Doc. dr. Goran Šimić
Rođen 8. svibnja 1967. g. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i Matematičku gimnaziju, te po odsluženju vojnog roka 1985-86. u Zadru, diplomirao na Medicinskom fakultetu 1992. g. s prosjekom ocjena 4,34. U tijeku studija bio demonstrator iz kolegija Anatomija, Biokemija, Zdravstvena informatika i Organizacija i funkcija središnjeg živčanog sustava, predstavnik studenata u Savjetu fakulteta, član uredničkog odbora časopisa "Medicinar", te voditelj Sekcije za primjenu računala u medicini. Pod mentorstvom prof. dr. Ivice Kostovića, u Odjelu za neuroanatomiju Anatomskog instituta "Drago Perović" izradio nekoliko studentskih stručnih i znanstvenih radova (za dva nagrađen Svibanjskom nagradom 1990., te Rektorskom nagradom 1991. g.), kao i diplomski rad pod naslovom
"Računalska obrada ("staging") mozgova Zagrebačke neuroembriološke zbirke" 1992. g. Rezultati ovog rada publicirani su 1991. godine u časopisu "International Journal of Developmental Biology".
Od početka Domovinskog rata (srpanj 1991. g.) radio u Glavnom stožeru saniteta RH, te sudjelovao u izradi monografije "Mass killing and genocide in Croatia 1991/92: A book of Evidence" (Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 1992). Nakon završetka obvezatnog liječničkog staža u Domu zdravlja "Trnje" u Zagrebu, 9. studenog 1993. godine položio stručni ispit.
Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu zaposlio se 1992. g. kao znanstveni novak na projektu prof. Kostovića "Reorganizacija moždane kore čovjeka tijekom života" (1992-93), a zatim sudjelovao i kao istraživač na projektima "Postnatalni razvitak moždane kore čovjeka" (1994-96) i "Razvitak moždane kore čeonog režnja čovjeka" (1997-2001). Po svršetku postdiplomskog studija iz Biomedicine (smjer Neurobiologija) na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, 5. srpnja 1995. g. obranio magistarski rad pod naslovom "Procjena broja neurona hipokampalne formacije pomoću optičkog disektora u normalnih i osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti". Rad je publiciran 1997. g. u časopisu "Journal of Comparative Neurology". U veljači 1998. godine nagrađen Godišnjom nagradom Hrvatskog liječničkog zbora za najbolji znanstveni rad iz područja kliničkih medicinskih znanosti.
Nakon više studijskih boravaka u Karolinska institutu u razdoblju od 1994-97. g., u Stockholmu 1997. godine završio poslijediplomski studij iz Alzheimerove bolesti. Doktorsku disertaciju "Imunocitokemijski pokazatelji vulnerabilnosti hipokampalnih neurona u Alzheimerovoj bolesti" obranio 2. rujna 1998. g. na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu mentori prof. dr. Ivica Kostović i prof. dr. Bengt Winblad). Rad je publiciran 2000. g. u časopisu "Experimental Neurology".
Radni odnos na Medicinskom fakultetu zasnovao kao stručni suradnik 1. veljače 1993. godine. Od tada pa do 1995. godine drži nastavu iz kolegija Organizacija i funkcija središnjeg živčanog sustava i Anatomija. Od 1995. godine do danas drži nastavu iz kolegija "Temelji neuroznanosti" (80% radnog vremena), Anatomija i klinička anatomija (20% radnog vremena) na Medicinskom fakultetu, te honorarno iz predmeta Anatomija na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu. Od 1. listopada 1999. godine zaposlen je kao viši asistent u Zavodu za neuroznanost Hrvatskog instituta za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a od 24. listopada 2002. godine kao docent neuroznanosti, anatomije i kliničke anatomije. Završio program edukacije tutora za problemski utemeljenu nastavu medicine Harvard Medical Internationala 2002. godine. Od 2003. godine drži i nastavu iz kolegija "Clinically oriented anatomy" na Studiju medicine na engleskom jeziku u Zagrebu, te koordinira izvedbu kolegija "Fundamental neuroscience" koji na Studiju medicine na engleskom jeziku započinje akad. g. 2004-05. Od 2003/2004. g. voditelj je kolegija "Neurobiologija starenja" u okviru Doktorskog studija Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te tečaja Stalnog medicinskog usavršavanja pod nazivom "Demencija". Od 2003. godine član je Povjerenstva za nastavne tekstove Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Bio voditelj triju znanstvenih projekata: 1. "Sintetaza dušičnog monoksida, tau i proteini neurofilamenata kao pokazatelji vulnerabilnosti hipokampalnih neurona u Alzheimerovoj bolesti" (poticajni projekt MZT RH br. 0108-503, 1998-2001, brutto 24,000 kuna godišnje), 2. "Reaktivacija fetalne plastičnosti u Alzheimerovoj bolesti" (projekt MZT RH br. 0108-258, 002-2005, brutto 50,000 kuna godišnje), te suvoditelj Academic Links Interchange Scheme projekta "Abnormal polysialylation in spinal muscular atrophy: Clues for possible new role of survival motor neuron protein" (projekt British Council i MZT RH br. 0220, 2001/2-2003/4, 13,000 kuna godišnje).
