Hrvatski informativni centar http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/ 
12. 02. 2002. 
 
Zeljko Buksa, Vjesnik (www.vjesnik.hr), 12. veljace 2002. 
 
HRVATSKA - NAJCISCA ZEMLJA SREDOZEMLJA? 
 
ZAGREB, 11. veljace - Nesto ne valja u hrvatskoj turistickoj promidzbi, 
zakljucak je koji se namece vec dulje, a posebno nakon objave rezultata 
studije koju su izradili znanstvenici s poznatih americkih sveucilisa Yale i 
Columbia po kojima je Hrvatska po cistoci okolisa svrstana na 12. mjesto na 
svijetu. 
 
 
Mozda je jos vaznije da medju prvih dvadeset zemalja nema nijedne 
sredozemne, pa cak nijedne Hrvatskoj izravno konkurentne turisticke zemlje! 
Zasto je to vazno i sto to ne valja u nasoj turistickoj promidzbi? 
Vazno je zato sto se radi o jos jednoj potvrdi da su, unatoc povremenim 
manjim ekoloskim incidentima, kakvi su cesti i u drugim zemljama, cist 
okolis i lijepa priroda najveca vrijednost Hrvatske i njena najveca 
komparativna prednost u sve ostrijoj borbi za raspodjelu primamljivog 
svjetskog turistickog kolaca. 
 
A losa je cinjenica da nadlezni taj podatak nedovoljno koriste u turistickoj 
promidzbi Hrvatske. Jer, sudeci i prema izjavama stranih turista, prednosti 
hrvatskog turizma nisu ni kvaliteta ni cijena usluga nego bas lijepa priroda 
i cist okolis. Uostalom, to potvrdjuju i odgovori stranaca u anketama o 
mjestu gdje namjeravaju provesti odmor u kojima je stanje okolisa u mjestu 
gdje provode odmor sve presudniji podatak kod izbora kamo otputovati. 
 
Zato ne cudu da se i strani organizatori putovanja zanimaju za stanje 
okolisa u Hrvatskoj te da inspektori njemackog autokluba ADAC, na primjer, 
koji ima oko 13 milijuna clanova, ovdje provode ispitivanje kvalitete 
okolisa. 
 
Umjesto da isticemo nas cisti okolis u odnosu na nerijetko znatno losije 
stanje u konkurentskim turistickim zemljama, mi te prednosti koristimo 
prilicno sramezljivo. Umjesto da potencijalne goste bombardiramo sloganima u 
stilu "Hrvatska - najcisca zemlja na Mediteranu", i dalje su naglasci nase 
turisticke promidzbe na vecini onoga sto konkurentske zemlje nerijetko nude 
kvalitetnije i jeftinije od nas. 
 
Stovise, zahvaljujuci vjestoj stranoj promidzbi, koja se nerijetko uz pomoc 
medija pretvara i u prava podmetanja Hrvatskoj, nasa se glavna prednost uoci 
svake turisticke sezone pokusava pretvoriti u nedostatak. Izmisljaju se 
podaci o nepostojecoj nuklearki na Jadranu, jatima morskih pasa, 
preuvelicavaju price o cvjetanju mora ili necem slicnom. 
 
Stoga ce Hrvatskoj jako koristiti povoljni rezultati istrazivanja americkih 
znanstvenika, osobito zato sto su stigli u vrijeme kad se sirom Europe 
odrzavaju najvazniji turisticki sajmovi i rezerviraju smjestajni kapaciteti 
za ovogodisnju sezonu. 
 
Ali znajuci dosadasnju praksu, pitanje je hocemo li te rezultate iskoristiti 
na pravi nacin. Sumnje su opravdane s obzirom na to da je vijest o 12. 
mjestu Hrvatske na svjetskoj eko-ljestvici u domacim medijima objavljena 
nekoliko dana prije pocetka turistickog sajma u Ljubljani, ali tamo nije 
dobila primjerenu prezentaciju u predstavljanju hrvatske turisticke ponude, 
iako je Slovenija jedno od nasih najvaznijih turistickih trzista, a Slovenci 
puno drze do zastite okolisa. Usto, Slovenija je u studiji americkih 
znanstvenika svrstana znatno iza Hrvatske. 
 
Na promjene celnike Hrvatske turisticke zajednice nije, koliko je poznato, 
potaknula ni cinjenica da su Ujedinjeni narodi ovu godinu proglasili 
Medjunarodnom godinom ekoturizma. U sklopu toga je glavni tajnik Svjetske 
turisticke organizacije Francesco Frangialli istaknuo da "ekoturizam nikako 
nije rubna djelatnost niti ga treba dozivljavati kao prolaznu modu, pa cak 
ni kao drugorazredni trzisni odjeljak, nego kao jedan od buducih aduta 
turizma". Jedan od glavnih ciljeva Medjunarodne godine ekoturizma je 
pojacavanje marketinga i promocije ekoloskih ocuvanih odredista i proizvoda 
na medjunarodnim trzistima. 
 
