Feri Sučić, 90 years old tamburitza virtuoso is extremely popular among Croatian women in Gradišće, Austria


Feri Sučić with his Croatian tamburitza badge

VELIČANSTVENA PROSLAVA SKROMNOMU VELIKANU - FERI SUČIĆ 90 27.09. o.lj., tri dane pred njegovim 90. rodjendanom, Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću zahvalilo se je prof. Feriju Sučić u prostorija KUGE na njegovom opsežnom doprinosu za kulturni života nas Hrvatov vrlo dobro ugodanom proslavom pred mnogobrojnom razdraganom publikom. Med njom nahajalo se je i puno rodjakov jubilara, rodjenoga Velikoborištofca, ki se je pred tim u domaćoj crikvi pri svetoj maši, ku je služio mjesni farski moderator vlč. Ivan Jelić, a oblikovao Velikoborištofski crikveni zbor pod peljanjem direktora Štefana Zvonarića, zahvalio Svevišnjemu za prijete dare. Svetačnost u KUGI počne sviranjem tamburaškoga zbora "Harmonija" pod peljanjem dir. u m. Mirka Berlakovića (ki je posljidnji put nastupio kot peljač zbora) i pozdravnimi ričami predsjednika HKD-a mag. Roberta Sučića i predsjednice KUGE dr. Gerlinde Štern-Pauer. Kroz program rutinirano pelja bivša urednica ORF-a Kristine Marold. Mišoviti zbor veleopćine Filež pod dirigentskom palicom prof. Hilde Halvax i Klimpuški stari ( ki su nedavno svečevali svoju pedesetljetnicu utemeljenja) i mladi tamburaši skupa u zboru pod peljanjem inž. Norberta Karalla pjevaju i sviraju Sučićeve jačke. Urednik dr. Martin Cirković biranimi ričami opiše ulogu jubilara kot putokaza i predstavi prik 300 stranic debelu monografiju "Feri Sučić 90", u koj je znanstvenom akribijom opisan jubilarov život i njegovo opširno djelovanje na polju muzike, tamburaštva, pjesničtva, novinarstva, uredničtva,  izdavateljstva, prevodilačtva i jezikoslovlja. Zatim predstavi prof. Angelika Kornfeind od nje ljubavljum koncipiranu kompaktnu disketu, na koj je 17 Sučićevih jačak, ke igra odnosno pjeva 16 naših zborov. A pjesnik Jurica Csenar pokaže od njega stvoreni umjetničko nadahnuti DVD pod naslovom "Feri Sučić...par malih darov" kot prvi cjeloviti prikaz o jednomu našemu kulturnomu velikanu. Časna predsjednica HKD-a i sada nova predsjednica ZIGH-a prof. Zlatka Gieler po nota i bez pogrišak odigra na klaviru dvi kompozicije prof. Ferija Sučića u modernijoj obradbi, a daljnji mu rodjak, dvorski savjetnik mag. Albrecht Sučić, virtuozno improvizira na temu jedne njemu obljubljene Sučićeve melodije kot u jazz-klubu. Po čestitka predsjednika Panonskoga instituta dra Robert Hajszana, u ime bečanskih društav, ka su okupljena u Hrvatskom centru, urednica Gabriela Novak-Karall uz čestitke zahvali se jubilaru za njegovo djelovanje u Beču, a zastupnik HŠtD-a, urednik Petar Tyran, spomene jubilarove zasluge kot urednika novin i kalendara u brigi za očuvanje našega jezika. Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću u znak je hvale i priznanja imenovalo jubilara svojim časnim članom i mu poželjilo još mnogo ljet u zdravlju i stvaralačkoj moći, a povelju izruči mu predsjednik društva (i bratić) Robert Sučić. Po zahvalni riča prof. Ferija Sučića svi zbori stoju na pozornici odsvira i otpjeva se kot zadnja jaćka prva od jubilara komponirana pjesma "Za naš rastanak...". S himnom "Hrvat mi je otac i Hrvatica mat" završava proslava, a uz vino i pogačice zabavljaju se dobro raspoloženi gosti, dok je jubilar razgovorao s množinom fenov dileći autograme u knjigu "Feri Sučić 90" još dugo po polnoći. Velimir Borešić Izvor: Glasilo Hrvatskoga kulturnoga društva u Gradišću, 2008, [PDF]

Celebrating 90 years of creative life of Feri Sučić.

