanstvenica - Danica Ramljak - poznata po otkricu da polifenol iz cokolade selektivno zaustavlja rast stanica tumora. Put iz
Washingtona, gdje radi na Sveucilištu Georgetown, platila joj je kompanija Mars, koja je financirala njezina istraživanja.
- Nakon što su rezultati mog istraživanja objavljeni u hrvatskom tisku, Ivan Grabar koji radi u Marsu, vidio ih je i preveo
ljudima u svojoj kompaniji. Tako su došli na ideju da mi na ovom skupu zahvale i sudionicima podjele Marsove cokolade -
objašnjava Danica Ramljak.
Što mislite o ovoj temi?
Komentirajte clanak
http://www.vjesnik.hr/html/2004/06/28/Clanak.asp?r=gos&c=1
Ponedjeljak, 28. lipnja 2004.
Iseljenici ce ulagati, ali Vlada mora ukloniti korupciju i birokraciju
Hrvatski iseljenici rekli su ministru Šukeru da Vlada za privlacenje njihovih investicija mora ukloniti prepreke poput skupe
radne snage, mijenjati zakon o radu koji opterecuje poslodavce i urediti zemljišne knjige
CLEVELAND - Istaknuti hrvatski gospodarstvenici iz dijaspore su na sastanku koji se tijekom proteklog vikenda održao u
americkom gradu Clevelandu izrazili želju za ulaganjem u Hrvatsku, ali i potrebu da hrvatska vlada stvori uvjete koji ce privuci
njihove investicije i olakšati poslovanje s hrvatskim tvrtkama. Nekoliko stotina uspješnih hrvatskih poslovnih ljudi iz cijelog
svijeta sastalo se u Clevelandu da bi formirali Grupu 100, skupinu zainteresiranih za pojacano ulaganje u hrvatsko
gospodarstvo i poslovno povezivanje s hrvatskim tvrtkama utemeljeno na obostranoj ekonomskoj koristi.
Predsjednik Organizacijskog odbora Grupe 100 Pero Novak naglasio je u subotu da je skup u Clevelandu tek pocetak i da
hrvatski gospodarstvenici moraju nastaviti kontaktirati kako bi ostvarili željeno ulaganje u Hrvatsku i povezivanje s hrvatskim
tvrtkama.
Grupa 100 namjerava uspostaviti svoj ured u Zagrebu koji bi olakšao administrativne postupke za ulaganja Hrvata iz
dijaspore u Hrvatsku te investicijsku banku s uredom u Hrvatskoj koja bi vodila bankarske poslove za clanove Grupe i
investirala u male i srednje hrvatske tvrtke koje sada teško dolaze do kapitala na hrvatskom financijskom tržištu.
Iseljeni Hrvati su cetvorici hrvatskih ministara, medu kojima je bio i ministar financija Ivan Šuker, rekli da Vlada za privlacenje
njihovih investicija mora ukloniti prepreke poput korupcije, birokracije, skupe radne snage, mijenjati zakon o radu koji
opterecuje poslodavce i urediti zemljišne knjige. S predstavnicima hrvatske vlade razgovarali su i o podrucjima koja su im
privlacna za ulaganje. Ministar Šuker kazao je da su hrvatski gospodarstvenici najviše interesa pokazali za ulaganje u
poljoprivredu i turizam. Jure Šola, bogat i uspješni Hrvat iz Kalifornije gdje vodi tvrtku Sanmina-SCI, kao jedan od problema
ulaganja u Hrvatsku navodi birokraciju. Njegova tvrtka proizvodi od kompjutera do telekomunikacijskih sustava, druga je po
velicini u svijetu na tom polju i posluje u 22 zemlje. Prije tri godine i Hrvatska se razmatrala kao zemlja u kojoj bi
Sanmina-SCI, koja zapošljava 48.000 radnika, mogla zapoceti proizvodnju. Ipak, pobijedila je Madarska jer je Hrvatska
zbog birokracije bila »komplicirana« za pocinjanje posla. Šola ocekuje da ce hrvatska vlada ukloniti tu prepreku.
Šola kljucnim za novo ulaganje vidi odabir pravih ljudi u Hrvatskoj. »Novac ne radi posao, nego kvalitetni ljudi«, rekao je
Šola.
