CROWN - Croatian World Network - http://www.croatia.org/crown
Nela Eržišnik, a Croatian actress and entertainer, died
http://www.croatia.org/crown/articles/9216/1/Nela-Erinik-a-Croatian-actress-and-entertainer-died.html
By Nenad N. Bach
Published on 08/15/2007
 
  Nakon kratke bolesti u Voloskom  umrla je 14. kolovoza 2007. u 84. godini Nela Eržišnik, hrvatska glumica, estradna umjetnica i najveća komičarka hrvatske scene.

Nela Eržišnik, istaknuta hrvatska glumica i komičarka, umrla u 84. godini




Nakon kratke bolesti jučer [14. kolovoza 2007.] je u Voloskom u 84. godini umrla Nela Eržišnik, hrvatska glumica, estradna umjetnica i najveća komičarka hrvatske scene. Nela je bila jedna od najvećih komičarki 20. stoljeca, ne samo hrvatske nego i cjelokupne scene bivse Jugoslavije. Nakon rada na filmu, afirmirala se na televiziji čijoj ce publici najviše ostati u sjećanju kroz utjelovljenje lika Marice Hrdalo.

Nela je rođena kao Nevenka Maras (danasnje građansko ime: Marija Blažević), u obitelji Matilde i Ivana Marasa, 18. lipnja 1922. u Banjoj Lluci. Djetinjstvo je provela u Lici, najviše u Otočcu, gdje je zavrsila pučku školu i tri razreda gimnazije. U Zagreb se obitelj Maras preselila 1935. i tu je N. Eržišnik, na Gornjem gradu, završila gimnaziju. Nakon škole zaposlila se kao službenica na pošti.

Poslije rata (1948.) završila je studij glume na tadašnjoj Zemaljskoj glumačkoj skoli u Zagrebu. Na pozornici zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta počela je nastupati još kao studentica, gdje je, u profesionalnom angazmanu, ostala do 1953., kada je presla u upravo otvoreno Malo, odnosno Zagrebačko dramsko kazalište u Frankopanskoj ulici. To kazalište osnovao je dr. Branko Gavella i ono danas nosi njegovo ime (Dramsko kazalište Gavella).

U kazališnoj je karijeri, koja je trajala od 1947. do 1964., odigrala desetke uloga. Pročula se naslovnom ulogom u Aristofanovoj Lisistrati 1952., a vrlo su zapažene bile i njezine role u Držićevu Dundu Maroju (Petrunjela), Kolarovoj komediji Svoga tela gospodar (Bara), Ibsenovim Sablastima (Gđa. Alving), lonescovim Stolicama (Stara)... i na kraju u Nušićevoj Gospođi ministarki.

S Gospođom ministarkom - na neobičan i naprasan način (što je opisano u ovoj knjizi) - završila je svoju kazališnu karijeru. Nela Eržišnik bila je članica Hrvatskog društva dramskih umjetnika (HDDU). Posljednji ispraćaj i pokop Nele Eržišnik bit će u petak, 17. kolovoza, u 17,30 sati na mjesnom groblju u Voloskom. (A.Be./Hina)






 


 
Nela Eržišnik wrote an authobiographic book "My Three Lives: Memories"

Moja tri života : Uspomene

Author:  Nela Erzisnik
Format:  Book
Publish Date:  January 2003
ISBN-10:  9536308509
ISBN-13:  9789536308507

Published by Nakl. Pavičić, Zagreb



pp. 260, 14 x 20 cm, hardcover, 150 kn, 2003.



Uspomene glasovite glumice. Sjećanja na djetinjstvo u Lici (Gospić, Otočac) i Zagrebu. Kako se živjelo u obitelji s osmero djece i s jednom plaćom? Pogled na rat i svakodnevicu Nezavisne Države Hrvatske iz perspektive mlade, darovite, ambiciozne, iskrene žene. Priče o životu obitelji koja se često selila, preživjela okupaciju i rat, ali je prepolovljena u "oslobođenju". ... (source Nakl. Pavičić)



KOLOPLET ŽIVOTA

Nela Eržišnik: Moja tri života. Uspomene, Naklada Pavičić, Zagreb, 2003.

 

      Svi koji su za dana bivše Jugoslavije doživjeli svoju punoljetnost vjerojatno znaju tko je Nela Eržišnik. Nisam provjeravao, ali kladio bih se da to znaju i mlađi. Ne mogu se tek tako lako zaboraviti likovi Marice Hrdalo i tetke Ikače, koje je ona tako savršeno igrala na raznoraznim daskama. Svojom hrabrošću razbijala je olovnu šutnju u ona bivša vremena, a svojim domoljubljem grijala je srca u ova današnja. Nije stoga pogriješila Naklada Pavičić što je u obliku knjige izdala njezine uspomene.