Mi i Sučićeve jačke Nima gradišćanskoga Hrvata, ki ne bi poznao Sučićevih jačak... Strefio sam malo ljudi, ki su tako usko povezani s jezikom, kulturom i muzikom u Gradišću, kot je to naš jubilar prof. Feri Sučić. Dao je u riči, različni članki i svojimi jačkami nam Hrvatom u Gradišću osvidočenu samosvist. Bio sam oko 17 ljet star, kad sam dospio u Beč u Hrvatsko društvo i došao u dodir sa Sučićevimi pjesmami, onda još u Karolinengasse. Kad stupim u dvoranu najdem onde čuda hrvatske mladine iz svih krajev Gradišća. Vidim na malom podijumu siditi grupu tamburašev, i začujem svirati hrvatske jačke. Donlek još nisam čuo nikada u mojem životu tako ugodnih jačak, šlagerov, lipi u melodiji i u tekstu, i odmah obuhvatile su mi srce i dušu. Usred tamburaši sidio je simpatičan človik vedroga lica i svira neizmernom iskrenošćom na tamburici. Na njem sam vidio, kako velikim uživanjem muzikalno prati svaki pojedini akord. Još jače sam bio fasciniran, kad sam vidio oko mene mladinu, piti, žrkati, uživaju svaku  melodiju, ke su se pjevale i stvarale na žica tamburic. U našem domaćem tamburaškom zboru u Filežu, smo bili dosta odaljeni s našim zastaranim repertoarom. U toku par minut su mi ove melodije otvorile put u moj mali skromni muzički svit. Onda sam rekao u sebi: Svanula je zora za naše novo Gradišće. Znatiželjno pitam susjeda, da mi razjasni nešto bliže ove tamburaše i nešto veli o peljaču: "No, ovo je Feri Sučić. Ča ga ne poznaš? Rodjen je iz Velikoga Borištofa. Zaposlen u Beču. Ovde u društvu svaku nedilju sviraju!" mi odgovori. "A odakle su tamburaši?, pitam dalje. "Tamburaši su pobrani. Iz svakoga sela po jedan ili dva!" "Interesantno! Kade poberu ove zvanaredno lipe jačke?" "Od Ferija su. Mer to sidi va sredini. On, Feri je sam komponira! Ča toga neznaš"? "Neznam! I tekste?“ Pitam znatiželjno. "Pravoda i tekste. Ovi teksti su najlipši, ar dotaknu dušu i srce! Svaki tajedan komponira četire nove jačke. Mi jur teško čekamo, ku novu jačku će nam predstaviti danas?" "Svaki tajedan četire nove jačke?" Začudim se. "No, ča nisi čuo, uprav su svirali; Kuda gledam po selu; Dovidjenja mornar moj dragi; Oj, po moru mi barka plovi ....!" "Zvanaredan i talentiran človik mora biti, ov Feri Sučić!" U pauzi mi nije dalo mira, da se nešto bliže upoznam s tim izvanarednim talentiranim Ferijem Sučićem. Ali on mi samo na kratki veli: "Ako te interesiraju jačke, onda si kupi moju zbirku, stoji pet šilinga!" I kupio sam knigu s naslovom: "Narodne, dalmatinske i Sučićeve pjesme". Ovom zbirkom otvori se mojim kolegom na području muzike i meni u Filežu novi put sa Sučićevimi jačkami. Kot seoski muzikaši s novimi Sučićevimi jačkami nastali smo od nastupa do nastupa interesantniji, ne samo da smo zbudili svit mladih i starih gostov u Filežu, nego i u nimški seli. U Velikom Borištofu pri tancu je morao biti svaki drugi kusić Sučićeva jačka, kot na primjer: "Kad je bazag cvao". Dospili smo s našim zborom i u nimška sela, kade su bili svi oduševljeni od hrvatski Sučićevih polaganih valcerov i tango pjesam: "U plavoj noći; Črljene rože; Na plavom Jadranu; Plakala se j' mlada rožica !”, ... i još mnogo drugih  jačak. Izvanredno ugodno su glušale Sučićeve jačke u našoj maloj džez-grupi. Kako su majstorski  zvonile i kako oduševljenu su u dvorani svi pjevali, oni polagani englišvalceri i slowfoxtroti, polke i koračnice. Ove kompozicije mogle su se miriti s najboljom muzikom svitskoga glasa. Spominjam se na Sučićeve jačke, s kimi smo mnogokrat pratili pirovne povorke kot koračnice. Otvorili s njimi različne predstave, zabave, bale i druge kulturne priredbe. Iz mojega gledišća cijenim gospodina profesora Ferija Sučića kot vrlo muzikalnoga i nadarenoga človika, ki nam je otvorio vrata k Hrvatskoj zabavnoj muziki s kom je oduševio naš hrvatski narod. Njegove zasluge na ovom području nije lako opisati samo se moru oćutiti u srcu i u duši. Ali njegov spominak je jur postavljen s njegovimi lipimi hrvatskimi jačkami, pune ćutljive poezije, onim jačak je poklonio mnogo vrimena. Danas smo gizdavi, da imamo takovoga plodnoga glazbenika u našoj sredini. Neka i u budućnosti na dalje budu cvale ove pjesme u našem vrtu kod Gradišćanskih Hrvatov. Ovim putem izražujem lično jubilaru najveću hvalu za trud a za budućnost željim još mnogo lipih i ugodnih dan uz najbolje zdravlje. Martin Jordanić Izvor: Glasilo Hrvatskoga kulturnoga društva u Gradišću, 2008, [PDF]