Radman: Neki žele medunarodni institut pretvoriti u hrvatski
Na skupu u Clevelandu bio je i ugledni geneticar i molekularni biolog Miroslav Radman, savjetnik premijera Ive Sanadera za
znanost. Radman u Hrvatskoj namjerava uskoro otvoriti medunarodni institut na kojem bi mladi znanstvenici iz svijeta radili
istraživanja na podrucju mikrobiologije, evolucije te istraživanja mozga. Potporu projektu pružilo je vec desetak nobelovaca
koji bi dolazili u Split i radili s mladim istraživacima. Radman je na primjeru svog instituta pokazao s cime se još uvijek
suocavaju iseljeni Hrvati koji nastoje ulagati u Hrvatsku ili zapoceti originalni projekt. Za svoj institut dobio je vilu Dalmacija
pokraj Splita, ali njezino uredenje zapinje - na zgradi se vec šest mjeseci nije napravilo ništa. To se dogada, kaže Radman,
zbog želje nekih u Hrvatskoj da taj medunarodni, neovisni institut pretvore u hrvatski, za što on nije zainteresiran. Razloge za
to Radman vidi u »psihologiji siromaštva« koja ljude u Hrvatskoj navodi na potrebu da sve kontroliraju te koja vodi u
korupciju. Tog nasljeda Balkana Hrvati se, kaže, moraju brzo otresti žele li napredovati. »Sve to ide sporije nego što bih ja
želio i vec se jako dugo ceka«, kaže Radman. Na temelju vlastita iskustva ulaganja u Hrvatsku, Radman smatra da je
najvažnije odabrati prave ljude, jer ce s pogrešnim ljudima i najbolji projekt propasti. Za otpocinjanje projekta treba najmanje
pola milijuna dolara, a na skup u Clevelandu došao je da bi pokušao prikupiti taj pocetni iznos. (Hina)
http://www.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A28602863285E2863285A28582858285C2863289328932
863286328592858285B28612861285B28632863286328592863R
Grupa 100 protiv Tudmanovih 200
Pise: Branko Mijic, Novi List, 28.06.2004.
Hrvatski biznismeni iz cijelog svijeta porucili su iz Clevelanda svojoj matici, a još više aktualnoj vlasti gotovo isto ono što
redovito cine svi naši kontrolori, od MMF-a do vrhuške Europske unije, kada su u pitanju reforme i gospodarski napredak.
Naglašavajuci pred cetvoricom Sanaderovih ministara kako više »ne žele slušati obecanja vec ocekuju promjene«, bogata
hrvatska dijaspora zahtijeva od Vlade »ucinkovitije sudstvo bez korupcije, uklanjanje birokracije, pojeftinjenje radne snage,
vecu slobodu poslodavcima i sredivanje zemljišnih knjiga«. Naši iseljenici koji su uspjeli u svijetu regrutirali su se iz redova
nekadašnje politicke i ekonomske emigracije, te su tradicionalno desno politicki opredijeljeni. To je bilo vidljivo i iz njihovog
bezrezervnog financiranja Tudman-Šuškovih emisara cije su torbe napunili milijunima dolara želeci pomagati Domovinski rat, a
nikada ne saznavši koliko ih je završilo u privatnim džepovima. No i oni danas upozoravaju da su bajkovite propagandne
poruke iz vladavine prvog HDZ-a o milijardama dolara iseljenickog novca koji nestrpljivo ceka na granici da Lijepu našu
pretvori u zemlju blagostanja bile tek prazne floskule. Uostalom, kao što je iluzorno ocekivati da ce i sada kapital ici tamo
gdje nije siguran i gdje ga cekaju ucjene i nepremostive prepreke.
Štoviše, unatoc svojoj nesebicnoj darežljivosti u ratnim okolnostima neki od njih prevareni su u poslovima s Hrvatskom za
milijunske dolarske iznose, a njihovi sporovi pred ovdašnjim sudovima vuku se neoprostivih deset godina. Baš toliko koliko
hrvatski gradani srpske nacionalnosti nisu uspjeli doci do pravorijeka za svoju uništenu imovinu, što im je svojom presudom
protiv države potvrdio i sud za ljudska prava u Strasbourgu. Drugi pak, poput kalifornijskog multimilujunaša Stevea Bubala,
navode primjere kako unatoc najvecim ponudama na raspisanim natjecajima nisu dobili posao u Hrvatskoj jer nisu željeli dati
ništa »ispod stola«. Da su lokalni politicari od njega tražili naplatu »usluga« kako bi poslovao bez zastoja i poteškoca, potvrdio
je i legendarni Anthony Maglica, tvorac planetarno poznate svjetiljke »Maglite«, cija je želja da se obrati Saboru i govori
protiv birokracije i korupcije!
Nesumnjivo, naše gore listovi koji su uspjeli u nemilosrdnom sustavu svjetske konkurencije u svojoj su anamnezi ustanovili
da je Hrvatska pacijent koji je u ovom trenutku sam sebi najveci neprijatelj. Ukoliko se ne budemo pridržavali njihovog
recepta i savjeta iskusnih »lijecnika« ne samo da nikada necemo vidjeti njihov, »hrvatski« kapital koji su spremni uložiti u svoju
bivšu zemlju, a koji, navodno, iznosi impresivnih 1,5 milijardi dolara, vec niti centa novca koji se želi poštenom igrom oploditi.
Bez obzira na ideološke I idolopoklonske veze s Tudmanom i HDZ-om, na ovome skupu zadan je posljednji udarac i
izrecena najteža osuda njegovog mafijaškog »plana« privatizacije Hrvatske koju je želio podijeliti »glavama« 200 obitelji i
kojim je stvorena ergela novokomponiranih tajkuna, a korupcija i kriminal prakticki legalizirani.