       Iz ovakvoga bi se uvoda možda moglo zaključiti da joj je život išao ravnim crtama. Bio bi to itekako pogrješan zaključak sudeći prema onome što nam priča u knjizi. Kći je oficira stare Jugoslavije koji se zbog prirode svoje službe neprestano seljaka amo tamo. U međuvremenu i obitelj raste, njih osmero stupa na životnu pozornicu. Događaji su se redali jedan za drugim. Roditelji nisu očajavali, nego su nastojali svojoj djeci pružiti dobar odgoj i dobro obrazovanje. Nela, živahna po prirodi, istražuje svijet na svoj način. Ne da se zbuniti, već urođenim smislom za šalu pobjeđuje neugodne okolnosti. Iako u zreloj dobi, još su živa njezina sjećanja na te dane. "Zahvaljujem Stvoritelju što mi je podario bistrinu uma da mogu u mislima ponoviti sve ono što sam pohranila u sjećanju kao sićušno dijete i dalje do duboke starosti: ćuh mirisa, zvuk, zuj, boju, materiju, obris i sliku, šum, psik i lik  sve što me podsjeća na moj život i život oko mene.Ť"(str. 13.)

Nela zacijelo danas nastoji podvući crtu pod svoj život. Rijetka su nastupanja na pozornicama, tu su još samo uspomene. Ne boji ih se i priča zauzeto o onome što je bilo. Najviše riječi posvećuje svome djetinjstvu. Unatoč svim poteškoćama, iščitava se da je njim zadovoljna. Pružilo joj je dodir sa životom, učinilo je osjetljivom na nepravdu, naučilo je da nije sve u bogatstvu, iako je novac potreban da bi se moglo preživjeti. Od svojih predaka naslijedila je duboke hrvatske ličke gene. Što se događa kada netko pođe samo za onim tvarnim, opisuje nam u liku svoga druga iz djetinjstva Vučića. Bio je razmaženi jedinac iz braka trgovca i učiteljice. Zdrav i žilav, spretan i hrabar, opijen svojom razmaženošću predstavljao je uvijek opasnost za okolinu. Ta njegova svojstva došla su do izražaja naročito poslije II. svj. rata. Iz borbe se u rodni kraj vratio na strani pobjednika, partizana. Mnoge su majke zakukale zbog njega. Nela to nije zaboravila, osjeća se da joj je žao da je u njemu zlo pobijedilo nad dobrim. Zbog svoje prirodne nadarenosti mogao je mnogo dati društvu, a nije. Rekao bih da je to jedna od rana iz Nelina djetinjstva, odnosno mladosti. Često to tako biva sa životom. Rane polako nastaju. Mudrost je samo da iz njih izvučemo dobre misli i stvorimo dobra načela.

Nela s ushitom opisuje kako je održala svoju prvu predstavu, pobrala prvi pljesak i usput nešto zaradila. No, bili su to samo dječački pokušaji, ponovno potisnuti u očekivanju odrastanja i nekih boljih vremena. Stigla su u obliku II. svj. rata i poraća. Zajedno sa svojom majkom Nela se bori za golo preživljavanje. Natječaj za primanje novih glumaca u kazalište dočekala je kao biti ili ne biti. Osjećala je da bi tako mogla zadovoljiti svoj nutarnji nagon i spasiti obitelj od gladi. Ušla je u čarobni glumački svijet. Upoznala je tadašnje hrvatske kazališne velikane koji su ostali u Hrvatskoj, sa svojim novim prijateljima nastavljala stvarati nezaboravne likove hrvatskoga glumišta. Stvari su se polako stavljale na svoje mjesto, počele su se redati predstave i likovi. Život je nastavljao sa svojim kolopletom. U srcu spomen na nestale i zatočene iz svoje obitelji, njihove sudbine, saznanja o strašnim časovima u kojima se živi, a na licu je trebao biti smijeh, smijeh, smijeh& Nela sve izdržava, zna što je u njoj i nastoji pomicati granice svoje slobode.