Feri Sučić 90. ljet, Veliki Borištof "Feri Sučić je kot putokaz za nas Gradišćanske Hrvate". Oko ove prispodobe laudator dr. Martin Cirković drži svoj svečani govor u KUGI. Zvana toga se prezentira i DVD i CD i svečani spis. VELIKI BORIŠTOF – Dojen gradišćanskohrvatske muzike Feri Sučić slavi svoj 90. rodjendan mašom u velikoborištofskoj crikvi i posebnom proslavom u KUGI. Sv. mašu oblikuje crikveni zbor pod peljanjem direktora Štefana Zvonarića i orguljaš mag. Pepi Gsertz. Po sv. maši preda fra. Ivan Jelić knjigu s hrvatskimi jačkami iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine jubilaru Feriju Sučiću. Po maši se spušću ljudi iz briga kroz park u KUGU. Svečani akt prilikom 90. rodjendana Ferija Sučića organizira HKD - Hrvatsko kulturno društvo. Tako i predsjednik Robi Sučić pozdravi sve političare, predsjednike, funkcionare, odbornike, sekretare, poslovodje i glavne urednike na početku ove proslave. Harmonija, mišoviti zbor veleopćine Filež i Tamburica Klimpuh jačkami polipšaju ovu priredbu Sučićevimi jačkami. CD sučićevimi jačkami predstavi mag. Angelika Kornfeind, DVD prezentira Jurica Čenar a kroz program pelja Kristina Marold. Po predstavi slijedi bife pri kom si svi jaču sučićeve jačke. Feri Sučić je rodjen 30. septembra 1918 ljeta u Velikom Borištofu, kade je i pokršćen i poberman. Djelao je u zemaljskoj vladi u Željeznu a zvana toga je i osnovao i bio aktivan u mnogi društvi. Izvor visti.hrvati.at

Feri Sučić, distinguished representative of Gradišće Croatians in Austria, lover of nature.