Uspiju li naši iseljenici svojom inicijativom to promijeniti, mogli bismo taj naš epohalni trenutak jednoga dana zvati
»clevelandskim obratom«.
http://www.slobodnadalmacija.hr/20040628/novosti04.asp
GRUPA 100 NA SUMMITU ISTAKNUTIH HRVATSKIH GOSPODARSTVENIKA
IZ INOZEMSTVA GOVORIO I ZNANSTVENIK MIROSLAV RADMAN:
Moramo se otresti naslijeda Balkana
Radman je na primjeru svojeg instituta pokazao s cime se još uvijek suocavaju iseljeni Hrvati koji nastoje ulagati u Hrvatsku ili
poceti originalni projekt
CLEVELAND - Istaknuti hrvatski gospodarstvenici iz dijaspore su na summitu što se tijekom vikenda održavao u americkom
gradu Clevelandu izrazili želju za ulaganjem u Hrvatsku, ali i potrebu da hrvatska Vlada stvori uvjete koji ce privuci njihove
investicije i olakšati poslovanje s hrvatskim tvrtkama.
Nekoliko stotina uspješnih hrvatskih poslovnih ljudi iz cijeloga svijeta sastalo se u Clevelandu kako bi formirali Grupu 100,
skupinu zainteresiranih za pojacano ulaganje u hrvatsko gospodarstvo i poslovno povezivanje s hrvatskim tvrtkama utemeljeno
na obostranoj ekonomskoj koristi.
Predsjednik Organizacijskog odbora Grupe 100 Pero Novak naglasio je u subotu kako je skup u Clevelandu tek pocetak i
da hrvatski gospodarstvenici moraju nastaviti kontaktirati kako bi polucili željeno ulaganje u Hrvatsku i povezivanje s
hrvatskim tvrtkama.
Grupa namjerava uspostaviti svoj ured u Zagrebu koji bi olakšao administrativne postupke za ulaganja Hrvata iz dijaspore u
Hrvatsku te investicijsku banku s uredom u Hrvatskoj koja bi vodila bankarske poslove za clanove Grupe i investirala u male i
srednje hrvatske tvrtke koje sada teško dolaze do kapitala na hrvatskom financijskom tržištu.
Iseljeni Hrvati su cetirima nazocnim hrvatskim ministrima rekli kako Vlada za privlacenje njihovih investicija mora uklanjati
prepreke poput korupcije, birokracije, skupe radne snage, mijenjati zakon o radu koji opterecuje poslodavce i urediti
zemljišne knjige.
Oni su s predstavnicima hrvatske Vlade razgovorali i o podrucjima koja su im privlacna za ulaganje. Ministar financija Ivan
Šuker kazao je kako su hrvatski gospodarstvenici najviše zanimanja pokazali za ulaganje u poljoprivredu i turizam.
Na skupu se pojavio i Miroslav Radman, poznati geneticar i molekularni biolog, koji u Parizu vodi istraživacki laboratorij.
Radman, savjetnik premijera Ive Sanadera za znanost, u Hrvatskoj namjerava uskoro otvoriti medunarodni institut na kojem
bi mladi znanstvenici iz svijeta radili originalna istraživanja na podrucju mikrobiologije, evolucije i istraživanja mozga.
Potporu projektu pružilo je vec desetak nobelovaca koji bi dolazili u Split i radili s mladim istraživacima.
Radman je na primjeru svoga instituta pokazao s cime se još uvijek suocavaju iseljeni Hrvati koji nastoje ulagati u Hrvatsku ili
poceti originalni projekt.
Za svoj institut dobio je splitsku Vilu Dalmaciju, ali njezino uredenje zapinje jer se na zgradi vec šest mjeseci nije ništa uradilo.
To se dogada, kaže Radman, zbog želje nekih u Hrvatskoj da taj medunarodni, neovisni institut pretvore u hrvatski, za što on
nije zainteresiran.
Razloge tome Radman vidi u "psihologiji siromaštva" koja ljude u Hrvatskoj navodi na potrebu da sve kontroliraju i vodi u
korupciju. Tog naslijeda Balkana Hrvati se, kaže, moraju brzo otresti ako žele napredovati.
Sve to ide sporije nego što bih ja želio i vec se jako dugo ceka, kaže Radman.
Temeljem svojeg iskustva ulaganja u Hrvatsku Radman smatra da je najvažnije odabrati prave ljude, jer ce s krivim ljudima i
najbolji projekt propasti. Za otpocinjanje projekta treba najmanje pola milijuna dolara, a na skup u Clevelandu došao je kako
bi pokušao prikupiti taj pocetni iznos.
Jure Šola, bogati i uspješni Hrvat iz Kalifornije gdje vodi tvrtku Sanmina-SCI, kao jedan od problema ulaganja u Hrvatsku
navodi birokraciju.
Njegova tvrtka proizvodi od kompjutora do telekomunikacijskih sustava, druga je po velicini na svijetu na tom polju i posluje
u 22 zemlje svijeta. Prije tri godine i Hrvatska je razmatrana kao zemlja u kojoj bi Sanmina-SCI, koja zapošljava 48.000
radnika, mogla poceti proizvodnju. Ipak, pobijedila je Madarska jer je Hrvatska zbog birokracije bila "komplicirana" za
pocinjanje posla. (H)
|
full story
printer version