Danas nam izgledaju smiješni Nelini događaji s ťdrugovimaŤ. No, u ono vrijeme oni su bili sudbonosni. Pogriješiti si mogao samo jedanput. Poslije bi bio sklonjen na razne načine, ovisno o stupnju pogrješke, naravno, mjereno njihovim metrom. Unatoč tomu u Hrvatskoj se njeguje šala. Nela je među najistaknutijima. Mnogi nisu ni uspjeli na sebi zadržati svjetla pozornice zbog već spominjanih grješaka ili jednostavno zbog pogrješnih krvnih zrnaca. Nije se opraštala kriva pripadnost u užoj ili široj obitelji. Hvala Bogu, sada je drugačije. Došla je demokracija, ma kakva da je. Drugovi su uzeli neke nove likove, samo više nisu tako ubojiti kao prije. Nadajmo se da će nakon svih ovih nedaća u posljednje vrijeme ponovno procvjetati hrvatsko glumište, da će se ponovno roditi neka nova Nela Eržišnik.

Kada je došlo do Domovinskoga rata, nije Nela Eržišnik ostala po strani, kao što to nisu učinili ni mnogi drugi hrvatski umjetnici. Najupečatljiviji nam je svakako primjer Svena Laste koji se pod stare dane borio u Sunji, a možemo tu pribrojiti i Veljka Barbierija, pa čitavu umjetničku satniju. U dr. Franji Tuđmanu Nela je prepoznala vođu u tom trenutku. Našli su se na istom zadatku i zavoljeli. Htjeli su slobodu svome narodu, u isto vrijeme ne braneći je nikome drugome. Već pomalo umornu od života dopustila je da je ponovno zahvati stari zanos. Znalo se dogoditi da su je slušali deseci tisuća ljudi. Nastupala je na skupovima čiji je smisao bio ponovno probuditi uspavani ponos, uzdignuti se iz pepela i stvoriti državu. Na kraju je to i uspjelo. Nela ju je prepoznala kao svoju i bila ponosna da je u nju ugradila svoj mali kamenčić. Upravo ova misao provlači se kroz čitavu knjigu uspomena. To je ono svjetlo koje obasjava cijeli njezin život. Zbog toga se događa da odjedanput s događaja iz djetinjstva preskoči u sadašnje dane, a onda se opet vrati nazad. Svakako je izraz njezina domoljublja bilo i sljedeće pitanje: "Druže Tito, voljeni naš predsjedniče!  obratila sam mu se u ime naše SFR Jugoslavije  ja Vas sada ovdje u našem bijelom Zagrebu okružena pažnjom i ljubavlju naših rukovodilaca pitam: što da poručim hrvatskom narodu, ima li političkih problema ili nekih sukoba u našoj državi?" (str. 215.) Odgovor nije potrebno navoditi. Nela je unatoč svemu ispisala svoje uspomene u sasvim drugačijem ozračju od onoga.

Život ide dalje i ne zaustavlja se. Jedni odlaze, drugi dolaze. Svojom knjigom uspomena, još jednom predstavom, ako smijem tako reći, Nela nam je ponovno nešto natuknula. Sjećamo se kako je to radila u ona vremena. Govorila je o nečemu sasvim desetom, a mi smo znali o čemu zapravo govori i to željno čekali i nagrađivali dugim pljeskom. Učinimo to još jedanput, u ime Nelinih triju života, kako naslovljuje svoju knjigu. Zar samo tri? Bilo ih je još, na mlađima je izvući ih iz zaborava, pronaći nove i ostvariti djelo kojim mogu stati uz bok Neli.

 

Radiopostaja "Mir" Međugorje, Riječ po riječ, Međugorje, 2. veljače 2004., 20.00  20.45


Source: www.miljenko.info



Films in which Nela Eržišnik participated as an actress:

1.    Breza (1967) ... Dora Labudan
     
2.    Sablasti (") (1964)
     
3.    Martin u oblacima (1961)
     
4.    Signali nad gradom (1960) ... Gazdarica
     
5.    H-8 (1958)
     
6.    Svoga tela gospodar (1957) ... Barica
     
7.    Samo ljudi (1957) ... Teta Ema
     
8.    Ne okreći se sine (1956) ... Žena na prozoru
     
9.    Jubilej gospodina Ikla (1955) ... Flora Krkač
     
10.    Koncert (1954) ... Barbara
     
11.    Sinji galeb (1953) ... Mare
 


Nela Eržišnik as Jurina majka (Jura's mother) in Sinji galeb (Grey Seagull)



Formated for CROWN by prof.dr. Darko Žubrinić
Distributed by www.Croatia.org . This message is intended for Croatian Associations/Institutions and their Friends in Croatia and in the World. The opinions/articles expressed on this list do not reflect personal opinions of the moderator. If the reader of this message is not the intended recipient, please delete or destroy all copies of this communication and please, let us know!