HKD svečuje 90-ljetnika Ferija Sučića Hrvatsko kulturno društvo priredjuje navečer svetačnost u čast Feriju Sučiću prilikom njegovoga 90. rodjendana. Feri Sučić je napisao, oglazbio i aranžirao oko 300 jačak. Feri Sučić se je rodio 30. septembra 1918. ljeta u Velikom Borištofu. Ditinstvo u Velikom Borištofu i Beču Svoje ditinstvo je prebavio u Velikom Borištofu kod svojih starihstrajih. Seoski farnik Martin Meršić starji je ponudio starjim, da Ferija daju školovati i da nastane svećenik. Ali težak beteg je prepričio sve te plane. Kod 14-ljetni dičak je teško obetežao. Kad mu je zdravsteno išlo bolje je došao u Beč svojoj majki. Onde je zašao u hrvatsko društvo, naučio se tamburati, a 1938. ljeta mu izajdu prve pjesmice u Hrvatski novina. Sučić kot urednik, autor i kompozitor Po boju nastane referent Zemaljske vlade za štampu. Uz ta posao nastane i urednik gradišćanskohrvatskoga tajednika. Duga ljeta on uredjuje i kalendar Gradišće. Napisao je za hrvatske pozornice velik broj igrokazov. Za hrvatske novine je prepisao 24 romane, uredjivao je društveni časopis Hrvatskoga kulturnoga društva Glasilo kot i časopis za staro i mlado Naša Zora. Napisao i uredio je i gradišćanskohrvatska izdanja različnih dičjih knjig. Najpoznatiji je nastao kot utemeljitelj tamburaških društav u Beču i Klimpuhu i kot kompozitor hrvatskih jačak. Mnoge od njegovih ljudi držu za narodne jačke. Prezentacija CD-a i DVD-a o Feriju Sučiću U Velikom Borištofu će u 20.00 pri svetačnom aktu u Kugi nekoliko sastavov predstaviti Sučićeve melodije, a prezentirati će se i CD s jačkami Ferija Sučića. Uza to je urednik Hrvatske redakcije Jurica Čenar oblikovao i DVD o profesoru Feriju Sučiću. Izvor volksgruppen.orf.at

Front cover of the monograph dedicated to life and work Feri Sučić, issued in 2008 on the occasion of his 90th birthday.


Feri Sučić with the monograph dedicated to his life and work.

"Prof. Feri Sucic - 90 ljet" Jedan od najpoznatijih živih Gradišćanskih Hrvatov je prof. Feri Sučić. Feri Sučić je nastao sada 90 ljet star. On je u neobično dobrom zdravstvenom stanju i još aktivan komponist. Tako je u zadnji dani komponirao najnoviju jačku s titulom: "Još nismo Amerikanci". Istotako je dao i intervju na hrvatskoj televiziji. Pri toj priliki je djelovao jako mladenački. Feri Sučić je velika ličnost med Gradišćanskimi Hrvati. On je doajen hrvatske muzike i književnosti. Feri Sučić je svoju muzičku karijeru počeo u Beču u hrvatskom "Društvu". Kasnije se odselio u Gradišće i je utemeljio "Tamburicu Klimpuh". On je napisao, oglazbio i aranžirao oko 300! jačak. 130 od tih jačak je snimljeno na različni nosači zvuka. Prilikom njegovoga 90. rodjendana se izdala posebna CD-jka sa 17 najpoznatijih jačak. Jako poznata je i njegova jačka "Selo u Gradišću". U toj jački Feri Sučić opjeva svoje rodno selo Veliki Borištof. U Velikom Borištofu se je Feri Sučić rodio 30. septembra 1918. Onde je i odrasao. S 14 ljet je teško obetežao. On je ozdravio i onda je prošao u Beč. U Beču je Feri dospio u hrvatsko društvo i naučio se tamburati. Jako poznata je i njegova jačka: "Dovidjenja mornar moj dragi, pozdravi mi lipi Hawaii". Mi Gradišćanski Hrvati jako rado jačimo ovu jačku. Kad sam sa svojom ženom pred trimi ljeti bio na odmoru na Hawaiiju, mi je stalno ta jačka išla po glavi. Pisao sam i razglednicu gospodinu Sučiću s Hawaiija s pitanjem, kako je došlo do te jačke. On mi je u pismu razložio to tako: Vidio je neki diapozitiv o Hawaiiju i ta lipota te slike ga je motivirala, da napiše tu ljubavnu jačku o Hawaiiiju. U književnosti je Feri Sučić isto jako važan za nas Gradišćanske Hrvate. On je jur u jako rani ljeti pisao pjesmice. Njegove zasluge ležu i u tom, da je ljeta dugo uredjivao novine Gradišćanskih Hrvatov – "Naš Tajednik", a kasnije nasljednika tih novin "Hrvatske Novine". Istotako velike zasluge ima jubilar i u uredjivanju "Gradišće Kalendara". Ljeta dugo je bio on urednik toga za nas Gradišćanshe Hrvate važnoga kalendara. Nedavno je bilo veliko svečevanje prilikom 90. rodjendana u rodnom selu jubilara. Slavlje je počelo u crikvi u Velikom Borištofu. I u crikvi su se jačile kompozicije prof. Ferija Sučića. U velikoj dvorani KUGE u Velikom Borištofu je na barokni način bio proslavljen zasluženi jubilar. Držali su se lipi i obiljni govori, svirala je tambura. Posebno klimpuški tamburaši su slavili svojega dugoljetnoga šefa. Predstavio se je i jedan DVD s portretom Ferija Sučića. To je prvi dokumentarni film, ki je čisto posvećen jednoj ličnosti. Predstavila se je i zvanaredno bogata i obiljna knjiga o Feriju Sučiću. Knjiga je u velikom obliku i ima 319 stranic. Jako detaljirano se opisuje uz život jubilara i njegova djelatnost kot muzičar, kompozitor, tamburaš, pisac i književnik. Prof. Feriju Sučiću željimo i ovim putem sve najbolje - AD MULTOS ANNOS SANOS ET FELICISSIMOS! Martin Zsivkovits Izvor www.burgenlaender.com