U više navrata boravio u studijskim posjetima u inozemstvu: 1991. Santiago Ramon y Cajal institut, Madrid (Laboratorij za neuroanatomiju, voditelj prof. Facundo Valverde; stipendija Međunarodne federacije studenata medicine IFMSA), 1992. Synthelabo Recherche, Paris (Laboratorij za psihofarmakologiju, voditelj prof. Branimir Živković), 1992. Ludwig Boltzmann Institut, Wien (Laboratorij za neuropatologiju klinike Lainz, voditelj prof. Kurt Jellinger; stipendija vlade Republike Austrije), 1994, 1996. i 1997. Karolinska Institutet, Stockholm (Laboratoriji za neurokemiju i neuropatologiju Zavoda za kliničku neuroznanost, voditelj prof. Bengt Winblad; 3x stipendija Karolinska instituta), 1995, 1997. i 1998. Netherlands Institute for Brain Research i Leiden Centre for Drug Research, Leiden , Amsterdam (Sylvijev laboratorij za medicinsku farmakologiju, voditelj dr. Paul J. Lucassen), 1997. Institut za fiziologiju, Medicinski fakultet Pečuh (Laboratorij za neurofiziologiju i elektronsku mikroskopiju, voditelj prof. Laszlo Seress), 2000. Cognitive Neurology and Alzheimer's Disease Center, Northwestern University , Chicago (Odjel za Temeljne neuroznanosti i fMRI, voditelj prof. Marsel-Marek Mesulam; stipendija Northwestern sveučilišta), 2001-2004. North East Wales Institute, Wrexham (Laboratorij za biokemiju i molekularnu biologiju, voditelj prof. Glenn E. Morris; ALIS projekt), 2002. Brain Science Institute, RIKEN, Tokyo (voditelj prof. Masao Ito; stipendija RIKEN Brain Science instituta), 2004. Kastor Neurobiology of Aging Laboratories, Mount Sinai School of Medicine, New York (Fishberg Research Center for Neurobiology, voditelj prof. Patrick R. Hof) i Albert Einsten College of Medicine, New York, (Laboratory for Alzheimer's disease, voditelj prof. Peter Davies); stipendija "Zaklade Miroslav Čačković".
Sudjelovao u organizaciji većeg broja znanstvenih skupova s međunarodnim sudjelovanjem, te na domaćim i međunarodnim skupovima održao 26 pozvanih predavanja.
Član je Hrvatskog društva za neuroznanost, Sekcije za elektronsku mikroskopiju Hrvatskog prirodoslovnog društva, Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskog društva anatoma, histologa i embriologa, Europskog udruženja za neuroznanost, Cajal Club-a.
Aktivno se služi engleskim jezikom, a u Školama stranih jezika
"Sova" i "Mentor" u Zagrebu završio i više stupnjeva njemačkog, talijanskog i francuskog jezika. Oženjen (Đurđica Šešo Šimić, mr.sci, specijalist pedijatar), otac troje djece (Sunčica r. 1995, Vedran r. 1998., Filip r. 2004.).
Područje užeg znanstvenog i stručnog interesa su mu ustroj i djelovanje moždane kore, te neurobiologija poremećaja središnjeg živčanog sustava povezanih s razvitkom i starenjem. Najvažnija znanstvena postignuća: analiza regionalne selektivnosti odumiranja neurona u starenju i Alzheimerovoj bolesti što je potvrdila da Alzheimerova bolest nije ubrzano starenje, već poseban patološki proces; otkriće da je subputaminalna jezgra dio bazalnog magnocelularnog lanca neurona specifičnog za čovjeka, te se projicira u kortikalno područje za govor; prvi nalaz patološke ekspresije neuronalnog oblika sintetaze dušičnog monoksida u reaktivnim astrocitima u Alzheimerovoj bolesti i njegove povezanosti s oštećenjima DNA neurona; prvi elektronsko-mikroskopski dokaz da se etiopatogeneza spinalnih mišićnih atrofija temelji na abnormalno prolongiranom procesu apoptičke smrti motoneurona; rezultati koji upućuju na činjenicu da se u tijeku Alzheimerove bolesti reaktiviraju mehanizmi fetalne plastičnosti neurona; opis morfo-histološke asimetrije i modularne varijabilnosti otočića neurona drugog sloja entorinalne moždane kore čovjeka i njihovih promjena tijekom starenja, otkriće da se D2, D3 i D4 dopaminergički receptori nalaze zajedno pohranjeni u citoplazmatskim vezikulama ciljnih neurona središnjeg živčanog sustava, dijagnostika Alzheimerove i drugih neurodegenerativnih bolesti Westernskom i ELISA analizom fosforiliranih epitopa tau proteina iz cerebrospinalnog likvora.
Dobitnik Državne nagrade za najboljeg mladog znanstvenika iz područja biomedicinskih znanosti 2000. godine za istraživanja s područja neuropatologije Alzheimerove bolesti.
U prosincu 2003. godine imao 154 citata u Science Citation Index-u, od čega 131 kao prvi autor, te 4 citata u knjizi "Functional Neurobiology of Aging" (Academic Press, 2001) i jedan citat u knjizi "Greenfield's Neuropathology" (Arnold Press, 2002).
Izvor: www.plivazdravlje.hr
|