Zato ostaje nada da ce u Hrvatskoj turistickoj zajednici ipak shvatiti 
vaznost cistog okolisa i "ekoloskih cestitki", kakva je nedavno stigla iz 
SAD, za turisticku promidzbu pa im barem ubuduce osigurati primjereno mjesto 
u sklopu turistickog predstavljanja Hrvatske. 
 
Z. B, Vjesnik (www.vjesnik.hr), 12. veljace 2002. 
 
CISCA PROIZVODNJA SMANJUJE TROSKOVE POSLOVANJA I ZAGADJIVANJE OKOLISA 
 
ZAGREB, 11. veljace - U ponedjeljak je u Ministarstvu gospodarstva zapocela 
provedba projekta "Uvodjenje strategije cistije proizvodnje u nacionalno 
gospodarstvo Hrvatske". Projekt zajednicki realiziraju Hrvatski centar za 
ciscu proizvodnju i Norveski nacionalni institut za tehnologiju, uz podrsku 
hrvatskih ministarstava gospodarstva i zastite okolisa. 
 
Smisao je cisce proizvodnje da se sa sto manje sirovine i energije napravi 
sto vise konacnih proizvoda. Time se uz troskove poslovanja vec na mjestu 
nastanka, a ne na kraju procesa, smanjuje i nastajanje raznih vrsta otpada 
te emisija stetnih plinova u atmosferu, sto poboljsava konkurentnost tvrtke 
i zastitu okolisa, objasnio je v.d. ravnatelja Hrvatskog centra za ciscu 
proizvodnju Marijan Host. 
 
Uvodjenje strategije cisce proizvodnje pocelo je u ponedjeljak prvim 
treningom koji pohadjaju strucnjaci iz 13 domacih tvrtki. Cilj tog projekta, 
koji s 430.000 eura financira norveska vlada, poticanje je gospodarskog 
rasta uz postivanje pravila odrzivog razvoja, a svrha mu je izgradnja 
infrastrukture koja ce osigurati siru primjenu cisce proizvodnje u hrvatskom 
gospodarstvu. 
 
Strategija cisce proizvodnje trebala bi biti osnova u svim gospodarskim 
strategijama, a u norveskom je gospodarstvu vec opceprihvacena, istaknuo je 
otvarajuci prvi trening norveski veleposlanik u Hrvatskoj Knut Toraasen. 
Rijec je o trogodisnjem projektu kojim ce se u tri visemjesecna ciklusa 
interaktivnih seminara i treninga 80 do 90 domacih strucnjaka obrazovati za 
ciscu proizvodnju. U ostala dva ciklusa, koji ce poceti na jesen ove i u 
proljece naredne godine, sudjelovat ce predstavnici tvrtki iz prehrambene 
industrije te iz turizma i drugih usluznih djelatnosti. 
 
Zamjenik ministra zastite okolisa i prostornog uredjenja Roland Zuvanic 
kazao je da su taj projekt uvrstili u prioritetni plan aktivnosti koje su 
proizisle iz Strategije zastite okolisa, a stranim je financijerima 
predstavljen na donatorskoj konferenciji odrzanoj lani u rujnu. Zamjenica 
ministra gospodarstva Maja Brinar istaknula je vaznost tog projekta za 
poboljsanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva uz istodobnu zastitu 
okolisa. 
 
Kao zemlja koja izuzetno brine o zastiti okolisa, Norveska je jos 1990. 
potaknula pokretanje prvog programa cisce proizvodnje u Poljskoj, a 
financijski je pomogla provodjenje slicnih projekata u 20 zemalja u istocnoj 
Europi, Latinskoj Americi i Aziji. 
 
Vecernji list (www.vecernji-list.hr), 12. veljace 2002. 
 
JUGOISTOCNA EUROPA NAJOCUVANIJI DIO KONTINENTA 
 
ZAGREB - U Zelenoj akciji Hrvatske vrlo su zadovoljni kvalitetom prve 
regionalne Konferencije mreze nevladinih udruga za zastitu okolisa 
jugoistocne Europe, sto je proteklog vikenda odrzana u Stubickim Toplicama. 
Tamo su predstavnici Albanije, Rumunjske, Bugarske, BiH, Jugoslavije, 
Makedonije i Hrvatske raspravljali o Paktu o stabilnosti, Programu za 
rekonstrukciju i zastitu okolisa i politici EU prema ovom dijelu Europe. 
Zeleni vjeruju da je jugoistocna Europa najocuvaniji dio kontinenta i da 
nakon sukoba u regiji i unistenja teske industrije, gospodarski razvoj treba 
osigurati bez unistavanja okolisa. 
 
Distributed by www.CroatianWorld.net. This message is intended for Croatian Associations/Institutions and their Friends in Croatia and in the World. The opinions/articles expressed on this list do not reflect personal opinions of the moderator. If the reader of this message is not the intended recipient, 
please delete or destroy all copies of this communication and please, let us know!