Profesor hrvatske riči i naše jačke Nedavno je Feri Sučić svečevao svoj 85-ljetni rodjendan. Mnogobrojnim gratulantom se pridružuje i Glasilo. Sučićev rodjendan je prilika, da si predočimo njegovo bogato djelovanje. Kad smo 1992. ljeta zaprosili Zemaljsku vladu, da ga častu titulom profesor (dekret potpisuje savezni predsjednik po njevom prijedlogu) odnesli smo u njevu kancelariju dva velike kartone s materijalom, njegovim opusom. Feri Sučić je autor sedmerih kazališnih igar, bezbrojnih člankov u mnogi izdanji Kalendara, koga je 15 ljet dugo uredjivao. 16 ljet dugo je uredjivao Naš Tajednik, odnosno Hrvatske Novine, pisao je različne članke u drugi novina, časopisi i knjiga. Preveo je osam kazališnih igar i dvanaest romanov iz slovenskoga jezika, dvanaest romanov iz standardnoga jezika na naš gradišćanskohrvatski jezik. Romani su izašli u nastavki u novina. U poslidnji ljeti je pisao i prevadjao za dicu. Ove pjesmice, jačke i povidajke je Hrvatsko kulturno društvo izdalo u plavoj Mapi za čuvarnice. Najomiljenija knjiga je Mali ja sam ja - prepjev nimške povidajke Das kleine Ich bin Ich autorice Mire Lobe. Mala dica, a i veća, rado slušaju rime Maloga ja, zapametu si je lako i je vrijeda znaju napamet. Feri je neutrudljiv tamburaš: prvo u Beču, a po njegovom preseljenju u Gradišću. U Klimpuhu pelja od 1957. ljeta grupu, s kom je proputovao sva hrvatska sela Gradišća i tim ima velike zasluge, da je ov instrumenat nastao tako popularan i da se tako gorljivo jaču i širu naše narodne jačke. Prik 300 jačak je i sam napisao. Mnoge od njih, kot na priliku Ljubica mala, je tako oduševljeno primio, da su u medjuvrimenu nastale narodne. Izašla je pred kratkim njegova 8. zbirka za tamburaše. Ne moramo osebujno naglasiti, da je koautor obljubljene knjižice Zajačimo si. Feri Sučić je tip onih narodnih aktivistov, ki s veseljem preuzimaju zadaće, ke su za narod potribne. Nadaren s mnogimi talenti je crpio i nam još uvijek daje iz svoje bogate riznice. Hvalimo za sve! Bog te živi mnogo ljet! Zlatka Gieler Izvor www.hkd.at